Cijene stanova All about

[alijagicalija]

Cijena u Maju 2009. 1m2 novogradnja 1500 sa PDV-om.

[Truba]

najmoćniji su oglasi koji spominju riječi

HITNO (boli me ku..ac)
jeftino ( nije)
lift (čitav život živim na četvrtom bez lifta a tvoj peti kat ima lift zaboli me ku...ac)

i na kraju cifra da ti se zamanta... 140 000 i tome slično
a bijednih manje od 50 kvadrata na grbavici...


treba država ovo regulisati tržište

recimo da su oglasi za stanove 25 km po oglasu i da traju 7 dana

pa fino ovi spameri kad potrose platu jedan mjesec na oglase
neće više izmišljati nepostojeće stanove...

[Topla voda]

u ovoj drzavi iko da razmislja ukinuli bi pdv na novogradnju i oborili cijenu za dodatnih 300/400 km po kvadratu i novogradnje i starogradnje
i potakli bi gradjevinski sektor da i dalje gradi,radnici bi imali sigurniji posao,banke bi lakse odobravale manje iznose,ljudi u bankama bi time bili sigurniji za posao..a da ne govorim o distributerima gradj.materijala i proizvodjacima cementa,zeljeza i ostalog i radnicima u tim granama privrede.
svima bi bilo bolje,samo bi kasa iz koje se grabi za audije osmice i poslanicke pausale bila manje popunjena

[zutipostar]

To sto predlazes vazi za vlast koja vodi racuna o prvredi

Trebalo bi biti assno iz prilzenog da je bosanska vlast odlucila da pravi drzavu koja ce zivjeti od RAMPE,ane od privrede.

Takve drzave su skupe ibijedne

To ti je ono;Ja na konju a svi dole.

[ahuseino]

u ovoj drzavi iko da razmislja ukinuli bi pdv na novogradnju i oborili cijenu za dodatnih 300/400 km po kvadratu i novogradnje i starogradnje
i potakli bi gradjevinski sektor da i dalje gradi,radnici bi imali sigurniji posao,banke bi lakse odobravale manje iznose,ljudi u bankama bi time bili sigurniji za posao..a da ne govorim o distributerima gradj.materijala i proizvodjacima cementa,zeljeza i ostalog i radnicima u tim granama privrede.
svima bi bilo bolje,samo bi kasa iz koje se grabi za audije osmice i poslanicke pausale bila manje popunjena

Valjda vlada nije vlasnik nekretnina (apopo "obaranja cijena 300 / 400 km"); i dok moze ukinuti PDV, ne mislim da moze selektivno - starogradnja vs. novogradnja. U oba sluchaja vlasnici su privatna "lica" i trebalo bi da su jednaki pred zakonom/drustvom. Ono sto moze vlada da uchini je da ukine ili smanji poreze na profit od novogradnje i na slichne nachine (kojekakvi poslodavajuchi porezi, i porezi na nekretnine) motivishe gradnju i taj sektor privrede.

[Topla voda]

u ovoj drzavi iko da razmislja ukinuli bi pdv na novogradnju i oborili cijenu za dodatnih 300/400 km po kvadratu i novogradnje i starogradnje
i potakli bi gradjevinski sektor da i dalje gradi,radnici bi imali sigurniji posao,banke bi lakse odobravale manje iznose,ljudi u bankama bi time bili sigurniji za posao..a da ne govorim o distributerima gradj.materijala i proizvodjacima cementa,zeljeza i ostalog i radnicima u tim granama privrede.
svima bi bilo bolje,samo bi kasa iz koje se grabi za audije osmice i poslanicke pausale bila manje popunjena

Valjda vlada nije vlasnik nekretnina (apopo "obaranja cijena 300 / 400 km"); i dok moze ukinuti PDV, ne mislim da moze selektivno - starogradnja vs. novogradnja. U oba sluchaja vlasnici su privatna "lica" i trebalo bi da su jednaki pred zakonom/drustvom. Ono sto moze vlada da uchini je da ukine ili smanji poreze na profit od novogradnje i na slichne nachine (kojekakvi poslodavajuchi porezi, i porezi na nekretnine) motivishe gradnju i taj sektor privrede.

dje si bolan ti
sretna nova,pozdravi ekipu u bostonu

samo se na novogradnju placa pdv.kad bi ga ukinuli na novogradnju,sve bi cijene pale za 300/400km po kvadratu.

[madner]

u ovoj drzavi iko da razmislja ukinuli bi pdv na novogradnju i oborili cijenu za dodatnih 300/400 km po kvadratu i novogradnje i starogradnje
i potakli bi gradjevinski sektor da i dalje gradi,radnici bi imali sigurniji posao,banke bi lakse odobravale manje iznose,ljudi u bankama bi time bili sigurniji za posao..a da ne govorim o distributerima gradj.materijala i proizvodjacima cementa,zeljeza i ostalog i radnicima u tim granama privrede.
svima bi bilo bolje,samo bi kasa iz koje se grabi za audije osmice i poslanicke pausale bila manje popunjena

Valjda vlada nije vlasnik nekretnina (apopo "obaranja cijena 300 / 400 km"); i dok moze ukinuti PDV, ne mislim da moze selektivno - starogradnja vs. novogradnja. U oba sluchaja vlasnici su privatna "lica" i trebalo bi da su jednaki pred zakonom/drustvom. Ono sto moze vlada da uchini je da ukine ili smanji poreze na profit od novogradnje i na slichne nachine (kojekakvi poslodavajuchi porezi, i porezi na nekretnine) motivishe gradnju i taj sektor privrede.

dje si bolan ti
sretna nova,pozdravi ekipu u bostonu

samo se na novogradnju placa pdv.kad bi ga ukinuli na novogradnju,sve bi cijene pale za 300/400km po kvadratu.

Eish, pa nije realna cijena kvadrata 1600 KM za gradjevinarca.
Oni bi da uzmu extra extra profit i sad je problem PDV.

Ako ljudi placaju 2000 po kvadratu, to bi bila cijena i bez PDV-a.

[Topla voda]

ne znam madnere,al ja mislim da ne placas investitoru pdv,tako da ako je cijena 1350+pdv,koliko je sad cijena na dobrini 5 ili rosuljama,ovo sto kanton pravi...da platis stan,koliko i jeste,a pdv u poreznoj ili gdje vec.

ne znam ,mozda nisam u pravu...znal iko jel se placa pdv investitoru il je to obaveza kupca novogradnje prema drzavi?

[globalbih]

Pozdrav,
madner - cijena se plaća invenstitoru a on plaća državi pdv.
Ono što će biti zanimljivo kod konkursa za rosulje i dobrinju jeste da je prvi poziv definisao cijenu za rosulje oko 1450 KM a za dobrinju oko 1670 KM da bi na kraju konačne rang liste oni iz Ministarstva stavili cijenu skoro identičnu bez objašnjenja zašto je sada dobrinja jeftinija od Vogošće??? Posredi je neki kriminal jer ne objavljuju imena izvođača jer se zna da su neki izvođači skroz zafrkali kupce (npr: dali im trećerazredno grijanje, laminat, ostali materijal itd.. koji nije bio u "JAVNOM" tenderu raspisan tj: cijene po prvoj klasi a daju ti treću klasu.
I PRVO ŠTO TREBAŠ TRAŽITI KAD TE POZOVU JESTE DOKUMENTACIJA PO TENDERU ZA IZVOĐAČE S OBZIROM DA JE RIJEČ O JAVNIM TENDERIMA.

cIJENA - eh, tu je problem. Slusao sam jednog doktora nauka na TVSA da je rekao da "povoljni" uslovi ako bude cijena onda on neće kupiti jer već sredinom ove godine očekuje da će moći kupiti za slican iznos na alipašinom, mojmilu, dobrinji i slicnim zonama bez ikakvih problema. Naravno, novi stanovi će biti na cijeni što radi agencija, korumpirane države i vlasti u Kantonu, a i do nas je koji ne dižemo glas protiv...
I SVE TO ZA "MLADE"...

[madner]

Kolka je sada cijena za dobrinju?

[sarlo]

u ovoj drzavi iko da razmislja ukinuli bi pdv na novogradnju i oborili cijenu za dodatnih 300/400 km po kvadratu i novogradnje i starogradnje
i potakli bi gradjevinski sektor da i dalje gradi,radnici bi imali sigurniji posao,banke bi lakse odobravale manje iznose,ljudi u bankama bi time bili sigurniji za posao..a da ne govorim o distributerima gradj.materijala i proizvodjacima cementa,zeljeza i ostalog i radnicima u tim granama privrede.
svima bi bilo bolje,samo bi kasa iz koje se grabi za audije osmice i poslanicke pausale bila manje popunjena

To bi bilo super za raju koja ima novac, na stan od 60-70 m2 bi ustedjeli 10-12 hiljada maraka od pdv. Povecala bi se kupovina stanova, a smanjila bi se kupovina skupih roba na koje se obracunava pdv. Drzavi bi dramaticno pao prihod, ali ko sisa drzavu. Ona bi smanjila penzije, invalidnine i sl..
I kad ce vise smanjiti pdv na osnovne zivotne namirnice. Na litar maslinovog ulja, od 15 KM ja platim 2,5 pdv-a, bar na te osnovne zivotne namirnice treba smanjiti pdv.
p.s.
Decko, sa Teheranskog ili Djure Jaksica, misli glavom. Ne daj da ftv ili nekakve nevladine organizacije misle za tebe (usput,oni primaju po 3-4 milje da kreiraju tvoje misljenje).
Jedinstvena stopa pdv je bila revolucija u privredi. Do pdv-a su svi krsili zakon sa narudzbenicama. sad ga postuju svi. Lako ga je kontrolisati, lako je privrednicima za obracun svojih marzi, profita, troskova. Posten je, svi proizvodi su jednako optereceni.
Dodik tu i tamo nesta petlja, sanja dan kad ce doci do promjena da ga degradira i sa tim dotuce ovo malo drzave za koju smo se borili.

[Topla voda]

u ovoj drzavi iko da razmislja ukinuli bi pdv na novogradnju i oborili cijenu za dodatnih 300/400 km po kvadratu i novogradnje i starogradnje
i potakli bi gradjevinski sektor da i dalje gradi,radnici bi imali sigurniji posao,banke bi lakse odobravale manje iznose,ljudi u bankama bi time bili sigurniji za posao..a da ne govorim o distributerima gradj.materijala i proizvodjacima cementa,zeljeza i ostalog i radnicima u tim granama privrede.
svima bi bilo bolje,samo bi kasa iz koje se grabi za audije osmice i poslanicke pausale bila manje popunjena

To bi bilo super za raju koja ima novac, na stan od 60-70 m2 bi ustedjeli 10-12 hiljada maraka od pdv. Povecala bi se kupovina stanova, a smanjila bi se kupovina skupih roba na koje se obracunava pdv. Drzavi bi dramaticno pao prihod, ali ko sisa drzavu. Ona bi smanjila penzije, invalidnine i sl..
I kad ce vise smanjiti pdv na osnovne zivotne namirnice. Na litar maslinovog ulja, od 15 KM ja platim 2,5 pdv-a, bar na te osnovne zivotne namirnice treba smanjiti pdv.
p.s.
Decko, sa Teheranskog ili Djure Jaksica, misli glavom. Ne daj da ftv ili nekakve nevladine organizacije misle za tebe (usput,oni primaju po 3-4 milje da kreiraju tvoje misljenje).
Jedinstvena stopa pdv je bila revolucija u privredi. Do pdv-a su svi krsili zakon sa narudzbenicama. sad ga postuju svi. Lako ga je kontrolisati, lako je privrednicima za obracun svojih marzi, profita, troskova. Posten je, svi proizvodi su jednako optereceni.
Dodik tu i tamo nesta petlja, sanja dan kad ce doci do promjena da ga degradira i sa tim dotuce ovo malo drzave za koju smo se borili.

ako cemo nesto komentarisati i suprostaviti misljenja,prije svega cemo koristiti argumente i rjecnik u kojem ne diskreditujemo sugovornika,niti koristimo konstrukcije koje nemaju osnova.

ti dakle podrzavas jedinstvenu stopu pdv-a.slazem se s tobom da je pdv izrazito dobra stvar.mislim da je ovo dovoljno i da ti ne moram sa deset recenica odgovarati.

a pokusavas mi reci da je bilo kakvo remecenje stopa pdv-a za poticaj privrede,vjetar u ledja onima koji zele da drzavni budjet bude prazniji?
je li to tvoj argument?

i otkad je maslinovo ulje od 15 km osnovna zivotna namirnica?
kad vec branis drzavni budjet,razmisli o srazmjeri umanjenja pdv-a na drzavni budjet kod umanjenja pdv-a na osnovne zivotne namirnice,koje bi ti podrzao i umanjenja pdv-a na novogradnju u gradjevinskom sektoru,koji bi dao kakav-takav poticaj za ocuvanje radnih mjesta ljudi koji su vezani za isti,koje bi ja podrzao.

[sarlo]

u ovoj drzavi iko da razmislja ukinuli bi pdv na novogradnju i oborili cijenu za dodatnih 300/400 km po kvadratu i novogradnje i starogradnje
i potakli bi gradjevinski sektor da i dalje gradi,radnici bi imali sigurniji posao,banke bi lakse odobravale manje iznose,ljudi u bankama bi time bili sigurniji za posao..a da ne govorim o distributerima gradj.materijala i proizvodjacima cementa,zeljeza i ostalog i radnicima u tim granama privrede.
svima bi bilo bolje,samo bi kasa iz koje se grabi za audije osmice i poslanicke pausale bila manje popunjena

To bi bilo super za raju koja ima novac, na stan od 60-70 m2 bi ustedjeli 10-12 hiljada maraka od pdv. Povecala bi se kupovina stanova, a smanjila bi se kupovina skupih roba na koje se obracunava pdv. Drzavi bi dramaticno pao prihod, ali ko sisa drzavu. Ona bi smanjila penzije, invalidnine i sl..
I kad ce vise smanjiti pdv na osnovne zivotne namirnice. Na litar maslinovog ulja, od 15 KM ja platim 2,5 pdv-a, bar na te osnovne zivotne namirnice treba smanjiti pdv.
p.s.
Decko, sa Teheranskog ili Djure Jaksica, misli glavom. Ne daj da ftv ili nekakve nevladine organizacije misle za tebe (usput,oni primaju po 3-4 milje da kreiraju tvoje misljenje).
Jedinstvena stopa pdv je bila revolucija u privredi. Do pdv-a su svi krsili zakon sa narudzbenicama. sad ga postuju svi. Lako ga je kontrolisati, lako je privrednicima za obracun svojih marzi, profita, troskova. Posten je, svi proizvodi su jednako optereceni.
Dodik tu i tamo nesta petlja, sanja dan kad ce doci do promjena da ga degradira i sa tim dotuce ovo malo drzave za koju smo se borili.

ako cemo nesto komentarisati i suprostaviti misljenja,prije svega cemo koristiti argumente i rjecnik u kojem ne diskreditujemo sugovornika,niti koristimo konstrukcije koje nemaju osnova.

ti dakle podrzavas jedinstvenu stopu pdv-a.slazem se s tobom da je pdv izrazito dobra stvar.mislim da je ovo dovoljno i da ti ne moram sa deset recenica odgovarati. Samo jedno da li se slazemo da je jedinstvena stopa pdv-a najbolje porezno rjesenje (sto se tice indirektnih poreza) za privredu i samim tim drustvo?

a pokusavas mi reci da je bilo kakvo remecenje stopa pdv-a za poticaj privrede,vjetar u ledja onima koji zele da drzavni budjet bude prazniji? Ili si za jedinstvenu stopu ili si za vise stopa? (zapravo mi vec sada imamo dvije stope 0 i 17% ali ovo oslobadjanje od pdv-a je nesto drugo) Postoji vise nacina podsticaja privrede. Porez sluzi za punjenje budzeta i samo ga tako treba shvatiti. Svaka druga njegova (zlo)upotreba je dugorocno neefikasna.
je li to tvoj argument? Argument mi je da ce svako smanjenje stope donijeti vise koristi bogatima nego siromasnijim. I to sam ti veoma precizno i realisticno dokazao.

i otkad je maslinovo ulje od 15 km osnovna zivotna namirnica? A koje bi ti odredio: floirol, bimalove. Kome bi dao monopol. U svakom slucaju one koji kupuju skuplju marku proizvoda drzava vise subvencionira. Na zapadu ekonomsti su politicarima to objasnjavali sa biftekom i jeftinim iznutricama.
kad vec branis drzavni budjet,razmisli o srazmjeri umanjenja pdv-a na drzavni budjet kod umanjenja pdv-a na osnovne zivotne namirnice,koje bi ti podrzao i umanjenja pdv-a na novogradnju u gradjevinskom sektoru,koji bi dao kakav-takav poticaj za ocuvanje radnih mjesta ljudi koji su vezani za isti,koje bi ja podrzao. Svi poslodavci trebaju da placaju tj naplacaju jedinstvenu stopu pdv-a od potrosaca. Zasto bi neko bio povlasten. Drzava neka daje kredite i subvencije tacno odredjenim kategorijama onih koji kupuju stanove. A ne da pomazu odredjenim poslodavcima cinici njihov proizvod atraktivnijim, i bogatim. Zasto ne ukines pdv na niskogradnju, proizvodnju putova npr. i sl. Moram da spavam, ja krvavo zaradjujem svoj novac i moram biti naspavan. Iz moje se place izdvajuju razni porezi i doprinosi.

[Neelix]

, samo mojne Stupa i slicnih lokacija,brdsko planinskih.

jesil ikad bio na Stupu?

[Topla voda]

a pokusavas mi reci da je bilo kakvo remecenje stopa pdv-a za poticaj privrede,vjetar u ledja onima koji zele da drzavni budjet bude prazniji?
Ili si za jedinstvenu stopu ili si za vise stopa? (zapravo mi vec sada imamo dvije stope 0 i 17% ali ovo oslobadjanje od pdv-a je nesto drugo) Postoji vise nacina podsticaja privrede. Porez sluzi za punjenje budzeta i samo ga tako treba shvatiti. Svaka druga njegova (zlo)upotreba je dugorocno neefikasna.
je li to tvoj argument?
Argument mi je da ce svako smanjenje stope donijeti vise koristi bogatima nego siromasnijim. I to sam ti veoma precizno i realisticno dokazao.

koji je to nacin podsticaja privrede,koji si pomenuo ?
smatras li dugorocno neefikasnim i ukidanje carina za proizvode iz zemalja eu?

i otkad je maslinovo ulje od 15 km osnovna zivotna namirnica?
A koje bi ti odredio: floirol, bimalove. Kome bi dao monopol. U svakom slucaju one koji kupuju skuplju marku proizvoda drzava vise subvencionira. Na zapadu ekonomsti su politicarima to objasnjavali sa biftekom i jeftinim iznutricama.
ne bih odobrio umanjenje pdva za robe siroke potrosnje.
trgovci bi svakako razliku uzimali u svoj djep.i to je svakako samo gasenje vatre,kao i onih 10 km koje su obecali penzionerima prilikom uvodjenja pdv-a

kad vec branis drzavni budjet,razmisli o srazmjeri umanjenja pdv-a na drzavni budjet kod umanjenja pdv-a na osnovne zivotne namirnice,koje bi ti podrzao i umanjenja pdv-a na novogradnju u gradjevinskom sektoru,koji bi dao kakav-takav poticaj za ocuvanje radnih mjesta ljudi koji su vezani za isti,koje bi ja podrzao.
Svi poslodavci trebaju da placaju tj naplacaju jedinstvenu stopu pdv-a od potrosaca. Zasto bi neko bio povlasten. Drzava neka daje kredite i subvencije tacno odredjenim kategorijama onih koji kupuju stanove. A ne da pomazu odredjenim poslodavcima cinici njihov proizvod atraktivnijim, i bogatim. Zasto ne ukines pdv na niskogradnju, proizvodnju putova npr. i sl. Moram da spavam, ja krvavo zaradjujem svoj novac i moram biti naspavan. Iz moje se place izdvajuju razni porezi i doprinosi.
a ni to ne bi bilo lose,ukinuti pdv i na niskogradnju i na gradnju puteva.

najgore bi bilo da se usljed finansijske krize koja ce nas protresti,koliko zbog umanjenja budjeta usljed ukidanja carina za eu,toliko zbog pada vrijednosti zeljeza,cementa i svega onog sto se proizvodi u nasoj zemlji dodatne stotine ljudi ostaju u tim granama privrede bez posla.

najbitnije je da se nezaposlenost u proizvodnom sektoru ne povecava.
ako je to ukidanje ,smanjenje ili privremeno uvodjenje manje stope pdva,to podrzavam.ako je to neki drugi nacin podsticaja privrede,opet sam za to,al ne vidim nacin kako pomoci hajdelberg cementu u kaknju ,kad im se gazda ubio zbog finansijske krize i kad danas-sutra neki upravni odbor hajdelberg grupe moze otpustiti stotinu radnika u kaknju zbog smanjene dobiti i restruktuiranja,jer dok se kod nas svi dogovore i provedu te neke reforme i usmjere poticaje,voda ce biti preko grla.
e za to je dobar pdv,za to je izuzetno koristan,da se veoma brzo moze regulirati ,na pola godine umanjiti pdv sa 17 na 7 procenata,ili ukinuti ili smanjiti na 10 procenata,bez gubljenja vremena na provodjenja strategija i vracanja stvari na isto.
pdv je instrument koji treba koristiti i prilagodjavati ga drzavnim potrebama.i veoma je operativan kad ga neko zeli koristiti u interesu zastite gradjana.
ovo je najbrze u skladu sa situacijom.treba omoguciti proizvodjacima veci promet,a time i vecu dobit,da ne bi radnici ispastali na kraju.

[Commando]

Logicno, zakonom trzista se diktiraju cene stanova, pretpostavljam da je uz ovu krizu i ponuda stanova u Sarajevu dosta velika, a potraznja nije tolika... i eto rezultat je da se u solidnijim naseljima u gradu kvadrat krece od 1500 - 2000 KM, neko rece da to moze ici i nize!
Koliko je sad kvadrat u centru, npr. na Marijin dvoru!?

[dia81]

Logicno, zakonom trzista se diktiraju cene stanova, pretpostavljam da je uz ovu krizu i ponuda stanova u Sarajevu dosta velika, a potraznja nije tolika... i eto rezultat je da se u solidnijim naseljima u gradu kvadrat krece od 1500 - 2000 KM, neko rece da to moze ici i nize!
Koliko je sad kvadrat u centru, npr. na Marijin dvoru!?

Ja ne znam bas da moze ici nize al eto...bar ne jos... Ciglane su 2500, Grbavica i Hrasno isto...Marijin Dvor je sigurno 3000

[Commando]

Logicno, zakonom trzista se diktiraju cene stanova, pretpostavljam da je uz ovu krizu i ponuda stanova u Sarajevu dosta velika, a potraznja nije tolika... i eto rezultat je da se u solidnijim naseljima u gradu kvadrat krece od 1500 - 2000 KM, neko rece da to moze ici i nize!
Koliko je sad kvadrat u centru, npr. na Marijin dvoru!?

Ja ne znam bas da moze ici nize al eto...bar ne jos... Ciglane su 2500, Grbavica i Hrasno isto...Marijin Dvor je sigurno 3000

Ne mogu reci da nije skupo... ali u poredjenju sa idiotizmom oko cena stanova u npr. Podgorici sredinom 2008 godine to je stvarno skromno, kod njih je cena kvadrata isla od 2000 - 4000 evra u boljim delovima grada!
Recimo dobar stan od 50-ak m2 je bio od 130 000 - 150 000 evra, al' kazu da je sad i kod njih stalo to divljanje!!!
Poredjenja radi, u Beogradu su cene stanova (sa cg naravno) od 1200 evra na periferiji do 3000 evra u centru, u elitnim naseljima u novogradnji i do 4000 evra, 'ebem im staru... sa tendencijom pada u ovoj godini!

[illuminated]

Original teksta sa slikama pomenutih zgrada: http://www.biznis.ba//index.php?option= ... &Itemid=59
//////////


Spasonosna hercegovačka veza: Investitor poslovne zgrade na Otoci Ljiljanko Palac uzda se u aranžman s ministrom trezora BiH Draganom Vrankićem

Nakon višegodišnjeg procvata obilježenog izgradnjom desetina monumentalnih poslovnih i stambenih objekata, sarajevsko tržište nekretnina suočava se s dramatičnim padom prometa; “Slobodna Bosna” analizira zašto tone sarajevska građevinska...

... industrija i otkriva kojim građevinskim poduzetnicima prijeti bankrot i kako će se to reflektirati na ukupnu ekonomsku sliku.

Sarajevsko tržište nekretnina, koje je donedavno bilo najdinamičnije u cijeloj državi, nalazi se pred potpunim kolapsom. Preko 300.000 kvadratnih metara izgrađenog ili skoro izgrađenog poslovnog prostora već mjesecima zjapi prazno. Pritisnuti kreditnim ratama, investitori panično pokušavaju pronaći kupce, no kupaca nema ni za lijeka. Nešto je povoljnija situacija s prometom stambenog prostora, ali je i taj segment pritisnut višemjesečnom recesijom čija se kulminacija tek očekuje sredinom godine. Nekoliko najkrupnijih sarajevskih graditelja nalazi se na samom rubu finansijskog bankrota a od potpunog potonuća čuva ih još samo “uviđavnost” banaka koje ne žure s proglašenjem bankrota jer ni same ne znaju šta uraditi sa stotinama hiljada kvadratnih metara poslovnog prostora.

“VILA PARK” POD KATANCEM



Vila pod katancem: Šoping centar braće Mulić na Ćengić Vili već nekoliko mjeseci stoji zaključan

Najbolji primjer za to jest poslovno-trgovinski centar Vila park izgrađen kreditima prije nekoliko godina na atraktivnoj lokaciji na Čengić Vili. Nakon samo nekoliko mjeseci rada trgovinskog centra, zaredali su otkazi većine zakupaca zbog slabog prometa, pa je objekat na koncu “privremeno” zatvoren. Vlasnici objekta, braća Mulić, pokušavali su ponovno “oživjeti” objekat a kako u tome nisu uspjeli, odlučili su cijeli objekat prodati. To je, međutim, išlo još teže i na koncu je objekat preuzela banka koja je kreditirala njegovu izgradnju. U nekoliko navrata i banka je oglašavala prodaju ili pak iznajmljivanje objekta, ali zainteresiranih nije bilo pa “Vila Park” već mjesecima stoji zaključana.

Zla sudbina “Vila parka” prijeti desetinama drugih poslovnih objekata u Sarajevu izgrađenih u neviđenoj euforiji “šopingomanije” potpomognute obilatim bankarskim kreditima i optimizmom zasnovanim na visokim stopama ekonomskog rasta. Tokom posljednje tri-četiri godine sarajevsko tržište nekretnina doživjelo je pravi procvat: gradilo se na sve strane a prodaja je išla kao podmazana, uprkos nerealno visokim cijenama nekretnina po kojima se glavni grad BiH skoro izjednačio s većinom zapadnoevropskih prijestolnica. No, u posljednjih pet-šest mjeseci sarajevsko tržište nekretnina počelo je stagnirati a potom i stmoglavo padati, a taj zabrinjavajući trend najbolje ilustrira podatak da u posljednjih nekoliko mjeseci nije zabilježena ni jedna ozbiljnija transakcija mada se na potezu od Ilidže do Baščaršije nalazi desetak grandioznih objekata čiji vlasnici panično pokušavaju pronaći kupca ili pak zakupca.

HECO PRED BANKROTOM



Fijasko megalomanskog projekta: Izgradnja poslovnog objekta Hecoprom na Stupu naprasno je prekinuta zbog neizmirenih dugova

Listu najugroženijih građevinskih projekata u Sarajevu predvodi grandizoni šoping centar na Stupu veličine 60.000 kvadratnih metara u vlasništvu kompanije Hecoprom. Prema ranijim najavama vlasnika Seada Hece, objekat je trebao biti dovršen još u martu a potom u maju prošle godine, ali suprotno optimističkim najavama, sredinom prošle godine građevinski radovi naprasno su stali zbog golemih prispjelih a neizmirenih dugova. Heco je navodno podigao kredit od 50 miliona KM, računajući da će značajan dio objekta prodati još u toku gradnje i tako zaokružiti cijelu finansijsku konstrukciju. No, kako kupaca nije bilo, izgradnja je naprasno prekinuta. Već dulje od pola godine Hecin objekat stoji napušten kao neka vrsta spomenika teške ekonomske recesije koja je munjevitom brzinom pogodila Sarajevo.

Samo nekoliko stotina metara dalje, na vrhu skladnog arhitektonskog zdanja kompanije Penny Plus, veličine 5.000 kvadratnih metara, istaknuta je tabla s natpisom “prodaje se”.



Potraga za kupcem: Na vrhu poslovne zgrade Penn Plus već mjesecima stoji oglas "prodaje se"

Vlasnik objekta, sarajevski poduzetnik Suad Hrbat na sve strane pokušava naći kupca za svoj luksuzni objekat dovršen još sredinom prošle godine u kojem stoji zaleđeno skoro 20 miliona KM.

U krajnje nezavidnoj situaciji našao se i poduzetnik iz Gruda Ljiljanko Palac, vlasnik impresivnog strambeno-poslovnog centra na Otoci veličine preko 30.000 kvadratnih metara. Nekoliko prizemnih etaža ovog objekta Palac je navodno uspio prodati jednoj stranoj banci, no prodaja preostalog, znatno većeg dijela objekta nije se pomjerila s mjesta. Sve nade hercegovački poduzetnik polaže u Vijeće ministara BiH s kojim pregovara oko prodaje 2.000 kvadratnih metara, po navodno astronomskoj cijeni od 5.000 KM za kvadratni metar. Prostor je namijenjen dvjema institucijama BiH (Agenciji za bankarstvo i Redakciji Službenog lista BiH), ali na objavljeni tender prijavilo se čak 15 vlasnika poslovnih prostora! Prema neslužbenim informacijama, na ovom tenderu Palac ima najveće izglede, pored ostalog i zbog toga što se izbor prostora odvija pod izravnom kontrolom njegovog prijatelja, državnog ministra trezora Dragana Vrankića. Prođe li na ovom tenderu, Palac bi možda i mogao izbjeći bankrot, ali to još uvijek ne znači da će iz svoje sarajevske građevinske avanture izvući ozbiljniji profit.

BITKA ZA “BH TELECOM”



Kupaca ni za lijeka: Širbegovićeva poslovna zgrada na Marijin Dvoru

U rasponu od svega 400 metara na Marijin Dvoru, smještena su tri nova objekta čiji vlasnici grozničavo tragaju za kupcima. U najtežoj situaciji nesumnjivo se nalazi vlasnik kompanije OKI Edhem Okerić, čiji poslovni objekat na Marijin Dvoru stoji prazan već pune dvije godine. Sredinom prošle godine Okerić je bio nadomak “slamke spasa”: s novoizabranim poslovodstvom BH Telecoma bio je dogovorio prodaju objekta za 42 miliona KM.

Okerićev zakulisni aranžman s BH Telecomom izazvao je pravu provalu bijesa velikog broja vlasnika novoizgrađenih poslovnih zgrada koji su naposlijetku prisilili BH Telecom da poništi dogovor s Okerićem i da zgradu kupi na javnom tenderu. Kolovođa ove pobune, prema neslužbenim informacijama iz BH Telecoma, bio je poduzetnik Nedim Čaušević, koji upravo dovršava izgradnju golemog poslovnog objekata Impertane veličine 59.000 kvadratnih metara. Jednako kao i Okerić, i Čaušević se nadao da će značajan dio svoga objekta unaprijed prodati BH Telecomu i tako izbjeći opasnost bankrota.



Propao aranžman sa BH Telecomom: Pod pritiskom javnosti BH Telecom je odustao od kupovine zgrade u vlasništvu kompanije OKI

U jednako nezavidnu situaciju dospio je i prvi susjed Okerića i Čauševića na Marijin Dvoru -poduzetnik iz Gračanice Faruk Širbegović. Prije skoro šest mjeseci Širbegović je dovršio izgradnju atraktivnog poslovnog objekta na Marijin Dvoru veličine oko 10.000 kvadratnih metara. Pritisnut dospjelim kreditnim ratama, prodaju poslovne zgrade Širbegović oglašava već dulje vremena, ali bez ikakvog uspjeha.

Spisak sarajevskih poslovnih zgrada “na prodaju” znatno je dulji, no ovdje smo naveli samo nekoliko karakterističnih primjera koji vjerno ilustriraju aktuelni, krajnje nepovoljni trend. Uzroci ovog trenda uglavnom su povezani s globalnom ekonomskom recesijom koja se očituje u osjetno manjem prilivu direktnih stranih investicija, sve skupljem bankarskom kapitalu i dramatičnom padu ekonomskog rasta. Nepovoljni trend dijelom je posljedica i megalomanskih graditeljskih ambicija lokalnih poduzetnika koji su privučeni primaljivim zaradama prilično neoprezno ulazili u grandiozne graditeljske poduhvate ne vodeći dovoljno računa o realnim dimenzijama sarajevskog tržišta.

Tokom nekoliko proteklih godina sarajevska građevinska industrija i, općenito, sarajevsko tržište nekretnina bilo je najizdašnije vrelo brzih i golemih zarada. To je vrelo, međutim, nenadano presušilo...

Najbrža prodaja najskupljih stanova

“TEHEL” ANTE MARKOVIĆA RASPRODAO STANOVE



Navala na luksuzne stanove: Stambena zgrada na Skenderiji čiju je izgradnju finansirala kompanija Tehel Ante Markovića

Za razliku od poslovnih prostora, čija je prodaja u Sarajevu skoro posve prestala, tržište stanova još se drži na nogama, mada je također evidentan pad prometa. Nakon višemjesečne stagnacije, cijena stanova u Sarajevu pala je u prosjeku 15 procenata, što je prvi i najpouzdaniji znak da je ponuda nadmašila tražnju. Zanimljiv je trend da se najbrže rasprodaju najskuplji i najluksuzniji stanovi izgrađeni u elitnim dijelovima grada. Primjerice, kompanija Tehel u vlasništvu Ante Markovića, posljednjeg premijera ex Jugoslavije, u rekordnom roku rasprodala je skupocjene stanove izgrađene na Skenderiji mada je kvadrat stana bez PDV-a iznosio 4.000 KM.

Istovremeno, prodaja manje luksuznih stanova na gradskoj periferiji, koji su dvostruko jeftiniji, skoro je posve stala.

Pad regionalnog tržišta nekretnina
POMOR GRAĐEVINSKE INDUSTRIJE

Stagnacija i pad tržišta nekretnina u jednakoj mjeri pogađa većinu glavnih gradova nekadašnje Jugoslavije. Zagrebačko tržište nekretnina palo je za 20 procenata a beogradsko još i više, skoro 50 procenata.
Taj će trend najskuplje platiti lokalna građevinska industrija i osobito lokalna industrija građevinskog materijala, poput cementara, željezara, tvornica opeke itd. Primjera radi, zenička željezara Mittal Steel, najveći proizvođač građevinskog čelika u regiji, suočava se s dramatičnim padom narudžbi iz BiH, ali i cijele regije, što je cijene građevinskog čelika srušilo za skoro 60 posto.

Biznis.ba / Slobodna Bosna (Asim Metiljević)

[Truba]

samo da se cijene stanova vrate u normalu prije onog vjestackog buma
da mogu ispuniti svoje ustavom zagarantovano pravo na mjesto za život i osnivanje obitelji

[beka_mo]

samo da se cijene stanova vrate u normalu prije onog vjestackog buma
da mogu ispuniti svoje ustavom zagarantovano pravo na mjesto za život i osnivanje obitelji

Ne trebas se brinuti,vratit ce se cijene ispod 1500 po m2. Vidis kaka su ocajni ovi sto prodaju novogradnju. A vlasnici starih stanova cekaju da cijene skoce kako bi prodali. Mozda ne znaju da upravo propustaju sansu da uopste prodaju i po ovim danasnjim cijenama. Evo i Mostar cijene pale na 1300m2.
http://www.bljesak.info/content/view/23505/158/

[edvin]

A zasto i ne bi padale cijene? Masa stanova u SA u naseljima a i sa ulazima od kojih je bolja i cvjecarnica grupe TNT se prodavala za 4000 KM/km2. Bruka i sramota. Licno sam bio u poziciji prije izvjesnog vremena da kupim stan ili idem na gradnju kuce. Nikada ali stvarno nikada ne bi platio tri ili cetiri milje km2 u tmurnoj zgradi iz socijalistickog sistema koja lici na sve ostalo samo ne na prostor u kojem bi ja trebo da se ugodno osjecam kad idem i prilazim kuci poslije napornog radnog dana i sa plinskim cijevima rasprostranjenim na sve dijagonale i kojekakvim grafitima. A i sa svim nadogradnjama od strane komsija, balkonima i slicno. Zato sam se i odlucio na kupnju zemljista i izgradnju vlastite kuce. I na taj nacin obezbjedis sebi kvalitetan stambeni prostor, ne moras trpiti teror komsija i njihova nadahnuca a uz to te sve to kosta manje.

[tuberan_1]

najmoćniji su oglasi koji spominju riječi

HITNO (boli me ku..ac)
jeftino ( nije)
lift (čitav život živim na četvrtom bez lifta a tvoj peti kat ima lift zaboli me ku...ac)

i na kraju cifra da ti se zamanta... 140 000 i tome slično
a bijednih manje od 50 kvadrata na grbavici...


treba država ovo regulisati tržište

recimo da su oglasi za stanove 25 km po oglasu i da traju 7 dana

pa fino ovi spameri kad potrose platu jedan mjesec na oglase
neće više izmišljati nepostojeće stanove...

ahahahhhaha ovo hitno je do jaja...ili zbog odlaska u inostranstvo...
a ima ona jena agencija mislim da se zove "gala"pa kad ona podje opisivati te stanove i kucerine to je da te bog sacuva,kakvi atributi,i ljepote dunjalucke coek bi pomislo da je nekretnina na hawaiima u najmanju ruku,a ono tamo nidje vezze s vezom.

[zito23]

Original teksta sa slikama pomenutih zgrada: http://www.biznis.ba//index.php?option= ... &Itemid=59
//////////


Spasonosna hercegovačka veza: Investitor poslovne zgrade na Otoci Ljiljanko Palac uzda se u aranžman s ministrom trezora BiH Draganom Vrankićem

Nakon višegodišnjeg procvata obilježenog izgradnjom desetina monumentalnih poslovnih i stambenih objekata, sarajevsko tržište nekretnina suočava se s dramatičnim padom prometa; “Slobodna Bosna” analizira zašto tone sarajevska građevinska...

... industrija i otkriva kojim građevinskim poduzetnicima prijeti bankrot i kako će se to reflektirati na ukupnu ekonomsku sliku.


Sarajevsko tržište nekretnina, koje je donedavno bilo najdinamičnije u cijeloj državi, nalazi se pred potpunim kolapsom. Preko 300.000 kvadratnih metara izgrađenog ili skoro izgrađenog poslovnog prostora već mjesecima zjapi prazno. Pritisnuti kreditnim ratama, investitori panično pokušavaju pronaći kupce, no kupaca nema ni za lijeka. Nešto je povoljnija situacija s prometom stambenog prostora, ali je i taj segment pritisnut višemjesečnom recesijom čija se kulminacija tek očekuje sredinom godine. Nekoliko najkrupnijih sarajevskih graditelja nalazi se na samom rubu finansijskog bankrota a od potpunog potonuća čuva ih još samo “uviđavnost” banaka koje ne žure s proglašenjem bankrota jer ni same ne znaju šta uraditi sa stotinama hiljada kvadratnih metara poslovnog prostora.

“VILA PARK” POD KATANCEM



Vila pod katancem: Šoping centar braće Mulić na Ćengić Vili već nekoliko mjeseci stoji zaključan

Najbolji primjer za to jest poslovno-trgovinski centar Vila park izgrađen kreditima prije nekoliko godina na atraktivnoj lokaciji na Čengić Vili. Nakon samo nekoliko mjeseci rada trgovinskog centra, zaredali su otkazi većine zakupaca zbog slabog prometa, pa je objekat na koncu “privremeno” zatvoren. Vlasnici objekta, braća Mulić, pokušavali su ponovno “oživjeti” objekat a kako u tome nisu uspjeli, odlučili su cijeli objekat prodati. To je, međutim, išlo još teže i na koncu je objekat preuzela banka koja je kreditirala njegovu izgradnju. U nekoliko navrata i banka je oglašavala prodaju ili pak iznajmljivanje objekta, ali zainteresiranih nije bilo pa “Vila Park” već mjesecima stoji zaključana.

Zla sudbina “Vila parka” prijeti desetinama drugih poslovnih objekata u Sarajevu izgrađenih u neviđenoj euforiji “šopingomanije” potpomognute obilatim bankarskim kreditima i optimizmom zasnovanim na visokim stopama ekonomskog rasta. Tokom posljednje tri-četiri godine sarajevsko tržište nekretnina doživjelo je pravi procvat: gradilo se na sve strane a prodaja je išla kao podmazana, uprkos nerealno visokim cijenama nekretnina po kojima se glavni grad BiH skoro izjednačio s većinom zapadnoevropskih prijestolnica. No, u posljednjih pet-šest mjeseci sarajevsko tržište nekretnina počelo je stagnirati a potom i stmoglavo padati, a taj zabrinjavajući trend najbolje ilustrira podatak da u posljednjih nekoliko mjeseci nije zabilježena ni jedna ozbiljnija transakcija mada se na potezu od Ilidže do Baščaršije nalazi desetak grandioznih objekata čiji vlasnici panično pokušavaju pronaći kupca ili pak zakupca.

HECO PRED BANKROTOM



Fijasko megalomanskog projekta: Izgradnja poslovnog objekta Hecoprom na Stupu naprasno je prekinuta zbog neizmirenih dugova

Listu najugroženijih građevinskih projekata u Sarajevu predvodi grandizoni šoping centar na Stupu veličine 60.000 kvadratnih metara u vlasništvu kompanije Hecoprom. Prema ranijim najavama vlasnika Seada Hece, objekat je trebao biti dovršen još u martu a potom u maju prošle godine, ali suprotno optimističkim najavama, sredinom prošle godine građevinski radovi naprasno su stali zbog golemih prispjelih a neizmirenih dugova. Heco je navodno podigao kredit od 50 miliona KM, računajući da će značajan dio objekta prodati još u toku gradnje i tako zaokružiti cijelu finansijsku konstrukciju. No, kako kupaca nije bilo, izgradnja je naprasno prekinuta. Već dulje od pola godine Hecin objekat stoji napušten kao neka vrsta spomenika teške ekonomske recesije koja je munjevitom brzinom pogodila Sarajevo.

Samo nekoliko stotina metara dalje, na vrhu skladnog arhitektonskog zdanja kompanije Penny Plus, veličine 5.000 kvadratnih metara, istaknuta je tabla s natpisom “prodaje se”.



Potraga za kupcem: Na vrhu poslovne zgrade Penn Plus već mjesecima stoji oglas "prodaje se"

Vlasnik objekta, sarajevski poduzetnik Suad Hrbat na sve strane pokušava naći kupca za svoj luksuzni objekat dovršen još sredinom prošle godine u kojem stoji zaleđeno skoro 20 miliona KM.

U krajnje nezavidnoj situaciji našao se i poduzetnik iz Gruda Ljiljanko Palac, vlasnik impresivnog strambeno-poslovnog centra na Otoci veličine preko 30.000 kvadratnih metara. Nekoliko prizemnih etaža ovog objekta Palac je navodno uspio prodati jednoj stranoj banci, no prodaja preostalog, znatno većeg dijela objekta nije se pomjerila s mjesta. Sve nade hercegovački poduzetnik polaže u Vijeće ministara BiH s kojim pregovara oko prodaje 2.000 kvadratnih metara, po navodno astronomskoj cijeni od 5.000 KM za kvadratni metar. Prostor je namijenjen dvjema institucijama BiH (Agenciji za bankarstvo i Redakciji Službenog lista BiH), ali na objavljeni tender prijavilo se čak 15 vlasnika poslovnih prostora! Prema neslužbenim informacijama, na ovom tenderu Palac ima najveće izglede, pored ostalog i zbog toga što se izbor prostora odvija pod izravnom kontrolom njegovog prijatelja, državnog ministra trezora Dragana Vrankića. Prođe li na ovom tenderu, Palac bi možda i mogao izbjeći bankrot, ali to još uvijek ne znači da će iz svoje sarajevske građevinske avanture izvući ozbiljniji profit.

BITKA ZA “BH TELECOM”



Kupaca ni za lijeka: Širbegovićeva poslovna zgrada na Marijin Dvoru

U rasponu od svega 400 metara na Marijin Dvoru, smještena su tri nova objekta čiji vlasnici grozničavo tragaju za kupcima. U najtežoj situaciji nesumnjivo se nalazi vlasnik kompanije OKI Edhem Okerić, čiji poslovni objekat na Marijin Dvoru stoji prazan već pune dvije godine. Sredinom prošle godine Okerić je bio nadomak “slamke spasa”: s novoizabranim poslovodstvom BH Telecoma bio je dogovorio prodaju objekta za 42 miliona KM.

Okerićev zakulisni aranžman s BH Telecomom izazvao je pravu provalu bijesa velikog broja vlasnika novoizgrađenih poslovnih zgrada koji su naposlijetku prisilili BH Telecom da poništi dogovor s Okerićem i da zgradu kupi na javnom tenderu. Kolovođa ove pobune, prema neslužbenim informacijama iz BH Telecoma, bio je poduzetnik Nedim Čaušević, koji upravo dovršava izgradnju golemog poslovnog objekata Impertane veličine 59.000 kvadratnih metara. Jednako kao i Okerić, i Čaušević se nadao da će značajan dio svoga objekta unaprijed prodati BH Telecomu i tako izbjeći opasnost bankrota.



Propao aranžman sa BH Telecomom: Pod pritiskom javnosti BH Telecom je odustao od kupovine zgrade u vlasništvu kompanije OKI

U jednako nezavidnu situaciju dospio je i prvi susjed Okerića i Čauševića na Marijin Dvoru -poduzetnik iz Gračanice Faruk Širbegović. Prije skoro šest mjeseci Širbegović je dovršio izgradnju atraktivnog poslovnog objekta na Marijin Dvoru veličine oko 10.000 kvadratnih metara. Pritisnut dospjelim kreditnim ratama, prodaju poslovne zgrade Širbegović oglašava već dulje vremena, ali bez ikakvog uspjeha.

Spisak sarajevskih poslovnih zgrada “na prodaju” znatno je dulji, no ovdje smo naveli samo nekoliko karakterističnih primjera koji vjerno ilustriraju aktuelni, krajnje nepovoljni trend. Uzroci ovog trenda uglavnom su povezani s globalnom ekonomskom recesijom koja se očituje u osjetno manjem prilivu direktnih stranih investicija, sve skupljem bankarskom kapitalu i dramatičnom padu ekonomskog rasta. Nepovoljni trend dijelom je posljedica i megalomanskih graditeljskih ambicija lokalnih poduzetnika koji su privučeni primaljivim zaradama prilično neoprezno ulazili u grandiozne graditeljske poduhvate ne vodeći dovoljno računa o realnim dimenzijama sarajevskog tržišta.

Tokom nekoliko proteklih godina sarajevska građevinska industrija i, općenito, sarajevsko tržište nekretnina bilo je najizdašnije vrelo brzih i golemih zarada. To je vrelo, međutim, nenadano presušilo...

Najbrža prodaja najskupljih stanova

“TEHEL” ANTE MARKOVIĆA RASPRODAO STANOVE



Navala na luksuzne stanove: Stambena zgrada na Skenderiji čiju je izgradnju finansirala kompanija Tehel Ante Markovića

Za razliku od poslovnih prostora, čija je prodaja u Sarajevu skoro posve prestala, tržište stanova još se drži na nogama, mada je također evidentan pad prometa. Nakon višemjesečne stagnacije, cijena stanova u Sarajevu pala je u prosjeku 15 procenata, što je prvi i najpouzdaniji znak da je ponuda nadmašila tražnju. Zanimljiv je trend da se najbrže rasprodaju najskuplji i najluksuzniji stanovi izgrađeni u elitnim dijelovima grada. Primjerice, kompanija Tehel u vlasništvu Ante Markovića, posljednjeg premijera ex Jugoslavije, u rekordnom roku rasprodala je skupocjene stanove izgrađene na Skenderiji mada je kvadrat stana bez PDV-a iznosio 4.000 KM.

Istovremeno, prodaja manje luksuznih stanova na gradskoj periferiji, koji su dvostruko jeftiniji, skoro je posve stala.

Pad regionalnog tržišta nekretnina
POMOR GRAĐEVINSKE INDUSTRIJE

Stagnacija i pad tržišta nekretnina u jednakoj mjeri pogađa većinu glavnih gradova nekadašnje Jugoslavije. Zagrebačko tržište nekretnina palo je za 20 procenata a beogradsko još i više, skoro 50 procenata.
Taj će trend najskuplje platiti lokalna građevinska industrija i osobito lokalna industrija građevinskog materijala, poput cementara, željezara, tvornica opeke itd. Primjera radi, zenička željezara Mittal Steel, najveći proizvođač građevinskog čelika u regiji, suočava se s dramatičnim padom narudžbi iz BiH, ali i cijele regije, što je cijene građevinskog čelika srušilo za skoro 60 posto.

Biznis.ba / Slobodna Bosna (Asim Metiljević)

Jučer mi jaran pokazuje dio dokumentacije koju će prikupiti za kanton Sarajevo,koji je raspisao neku aukciju za stanove na otoci i sl,ko fol "briga za omladinu do 35 godina",ali s područja kantona.
Stanovi su 1390 +PDV.
vJEROVATNO POMENUTI VLASNIK-AGA NAŠAO NEKOG U KANTONU PA DAJ .ŠTA DAŠ ,SAMO DA SE UTALI,JER I NJEGA KVADRAT NIJE IZIŠAO VIŠE OD 900 kM.
iMA LI NEKO SA JASNIJOM SLIKOM

[Truba]

ak košta 900 stoja

što ne prodaju za 1000