diskontna stopa

[nunanu]

Gusim te,izvini,jako si ljubazan a meni izgleda preostaje da upisem ekonomiju,zavrsim i onda se vratim na poljoprivredu da ovo polozim jer ovo je iz mog ugla gledanja prestrasno

[fixer]

3. Na koji nacin mozemo povezati upravljanje zalihama sa uspjesnoscu firme? Kako kvalitet upravljanja zalihama utice na kvalitet poslovanja izrazen profitabilnoscu?

Zalihe se nalaze u aktivi. Sva aktiva mora biti pokrivena pasivom. Firma koja drzi previse zaliha rezervise vise izvora sredstava (pasiva), jer te zalihe moraju biti necim finansirane. Zamisli da smo te zalihe finansirali kreditom. Necemo ulaziti u rocnost tog kredita, jer je i to bitno, ali sad nije. Mi moramo vracat 6 % na ta sredstva, a ta sredstva smo ulozili u zalihe koje ne donose nikakav prinos. Roba samo stoji. Dakle, mi imamo stvarni trosak od 6% i oportunitetni trosak ako smo mogli ta sredstva uloziti u neki projekat. Zbog ovog firme nastoje da sto vise obrcu zalihe, da neke cak zalihe i ne drze - just in time proizvodnja. Koeficijent obrta zaliha se racuna - troskovi prodatih proizvoda/prosjecne zalihe. Neki autori i pojedinci traze da se zalihe dijele sa prihodima, ali drugi misle, a i ja, da troskovi bolje reprezentuju zalihe. I u danima ti je Koeficijent jednak - 360/koeficijent obrta zaliha. Medjutim, postoje industrije koje imaju mali koeficijent obrta zaliha.

[fixer]

Gusim te,izvini,jako si ljubazan a meni izgleda preostaje da upisem ekonomiju,zavrsim i onda se vratim na poljoprivredu da ovo polozim jer ovo je iz mog ugla gledanja prestrasno

Ma ne gusis. Ono sto ti mogu jednostavnije objasniti, to i pokusavam. Ima stvari koje pripadaju strateskom menadzmentu, a to zahtjeva malo vise planiranja i uvida u situaciju.

[nunanu]

Hvala ti puno na pomoci super objasnjavas

[fixer]

Ko vam ovo predaje?

[nunanu]

Ko vam ovo predaje?

Rekla bih al ovo je ipak javni portal,iovako me glava boli zbog ovog

[fixer]

Ko vam ovo predaje?

Rekla bih al ovo je ipak javni portal,iovako me glava boli zbog ovog

Moze i pm.

[nunanu]

Moras priznati da je ovo pretesko za nas Al ako ovo ikada polozim objavicu ime

[fixer]

Vrlo često možete čuti polemike da je za zemlju koja je u postratnoj obnovi neadekvatno instaliranje „Currency borda“ u BiH,recite:Koju makroekonomsku politiku sefiniše ovaj board?Šta je bio osnovni razlog uvođenja ovog boarda u BiH?Koje su pozitivne posljedice ove makroekonomske politike?Koje su negativne posljedice ove makroekonomske politike?Šta je vaše finalno mišljenje o ovoj makroekonomskoj politici?

Da sto jednostavnije razumijes Currency board, recimo da on podrazumjeva vezivanje naseg novca za jednu drugu valutu. Mi smo se vezali za DM, jer s Njemackom smo dosta vezani. Kasnije je dosao Euro. Taj CB podrazumijeva da nasa Centralna
banka nije ista kao druge. Druge banke imaju mnogo alata koje mogu koristiti kao instrumente monetarne politike, medjutim, nasa nema. Ima mogucnost samo da odredjuje stopu obevezne rezerve. Mi smo se odlucili za CB jer se kao prvo zeli sacuvati stabilnost novca. S obzirom koliko su nasi politicari normalni, a i raji nema mane, inflacija bi bila uzasna da nema tog vezanog odnosa izmedju marke/eura i KM. Tako da mi nemamo problema s inflacijom, ali imamo problema sto nam monetarna politika nudi manje mogucnosti za razvoj.

3.Šta je to likvidnost?
Zbog čega je likvidnost pokazatelj uspješnosti?Na koji način nelikvidnost može negativno uticati na uspjeh poslovanja?Da li firma koja je nelikvidna može imati dobar index ekonomičnosti,tj.poslovati ekonomično?

Likvidnost je sposobnost preduzeca da izmiri svoje dospjele obaveze. Likvidnost je pokazatelj uspjesnosti sto likvidna firma ima novcana sredstva, a ta novcana sredstva je uspjela naplatiti. Postoje firme koje imaju veliku racunovodstvenu dobit, ali nemaju novca, jer to nisu uspjeli naplatiti. Kako je firma uspjesna u naplati se najbolje vidi u visini potrazivanja prema kupcima i izvjestaja o novcanim tokovima. Firma koja je nelikvidna moze biti ekonomicna.

[fixer]

Moras priznati da je ovo pretesko za nas Al ako ovo ikada polozim objavicu ime

Ma mogu ja i saznati. Pretesko je za devedeset posto studenata ekonomije, a ne vas.

[nunanu]

A sta da radimo,ovo je zadnji ispit,diplomski ceka spreman,a ovo je meni stvarno pretesko zato sam i postavila temu da mi neko pokusa odgovoriti na silna pitanja koja sam postavila,mada nemora znaciti da ce to biti mozda bude opet nesto novo Nije tesko saznati ali sta ces dobiti s tim Da joj kazes da nam spusti kriterij

[nunanu]

Jel ima jos neko da da odgovor na ove testove

[fixer]

A sta da radimo,ovo je zadnji ispit,diplomski ceka spreman,a ovo je meni stvarno pretesko zato sam i postavila temu da mi neko pokusa odgovoriti na silna pitanja koja sam postavila,mada nemora znaciti da ce to biti mozda bude opet nesto novo Nije tesko saznati ali sta ces dobiti s tim Da joj kazes da nam spusti kriterij

Da znam ko je taj indijanac.

[nunanu]

Likvidnost je sposobnost preduzeca da izmiri svoje dospjele obaveze. Likvidnost je pokazatelj uspjesnosti sto likvidna firma ima novcana sredstva, a ta novcana sredstva je uspjela naplatiti. Postoje firme koje imaju veliku racunovodstvenu dobit, ali nemaju novca, jer to nisu uspjeli naplatiti. Kako je firma uspjesna u naplati se najbolje vidi u visini potrazivanja prema kupcima i izvjestaja o novcanim tokovima. Firma koja je nelikvidna moze biti ekonomicna.fixer

A sta bi kao primjer se moglo navesti

[fixer]

Likvidnost je sposobnost preduzeca da izmiri svoje dospjele obaveze. Likvidnost je pokazatelj uspjesnosti sto likvidna firma ima novcana sredstva, a ta novcana sredstva je uspjela naplatiti. Postoje firme koje imaju veliku racunovodstvenu dobit, ali nemaju novca, jer to nisu uspjeli naplatiti. Kako je firma uspjesna u naplati se najbolje vidi u visini potrazivanja prema kupcima i izvjestaja o novcanim tokovima. Firma koja je nelikvidna moze biti ekonomicna.fixer

A sta bi kao primjer se moglo navesti

Hidrogradnju i iracki dug

[Ricken]

FED kupuje vrijednosne papire drzave. Na taj nacin ubacuje svjez novac u sistem, odnosno povecava ponudu novca. I obratno.
Na rezerve banke jedino utice stopa obavezne rezerve. No normalno je da ce u situaciji kupovine VP doci do povecanja likvidnosti citavog trzista, pa i same banke.

Pa nije baš tako.
Kada centralna banka prodaje hartije, to direktno smanjuje rezerve komercijalnih banaka kod centralne banke i kreditni potencijal, a povećavaju portfelj hartija.

Ako centralna banka kupuje hartije od vrijednosti kod široke publike, banke odobravaju protiv-vrijednost transakcija računima komitenata, ali banke povećavaju i svoje rezerve kod centralne banke. Kad banka prima ček od FED-a za nabavku obevznica na otvorenom tržištu, kreditira račun depozitora, a zatim deponuje ček na svoj račun kod FED-a uvećavajući svoje rezerve. Ja razumjem na šta ti misliš, ali tehnologija samih transakcija je preko računa rezervi.
Suština je da nema razlike da li FED kupuje obevznice od banke ili od trećih strana, uvijek rezultat tangira vrijednost obaveznih rezervi. Najbolje računovodstveno na primjeru kod komercijalne banke u SAD:

1) FED kupuje obaveznice-knjiženje kod komercijalne banke

Rezerve/obaveza za depozitni račun

2) Kad banka isplačuje gotovinu- knjiženje kod banke

Obaveza za depozitni račun / novac

Nivo rezervi kod komercijalne banke je povećan, a samim tim i njen kreditni potencijal.

p.s. Vama dvoma baš super ide, svaka čast fixer, a još uz to sve nemaju udžbenika.

[fixer]

FED kupuje vrijednosne papire drzave. Na taj nacin ubacuje svjez novac u sistem, odnosno povecava ponudu novca. I obratno.
Na rezerve banke jedino utice stopa obavezne rezerve. No normalno je da ce u situaciji kupovine VP doci do povecanja likvidnosti citavog trzista, pa i same banke.

Pa nije baš tako.
Kada centralna banka prodaje hartije, to direktno smanjuje rezerve komercijalnih banaka kod centralne banke i kreditni potencijal, a povećavaju portfelj hartija.

Ako centralna banka kupuje hartije od vrijednosti kod široke publike, banke odobravaju protiv-vrijednost transakcija računima komitenata, ali banke povećavaju i svoje rezerve kod centralne banke. Kad banka prima ček od FED-a za nabavku obevznica na otvorenom tržištu, kreditira račun depozitora, a zatim deponuje ček na svoj račun kod FED-a uvećavajući svoje rezerve. Ja razumjem na šta ti misliš, ali tehnologija samih transakcija je preko računa rezervi.
Suština je da nema razlike da li FED kupuje obevznice od banke ili od trećih strana, uvijek rezultat tangira vrijednost obaveznih rezervi. Najbolje računovodstveno na primjeru kod komercijalne banke u SAD:

1) FED kupuje obaveznice-knjiženje kod komercijalne banke

Rezerve/obaveza za depozitni račun

2) Kad banka isplačuje gotovinu- knjiženje kod banke

Obaveza za depozitni račun / novac

Nivo rezervi kod komercijalne banke je povećan, a samim tim i njen kreditni potencijal.

p.s. Vama dvoma baš super ide, svaka čast fixer, a još uz to sve nemaju udžbenika.

Ako CB kupuje VP na otvorenim trzistima, obicno ona kupuje od same drzave. Ali posto ona moze kupovati i zlato i obveznice, kad ona to kupi placa novcem koji CB banka moze kreirati. Taj novac ide na racune onih koji su to prodali. Posto svi imaju racune u bankama, rezerve ce se povecati na racunu CB samo ako se taj novac ne oroci ili ne povuce, odnosno investira. Banke su duzne drzat rezerve kod CB jedino ako je rijec o transakcijskim racunima. Stedni ne ulaze u osnovicu. Posto banka ima vece iznose na racunima, povecava se njen kreditni potencijal, odnosno, povecava se monetarna baza. I ide suprotno.

[Ricken]

FED kupuje vrijednosne papire drzave. Na taj nacin ubacuje svjez novac u sistem, odnosno povecava ponudu novca. I obratno.
Na rezerve banke jedino utice stopa obavezne rezerve. No normalno je da ce u situaciji kupovine VP doci do povecanja likvidnosti citavog trzista, pa i same banke.

Pa nije baš tako.
Kada centralna banka prodaje hartije, to direktno smanjuje rezerve komercijalnih banaka kod centralne banke i kreditni potencijal, a povećavaju portfelj hartija.

Ako centralna banka kupuje hartije od vrijednosti kod široke publike, banke odobravaju protiv-vrijednost transakcija računima komitenata, ali banke povećavaju i svoje rezerve kod centralne banke. Kad banka prima ček od FED-a za nabavku obevznica na otvorenom tržištu, kreditira račun depozitora, a zatim deponuje ček na svoj račun kod FED-a uvećavajući svoje rezerve. Ja razumjem na šta ti misliš, ali tehnologija samih transakcija je preko računa rezervi.
Suština je da nema razlike da li FED kupuje obevznice od banke ili od trećih strana, uvijek rezultat tangira vrijednost obaveznih rezervi. Najbolje računovodstveno na primjeru kod komercijalne banke u SAD:

1) FED kupuje obaveznice-knjiženje kod komercijalne banke

Rezerve/obaveza za depozitni račun

2) Kad banka isplačuje gotovinu- knjiženje kod banke

Obaveza za depozitni račun / novac

Nivo rezervi kod komercijalne banke je povećan, a samim tim i njen kreditni potencijal.

p.s. Vama dvoma baš super ide, svaka čast fixer, a još uz to sve nemaju udžbenika.

Ako CB kupuje VP na otvorenim trzistima, obicno ona kupuje od same drzave. Ali posto ona moze kupovati i zlato i obveznice, kad ona to kupi placa novcem koji CB banka moze kreirati. Taj novac ide na racune onih koji su to prodali. Posto svi imaju racune u bankama, rezerve ce se povecati na racunu CB samo ako se taj novac ne oroci ili ne povuce, odnosno investira. Banke su duzne drzat rezerve kod CB jedino ako je rijec o transakcijskim racunima. Stedni ne ulaze u osnovicu. Posto banka ima vece iznose na racunima, povecava se njen kreditni potencijal, odnosno, povecava se monetarna baza. I ide suprotno.

Po mom mišljenju efekat na monetarnu bazu je uvijek isti, jer bi računovodstveno u slučaju kad se povlači ili oročava novac bilo:
kod banke
Obaveza za depozitni račun / novac
račun kod cb/rezerve

a kod centralne banke
rezerve/novac u opticaju

Ja sam replicirao na konstataciju da na rezerve utiče jedino stopa obavezne rezerve, a nikako i operacije na otvorenom tržištu.

[fixer]

Povecava se monetarna baza jer CB ima mogucnost kreiranja novca. Taj novac nije postojao prije. Kad se pogleda monetarna baza prije kupovine i poslije, vidi se to povecanje.
https://en.wikipedia.org/wiki/File:U.S. ... y_base.png
Inace, kad FED kreira taj novac, raste unutrasnji dug drzave.
Operacije imaju utjecaj, ali samo kroz obavezu banke da odrzava rezerve likvidnosti. Cilj operacije nije rezerva, jer ima jednostavniji nacin. Cilj je monetarna baza. Zbog toga FED moze kupovati VP i istovremeno snizavati stopu obaveznih rezervi.

[nunanu]

p.s. Vama dvoma baš super ide, svaka čast fixer, a još uz to sve nemaju udžbenika.[/quote]
fixser je super tolko sam odusevljena da postoje osobe koje zele pomoci a da je glavni interes upravo to pomoci u nevolji A da nikakvu konkretnu literaturu nemamo,prof nema svoju knjigu niti neku drugu koja sadzi sve ove oblasti na jednom mjestu i da kaze literatura ta i ta i to ce biti na ispitu,vec ovako bacam grah sta bi moglo doci sta je prije dolazilo i tako spremam.E da dodje nekad i BNP al to mi je kao jasno

[Ricken]

Shvatio sam te da se samo u drugom slučaju povećava monetarna baza, a u prvom ne. Po mom mišljenju efekat na monetarnu bazu je jednak u oba slučaja, odnosno rastući. Znam da nije cilj vezan za rezerve nego za povećanje likvidnosti realnog sektora u periodu recesije. Samo sam rekao da i operacijama na otvorenom tržištu može doći do promjene rezervi banaka, a kako sam te shvatio ti nisi bio tog mišljenja.

[fixer]

Ma haj, bitno je da se razumijemo. Nisam ja kontao sta ti mislis, a ti sta ja. Hehe

[fixer]

p.s. Vama dvoma baš super ide, svaka čast fixer, a još uz to sve nemaju udžbenika.

fixser je super tolko sam odusevljena da postoje osobe koje zele pomoci a da je glavni interes upravo to pomoci u nevolji A da nikakvu konkretnu literaturu nemamo,prof nema svoju knjigu niti neku drugu koja sadzi sve ove oblasti na jednom mjestu i da kaze literatura ta i ta i to ce biti na ispitu,vec ovako bacam grah sta bi moglo doci sta je prije dolazilo i tako spremam.E da dodje nekad i BNP al to mi je kao jasno [/quote]
Sto ti ne bih odgovorio na par pitanja. Strateski mi nije bas uza specijalnost, pa necu tu da pricam tebi o tome sta bi ja uradio.

[nunanu]

STA BI URADIO?