prog321 wrote:BiH se ne zaduzuje jer centralna banka BiH nema politicke ovlasti da raspisuje vrijednosne hartije kao sto centralne banke u Srbiji i Hrvatskoj rade.
To je u neku ruku sreca u nesreci, jer ne samo da nam smanjuje mogucnost zaduzenja nego nam limitara prihode za infrastrukturne projekta kao autoput 5C.
Otisli samo daleko, a samo sam ukazao na finansijsku nepismenost nasih novinara, premda je vjerovatno rijec o narucenim clancima. Evo sada imam vise vremena pa da ne ostanem duzan tebi i bachu. Dakle novinar hvali nase upravljanje javnim dugom i kaze:
Hrvatski dug zbog rasta dolara povećan je za 270 miliona eura, dok je vanjski dug BiH zbog jačanja dolara dodatno narastao za 70 miliona eura.
Obicnim procentnim racunom mozes vidjeti da je rastom kursa dolara dug Hrvatske skocio za 0,67% (270 miliona/40 milijardi*100), a dug BiH za 1,17% (70 miliona/6 milijardi*100). Da nam je valutna struktura, tacnije udio duga nominiran u dolarima, bila kao u Hrvatskoj, dug bi nam umjesto za 70 narastao za 40 miliona. Toliko o nasem upravljanju.
Za "povoljne uslove" vec sam objasnio, rijec je o koncesionalnim uslovima (IDA, IBRD, EBRD i sl.) namjenjenim slabo razvijenim zemljama, i takve uslove su imale sve susjedne zemlje nakon rata. Medjutim takvih izvora sve je manje, jer zemlje ekonomski napreduje, a uslovi postaju komercijalni. Druge zemlje uspijevaju finansirati infrastrukturne projekte emisijom obveznica na medjunarodnom i domacem trzistu kapitala. Mi (dva entiteta) to radimo samo na domacem, jer nam je drzava takva kakva jeste i jer RS bjezi od svega sto zahtjeva nastup drzave, a ne entiteta.
E sad ti razmisli koliki je potencijal naseg domaceg trzista, narocito u kontekstu finansiranja infrastrukturnih projekata. Hrvatska emituje milijardu, a mi jedva 100-200 miliona, ali njihov BDP po stanovniku je 10.000 eura, a nas 4.000 eura. I tu takodjer dolazimo do kreditnog rejtinga, koji je losiji u odnosu na susjede, a on ne odrazava samo ekonomsku nego i polticku stabilnost drzave. Kada bi sutra entiteti ili drzava emitovala obveznice ino-kreditor bi prvo pogledao makroekonomske pokazatelje i kreditni rejting medjunarodnih agencija, sto znaci da bi nam kamate bile vise u odnosu na susjedne zemlje, pa tako servis i otplata duga bili bi znatno veci, neodrzivi za nase budzete, cime bi konstantno refinansirali kredite i ubrzo bankrotirali. Da zavrsim, stvar je vrlo jednostavna nas trenutni zivotni standard je takav da ne mozemo finansirati velike projekte u mjeri u kojoj to rade neke druge zemlje, jer drzava servisira dugove od poreza koje prikupi od gradjana, pa sad opet pogledaj BDP po stanovniku BiH i drugih.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, najveći bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u regiji ima Slovenija 23.161 USD, dok je on u Hrvatskoj 13.490 USD. Prema posljednjim podacima, BDP po glavi stanovnika Crne Gore iznosio je 7.109 USD, Srbije 6.313 USD, Makedonije 5.110 USD, Bosne i Hercegovine 4.662 USD, Albanije 4.066 USD, a Kosova svega 2.972 USD.
Mada bi se mogao novac za autoput namaci i kroz entitetske ce banke da postoji politicka volja. Nalazimo se u nekoj fazi politickog vakuma. Niko ne smije preuzeti odgovornost da se odjednom zaduzimo za recimo 3 milijarde eura. Velika je to odgovornost. Pa se zajebavamo sa par stotina tamo i vam
Ne postoje entitetske CB, a ostatak sam vec objasnio, ne radi se o odgovornosti, vec o nemogucnosti.
Nas je prema Moody's-u B3, a samo jedna stepenica nize vodi nas u Caa1 "Rated as poor quality and very high credit risk".
