Neko ko je radio puno godina bez prekida ima pravo i do 18 mjeseci da ima primanja sa biroa.
Tako da praktično ideš godinu i po ranije u penziju, umjesto sa 65, sa 63,5 god.
Moderator: anex
Neko ko je radio puno godina bez prekida ima pravo i do 18 mjeseci da ima primanja sa biroa.
Onaj ekonomista, mladi ne znam ime i prezime, dao najbolje rjesenje kako povecati minimalnu platu itd. Neki dan na BHT, u jutarnjem programu ili popodnevnom.n+1 wrote: ↑10/10/2023 17:29 Naravno da nije, lupeta drogaš. Osim uz, eventualno, kako maloprije pišem na drugoj temi, povećanje svih mogućnih poreza, od poreza na dohodak, poreza na dobit, uvođenja poreza na kamatu i kapitalnu dobit, poreza na nekretnine, i povećanja PDV-a. A i u toj varijanti bi morali mijenjati zakonski okvir i zdravstvo prebacivati na budžet.
Šta je rekao?Sanjarko wrote: ↑10/10/2023 19:24Onaj ekonomista, mladi ne znam ime i prezime, dao najbolje rjesenje kako povecati minimalnu platu itd. Neki dan na BHT, u jutarnjem programu ili popodnevnom.n+1 wrote: ↑10/10/2023 17:29 Naravno da nije, lupeta drogaš. Osim uz, eventualno, kako maloprije pišem na drugoj temi, povećanje svih mogućnih poreza, od poreza na dohodak, poreza na dobit, uvođenja poreza na kamatu i kapitalnu dobit, poreza na nekretnine, i povećanja PDV-a. A i u toj varijanti bi morali mijenjati zakonski okvir i zdravstvo prebacivati na budžet.
Da se poveca minimalna plata, bruto ali neto da dobiju radnici vise, nisam nazalost zapamtio. Da ide u kalkulaciju bruto plate ako se ne varam. Laik sam nisam ekonomista. Ali svidilo mi se na prvu njegovo izlaganje itd.
ovi uporno hoce od mene da glasam za sdan+1 wrote: ↑10/10/2023 17:29 Naravno da nije, lupeta drogaš. Osim uz, eventualno, kako maloprije pišem na drugoj temi, povećanje svih mogućnih poreza, od poreza na dohodak, poreza na dobit, uvođenja poreza na kamatu i kapitalnu dobit, poreza na nekretnine, i povećanja PDV-a. A i u toj varijanti bi morali mijenjati zakonski okvir i zdravstvo prebacivati na budžet.
Prošle godine bila dobra priča, radnici zadovoljni ne treba NjemačkaOzimician wrote: ↑02/10/2023 19:00 Evo još jedna firma se zatvara i 90 radnika ostaju bez posla:
https://www.klix.ba/biznis/svedski-kava ... /231002116
Moje mišljenje je da rast minimalca dolazi u najgorem mogućem trenutku i da će masakrirati ovakve firme, a mislim da u ovoj branši ima oko 20 000 zaposlenih u BiH (not sure).
Pričao sam s nekoliko tih sitnih obrtnika i malih poslodavaca, svi su totalno bezvoljni i razmišljanje je - kad bih kome mogao prodati posao ili zatvoriti (da nemam kredita) - sad bih to uradio. Atmosfera loša baš.
Upravo tako, vremena se brzo mjenjaju, radis za jednog kupca, on ti otkaze narudzbe i mozes kljuc u bravu.aCme wrote: ↑20/11/2023 12:28Prošle godine bila dobra priča, radnici zadovoljni ne treba NjemačkaOzimician wrote: ↑02/10/2023 19:00 Evo još jedna firma se zatvara i 90 radnika ostaju bez posla:
https://www.klix.ba/biznis/svedski-kava ... /231002116
Moje mišljenje je da rast minimalca dolazi u najgorem mogućem trenutku i da će masakrirati ovakve firme, a mislim da u ovoj branši ima oko 20 000 zaposlenih u BiH (not sure).
Pričao sam s nekoliko tih sitnih obrtnika i malih poslodavaca, svi su totalno bezvoljni i razmišljanje je - kad bih kome mogao prodati posao ili zatvoriti (da nemam kredita) - sad bih to uradio. Atmosfera loša baš.
Nijemci su opsjednuti fiskalnom disciplinom do te mjere da su ekonomska studija slučaja u ostatku svijeta. Recimo, konvencionalna ekonomska teorija kaže da je 2008. na Finansijsku krizu trebalo reagovati što većom budžetskom injekcijom, kako bi se dao impuls ekonomiji koja usporava. Međutim, Nijemci su reagovali...štednjom. Koju su onda forsirali i na ostatak euro bloka. Rezultat je bio da se Evropa od krize oporavila mnogo mnogo sporije nego ostatak svijeta. Evo kako je to Krugman opisao na vrhuncu krize, faktički nazivajući njemačkog ministra finansija budalom:Ozimician wrote: ↑22/11/2023 10:43 https://www.klix.ba/biznis/finansije/nj ... /231122032
@n+1 ako imas vremena, mozes li objasniti sta ovo znaci u praksi, sta bi mogle biti posljedice (po Njemacku i ostatak Evrope), predvidjanja?
Nekoliko godina kasnije, dok se ekonomija još nije oporavila ni od ranijih katastrofalnih poteza, opsesirali su fiskalnom disciplinom Grčke (i drugih južnjačkih zemalja) što nam je tada dalo Evropsku dužničku krizu. Evo Krugmanov komentar na tadašnje opsesiranje fiskalnom disciplinom iz Spiegela:The world economy is in a terrifying nosedive, visible everywhere. Yet Mr. Steinbrueck is standing firm against any extraordinary fiscal measures, and denounces Gordon Brown for his “crass Keynesianism.
...
The answer is that the nature of the crisis, combined with the high degree of European economic integration, gives Germany a special strategic role right now — and Mr. Steinbrueck is therefore doing a remarkable amount of damage.
Postoji mnogo objašnjenja zašto su Nijemci toliko opsjednuti fiskalnom disciplinom, od ordoliberalizma, heterodoksne ekonomske teorije koja je popularna u Njemačkoj, do onih kulturoloških objašnjenja: katolička etika i vrijednosni odnos prema dugovima. Bilo kako bilo, Nijemci su sebi nametnuli niz birokratskih pravila po pitanju ekonomije i posebice duga/deficita, koja se nipošto ne smiju prekršiti. Jedno od tih je i famozno pravilo iz Masstrichta, koje moraju prihvatiti sve države koje prihvate euro, a koje kaže da dug ne smije prelaziti 60% bruto društvenog proizvoda. Niko to pravilo ne jebe 1%, samo Nijemci se stalno vraćaju na njega i opsesiraju oko istog."I don't have a problem with trying to balance the budget in five or 10 years," Krugman told the paper. "The question is whether one should start when the economy is at 7 or 8 percent below its normal capacity and interest rates are at zero.... Now is not the time to be worried about deficits." Later in the interview, Krugman said, "the German austerity package is really a bad idea."
Zar nije nedavno bas bilo na nekoj od forumskih tema, youtube video svedskih medija koji pokazuje kako je u toj firmi sve daleko drugacije nego sto to menadzment predstavlja?aCme wrote: ↑20/11/2023 12:28Prošle godine bila dobra priča, radnici zadovoljni ne treba NjemačkaOzimician wrote: ↑02/10/2023 19:00 Evo još jedna firma se zatvara i 90 radnika ostaju bez posla:
https://www.klix.ba/biznis/svedski-kava ... /231002116
Moje mišljenje je da rast minimalca dolazi u najgorem mogućem trenutku i da će masakrirati ovakve firme, a mislim da u ovoj branši ima oko 20 000 zaposlenih u BiH (not sure).
Pričao sam s nekoliko tih sitnih obrtnika i malih poslodavaca, svi su totalno bezvoljni i razmišljanje je - kad bih kome mogao prodati posao ili zatvoriti (da nemam kredita) - sad bih to uradio. Atmosfera loša baš.
S 31.10. je razlika 5.4k u odnosu na na 31.10.prošle godine.
Sve to stoji i sve to vidimo, mene samo zanima sta bi ovo moglo u praksi znaciti.n+1 wrote: ↑22/11/2023 12:29 Što nas dovodi i do sadašnje situacije. Kao što stoji u tekstu, jedno od pravila koje imaju je i to da budžetski deficit ne smije biti veći od 0.35% BDP. S obzirom da su vanredne okolnosti dovele do kršenja tog pravila, sada ih sud ljubazno podsjeća da se moraju pridržavati istog, što znači da će opet sami sebi nametnuti asketsku fiskalnu disiciplinu. U trenutku kada imaju ogromne izazove glede energetske tranzicije (prvenstveno jer ih je Merkel jebala gašenjem nuklearnih elektrana, a potom i oslanjanjem na Putinovu pipu), i kada automobilski sektor ozbiljno gubi konkurentnost i kaska u pogledu energetske tranzicije, oni svojim birokratskim pristupom ekonomiji ozbiljno dovode u pitanje dugoročnu konkurentnost iste.
Historija neće biti blagonaklona prema političkom i ekonomskom nasljeđu Angele Merkel. Da je ona još glavni faktor njemačke politike, nema nikakve sumnje da bi do zadnje insistirala na slijepom poštovanju ovih procentualnih "kočnica", ma kakve da su okolnosti. Međutim, Nijemci se lagano bude nad pogubnošću takve politike, što je pokazala COVID kriza: bio je to prvi put da su Nijemci reagovali odlučno, bez prenemaganja o fiskalnoj disciplini, i beskonačnih rasprava o tome šta deficiti znače po ekonomiju. Međutim, sjena Angele Merkel strikes back, pa ćemo vidjeti.
Moguće, ali to u dobroj mjeri zavisi od toga šta će se dešavati s kamatnim stopama. Ako se relativno brzo vratimo u svijet jeftinog novca, za tim neće biti potrebe. Ako ostane kako je sada, rast poreza je neminovan (ne samo u Njemačkoj). Ne mislim ipak da će to ići preko noći, jer Njemačka je već na rubu recesije, a i za poreznu reformu treba vremena.Ozimician wrote: ↑22/11/2023 13:29Sve to stoji i sve to vidimo, mene samo zanima sta bi ovo moglo u praksi znaciti.n+1 wrote: ↑22/11/2023 12:29 Što nas dovodi i do sadašnje situacije. Kao što stoji u tekstu, jedno od pravila koje imaju je i to da budžetski deficit ne smije biti veći od 0.35% BDP. S obzirom da su vanredne okolnosti dovele do kršenja tog pravila, sada ih sud ljubazno podsjeća da se moraju pridržavati istog, što znači da će opet sami sebi nametnuti asketsku fiskalnu disiciplinu. U trenutku kada imaju ogromne izazove glede energetske tranzicije (prvenstveno jer ih je Merkel jebala gašenjem nuklearnih elektrana, a potom i oslanjanjem na Putinovu pipu), i kada automobilski sektor ozbiljno gubi konkurentnost i kaska u pogledu energetske tranzicije, oni svojim birokratskim pristupom ekonomiji ozbiljno dovode u pitanje dugoročnu konkurentnost iste.
Historija neće biti blagonaklona prema političkom i ekonomskom nasljeđu Angele Merkel. Da je ona još glavni faktor njemačke politike, nema nikakve sumnje da bi do zadnje insistirala na slijepom poštovanju ovih procentualnih "kočnica", ma kakve da su okolnosti. Međutim, Nijemci se lagano bude nad pogubnošću takve politike, što je pokazala COVID kriza: bio je to prvi put da su Nijemci reagovali odlučno, bez prenemaganja o fiskalnoj disciplini, i beskonačnih rasprava o tome šta deficiti znače po ekonomiju. Međutim, sjena Angele Merkel strikes back, pa ćemo vidjeti.
@Alles-Tamam predvidja podizanje poreza i jos veca opterecenja privrede i stanovnistva. Sto bi onda uvelo u recesionu spiralu sigurno, jer i ovako je konkurentnost vrlo upitna.
Od 1.1.2024 se vraca PDV ugostiteljima na 19%, to je ono sto sa sigurnoscu znam. Porezi i obavezna osiguranja rastu nesto minimalno, mislim 0,4%.
Ovo sto sam mogao procitati da se u drugom kvartalu iduce godine ocekuje pocetak postupnog snizavanja kamatnih stopa.n+1 wrote: ↑22/11/2023 14:21Moguće, ali to u dobroj mjeri zavisi od toga šta će se dešavati s kamatnim stopama. Ako se relativno brzo vratimo u svijet jeftinog novca, za tim neće biti potrebe. Ako ostane kako je sada, rast poreza je neminovan (ne samo u Njemačkoj). Ne mislim ipak da će to ići preko noći, jer Njemačka je već na rubu recesije, a i za poreznu reformu treba vremena.Ozimician wrote: ↑22/11/2023 13:29Sve to stoji i sve to vidimo, mene samo zanima sta bi ovo moglo u praksi znaciti.n+1 wrote: ↑22/11/2023 12:29 Što nas dovodi i do sadašnje situacije. Kao što stoji u tekstu, jedno od pravila koje imaju je i to da budžetski deficit ne smije biti veći od 0.35% BDP. S obzirom da su vanredne okolnosti dovele do kršenja tog pravila, sada ih sud ljubazno podsjeća da se moraju pridržavati istog, što znači da će opet sami sebi nametnuti asketsku fiskalnu disiciplinu. U trenutku kada imaju ogromne izazove glede energetske tranzicije (prvenstveno jer ih je Merkel jebala gašenjem nuklearnih elektrana, a potom i oslanjanjem na Putinovu pipu), i kada automobilski sektor ozbiljno gubi konkurentnost i kaska u pogledu energetske tranzicije, oni svojim birokratskim pristupom ekonomiji ozbiljno dovode u pitanje dugoročnu konkurentnost iste.
Historija neće biti blagonaklona prema političkom i ekonomskom nasljeđu Angele Merkel. Da je ona još glavni faktor njemačke politike, nema nikakve sumnje da bi do zadnje insistirala na slijepom poštovanju ovih procentualnih "kočnica", ma kakve da su okolnosti. Međutim, Nijemci se lagano bude nad pogubnošću takve politike, što je pokazala COVID kriza: bio je to prvi put da su Nijemci reagovali odlučno, bez prenemaganja o fiskalnoj disciplini, i beskonačnih rasprava o tome šta deficiti znače po ekonomiju. Međutim, sjena Angele Merkel strikes back, pa ćemo vidjeti.
@Alles-Tamam predvidja podizanje poreza i jos veca opterecenja privrede i stanovnistva. Sto bi onda uvelo u recesionu spiralu sigurno, jer i ovako je konkurentnost vrlo upitna.
Od 1.1.2024 se vraca PDV ugostiteljima na 19%, to je ono sto sa sigurnoscu znam. Porezi i obavezna osiguranja rastu nesto minimalno, mislim 0,4%.
Moje mišljenje jeste da ćemo se vratiti u svijet jeftinog novca, samo je pitanje koliko brzo, i da li će države prije toga reagovati i povući poreski okidač.