Egzoplaneta: K2-18b otkriven zivot?

[Hakiz]

u neku ruku smo specijalni ako ništa.

gledaj kol'ko je praznih planeta oko nas, koliko se sve stvari moralo poklopiti da svako od nas počne postojati

Moralo se poklopiti. A mi se ufurali da smo zbog slučaja odabrani

[apsidejzi]

Nasa je premisa, ako i postoje, tamo negdje, da vbanzemaljska bica imaju ruke ili pipke, noge, mozda cetiri galve ili 3 oka, i lete u letecim tanjurima. To je ono sto je nasoj masti dostatno, ili moguce a ko zna, mozda su negdje neke biljke koje su inteligentne ili neka bica koja nemaju veze sa rukama i nogama, i glavom. Mozda je vanzemaljsko bice slicno energiji svemira koju mi nazivamo Bog, sigurno ne tako mocno ali mi svakako nemamo pojma sta moze biti u svemiru negdje daleko i otkud mi znamo da mozemo i detektovati taj zivi organizam.

Mozda je tamo negdje u svemiru pojam zivota drugaciji od naseg pojma, staklenicki plinovi su nas pokazatelj zivota a mozda njihov nisu, mozda te biljke bica ili oblici zivota udisu ni izdisu nesto drugo, mozda niti ne disu. Mozda im i ne trebaju uvjeti kakvi nama trebaju za zivot, mozda neka bica zive u drugacijim uvjetima, zasto mi pretpostavljamo da zivi organizam treba kisik i slicno, mozda ne treba. Mozda nas zato i ne kontaktiraju, ako su recimo u mogucnosti, mozda su nasi uvjeti za njih neuvjeti.

Ko to moze znati. A ja mislim da ni religija nigdje nije eksplicitno rekla da ne postoje drugi oblici zivota negdje u svemiru. Mislim da veli samo da smo mi jedina razumna bica, u ovom nasem smislu.
Da postoji neka napredna civilizacija igdje mozda bi mi to vec znali, ili bi oni dosli do nas. A mozda i ne znamo, jer i ne znamo, a tamo negdje zivi bezbroj zivih organizama. Mozda mi to jednostavno ne trebamo ni znati. Mi ne znamo ni gdje je dno okeana i sta se nalazi tamo dolje, a nasa je planeta. Zasto bi onda trebali znati nesto izvan nase planete.

Gospodar svjetova? U Kuranu piše da je Bog/Allah gospodar svjetova. Sad da li se misli na baš svjetove ili na biljni, životinjski, ljudski i slične svjetove ne znam. A nije religija i to da ti kažem ovo.

Slažem se s napisanim u vezi životnog oblika i ostalog, imam i radove na tu temu negdje da li u sveskama, da li u kompjuteru.

Ovo je tema na podforumu nauka. Gospodari svjetova i picki materni su nebitni. Samo fakti.

[anex]

Kako je detektovao metan? Na koji nacin, cime?

[Velkoski]

JWST je čudo, ukratko

[ZoomZoomKiwi]

Kako je detektovao metan? Na koji nacin, cime?

Izrazito pojednostavljeno se to zasniva na bojama odnosno promjeni frekvencije/boje svjetlosti koja stiže sa planete. Ima tu mnogo još toga, uglavnom Webb je premoćan stvarno.

[anex]

Pitam zato što metan:

- nit se vidi
- niti se osjeti miris

[Ateista]

kad si kod galaksija, andromeda i milky way će da se sudare jednog dana

I baš zbog toga što ima puno praznog mjesta, vjerojatno se nijedna zvijezda neće sudariti tom prilikom

Vjerovatno da nece, ali je pitanje koliko ce se neke stvari poremetiti zbog uticaja gravitacije drugih zvijezda koje ce se pojaviti, to bi moglo znacajno poremetiti orbite raznih planeta pa mozda i Zemlje, samo sto je toliko daleko da je pitanje sta ve biti sa zemljom do tad.

[ZoomZoomKiwi]

JWST je čudo, ukratko

They don’t detect individual molecules, but the signature of a lot of a particular chemical. Every chemical reflects light in a distinct spectrum of light and dark bands, based on where they do and don’t absorb incoming light.

You put that reflected light through a kind of prism to see the sum of all those chemical signatures stacked together. People who study such things can go through and untangle them: “This bunch here is the signature of iludium phosdex, the shaving cream molecule; this bunch comes from McDonald’s sweet and sour sauce” and so on. It’s a bit like getting several jigsaw puzzles jumbled together. As they subtract things, fewer light and dark bands remain to be identified. Eventually they are all accounted for and you know all the major components of the source that can reflect light.

Imagine catching the light reflecting off, say, you and treating it this way. There’d be a very strong signature for your skin. Weaker ones account for your hair (if you’re not bald and shave), the ingredients of your clothes, and so on. Depending on your position and the angle of viewing, there might indications of your eyes and the like. None of this would tell me (it’s my spectrograph, in this scenario) what you look like - there’s no clue how the pieces are arranged. But knowing that your surface is 25% epidermis, 10% cotton, 9% keratin, 8% polyester, whatever, does let me set some boundaries in the possibilities.

That’s what’s going on with the astronomers.

To je to otprilike.

I maseni spektrometar radi slično kad otkriva prisustvo nekih molekula, hemikalija u nečemu.

[zigson]

Negdje sam citao o time dilation, tj. da sto je nesto dalje od nas veca je vremenska dilatacija, tako da ako nas neki vanzemaljci gledaju sad sa udaljenosti od ne znam kolko svjetlosnih godina trenutno tek vide nastanak nase zemlje, ili civilizacije. Osim ako su 4-dimenzionalna bica, ali to je vec sfera SF.

A slazem se sa prethodnim postovima da je prakticki nemoguce da smo sami od toliko galaksija, zvijezda, planeta.. jos imamo observable universe, pa ako ima jos neki drugi univerzum sa drugim pravilima fizike... ne znam mogucnosti je = beskonacno.

Mi nismo ni nasu planetu istrazili do kraja a hocemo svemir

Inace James Webb teleskop je ogroman upgrade u odnosu na Hubble

[Truba]

Koliko sam ja shvatio vecina promatranja udaljenih objekata u svemiru se vrši pomoću spektra svjetlosti
jer zavisno od svog sastava i pozicije da li se približavaju ili udaljavaju daju različite boje

na tragu toga ništa nije čudno za metan


također sve ovdje što pišem pišem bez guglanja i naprđivanja pa je moguće i da pokriješim ili preskočim onaj gore fermijev paradoks

i molim da se prepriča svojim riječima pored engleskog teksta
svi znamo otići na internet i tražiti

ako nešto ne znaš objasniti ko djetetu nemoj ni pokušavati

[Velkoski]

ništa brt, upisujemo svi astrofiziku danas da bi tebi mogli dočarati svojim riječima kroz koju godinu

[ZoomZoomKiwi]

Pitam zato što metan:

- nit se vidi
- niti se osjeti miris

Na ovim udaljenostima se samo gleda "svjetlosni potpis". Ne vidi se golim okom niti su ovi svjetlosni potpisi unutar nama ljudima vidljivog spektra boja.
Ima kamera i senzora na tom Webbu more koje osjete skoro sve valne dužine od najmanjih do najvećih.

To što mi ljudi vidimo svjetlost valne dužine od 450nm kao crvenu, ili onu od 550nm kao zelenu, je samo do naših očiju, odnosno to je naša percepcija boje.

Metan odbija (reflektuje) svjetlost određene valne dužine, koju mi ne vidimo, ali je neki senzori/kamere itekako vide.

Tu imaš i kalkulacije udaljenost, pomjeranje, tzv. dopplerov efekat pošto je svjetlost dualne prirode itd.

Ma ludilo je da te mozak zaboli ali je prejakooo

[Truba]

napiši kako si shvatio neki citat

kako si sebi predočio predoči i nama
koga zanimaju citirane kobasice

[zigson]

napiši kako si shvatio neki citat

kako si sebi predočio predoči i nama
koga zanimaju citirane kobasice

Koga ti zanimas pa evo opet smaras

[apsidejzi]

Kako je detektovao metan? Na koji nacin, cime?

Senzorima

Salim se. Vidljiva svjetlost koje nase oko detektuje je samo jedan mali dio ukupnog elektromagnetnog spektra. Ultra ljubicasti talasi, infracrveni, X i ostalo su samo druge frekvencije koje su zapravo fotoni. Fotoni razlicitih frekvencija se manifestuju drugacije u prirodi. Nase oko moze registrovati fotone odredjenih frekvencija (veoma mali rang) i u zavisnosti koja frekvencija je u pitanju nas mozak "prevodi" odredjenu frekvenciju u odredjenu boju. Da ne duzim, kada foton prodje kroz neki atom, dio te energije biva absorbiran od samog atoma sto hoce kazati da dio spektra ne prolazi dalje. Svaki atom ima svoj "otisak" i naucnici veoma lagano mogu znati da kada emituju spektar fotona, lupam sad frekvencija od 1 do 100 ako fali frekvencija 32 i 45 onda je to atom hidrogena, ako fali frekvencija 31 i 13 onda je to kisik. Ako fale i 32,45,31,13 onda je ocito rijec o molekulama vode (pojednostavljeno do bola ali u principu je tako). Svaki atom ce zadrzati odredjene frekvencije. Zvijezda u svojoj nukelarnoj fuziji emituje fotone svih frekvencija i ti fotoni se odbijaju od atmosferu planeta koje su joj na putu. Kada mi dobijemo svjetlost za neke planete, ukljucujuci i ovu, fali dio frekvencija. Naucnici imaju dovoljno znanja i iskustva da mogu skontati koji atomi su prisutni u atmosferi te planete na osnovu frekvencija koje fale u spektru. Ne samo atome, i molekule kao kompleksnije strukture mogu detektovati.

Naravno, sam proces detekcije i filtriranja je mnogo kompleksan.

[ZoomZoomKiwi]

Koliko sam ja shvatio vecina promatranja udaljenih objekata u svemiru se vrši pomoću spektra svjetlosti
jer zavisno od svog sastava i pozicije da li se približavaju ili udaljavaju daju različite boje

na tragu toga ništa nije čudno za metan


također sve ovdje što pišem pišem bez guglanja i naprđivanja pa je moguće i da pokriješim ili preskočim onaj gore fermijev paradoks

i molim da se prepriča svojim riječima pored engleskog teksta
svi znamo otići na internet i tražiti

ako nešto ne znaš objasniti ko djetetu nemoj ni pokušavati

Eto gore na engleskom piše objašnjeno k'o djetetu. Ako hoćeš da ti prevedem 15 KM po A4.

[Velkoski]

kad smo kod teleskopa



zanimljiv video od jučer

ejlijeni

[ZoomZoomKiwi]

Evo malo samo da vidite koliko smo zapravo insignifikantni u odnosu na veličinu svemira, ali i da vidite koliko toga postoji manjeg od nas.

https://scaleofuniverse.com/en

Skala od kvantnih dužina, preko toga da vidite kolišna je DNA koja nas određuje bukvalno, pa sve preko Sunca i Mliječnog puta do komplet univerzuma.

[fortaleza]

Imajte na umu da su udaljenosti izražene u svjetlosnim godinama. Jedna svjetlosna godina znači da nešta mora putovati brzinom svjetlosti jednu godinu. Brzina svjetlosti je oko milijardu i osamdeset milona kilometara na sat (300.000 m/s). Uporedimo to sa brzinama najbržih letjelica koje čovjek ima. A koje ne mogu nositi ljude, niti drugu opremu, one koje mogu, sporije su. Ni razvoj tehnologije u budućnosti, koliko god ubrza naša putovanja, neće povećati brzine naših letjelica da budu praktično upotrebljive za udaljenosti koje su u Svemiru.

U slučaju ove planete sa teme trebamo imati letjelicu koja putuje brzinom milijardu i 80 miliona kilometara na sat i da putuje tom brzinom 120 godina da do nje dođe. A kako ne može putovati tom brzinom, vrijeme potrebno za put bi se produžilo na hiljade godina, desetine hiljada godina. Milione godina, milijarde, bi se moralo putovati do neke planete koja eventualno ima inteligentan život.

Imajući u vidu činjenicu da našoj planeti ostaje oko 4 milijarde godina postojanja, da u poznatom Svemiru, pogotovo u ljudskim vijeku dostižnoj blizini, nema planete pogodne za život na koju bismo mogli otići kada naša planeta umre, najvjerovatniji scenario je sljedeći:

Ljudska vrsta nestaje najkasnije za oko 4 milijarde godina, sa Zemljom, a vjerovatno će uslovi za život nestati puno prije smrti same Zemlje i za to vrijeme najvjerovatnije nećemo doći u kontakt ni sa jednim oblikom života u Svemiru ako ga igdje ima.

Vjetovatno će se istraživanje Svemira skoncentrisati na to da li se može sa "obližnjih" nebeskih tijela uzeti kakvo rudno bogatstvo da se koristi dok postojimo. Ili montirati kakvo oružje da se neki budući rat vodi i iz Svemira.

Sve u svemiru raste pa tako i naša planeta, moguće je da umjesto klasičnog propadanja i uništenja naša Zemlja evoluira i postane novo Sunce, a Mjesec bude nova planeta.

[ZoomZoomKiwi]

Teško, Zemljina jezgra nema dovoljno energije ni blizu da se tako nešto desi, niti joj je sastav idealan za toga. Zvijezde se rađaju malo drukčije. Planete su otpad, a sateliti još veći otpad.

Uglavnom, majka svemu tome je gravitacija.

[Velkoski]

Jupiter zovu i 'neuspjelom zvijezdom', na našu sreću

[Truba]

nema jupiter mase za to... a i zvijezde nastaju iz zvjezdane prašine itd...

[ZoomZoomKiwi]

Kad skontaš ovi najljepši prizori iz svemira fotografisani Hubbleom ali i Webbom su našem oku većinom nevidljivi i kad bi mogli toliko daleko zumirati, odnosno kad bi im prišli.

Evo ova slika npr.



Kompletna je shiftana za 180nm na niže, odnosno sve ovo što se na slici vidi većinom je u stvarnosti u IR spektru i mi bi od toga možda vidjeli samo par zvijezda kao bijele tačke.

Sad, Hubble vidi i više od ovog, i svaku ovu sliku može filtrirati kako god želi da nama predoči ono što ustvari želi da nam pokaže. A tek Webb.

[Truba]

ja sam imao veliki poster nebule iz nacionalne geografije na zidu

to su stare info

[splinter]

Stvarno da li ima još nekakvih dodatnih i sviježijih info u vezi ove vijesti iz septembra prošle godine.
Zapravo ovdje je ključno pitanje prisustvo i količina dimetil sulfida (a ne toliko metana i gljen dioksida) obzirom da on nastaje kao rezultat mrtabolizma prije svega algi i fitoplanktona. Ako na K2-18b postoje oceani kao što pretpostavlja, onda se može govoriti i o prisustvu tog nekog "primitivnog" života.