Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Evo jedan general purpose topic gdje možemo raspredati o svim aktuelnostima svjetske i lokalne ekonomije.
Anything goes, mećemo zanimljive članke, postavljamo interesantna pitanja, vodimo civilizirane diskusije, i razbijamo mitove. Jer, budimo realni, malo je domena ljudskog djelovanja za koje se veže toliko miskoncepcija kao što je to ekonomija.
Dakle, kad ho'š pitati hoće li biti inflacije, ne moraš otvarati zasebnu temu koja će imati 3 posta, nego možeš ovdje pitati.
drndalo wrote: ↑15/08/2021 13:15
Pa inflaciju imamo u svakom slucaju. Jedino mozemo razglabati da li je objavljeni % tacan ili friziran...
Ne znam da li misliš na inflaciju kod nas ili u razvijenim državama. No, bilo kako bilo, inflacija jeste tu, ali ključno pitanje je da li je ista tranzitorna posljedica pandemije ili će izmaći kontroli.
Pa ne znam sta da ti kazem, ja ne mislim da je deflacija bas postojala, osim u strahovima politicara preko centralnih banaka...
Mislim dok god postoji generalni trend rasta cijena svega u svijetu, o kakvoj deflaciji pricamo. Pad kamatnih stopa u razvijenom svijetu na 0 ili i ispod toga nije dovoljan (po meni) za to... To je svakako pokusaj okretanja trzista gdje ga hoces, a tome ni nadostampavanje trilijardi para u svijetu nije pomoglo...
Mislim, kompleksno je to, uvijek je i razlika gleds li samo segment, trziste jedne zemlje, grupe, planete....
Evo zadnji rast cijena gradjevinskog materijala je svjetski, i zaista je prisutan svuda. Sve to je poskupilo sve od sirovina, repro materijala, gotovog proizvoda. Samo taj segment planetarno nosi barem nesto % totalne inflacije.
drndalo wrote: ↑15/08/2021 14:31
Pa ne znam sta da ti kazem, ja ne mislim da je deflacija bas postojala, osim u strahovima politicara preko centralnih banaka...
Mislim dok god postoji generalni trend rasta cijena svega u svijetu, o kakvoj deflaciji pricamo. Pad kamatnih stopa u razvijenom svijetu na 0 ili i ispod toga nije dovoljan (po meni) za to... To je svakako pokusaj okretanja trzista gdje ga hoces, a tome ni nadostampavanje trilijardi para u svijetu nije pomoglo...
Mislim, kompleksno je to, uvijek je i razlika gleds li samo segment, trziste jedne zemlje, grupe, planete....
Evo zadnji rast cijena gradjevinskog materijala je svjetski, i zaista je prisutan svuda. Sve to je poskupilo sve od sirovina, repro materijala, gotovog proizvoda. Samo taj segment planetarno nosi barem nesto % totalne inflacije.
Pa deflacija upravo znači da takav trend ne postoji. Ne znam zašto naginješ hipotezi da vlade širom svijeta takvo nešto friziraju. Razlozi za deflaciju nisu kamatne stope, nego su mnogo kompleksniji i zadiru u strukturalna pitanja savremenih ekonomija...
...citam da je u julu prosjecna plata u bh entitetu RS 1119 KM sto je prvi put da je presla granicu od hiljade dok ima malo bajatija vijest iz juna da je u bh entitetu FBiH prosjecna plata 999 KM.
Evo fin komentar o tome kako u vremenu političkog vakuuma, centralne banke sve više zauzimaju mjesto u političkoj areni, te kako se to reflektira na monetarnu politiku i njihovu nezavisnost.
Iako se u članku ne spominje MMT, rastuća popularnost takvih radikalnih ideja ide u prilog gore rečenom.
Zajmodavcima nije dozvoljeno izbaciti stanare koji ne mogu platiti kiriju. Tim istim zajmodavcima se nastavlja obaveza plaćanja property tax. Mnogi od njih još odplaćuju kredit na stanove u kojima drugi žive. Na šta će to na kraju izaći?
Zajmodavcima nije dozvoljeno izbaciti stanare koji ne mogu platiti kiriju. Tim istim zajmodavcima se nastavlja obaveza plaćanja property tax. Mnogi od njih još odplaćuju kredit na stanove u kojima drugi žive. Na šta će to na kraju izaći?
Ima ih nekoliko miliona, nesjecam se koliko, 4 ili 6?
11 miliona novih potencijalnih beskucnika. Iskreno, meni je puno vise stalo do tih ljudi nego do vlasnika stambenih zgrada, od kojih ne znam ni za jednog da je propao ili bankrotirao.
geralt wrote: ↑26/08/2021 14:35
11 miliona novih potencijalnih beskucnika. Iskreno, meni je puno vise stalo do tih ljudi nego do vlasnika stambenih zgrada, od kojih ne znam ni za jednog da je propao ili bankrotirao.
Nisam siguran da li ikoga zanima, jer je malo više akademska tema but...
Jedna od vodećih ličnosti (Jason Hreha) u domenu bihejvioralne ekonomije s popriličnim ogorčenjem piše o disciplini i istu proglašava mrtvom u tekstu koji lijepo sumira izazove s kojima se ova trenutno suočava.
Istovremeno, Buzzfeed napravio fantastičnu reprotažu o tome kako je Dan Ariely, možda i najpoznatiji svjetski bihejvioralni ekonomist, koristio falsificirane podatke prilikom izrade jedne od najutjecajnih studija u polju.
sa bankom dogovaraš nominalnu kamatnu stopu (npr 3,99%), i ta stopa može biti fiksna, dakle bez promjena tokom otplate kredita, ili varijabilna, dakle banci se u bilo kojem momentu ćefne da iz 1001 razloga kaže: neće ti više biti 3,99 već (recimo) 4,49%
A sad pogledaš plakat, a tamo ti kaže 3,99% (EKS 4,69%). Banka ti pri odobravanju kredita naplati nekakvu naknadu, izvadiš nekih potvrda, i onda svaki mjesec plaćaš ratu + marku-dvije vođenje kreditnog računa. Upravo te stavke čine tu razliku (recimo ovih 0,7%). Za efektivnu stopu se može reći da je prava cijena kredita koju platiš, dakle kamata plus sve ove stvari
dystopia wrote: ↑30/08/2021 13:52
Nisam sigurna je li dovoljno zanimljivo pitanje ali koja je razlika izmedju fiksne i efektivne kamatne stope?
efektivna ti daje realisticnu sliku koliko ce te kostati kredit, ukljucuje i sve naknade, osiguranja, troskove mjenice, vodjenja racuna itd za period trajanja kredita... nasuprot tome je nominalna koja je gola kamata bez drugih "dodataka", znaci reklamna kamata...
fiksna (samo ime govori) kamata ce ostati ista tokom trajanja kredita i nece se mijenjati bez obzira na mijenjanje euribora... nasuprot fiksnoj je promjenjiva ili plivajuca kamata koja tokom trajanja kredita moze ici gore (cesto) ili dole (rijetko do nikad) zavisno od kretanja euribora, obicno bude za nijansu povoljnija da te navuku da prije tu odabres nego fiksnu... ali cesto bude uslov za neke vece iznose ili duza trajanja kredita (stambeni npr.)
Hvala, jasno mi je sada.
Kada sam online popunila obrazac za zahtjev kredit bilo je da je fiksna 6,99, a kada mi je na mail stiglo detaljno obračun kredita piš da je eks 25,83% pa sam ostala
#1 Ekonomija - All About
