Dresura pasa, pitanja i savjeti

Za sve koji vole ta divna stvorenja...

Moderator: anex

Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#26 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

NAVIKAVANJE NA PUCANJ

Image

Privikavanje psa na pucanj ne spada u posebno složen obuke, ali može doći do izvesnih teškoća. Te teškoće se najčešće javljaju prilikom obuke plašljivih pasa.Najbolji način da se pas navikne na pucanj jeste postepeno približavanje zvuka pucnja mestu gde se održava obuka. U tu svrhu je vrlo pogodno strelište. Za vreme gađanja pas se dovodi u blizinu strelišta na dugom povodniku i tamo se dreser sa njim seta. Ako dreser primeti da se pas plaši, on će odmah posle pucnja početi da se sa njim igra i time mu odvući pažnju. Kod psa koji je izuzetno plašljiv moguće je pažnju odvući i huškanjem protiv pomoćnika.

Pas se može navići na pucnjavu i na samom mestu dresira-nja. U početku se puca na velikoj daljini od mesta obuke, a zatim se, zavisno od ponašanja psa, paljba približava.Paljba se vrši i za vreme prekida obuke. Čim pas pokaže i najmanji znak straha, dreser počinje da se igra sa njim i da mu odvlači pažnju.Pošto jaki i iznenadni pucnji nisu propraćeni nikakvim bolnim efektom, pas će prestati da ih se plaši.

Nezainteresovanost za pucnjavu je kod psa moguće razviti i za vreme dok on boravi u zatvorenoj prostoriji. Dok pas jede, u susednoj prostoriji se puca. Ako se pas uplaši, dreser ga umiruje, miluje ga i odvlači mu pažnju hranom. Kada se pas navikne na udaljenu pucnjavu, prelazi se na pucanje u neposrednoj blizini. To se ponavlja nekoliko puta u toku dana. Kod psa se mora razviti potpuna ravnodušnost na pucnjavu, bez obzira na doba dana i okolinu.

Treba imati u vidu činjenicu da kod nekih jako zlih pasa pucnjava može razviti nepoželjan uslovni refleks: kad čuje pucanj, pas može potrčati u tom pravcu i skočiti na onog ko puca. Ako za vreme obuke dođe do takvih pokušaja, treba ih odmah zaustaviti komandom „fuj" i jakim trzajem povodnika.Pošto pas nauči da ne reaguje na pucnjavu, obuka se nastavlja noću, da bi se pas navikao na bljesak koji izaziva pucanj.
peace people
Posts: 18
Joined: 15/02/2008 10:20
Location: SARAJEVO

#27 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by peace people »

Prvo hvala Zah na tekstovima o dresuri. Ja imam labradora od 7 mjeseci i interesuje me da li je mlad za ovu osnovnu dresuru, on vec izvršava neke naredbe sjedi , mjesto, dodji ali samo ako vidi da imam poslasticu za njega. S obzirom da radimo i nemamo toliko vremena da da licno obucavamo htjeli bi ukljuciti nekog profesionalca. Koga bi mi preporučili u Sarajevu i zanima me cijena dresure i koliko pas ostaje na dresuri i kako se poslije dresera privikne na ukucane. :?:
Duge
Posts: 456
Joined: 10/11/2008 19:55

#28 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Duge »

peace people wrote:Prvo hvala Zah na tekstovima o dresuri. Ja imam labradora od 7 mjeseci i interesuje me da li je mlad za ovu osnovnu dresuru, on vec izvršava neke naredbe sjedi , mjesto, dodji ali samo ako vidi da imam poslasticu za njega. S obzirom da radimo i nemamo toliko vremena da da licno obucavamo htjeli bi ukljuciti nekog profesionalca. Koga bi mi preporučili u Sarajevu i zanima me cijena dresure i koliko pas ostaje na dresuri i kako se poslije dresera privikne na ukucane. :?:
Ja sam nasao jednog covjeka pored Pazarica koji dresira pse. Traje mjesec dana i kosta oko 500 KM. Ali ja bih radije da nadjem nekog dresera u Sarajevu kod kojeg bih ja psa dovodio na dresuru. Eto ako ima neko nek preporuci ;)
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#29 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

Zao mi je. Ja zivim u SAD i ne poznajem ni jednog dresera pasa u Sarajevu. Sto se tice oobuke, mislim da je pravo vrije. Ja sam sa svojim psom pocinjao i ranije. Sve sto treba od dresure mozes uraditi sam. Ne trebas placati nikome. Kupis knjigu o dresuri i polako, onoliko koliko ti vrijeme dozvoljava. Ja sam imao jednu dosta dobru knjigu. Ne znam autora ali na koricama je bila fotografija njemackog ovcara.Ovo sto radim na Podforumu "Kucni ljubimci" predstavlja samo jedan heho nekadasnje ljubavi prema zivotinjama. Imao sam psa, macku i kanarince.

Image

Zadnjom prilikom kad sam bio u Bosni, cuo sam da ima jedan dobar dreser u Tuzli i Lukavcu. To je bilo prije 3 godine. Cijena je bila 500 maraka a psi su ostajali ako se ne varam vise od 3 mjeseca. Nemoj davati novac, sve mozes uraditi sam ako imas i malo volje i ljubavi, uz jedan prirucnik o dresuri koji mozes naci u knjizari. Ovo sto prezentiram nije najbolje ali bolje sadrzaje nisam nasao.
Pozdrav Zah
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#30 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

DOMINANTNE REAKCIJE I NJIHOV ZNAČAJ ZA DRESURU

Kod odraslih pasa, karakter dominantne reakcije zavisi od tipa više nervne aktivnosti. Kod jednih reakcija odbrane domi­nira u aktivnom, a kod drugih u pasivnom obliku; kod nekih pasa je izraženija proždrljivost ili pak reakcija orijentacije. Odre­đivanje karaktera psa na osnovu njegovog ponašanja je od velikog praktičnog značaja za dresuru. Svaka posebna izražena reakcija, zahteva drugačije, posebno ophođenje sa psom. Na primer, ako je pas kukavica, potrebno je kod njega pažljivom dresurom razviti hrabrost i bes; dresiranje psa sa izrazitom proždrljivošću treba zasnovati na bezuslovnim nadražajima hrane.

Image
Bernski planinski pas

Praktični rad sa psima je pokazao da se na sve dominantne reakcije može uticati. Ponekad je dovoljno izmeniti uslove sre­dine u kojoj pas živi pa da se donekle izmeni i karakter do­minantne reakcije. Na primer, pas se nalazi u uslovima gde se sa njim loše postupa, gde ga tuku i zastrašuju. Kod takvog psa ce se obavezno razvijati odbrambena reakcija pasivnog oblika. Kad bude video nepoznatog čoveka, takav pas će pokazati kukavičluk, bežaće od ljudi podavijena repa. I obratno, kada se sa psom lepo postupa, kod njega se stalno razvijaju hra­brost i bes. Takav pas se neće plašiti ljudi, i karakter njegove odbiambene reakcije će biti aktivan. Njegovo ponašanje uvek će biti ponašanje hrabrog psa. Dakle, ako se u procesu obuča­vanja primenjuju prikladna tehnika i metoda dresiranja, kod psa ce se moći razviti određene vrste dominantnih reakcija i odgo­varajuće ponašanje. Od psa kukavice je moguće napraviti hra-orog i aktivnog psa, ali se dešava i suprotno. Ima i pasa kod kojih je nemoguće bilo šta izmeniti, bez obzira na metod i tehniku dresiranja.

Ovde se u prvom redu misli na uzrast psa. Kod starog psa sa izraženom odbrambenom reakcijom pasivnog oblika nemo­guće je izgraditi oktivan oblik odbrane.

U već formiranom organizmu jako je teško savladati po­stojeće stanje. Nasuprot tome, mlade životinje lako reaguju na promene sredine. Kao što je poznato, psi se, kao i druge živo­tinje, rađaju sa određenim sistemom reakcija, koji se sa rastom sve više obogaćuje uslovnim refleksima. To bogaćenje je kod pasa naročito izraženo za vreme dresiranja, kada se pored prirodnih nadražaja koriste i veštački. Sa psom koji ima izraženu odbrambenu reakciju aktivnog oblika treba postupati odvažno, a sa psom koji je ima u pasivnom obliku mnogo blaže, itd . . . Uvek, naime, treba imati u vidu koja reakcija dominira kod psa.
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#31 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

OBLICI NADRAŽAJA

Image
Tosa Inu

Za vreme dresiranja koriste se različiti nadražaji koji ser cao i refleksi dele na bezuslovne i uslovne.

U bezuslovne nadražaje ubrajamo hranu, trzaj povodnikom, udarac bičem i druge postupke koji izazivaju bol. Ovi poslednji izazivaju samo odbrambenu reakciju. Stepen korišćenja nadra­žaja zavisi od individualnih osobina, psa uslovljenih tipom nervne aktivnosti; najčešći su nadražaji bola samo činilac pri­nude i zabrane.

U uslovne nadražaje spadaju sve izgovorene komande, pokreti i drugi zvučni i vizuelni signali. Signalima se koristimo da bismo kontrolisali ponašanje psa za vreme obuke.

Komande se dele na osnovne i pomoćne. U osnovne ko­mande spadaju one koje kod psa izgrađuju osnovne navike.

Pomoćne komande se koriste samo za obrazovanje dopun­skog uslovnog refleksa. Na primer, kada se pred psa iznese više predmeta i zapovedi se „miriši", kod njega treba na tu zapovest izgraditi naviku da po mirisu odabere samo potrebne predmete. Pomoćne komande su ovde reč „dobro" i blago „fuj". Komanda „dobro" koristi se kada je pas odabrao pravilan oredmet. Komanda „fuj" se blago izgovara kada je pas pogrešio.

Po svom značenju sve su osnovne komande stalne (nepromenljive). Potrebno je reći nekoliko reci o stalnosti i stondardnosti izgovorenih zapovesti. Ako zbog nečega pas ne reaguje na ko­mandu „aport", ne hvata ukazan mu predmet, neiskusan dreser u želji da pojača zapovest „aport" počeće da izgovara nove reci kao „daj", „donesi" itd., koje su psu nepoznate.

Ove nove reci neće pomoći psu, one će ga zbuniti, jer neće biti u stanju da razume* šta se od njega traži. U datom primeru, jedino što može da pomogne jeste energično i uporno ponavljanje komande „aport", jer je uslovni refleks izgrađen samo na tu reč. Svaka nova reč za psa koji se dresira nera­zumljiva je.

Pokret — vizuelni signal nije kao uslovni nadražaj istovetan sa zapovešću glasom.

Pri istovremenom izgrađivanju uslovnog refleksa na zvučnu komandu i na pokret, uslovni refleks na pokret može brže da se stvori.

Međutim, redosled i tehnika dresiranja zahtevaju da se prvo izgradi navika na zvučne signale, a tek onda navika na pokrete.

Pored nabrojanih uslovnih nadražaja, dreser je osnovni i najjači nadražaj za psa.

U početku dresiranja, kada se izgrađuju navike opšteg tipa, koriste se nadražaji srednje jačine, sem u izuzetnim slučajevima, kada je potrebno iskoreniti neku nepoželjnu naviku. Ali u svim slučajevima komanda dresera izgovorena strogim tonom treba da prethodi prinudi. Kasnije će biti dovoljno da komanda dre­sera bude izgovorena strogim glasom i pas će odmah ispuniti zapovest dresera. Komanda je zamenila nadražaj bola.

Hrana kao bezuslovni nadražaj ima više funkcija u dresuri. Nekad se koristi za izgradnju osnovnog uslovnog refleksa na određenu komandu, a nekad da bi se ubrzala putem kontrasta (nagrađivanje kada je komanda izvršena i nenagrađivanje kada se ne izvrši).

Da bi se pojačao refleks hrane i njegove veze sa zahtevima komande, koristi se meso. Podsticanje izvršenja zapovesti stimuliše se malim komadima mesa.

Nagrađivanje treba uvek propratiti komandom „dobro". Po­navljanjem tog postupka će se kod psa izgraditi uslovni refleks na komandu „dobro", pa će komanda zameniti poslastice.

Ovde treba reći nekoliko reci o načinu davanja poslastica: iskusan dreser malim komadom mesa nadražiće životinju mnogo više od neiskusnog.
User avatar
Baby
Posts: 694
Joined: 04/06/2008 13:14

#32 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Baby »

Neznam da li ću postaviti ovo pitanje na pravo mjesto..Ali eto :)
Možeš li nam malo napisati nešto o Junior Handlingu i Show Handlingu..
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#33 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

INTONACIJA GLASA I NJEN ZNAČAJ ZA DRESURU

Image
Napuljski mastif

Zvučne komande je potrebno izgovarati odsečno i dovoljne glasno, upotrebljavajući različitu intonaciju glasa. Ne sme se dozvoliti da glas dresera bude monoton. Preterano visoka il niska visina glasa su takođe nepogodne, ukoliko se stalne koristi samo jedna od njih.

Psi imaju izvanredno razvijen sluh i reaguju na boju glasa i to kako ,na jačinu glasa, tako i na dužinu trajanja glasa Na to treba obratiti posebnu pažnju jer zvučni signali predstavljaju sredstvo opštenja dresera sa psom; to je „jezik" kojim čovek zapoveda i zahteva izvršenje određenih radnji. Glas je važan elemenat jer pomoću njega čovek utiče na životinju koji dresira, potčinjavajući je svojoj volji.

Pogrešna komanda, nepravilno korišćenje glasa, može da dovede u pitanje uspeh same dresure.

U praktičnom radu je od samog početka, a naročito i vreme kad se kod psa razvijaju osnovne navike, potrebno izgo voriti komande što je moguće razgovetnije i različitom intona­cijom glasa. Na primer, komande pretnje se izgovaraju odsečnim, strogim i povišenim glasom, a komande pohvale ote­gnuto i nežno.

Pravilnom primenom intonacije, kod psa se razvija spo­sobnost pravilnog reagovanja na glas dresera; uz pretnju ide strogi glas, uz nagradu blag i miran glas.

Kada se radi sa psima, dreser treba da pamti da ako pas ne ispunjava njegove zahteve mora odmah ponoviti zapovest, i to povišenim tonom u kojem se naslućuje pretnja o mogućnosti kazne.

Image

Nasuprot tome, kada je zapovest ispunjena, komanda po­hvale se izgovara sa prizvukom odobrenja i blagim glasom. Kod pasa se razvija uslovni refleks na boju i visinu glasa. Oni znaju da preteći glas prethodi neprijatnostima od strane dre­sera, a ljubazan i prijatan glas — obaveznim nagradama.

Na jednom primeru ćemo da objasnimo važnost intonacije. Psa treba naučiti da ide pored dresera. Ako pas istrčava ili za­ostaje iza dresera, onda ga trzajem povodnika vraćamo pored noge. Uz to izgovaramo komandu „pored" povišenim i pretećim glasom. Ako se pas nalazi pored noge (pravilan položaj) upo­trebljava se ista komanda „pored", ali sada izgovorena mekim i prijatnim glasom. Ponavljanjem tog postupka se kod psa obra­zuje novi uslovni refleks na intonaciju glasa: komanda „pored", izgovorena pretećim glasom znači će za psa moguću kaznu. Da bi kaznu izbegao, pas će se na taj signal odmah vratiti uz levu nogu dresera. Posle ovoga, pas neće želeti da napušta mesto pored noge, osim u slučaju nove zapovesti. On oseća da samo nalazeći se pored noge dresera može da bude miran i da blagi glas svog gospodara može da čuje samo onda kada je na tom mestu.

Napuštanje mesta pored noge treba da se proprati pre­tečom komandom kojoj sledi jak trzaj povodnikom. U zavisnosti od brzine navikavanja psa na intonaciju glasa, zavisi i brzina dresiranje. Ne srne se dozvoliti izgovaranje neprirodnih i ne­poznatih glasova, jer pas kad primeti lažnost postaje nepoverIjiv prema komandama dresera. Pravilne i u pravo vreme upotrebljene intonacije postaju navika samog dresera, koji se ko­risti njima pravovremeno i tačno.
animal_love
Posts: 18
Joined: 11/03/2009 02:45
Location: Ciglane

#34 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by animal_love »

[quote="burekodsira"]sta mislite o ovome? jeli neko isprobao? kakvi su utisci i kolike su cijene dresiranja?

http://www.market.ba/oglas/263407[/quote

ja sam ih kontaktirala, zavisi sta zelis imaju razne vrste dresiranja, cijena dresiranja prvog stepena (hodanje uz nogu, dolazak na poziv itd.) je 600 km a traje mjesec dana, takodjer organiziraju kurseve ne znam tacno koliko sedmica traje, dolazi se dva puta sedmicno, vlasnik sa psom ali moras rezervisati cijena je 150 km
User avatar
Baby
Posts: 694
Joined: 04/06/2008 13:14

#35 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Baby »

Ej dala sam ti onaj link,sve to možeš i sama naučiti svog psa,uz par dobrih savjeta :):)
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#36 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

NERVOZE PASA

Kako je poznato, ponekad se međusobni odnos procesa uzbuđenja i kočenja može narušiti patološki. Međutim, nervoze su rezultat narušavanja nervne delatnosti psa bez nekih vidljivih oštećenja nervnog sistema. Spoljna manifestacija nervoza u ponašanju karakteriše se kod različitih pasa različitim znacima. Jedni psi pri stanju nervoze pokazuju povišenu uzbuđenost - nadraženost nervnog sistema, prekidaju staloženost i loše diferenciraju nadražaje. Oni lako prelaze u agresivno stanje, čak i u odnosu na svog dresera.

Image
Patuljasti pinc

Drugi psi, nasuprot njima, prelaze u potišteno stanje, postaju bojažljivi i nepoverljivi. Povišena intonacija glasa ili oštar uzvik dresera odmah izaziva kod ovih pasa stanje kočenja.

Kod trećih pasa, u slučaju nervoze pojavljuje se veća sklonost ka nepokretljivosti i sanjivosti. Oni postaju slabo prijemljivi za komandu i druga dejstva dresera.

Nervoza se može pojaviti kod psa i kao rezultat prenapregnutog nervnog sistema. Prenaprezanje nervnog sistema često nastaje pri dejstvu na nervni sistem psa vrlo jakih nadražaja. Na primer: jaki zvučni nadražaji - pucanj, eksplozija, ukoliko pas prethodno nije naviknut na njih. Ono se može javiti i pri zloupotrebi prinude.

Prenaprezanje procesa kočenja pojavljuje se pri teškom i strogom diferenciranju. Na primer: ako psa teramo da više puta bira stvar između većeg broja stvari sa sličnim mirisom ili ako pri radu po tragu susreće veliki broj unakrsnih tragova.

Image
Saharski hrt

Nervoze mogu takođe da dođu u i pri nagloj smeni procesa uzbuđenja i kočenja. Dreser komanduje da pas traži i uhvati "krivca", a kada ga uhvati, zahteva od njega da ga mirno čuva. Ovo može doći i pri brzoj smeni jakog kočećeg nadražaja "ne", sa ne manje jakim uzbuđujućim nadražajem "ovamo", pri čemu dolazi do sudaranja procesa kočenja i uzbuđenja. Nervni sistem psa nedovoljno pripremljen za ovo, može odgovoriti na ove uslove prekidom svoje delatnosti. Uz prisustvo jake nervoze u ponašanju kod psa može ponekad doći do savršeno nerazumljivih dejstava. Pas na primer: počne ispoljavati određeni refleks, izbegavati ljude koji su obučeni u specijalna odela, ne boji se muškaraca a boji se deteta ili žena itd. Počinje da napada pse određenih rasa i dr. Pavlov smatra da je manifestacija nervoza često vezana za jake utiske. (Nervne traume koje je pas preživeo mnogo ranije, pre manifestacije nervoze). Odrastao i veliki pas počinje da se boji malog psa, a ponaša se ravnodušno prema velikom zato što ga je u prošlosti ugrizao mali pas. Kod nekih pasa nervoze se ispoljavaju često dok se kod drugih teško mogu dobiti, čak i u eksperimentalnoj sredini. Pavlov je dokazao da pojava nervoza zavisi od toga kome tipu viših nervnih delatnosti pripada određeni pas. Lako dolaze i duže se zadržavaju nervoze kod pasa krajnjih tipova (uzbudljivog i lošeg). Otporni prema nervozama su psi uravnoteženog tipa. Izlečenje nervoza može se postići privremenim prekomandovanjem zanimanja sa psom. Nekada je potrebno promeniti dresera, izmeniti uslove i mesto zanimanja ili koristiti terapiju: kofein i brom.
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#37 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

MOGUĆE GREŠKE DRESERA

U procesu dresure, dreser može učiniti različita pogrešna dejstva, što otežava rad sa psom i umanjuje njenu vrednost. U daljem to predstavlja smetnju za rad psa.

Image
Akbash

Greške dresera mogu biti različite:
1.Greške koje se javljaju pri nepravilnom korišćenju komande,
2.Greške koje se javljaju pri nepravilnom korišćenju potkrepljujućih dejstava,
3.Greške u organizaciji procesa dresure,
4.Greške koje kod psa dovode do takozvanih nepoželjnih veza.

Osnovni uzrok svih ovih grešaka leži u slaboj teoretskoj pripremi dresera, kao i u njegovom neznanju da naučno analizira proces dresure i izvodi iz njega zaključke koji su neophodni za dalji rad.

Mnogi dreseri precenjuju sposobnost pasa i ignorišu kvalitativne razlike između više nervne delatnosti psa i čoveka. Oni upoređuju psa sa čovekom, pripisujući mu sposobnost da shvata i razume čovekovu reč, te da se svesno odnosi prema svojim dejstvima i dejstvima dresera.

Drugi dreseri imaju određen nivo potrebnog znanja, no ne umeju ga uvek iskoristiti. Ovo takođe izaziva greške. Rad se često zasniva bez uzimanja u obzir individualnih osobina pasa, nepravilno se vrši izbor metoda rada itd.

Image

Evo koje su najčešće konkrentne greške dresera:

A) Greške usled nepravilnog korišćenja komandi. Dreser uporedo sa strogo određenim komandama kojima deluje na psa da izvrši ovo ili ono dejstvo, preti mu za neispunjenje istoga. Ovo uzbuđuje psa i izaziva kod nje pojavu nekih orijentirnih refleksa koji kočeće deluju na potrebnu refleksnu delatnost psa. Često se greške javljaju i usled nedozvoljenog spajanja dveju različitih komandi. Na primer: ponekad dreser umesto da izdaje jasnu komandu "daj" (zbog shvatanja po kome psa upoređuju sa čovekom), komanduje "daj aport" na koji se način narušava pojava potrebnog refleksa. Ovo nastaje zato što komanda "aport" za psa predstavlja nadražaj refleksa hvatanja i držanja aportiranog predmeta u svojoj čeljusti, a komanda "daj", obrnuto, predstavlja uslovni nadražaj za njegovo negodovanje dreseru.

Komanda od samog početka dresure mora uvek da prethodi pojavi potrebnog refleksa i izdaje se ranije da bi podstakla psa. U protivnom slučaju, jako je otežano stvaranje uslovnih refleksa. Na primer: ako pri kretanju pas ide u noge dreseru, a ovaj vrši trzaj povodnikom pre no što izda komandu "k nozi", uslovni refleks se ne stvara na ovu komandu. Ukoliko pri pozivu psa damo gest posle komande "ovamo", on dugo neće postati signal za dolazak dreseru itd.

Image
Australijski govedar

Vrlo često dreseri potcenjuju ulogu intonacije pri izdavanju komandi. Međutim, znamo da intonacija glasa može biti jak pomoćni nadražaj u dresuri, ako se komanda ponovi u pooštrenom tonu uz bezuslovno mehaničko dejstvo.

Nikada pri korišćenju ne treba zloupotrebljavati preteću komandu jer to može dovesti do toga da pas prestane reagovati na nju. Treba znati da komanda "ne" treba da bude za psa uslovni nadražaj kočenja sa pojačanim dejstvom. Često korišćenje ove komande bez potkrepljivanja bezuslovnim nadražajem, vodi ka oslabljenju uslovnog refleksa. Međutim, njena česta upotreba uz jaka bezuslovna potkrepljenja (jak trzaj povodnikom, oštar okovratnik, udarac korbačem), izaziva u nervnom sistemu psa iradijaciju procesa kočenja. Pas upada u dugotrajno potišteno stanje, što se može javiti i kod drugih navika. Zloupotreba komande "ne", takođe može narušiti pravilan kontakt između dresera i psa.

Posebno se treba bojati pogrešne primene ove komande kada pas ispunjava potrebna dejstva. Ovo se dešava na primer: za vreme dresure za izbor stvari. Dreser usled nedovoljne pažnje, sam pobrka predmete, te i kada pas izvrši pravilan izbor, komanduje "ne". Ovo se odražava na proces daljeg stvaranja složenih refleksa za tragačku službu.

Image

Prilikom skretanja psa od bilo koga dejstva, umesto komande "ne", potrebno je upotrebiti komandu za izazivanje potrebnog sistema refleksa. Na primer: ukoliko pas skreće pažnju na bilo koji sporedni nadražaj (menja položaj, ustaje, beži, ide prema postranom nadražaju itd.), dreser ne treba da izdaje komandu "ne", već da ponovi komandu "sedi".

B) Dešavaju se greške usled nepravilnog korišćenja nadražujućih dejstava.Pretpostavimo da pas koji je pobegao bez povodnika, skreće na bilo kakav, za dresera sporedni, nadražaj (mačku, pticu itd.), te zbog toga ne dođe odmah kada dreser izda komandu "ovamo", već to učini posle mnogih ponavljanja komande. Dreser zbog toga kazni psa sa nekoliko udaraca. Na ovaj način on narušava osnovni princip potkrepljenja uslovnog refleksa koji se stvara. Stvaranje uslovnog refleksa na komandu "ovamo", može se vršiti samo po podstičućoj metodi. Znači, psu moramo davati poslasticu nakon dolaska dreseru. Primena udarca u ovom slučaju deluje na suprotan način, jer pas počinje da sa strahom prilazi čoveku.

Image
Irski crveni seter

Često dreseri zloupotrebljavaju i primenu poslastice, što dovodi do toga da pas počinje skretati pažnju sa svojih dejstava na hranu u rukama dresera, pri čemu se navikava da ispunjava komandu samo u prisustvu hrane.

Vrlo je važno ne zaboraviti pomilovati psa i podsticati ga rečima "tako je dobro" u laskavoj intonaciji. Ovi nadražaji učvršćuju potrebne reflekse, pri čemu ne skreću pažnju psa na sebe.

Veoma gruba greška dresera jeste neredovno potkrepljivanje u početku dresure, datih komandi sa bezuslovnim nadražajima. Odsustvo u tim momentima jakih potkrepljujućih dejstava, vodi ka postepenom slabljenju (gašenju) uslovnih refleksa na komandu i ne obezbeđuju sigurnost i jasnoću u daljem radu.

C) Greške u organizaciji procesa dresure. Jedna od najčešćih grešaka koja se čini jeste žurba u dresuri. Dreser žuri te zbog toga brzo prelazi sa jedne na drugu radnju, a pri tome kao po pravilu, stvoreni refleksi su nestabilni i nejasni. Pas ponekad odgovara na komandu, a ponekad ne. Njeno ponašanje obiluje mnogim nepotrebnim reakcijama. Sve ovo govori da žurba u dresuri ne vodi ka pravilnom razvijanju u kori mozga psa, željenog diferencirajućeg kočenja.

Image

Osobito se negativno ovaj nedostatak u radu dresera sa psom ispoljava kada se pred psa počnu stavljati složeniji zahtevi. U tom slučaju, pas se ne može snaći, jer nema jasne uslovne reflekse na osnovu kojih bi bio u stanju da izvodi rad u složenim uslovima.

Ponekad, nepravilno postavljanje procesa dresure se sastoji u nedoslednosti pri primeni uticaja - nadražaja. Na primer: pri radu sa navikama iz opšteg kursa dresure, ne treba početi navikavati psa na izvršenje komande "mesto" ranije nego što on bude dresiran da izvršava na komandu "sedi". To otežava rad na stvaranju navike koju treba dobiti - dreser dejstvuje na psa koja se nalazi u sedećem položaju. Ne treba je takođe siliti da izvršava odjednom bilo kakva naizmenična dejstva. Ukoliko dresiramo psa da preskače samo prepreke, uvek ćemo ga terati da radi na jedan te isti način, čime se pas navikava da na određenu komandu daje dosledno dejstvo.

Image
Dalmatinski pas

Greškom možemo smatrati i takav rad, kada dreser suviše mnogo u toku jednog zanimanja primenjuje jedan te isti uticaj i dugo se zadržava na stvaranju jednog refleksa. U tom slučaju se za vreme dresure zamara nervni sistem psa. Zato je vrlo važno pri zanimanju sa psom, njegov rad učiniti raznovrsnim. Dozvoljeno je da se za vreme jednog zanimanja može stvarati jedna do dve nove navike i samo učvršćivati već ranije stvorene uslovne reflekse. Uvek u težnji za raznovrsnim radom sa psom, vrlo je važno znati da pri prekidanju rada nad svakom navikom, po mogućnosti, treba utvrditi već dobijeni rezultat.

D) Greške koje dovode do pojave čoveku nepotrebnih refleksa i formiranja nepoželjnih veza. Nepravilan rad dresera često dovodi do toga da pas počne proizvoditi neko dejstvo samo kao odgovor na jednovremene zvučne i vidne komande i obrnuto, on ne reaguje samo na zvuk ili samo na gest. Ova pojava nastaje zato što je dreser za vreme rada mešao ove komande. Na ovaj način trebalo je da radi samo za vreme pokretanja psa u početku rada na jednoj navici. Pogrešno je sprovoditi zanimanje sa psom u jednoj te istoj sredini u toku dugog vremena. Za takvog psa sama sredina postaje nadražaj za izazivanje potrebnih navika. Rezultat toga: u novoj sredini pas otkazuje ispunjavanje stvorenih refleksa.

Image

Grupa sličnih grešaka u radu sa psima koja dovodi do pojave sistema nepravilnih refleksa, može, takođe, biti karakteristka i za rad pomoćnika. Ukoliko, na primer: pomoćnik pri izazivanju kod psa mržnje, uvek radi u istom zaštitnom odelu, ljutnja kod psa može biti samo kao odgovor na odelo a ne na čoveka.

Ukoliko u toku rada po tragu, pomoćnici pri krčenju traga, ostavljaju za sobom dobro vidljive znake (nabadaju štapiće, drobe zemlju) u tom slučaju, psi se mogu navići da reaguju ne na miris, već na ove orijentire.
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#38 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

TRENING

Nakon što se završi dresura pasa, da bi se održao nivo izdresiranosti pse je potrebno trenirati.

Image

Trening se mora redovno izvoditi, a najbolje je svakog dana izdvojiti malo vremena za rad sa psom. Trening se sastoji u tome što se pas vešto navodi da stalno ponavlja stvorene navike. Pri tome je poželjno menjati uslove u kojima pasa treba trenirati. Pri pojavi nepravilnosti u ponašanju psa, vlasnik mora biti svestan da nešto nije u redu i obratiti se dreseru radi saveta i primenjivanja odgovarajućih mere da bi te nepravilnosti bile ispravljene.

Poseban vid treninga čini periodični trening kada dreser učvršćuje kod psa sve ranije stečene navike, a ujedno neke od njih podiže na viši nivo. U toku periodičnog treninga dreser procenjuje da li je potrebno, radi učvršćivanja pojedinih ranije stečenih navika, vraćati se na primenu na psa onih uticaja dresure koji su doveli do postepene pojave kod psa potrebnih refleksa. Ranije stvorene navike u toku treninga učvršćuju se u sve težim i slobodnijim uslovima.

Image

Trening, pre svega, služi zato da bi se kod psa održali uslovni refleksi stvoreni u toku dresure. Kod psa koji je pripremljen za čuvanje kuće - dvorišta, veliko značenje ima činjenica da se s vremena na vreme pojavljuje "prekršitelj" koji stupa u borbu sa psom. Bez ovakvih i drugih prikladnih mera, pas prestaje da reaguje na prilaz čoveka. Psi postaju slabo agresivni, postepeno samo reže i na kraju reaguju samo orjentirnim refleksom.

Dalji cilj treninga je učvršćenje i usavršavanje dejstva psa što sa vremenom daje dobru reakciju određenog psa za odnosnu namenu. Trening, na primer: pomaže učvršćenju mirisnih - njušnih refleksa psa u toku njenog tragačkog rada. Kod psa koji je izdresiran za vodiča slepog lica trening treba izvoditi posle neposrednog nadzora na rad i ponašanje psa u toku „vođenja“ slepog lica, a zatim preći na učvršćivanje onih postupaka psa koji koji su bitni za uspešno „vođenje“ na primer: od stana do obližnjeg parka i nazad. Bez treninga, ove i druge osobine pasa postale bi nedovoljno razvijene i usavršene. Trening čini navike psa najprikladnijim. Pas ih pravilno izvršava u potpuno novoj sredini i pri raznim okolnostima.

Image

U toku treninga se kod psa otklanjaju nepravilnosti koje su načinjene u toku rada sa njim. Ukoliko posle završene dresure dreser ne ukaže vlasniku na radnje i postupke koje će, ako se primenjuju prema psu, dovesti do nepravilnosti u toku rada psa i u čestim slučajevima, ove greške mogu pokvariti rad psa, što dreser mora ispravljati u toku treninga. U ovakvim slučajevima, trening se organizuje kroz zajednički rad dresera i vlasnika što pruža mogućnost ispravljanja grešaka pomoću specijalnih vežbi u toku treninga. Kao rezultat pravilno organizovanog treninga, dresiran pas sigurno izvršava rad u raznim uslovima.

Osnovni zahtevi koji se postavljaju u toku treninga jesu: trening ne sme da ima slučajan karakter, on se mora vršiti sistematski po dobro utvrđenom i razrađenom planu.

Pri treningu pasa, kao i pri dresuri, moramo se pridržavati pravila "od prostoga prema složenom". Pri treningu psa ne smemo prenaprezati ponavljanjem navika opšte dresure (koje obezbeđuju sigurnost u ispunjavanju navika specijalne dresure).

Image

Iz grupe navika specijalne dresure, pre svega treba učvršćivati ona dejstva koja su glavna za rad odnosnog psa. Za pse tragače takve navike su nalaženje i praćenje traga, za pse koji se koriste za čuvanje kuće – dvorišta to je duga pažnja i jak dug lavež kojim odgovara na šum u blizini.
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#39 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

17. SPOLJNI USLOVI KOJI OTEŽAVAJU I OLAKŠAVAJU RAD SA PSOM

Image

Prostorni i vremenski uslovi u kojima se vrši dresura pasa imaju bitan uticaj na rad psa. Ako su ti uslovi olakšavajući, što će iskusan dreser odmah primetiti, treba ih što više koristiti u početnoj fazi dresure. Nasuprot tome ako su ti uslovi otežavajući treba ih, ukoliko je to moguće, izbeći u početnoj fazi dresure, a kasnije postepeno privikavati psa da radi i u takvim uslovima.

Spoljašnji uslovi koji utiču na dresuru pasa su: doba dana, temperaturni uslovi, sastav zemljišta, okolina i vremenske prilike. Vremenski sa psom je najpogodnije raditi rano jutro. Pas posle noćnog odmora, pristupa radu svež. Osim toga rano ujutro ima relativno manje “mirisnih” nadražaja (od motornih vozila, tragova ljudi, domaćih životinja i drugog). Izvesno značenje ima i sveža atmosfera. Najslabiji rezultat se postiže ako se radi sa njim sredinom dana, a ako ne možemo raditi sa psom ujutro nije loše raditi pred veče. Rad u toku dana posebno treba izbeći za vreme letnjih vrućina, a tek u kasnijoj fazi dresure može se pas postepeno privikavati na takve uslove.

U početnoj dresuri i trening treba izvoditi po dnevnoj svetlosti radi dobre kontrole nad radom psa. Izuzetak čini ako psa dresiramo da čuva kuću - dvorište, zato što opreznost i ispoljavanje zaštitnih refleksa kod psa je jače u mraku, te dresuru za ovu namenu treba izvoditi u sumrak i noću.

Visoka i niska spoljna temperatura, a posebno vlažnost vazduha imaju veliki značaj za organizam psa. Toplota na njega deluje nepovoljnije od hladnoće (ukoliko uz hladnoću nemamo promaju i vetar). Velika vlažnost vazduha – sparina nepovoljno deluje na psa, a ako se pas duže nađe u sparnom prostoru izuzetno je velika opasnost da dobije toplotni udar pa i da ugine. Na visoke i niske temperature, organizam psa treba privikavati postepeno. Zato je najbolje dresuru i trening izvoditi pri temperaturi od +12 do +15 ili do -5 stepeni zimi, pa postepeno idemo prema nižim (višim) temperaturama (-20 do +25).

Image

Niske temperature pri dobroj ishrani i kondiciji psi podnose lako. Raspoređen u Podmoskovlju, specijalni odred pasa čuvara u zimu 1956. godine sa uspehom je korišćen i pri temperaturi od -30 stepeni Celzijusovih. Pri ovim uslovima su oni po 10 časova bili na noćnoj dužnosti u kućicama.

Pri radu sa psom, veliki značaj ima vetar: usputan, suprotan, bočni i pod uglom. Pravac i jačina vetra, pored ostalog, utiču i na izdavanje zvučnih komandi. One su najjače pri usputnom vetru.

Suprotan vetar donosi zvuke i mirise iz pravca duvanja. Naročiti značaj imaju pravac i jačina vetra na rad tragačkih pasa zato što je vreme čuvanja mirisa na tragu obrnuto proporcionalno sa jačinom vetra. Pri jakom vetru, mirisi se brzo gube sa traga. Bočni pravac vetra, koji nosi mirise traga u stranu, lako zavede psa sa pravca pravog traga. Suprotan vetar goni psa da pređe na gornji njuh što umanjuje kvalitet rada.

Kvalitet zemljinog pokrivača je posebno važan za dresuru pasa. Treba razlikovati povoljne i nepovoljne pokrivače. Povoljni su oni koji doprinose dužem očuvanju mirisa na tragu, dok su nepovoljni oni sa kojih se on brzo gubi. Ravnica olakšava snalaženje psa pri radu, dok ga otežava ispresecanost zemljišta.

Oblik rastinja u jednom slučaju povoljno utiče na rad, dok ga u drugom pak otežava. Dobro razvijen i visok travni pokrivač, povoljno deluje na zadržavanje mirisa na tragu i olakšava rad psa. Suviše gusta i visoka trava kao i žbunje, otežavaju kretanje psa i on se lako umara. Pored toga, tu se nalazi i rastinje sa jakim mirisima koji nepovoljno utiču na višu nervnu delatnost psa. Tragački rad je lakši u šumi gde je ograničeno kretanje vazduha.
Jako promenljiv reljef, brzo umara psa. Zato početnu fazu dresure pasa treba izvoditi na ravnom terenu.

Image

Naseljena mesta otežavaju rad psa, jer se tu on sreće sa raznim sporednim nadražajima. Zato treba postepeno privikavati psa na rad u ovim uslovima.

Mali snežni pokrivač olakšava rad pasa, dok ga veliki otežava. Najbolje godišnje doba u našim prilikama, bilo bi proleće i jesen. U ovo vreme, temperatura je osrednja, tada ne duvaju jaki vetrovi i nema snežnog pokrivača.
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#40 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

GDJE NAJCESCE PRAIMO GRESKE?

Najčešce ljudi pitaju kako otkloniti određeno negativno ponašanje pasa tijekom dresure, no rijetko tko upita kako otkloniti negativno ponašanje dresera tijekom dresure. Evo kako Martin Simončić iz Slovenije preporuča pravilnu dresuru pasa kao osnovu za bolje razumijevanje između vas i vašega psa.

Image

Jedan od najceščih pogrešaka tijekom dresure je pretjeran govor. Naime, čovjek pokušava uspostaviti kontakt sa životinjom isključivo na govornoj osnovi dok psi znatno više razumiju govor tijela te pomicanje određenih dijelova tijela. Vikanje, vrištanje ili bilo kakvo glasno ukazivanje pogrešaka ne donose toliko uspjeha poput učenje uz pomoć određenih tjelesnih pokreta. Pretjeran govor najčešće je znak čovjekove nestrpljivosti, stoga je bolje da dresirate psa bez riječi no da mu vikanjem pokušavate utuviti nešto u glavu.

Image

Najgora dresura, vrijedna optužbe je svakako ona koja rabi metode fizičkog kažnjavanja, nanošenje boli i prisile pod izgovorom da se bez toga pas ne može odgojiti.

Nedosljednost je greška koju većina mladih dresera radi. Najčešca pojava je da u obitelji s mladom djecom članovi ponaosob dresiraju psa, svaki na svoj način. Tada pas ne zna što smije činiti, a što ne pa postaje sve više smeten. Nedosljednost je češca u žena što najčešće proizlazi iz prevelike ili na krivi način izražene ljubavi prema psu.

Image

S nedosljednošću je usko povezana i panika. Ponekad na određena zbivanja reagiramo panično jer imamo premalo povjerenja u psa. U stanju panike potpuno izgubimo fizički i psihički nadzor nad sobom i nad psom što ga potpuno zbuni stoga je njegova reakcija nepredvidiva.

Jedna od grešaka je i popustljivost. Pravila koja želimo da ih se pas pridržava treba odrediti na samome početku i valja ih se uvijek pridržavati. Stoga, prije nego se upustite u dresiranje vašega psa i u njemu tražite manjkavosti, proispitajte najprije svoje postupke i postupke ukućana.
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#41 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

POSLUŠNOST I SPRETNOST

AKO želite da psa naučite nekim osnovnim stavovima i veštinama, prema pravilima agility treninga, najvažnije je da ga prvo naučite poslušnosti. Ona je glavni preduslov za pravilno izvođenje nekih stavova i oblika ponašanja koje pas treba da usvoji posmatrajući komande svog gazde. Zbog toga za vreme treninga morate biti veoma strogi. Dobro vođenim treninzima steći ćete partnera koji će biti srećan ako shvati šta želite i ako može da vas zadovoji, a ne psa koji mehanički izvršava vaša naređenja. S ovakvim pristupom, cilj ili bolje rezultat ovakvog treninga, biće da vaš pas poštene uravnotežen, da se kod njega razvija osećanje privrženosti i vernosti, a ne da od njega načinite „mišićavu životinju".

Image
Australski ovcar

Metod

„Pozicijama" se nazivaju tri stava koje pas treba da zauzme na komande: stani, sedi, lezi. U stanju je da ih usvoji čak i onaj pas koji nije odrastao uz čoveka jer one za njega predstavljaju priridne stavove. Jedino neshvatanje naredbi njegovog gospodara može za njega predstavljati teškoću pri izvršavanju. Naučite da budete ražumljivi, da vam naređenja budu kratka i jasna, što znači da sadrže ime psa i položaj. Svako naređenje treba odmah da bude praćeno izvršavanjem. Znači, treba pomoći psu da zauzme stav ako nije odmah shvatio šta želite od njega. I to onoliko puta koliko je potrebno. Isto tako, ako se pas opire ili promeni položaj, odmah ga vratite na mesto uz odgovarajuću komandu i gest. Nemojte tolerisati nikakvu nemarnost, rasejanost ili grešku: Odmah je ispravite. Ipak, izbegavajte svaku prinudu i grubost, kao i nagle pokreta koji kod psa izazivaju strah. Naprotiv, imajte na umu da je njegovo najveće zadovofstvo ako može da vam ugodi. Dakle, ne zaboravite da pri svakom uspešnom pokušaju pokažete radost i oduševljenje.

Veoma važno za izvođenje svih vežbi je da psa vodite s leve strane.

Pozicije uz nogu

To su pozicije koje će biti izvođene uz nogu gospodara.

Sedi - prva faza: Počećete s radom iz pozicije „stani" koju će pas prirodno zauzeti stojeći uz vašu nogu. Držeći psa na kratkom povodniku, izdajete naređenja: „sedi" („sedi" treba izgovoriti s naglaskom na drugom slogu). U isto vreme dok izdajete naređenje desnom rukom povučete povodnik nagore, dok levom pritisnete sapi psa, navodeći ga da sedne. Čim je seo, ponovite komandu popuštajući pritisak na leđa. Ostanite tako ako se pas podigne. Uspravljajući se ne pomerajte povodnik. Nadgledajte psa, sačekajte jedan trenutak i pre nego što pas počne da se pomera, pohvalite ga i nagradite.

Druga faza: Kad je pas usvojio naređenje „sedi", radićete na ovom stavu iz ležeće pozicije, koja se vežba simultano i trebalo bi daje pas već naučio. Pas leži i držite ga desnom rukom na povodniku. Izdajete naređenja: „sedi". Istvoremeno povlačite povodnik naviše, a levom rukom se potapšate po butini kako biste privukli njegovu pažnju i podstakli ga da podigne njušku. Ako na prvu komandu pas ne reaguje, ne očajavajte. Pomozite mu da sedne ponavljajući komandu, ali ne „po vojnički", ili mu pomažući kako je gore opisano. Čim shvati pohvalite ga. Shvatanje je rezultat ponavljanja, zato nemojte biti obeshrabreni, nego strpljivi.

Image

Lezi: najjednostavnija i najprirodnija pozicija, ali ne i prva koju će pas povezati s komandom i izvesti.

Prva faza: Desnom rukom držite povodnik ogrlice i izgovarate naređenje „lezi", insistirajući na drugom slogu. Istvremeno čučnete, a desnom rukom spustite povodnik prema tlu, dok levom pritisnete leđa psa, navodeći ga da legne. Nenaviknut na ovaj postupak, pas u početku može pružiti otpor i odbiti da izvrši ono što mu namećete. Tada mu treba ispružiti prednje šape po tlu, ali što odlučnije i nežnije, milujući ga po leđima i ponavljajući komandu.

Druga faza: Kad pas prestane da se opire, možete popustiti pritisak na leđa. Zatim možete prestati da povlačite povodnik, a kad pas usvoji naređenje možete raditi i bez njega. U svim vežbama s povodnikom pazite da nikad ne vučete na gore istovremeno se uspravljajući jer će za psa to značiti da i sam treba da se podigne.

Stani: Ovo je najneprijatnija pozicija za psa. Kad stoji, za njega je to uvek početni položaj za hodanje ili trčanje, nikako za stajanje.

Prva faza: Pas sedi ili leži. Držite ga na kratkom povodniku desnom rukom. Izdajte naređenje: „X stani". Istovremeno desnom rukom povlačite povodnik unapred, dok levom pljoštimice pridržavate stomak psa, navodeći ga da stane i ne pomora se. U ovoj poziciji, pomilujte ga po stomaku ponavljajući komandu.

Druga faza: Izostavite sva pomoćna sredstva, prvo pridržavanje levom rukom, a zatim i potezanje povodnika desnom. Postepeno produžavajte vreme stajanja. Ako ste već vežbali s psom nepomičan stav, možete mu komandama „ostani" i „ne miči", pomoći da ostane na mestu.

Učenje pozicija na daljinu

Pošto je pas naučio pozicije „uz nogu", prelazite na daljinsko učenje. Predlažemo da primenite poseban metod u kojem se koristi sto za agility ili bilo kakav sto. Ovo će psu omogućiti da bolje odredi prostor u kojem mu je dozvoljeno da se kreće; s druge strane, pošto ne može da se kreće, on će steći naviku da se diže zadnjim niogama, pa s obzirom na konfiguraciju podloge, neće ni doći u iskušenje da krene, niti da prekorači određenu zonu zaustavljanja.

Prva faza: Psa držite na povodniku, na stolu, stojeći ispred njega. Izdajte naređenje koje ste odabrali. Ako pas ne reaguje, pomozite mu pomoću povodnika, navodeći ga na odgovarajući pokret prema prethodnim objašnjenjima. Postepeno, uporedo sa napredovanjem psa, popuštajte povodnik, a onda ga sasvim ostavite i odmaknite se nekoliko metara.

Image
Bigl
Druga faza: prelazite na rad bez stola.

Agility: slalom

Slalom je spektakularna disciplina koja postiže veliki uspeh kod publike. To je prilika da se pas predstavi u najboljem svetlu, takmičeći se u brzini i spretnosti. Tajna uspeha je u ritmu i ravnoteži koje svaki pas može da savlada, pod uslovom da ga pravilno motivišete. Motivacija je ključni element učenja i uspeha u savladavanju prepreka. U stvari nema nikakvog posebnog rada na nivou poslušnosti. Treba samo otkriti ono što kod vašeg psa izaziva snažno interesovanje podstičući ga da savlada prepreku u kojoj za njega nema ničeg prirodnog. Znači, treba primeniti odgovarajuće metode za motivaciju. Pre svega, morate analizirati svog psa i otkriti šta za njega predstavlja vrhunsku nagradu, ono što toliko želi da će biti spreman na sve da to dobije. Iskoristite njegovu nadu da će biti nagrađen kako biste usmerili njegovu pažnju na ono što želite od njega i podstakti ga da to brzo shvati.

Budite sasvim otvoreni: vaše oduševljenje i vaš stepen uzbuđenja prenoće se i na njega, što se više oseća vašim saučesnikom, više će biti motivisan i siguran u svoje sposobnosti.

Nemojte zamarati psa: seanse treba da su kratke ali učestale, isprekidane trenucima zabave i opuštanja.

Budite strpljivi: ispravljajte psa i ponavljajte vežbu onoliko puta koliko je potrebno. Nema potrebe da se nervirate. Vreme i ponavljanje su vaše najbolji saveznici, a strpljene je jedna od najvažnijih osobina dobrog trenera.

Metod

Prva faza: Psa držite na povodniku, blizu ogrlice. Pomozite mu da prođe između kočića. Da biste ga naveli da prođe ovom vijugavom stazom, drugom rukom mu pokazujte put koji treba da sledi. Ruka treba da se kreće u visini njuške psa. Istovremeno ćete u ruci držati nešto što može da motiviše psa: poslasticu, loptu, neki predmet, ukratko sve ono za šta ste utvrdili da može da posluži kao faktor motivacije. Kad jednom uspešno pređe stazu, nagradite ga.

Druga faza: izostavljanje pomoćnih sredstava, prvo povodnika. Naučite psa da prođe stazu prateći vašu ruku u kojoj držite nešto što će ga motivisati. Zatim izostavite i ruku.

Image

Treća faza: uvežbava se ulazak u slalom, levim ramenom psa. Za ovu vežbu stane se na 4 - 5 metara od ulaska u slalom, sa blagim pomeranjem u desno (oko 30°). Kad pas ovo shvati, preostaje vam uvežbavanje brzine: ohrabrićete ga glasom, skandirajući mu dok prolazi i tapšući rukama, kako bi uhvatio dobar ritam. Takođe treba da uvežbavata savršen ulazak u slalom pod najrazličitijim uglovima.

Slalom je prepreka, sastavljena od 8,10 ili 12 koćića, visokih najmanje 1 m i udaljenih 50-65 cm. Pas ulazi u slalom ostavljajući prvi koćić s leve strane.

Pripremila: Slobodanka Jovičić
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#42 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

OBUKA LOVAČKIH PASA

APORT LISICE

Vrlo brzo se pokazalo da li pas koji zna i izvršava komandu „aport" hoće ili neće da donese odstreljenu lisicu. Ako okleva, ponekad pomogne i naša energična opomena ili bodrenje. Ako to ne pomogne primenimo odgovarajuću prinudu. Jer svaki ptičar je u stanju da ponese lisicu.

Image

1. korak u učenju: Pas se u principu vodi na povocu, jer će poneki od njih hteti da umakne kod narednih vežbi. Na jasnu komandu „sedi"! pas mora da sedne. Vodi drži lisicu u ruci.

2. korak u učenju: Vodič levom rukom drži psa na kratkom povodcu, komanduje oštro „drži" a desnom rukom gura lisicu psu u gubicu. Ako pas ne prihvati snažno trgnemo povodac. Ako je potrebno obema rukama gurnemo lisicu psu u usta, nagazivši pri tome na povodac.

3. korak u učenju: Nagrađujemo svaki pokušaj primanja i držanja. Upotrebimo sve pohvale i pokude koje znamo da bi psu objasnili da treba da drži lisicu. Stalno naređujemo „sedi, aport"!

Image

4. korak u učenju: Prvi stepen problema je savladan. Pas drži lisicu. Pri tome ga valjano hvalimo. Vodič pazi da pas ne ispusti predatora, spreman da odmah reaguje ispravkom. Sasvim tvrdim psima se može staviti i bodljikava ogrlica za obuku. Ponekad pomognu vežbe puzanja, pri kojima pas treba da otpuzi do lisice da bi uvideo svoju neposlušnost. Iskusan dreser će se poslužiti mnoštvom dosetki. Istrajnošću treba nametnuti svoju volju. Treba savladati nagle obrte situacija kod svake vrste obuke pasa. Često je dovoljno da se ovom forsiranom obukom prekine nekoliko dana da bi pas prihvatio radnju.

Vlečka sa aportiranjem

Polazimo od toga da je aport „ušao psu u krv", da na komandu uzima lisicu sa zemlje i nosi je nekoliko metara sigurno i bez gaženja. Pošto on već poznaje rad na vlečki počinjemo sa vlečkom lisice pre nego što krenemo sa ostalim teškim radnjama sa lisicom.

1. korak u učenju: Pas se postavi tako da ne može da vidi postavljanje vlečke lisice. Ali mora i da zna o čemu se radi. Ako postoji opasnost da će želeti da izbegne dalji rad treba ga voditi na povocu.

Image

2. korak u učenju: Prvo se ide sa psom na povocu pri izradi vlečke duge 100 i na kraju 300m. Tako sprečavamo da pas napusti vlečku lisice i „uhvati maglu". Kada dođe do lisice pohvalimo ga, a prilikom uzimanja lisice ga bodrimo i hvalimo koliko god znamo. U slučaju potrebe pomažemo rukom hvatanje i držanje lisice.

Ako su ova dva koraka u učenju prošla bez naročitih teškoća prelazimo na slobodan rad sa lisičjom vlečkom (bez povoca) pri čemu se dužina vlečke postepeno povećava.

Aport preko prepreke

Počinjemo sa donošenjem lisice preko niže prepreke siične ogradi. Može se početi i sa preprekama u vidu jarka - kanala. Važno je da se pas obučava u donošenju lisice preko što raznovrsnijih prepreka.

1. korak u učenju: Pas mora da savlada prepreku sa lisicom visoku 80cm, a da pritom ne ispusti grabljivicu tešku koliko i zec. To će uspeti samo ako plen drži čvrsto i ako je postepeno uvežban za aportiranje teških predmeta. Pre nego što se krene na prepreku uradi se vežba nošenja radi provere držanja plena i eventualne korekcije. To pre svega važi za pse koji nerado nose lisicu.

Image

2. korak u učenju: Sa ohrabrujućim pozivom se ide preko obične drvene prepreke (napr. Oborenog stabla na šumskom putu). Pas se vodi na povocu. Treba paziti da se u tim prvim pokušajima pas ne povredi.

3. korak u učenju: Lovni, radni pas treba u lovu često da savlađuje kanale razne širine i dubine. Stoga je u obuci važno da nauči da savlada, uz pomoć i podsticaj vodiča, što šire kanale. Psu se naredi „sedi" i baci se ispred njega preko šireg jarka lisica.

4. korak u učenju: Na oštru komandu „aport"! pas treba da donese lisicu. Pri tom pazimo da pri preskakanju ne ispusti lisicu. Ako je ispusti i ponovo uzme to nije velika greška. Ali radi čvrstog držanja i sigurnog nošenja treba da postupimo brižljivo i strpljivo. Dve do tri vežbe na dan, jednom ili dva puta dnevno, dovoljno je da se ova vežba savlada.

Učvršćivanje istrajnosti

Image

To je malo tvrđi zalogaj za mlade vodiče pasa. Ne pokazuju svi psi istu istrajnost u donošenju lisice. Pas kome ne godi aportiranje lisice retko pokazuje istrajnost pri istom. Ali, treba ga tome naučiti.

1. korak u učenju: Pomoćnik postavi lisicu u gustom šipragu prvo na 20-30m. od nas, a zatim sve dalje. Posle sat - dva šaljemo psa da traži lisicu sa ivice gustiša.

2. korak u učenju: Povećavamo razdaljinu do mesta polagarija lisice dva - tri puta. Zatim komandujemo „traži"!.

3. korak u učenju: Sada ostaje da se savlada put od 100m. sa lisicom, koliko se zahteva na ispitu. Pomislimo da je donošenje lisice iz gustiša 100m. veoma težak, ako ne najteži, posao za našeg pomoćnika u lovu. Taj zadatak mogu da obave samo fizički dobro pripremljeni psi.

Image

Prevod sa nemačkog: Radomir Hadži-Cenić
Obrada: Torma Laslo
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#43 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

POSTAVLJANJE TRAGA

Image

Uspešnost obuke pasa tragača zavisi baš od postavljanja traga. Vodič mora tačno znati gde je skrenuo ili ostavio predmet da bi mogao psa da kontroliše i zapaža njegove reakcije dok je pas na tragu. Jednostavno, čovek pomoću stečenog znanja i iskustva i na osnovu ponašanja psa treba da zaključi šta pas „vidi" na tragu pomoću čula njuha i na osnovu donetih zaključaka prilagodi obuku psa.

Trag se postavlja normalnim korakom bez vuče nogu ili preskakanja i drugih iznenađenja.

Komponente traga su:
1. Početak traga,
2. Krak (linija) traga,
3. Krivina,
4. Predmet,
5. Promena strukture tla (mirisne situacije),
6. Kraj traga,
7. Lažni (ometajući) trag.

Image

1. Početak traga ili lice mesta po pravilu ne bi smelo da bude postavljeno pored nekog puta, na nekom prometnom mestu, gde ima mnogo domaćih životinja... Početak traga treba uvek označiti nekim drvenim kočićem, jer kad pas prvi put vidi kočić može da se zbuni. Osoba koja postavlja trag treba da ugazi površinu pola do jednog m2. Postavljač traga ne sme da vuče noge ili bilo na koji drugi način oštećuje tlo, on mora lagano da gazi tlo normalnim hodom. Zavisno od obučenosti psa, postavljač traga uvek mora da prouči u kom pravcu duva vetar. Kod početnika pasa poželjno je da vetar duva u leđa.

2. Kratkom (linijom) traga nazivamo pravi deo traga i to od početka traga do krivine, od krivine do krivine i od krivine do kraja traga.

Dužina kraka traga treba da je stalno različita. Krak ne bi smeo biti kraći od 15m. Da bi tačno znali gde je linija traga moramo za orijentire uzeti neke fiksne objekte (drvo, ivica šume, kuće, bandera, žbun itd.).

3. Krivinom zovemo pravougaono odstupanje jednog kraka od prethodnog. Krivine uvek treba postavljati jednu u levu drugu u desnu stranu da se kod psa ne bi stvorila loša navika da stalno traži na jednoj strani.

Krivine takode postavljamo kraj upadljivih tački da bi smo mogli lako zapamtiti gde se nalazi.

4. Predmeti koji se ostavljaju na tragu treba da budu po boji slični okolini i ne veći od 10 x 10cm. Obično su od drveta, gvožđa i plastike. Postavljač traga predmete drži kod sebe 10-15 minuta, tako da poprime miris postavljača traga. Predmet se ne sme zabadati u zemlju ili kriti ispod kamenja i busenja, već se spusti na zemlju sa visine 10-15cm i to tačno na liniju traga između dve stope ili kada iskoračimo nogom na mestu gde smo stajali do tada (tačno na stopu).

Image

5. Promena strukture tla (mirisna situacija) je nagla promena sa jednog specifičnog mirisa na drugi specifični miris (sa trave na oranicu). Usled.tako nagle promene psu je potreban određeni period da se privikne na novi miris, zato predmete stavljamo minimum 15m pre promene mirisne situacije odnosno najmanje 15m posle. Na isti način se postavljaju predmeti pre i posle krivine.

Sva ova pravila važe za pse koji su početnici na tragu, dok kod iskusnih pasa tragača otprilike na svakih 3-5 treninga može doći do manjih ili većih odstupanja. Na primer predmet postavimo dva metra posle krivine ili promene mirisne situacije itd.

6. Kraj traga, završetak traga igra ključnu ulogu u obuci pasa. Naime, pas i prati trag da bi došao do onoga šta je na kraju traga. Upravo na kraju traga treba da se nalazi predmet (igračka) ili hrana kao cilj kome se pas najviše raduje. Lovački psi prate trag po mirisu divljači i njihov krajnji cilj je lovina.

Image

Međutim, službene pse moramo naučiti da različiti mirisi uvek dovode do jednog istog cilja (hrane, igračke ili vlasnika). Najbolji rezultati su se pokazali ako na kraju traga ostavimo hranu ili igračku da bi pas zavoleo igračku moramo ga naučiti na nju.

Lažni (ometajući) trag, postavlja marker minimum 10 min. posle postavljanja traga i to pod uglom od 90 stepeni u odnosu na pravi trag.

Obrad Đokić
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#44 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

METODI ODVIKAVANJA

SKLONOST psa ka lavežu pre svega se može suzbiti vaspitanjem. Ono treba da počne na vreme, to jest čim štene postane sposobno da laje, dakle u uzrastu od oko 5 ili 6 nedelja kad počne da se služi glasom kako bi komuniciralo s gazdom, upozorilo ga na nešto, i iznudilo nešto od njega. Problem lajanja i cviljenja počinje veoma rano, još istog dana kad štene stigne u novu kuću. Izolacija šteneta, grubo odvojenog od legla, izaziva osećanje nesigurnosti koje se ispoljava cviljenjem i pozivima u pomoć.

Image

Vaspitanje

Postoji nekoliko metoda pomoću kojih se možemo boriti protiv ovakvog ponašanja. Pre svega treba prekinuti izolaciju tako što ćemo korpu šteneta staviti u spavaću sobu. Možemo takođe pustiti radio ili televizor kako se ne bi osećalo usamljeno. Beskorisno je gunđati i kažnjavati ga jer će to još uvećati njegovo očajanje.

Neki štenci laju da bi tražili hranu ili zato što žele da izađu. Ne treba im to dozvoliti jer je ovakvo ponašanje znak želje za dominacijom. Najbolje je suprotstaviti se jednim kategoričnim „ne", zaustaviti lavež, a zatim upadljivo ne obraćati pažnju na štene koje prvo treba da se smiri da bi dobilo povodnik. Drugi štenci imaju sklonost ka režanju dok se igraju ili za vreme obroka. U ovom slučaju treba im se na isti način suprotstaviti kako kasnije, kad odrastu ne bi ispoljili težnju ka dominaciji ili postali agresivni. Štenetu koje reži treba odgovoriti neopozivim „ne", ne obraćajući istovremeno nekoliko trenutaka pažnju na njega. Ovo treba ponavljati dok ne shvati da je rezanje nepoželjno.

Gazda nikad ne treba da ohrabruje psa da laje i treba da mu naredi da ućuti svaki put kad je potrebno (ako, na primer, laje kad čuje zvono kod suseda), bez kažnjavanja ili bez popuštanja. Zauzvrat možete ga pustiti da laje ako neko zvoni. Treba izbegavati vikanje koje će štene podstaći na još jače lajanje. Kad gazda ode, štene, obično počinje da laje, nadajući se da će ga tako naterati da se vrati. Stručnjaci za vaspitanje pasa predlažu nekoliko metoda kako se pas može naučiti da ćuti. Svi zahtevaju strpljenje jer ovakav način ponašanja ne može lako da se iskoreni.

Image

Najklasičniji metod su takozvani „lažni izlasci": gazda odlazi, čeka iza vrata i vraća se da izgrdi psa čim počne da laje. Drugo rešenje podrazumeva da u trenutku izlaska skrene pažnju psa nekim jakim zvukom, na primer zvonjavom budilnika, i da ga udalji od vrata. Pošto izađe, gazda čeka iza vrata, pa ako štene laje, ponovi postupak onoliko puta koliko je potrebno.

Ako ste dobili odraslog psa koji spada u kategoriju onih sklonih lavežu, ne treba se zavaravati promena ponašanja je dug posao i ne garantuje stopostotni uspeh. Treba pre svega da pokušate da izdvojite okolnosti koje ga teraju na lavež i tek onda nešto da preduzmete. Mnogi odrasli psi laju i zavijaju kad ih ostave same u stanu. Reč je istovremeno o pozivu u pomoć i mehanizmu odbrane protiv nesigurnosti koju osećaju. Pokušajte da ih smirite koristeći iste metode kao kod šteneta: ostavite, na primer, uključen radio i upotrebite metod „lažnih izlazaka", imajući pritom na umu da to ne mora uvek uroditi plodom. Ponuditi usamljenoj životinji neko društvo, psa, mačku ili papagaja, često je najbolji način da se kod nje otkloni strah i da se stane na put lajanju.

Pas koji laje kad ostane sam, predstavlja najveći problem za gazdu. Ovo je nekim pronalazačima dalo ideju da naprave ogrlice protiv lajanja. Jedni se pritom služe elektronikom, dok drugi ugrađuju u ogrlicu prskalicu sa limunovim sokom, neprijatnim za pseći nos, ili konstruišu ogrlice koje „dave" psa čim zalaje. Ovi često skupi izumi, možda suzbijaju lavež ali nepovoljno deluju na psihu psa. Neki predlažu nošenje korpe, ili još gore, onesposobljavanje glasnih žica životinje.

Image

Uzroci

Očigledno, najbolji način se sastoji u pokušaju da se izdvoje uzroci lajanja i da se dejuje u skladu sa njima. Ako životinja ima pristup u prostorije koje gledaju na ulicu, možda izvesni zvuči izazivaju njen lavež. Tada je dovoljno držati je u tihom deki kuće kako bi prestala da laje. Lajanje može izazvati i zvonjava telefona ili zvuk zvona na ulaznim vratima. Ovo možete proveriti ako njegove reakcije snimite na magnetofonsku traku. I u ovom slučaju treba psa što više udaljiti od izvora buke.

Napolju, pas na povodniku može da laje zato što mu je neudobno: ako je povodnik kratak, ili štenara loše postavljena. Može se smiriti ako mu stvorite bolje uslove. Psi koji laju zbog najmanjeg povoda, možda ispoljavaju preteranu nervozu, koja je često posledica nedovoljnog kretanja. Lek se očigledno sastoji u tome da ga više šetate. Često se događa da ljudi namemo izazivaju psa prolazeći pored ograde što svaki put izaziva besno lajanje. Gazda treba da ih upozori da ova „zabava" ne samo što je neprijatna za susedstvo, nego može biti opasna i za njih. Ako životinja uspe da se oslobodi biće toliko razdražena i frustrirana da ih može izujedati.

Pas koji laje kad neko zvoni na vrata, obavlja svoju dužnost čuvara, lađa je red na gazdu, „vođu čopora", da ode i vidi šta se događa. Svaki uravnotežen pas, kad shvati da je gazda tepo primio neznanca, prestaće da laje i biće ljubazan ili indiferentan, zavisno od svog temperamenta. Psi koji nastavljaju da laju i reže, mada gazdi ne prati nikakva opasnost od posetioca, spadaju u dominantne jedinke koje su preuzele ulogu vođe „porodice-čopora" i treba im pokazati gde im je mesto. U stvari, u čoporu laju samo dominantne jedinke. Ako pas na grdnju odgovara lavežom, gazda treba odmah da mu naredi da ćuti kako bi pokazao autoritet.

Image

Odgovarajućom vežbom može se postići da pas laje samo po naredbi, a na isti način i da začuti. Gazda treba da iskoristi trenutke kad životinja spontano laje: kad neko zvoni na vrata, ili neki drugi pas prolazi u blizini, i da mu naredi: „u redu je, laj", a zatim da mu kaže: „tišina" i „u redu je" kad prestane da laje. Treba zatim koristiti naređenje da začuti svaki put kad je lajanje nepoželjno. Suprotno očekivanjima, pas neće biti bučniji od drugih, nego će usvojiti samo željeni oblik ponašanja.

Pokušaj da psa koji laje smirite milovanjem nije nikakvo rešenje, jer će milovanje neizostavno povezati s lavežom što će ga samo ohrabriti. Nije poželjna ni vika. Njome se obično postiže suprotan efekat jer razdražuje psa koji će tako još više lajati. Uočeno je, štaviše, da spokojni i tihi ljudi imaju i takve pse.

U trenutku kad životinja počne da laje treba joj neopozivim tonom reći „ne" i pohvaliti je kad prestane. Ovu vežbu treba ponoviti onoliko puta koliko je potrebno: Ako je reč p psu koji laje u vrtu, gazda treba da mu naredi da ućuti i da eventualno pojača ovu naredbu tako što će ga nekoliko trenutaka držati zatvorenog u kući.

Kristijan Sakas
„Revue chiens 2000"
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#45 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

IZBOR LOVAČKOG PSA
ZA DRESURU NIKAD KASNO
Autor, Mihailo Milan Kilibarda

Postoji čitava lepeza rasa raznih namena, a naročito ptičara od kojih ima dvadesetak jače afirmisanih, tako da je širok izbor da može da zadovolji tip lova i ukus lovca. Međutim, izbor jednog lovačkog psa, treba da bude diktiran, manje u odnosu na rasu, a više na kvalitet jedinke. Pod kvalitetom ja podrazumevam onaj koji odgovara lovcu, njegovom ukusu, njegovoj divljači koju lovi, njegovom terenu i njegovom načinu lova. Ti raznovrsni uslovi treba da se imaju u vidu. Isto tako su znatne razlike u sposobnosti pasa. U principu, svaka rasa ima svoje sposobnosti, moralne i praktične, svaka od njih proizvodi jedinke različitog temperamenta. Engleske rase su poznate po širokom traženju i brzini rada, ali ima među njima jedinki koje love kao kontinentalni za koje se može reći da ih većina lovaca traži. Kontinentalne rase daju pse preduzimljivije ali mirnijeg rada, krećući se kasom ili polugalopom. Tendencija je kod nekih da evoluiraju prema jedinstvenoj formuli galoperima. Izgleda, bilo bi pametnije i korisnije za lovce da se psi selekcionišu prema dva tekuća stila koja odgovaraju njihovoj građi i njihovom temperamentu, pa i različitim ciljevima.

Image

Izbor lovačkog psa treba prvo da bude u funkciji lova koji se praktikuje, a potom da se bira jedinka iz familija poznatih rasa, čiji su se odgajivači afirmisali već duže vremena da proizvode visokokvalitetne radne pse, za potrebe praktičnog lova

Osobenosti rasa

Psi koji su sPosobni da love više dana, smenjujući kas i galop kao što rade kontinentalni, je u stvari njihovo prirodno kretanje. Oni koji trče na utakmicama dvadeset minuta neuporedivom brzinom u odnosu na njihovu anatomiju, ne mogu izdržati ni pola dana. Težnja da se motoriziraju kontinentalne rase, liči na ono, kada bi stavili trkački motor na fiću, a on nije za to građen. Treba imati u vidu da i rase evoluiraju, tako da neke među njima koje su pre 20 i 30 godina cenjene kao savršene, sada više ne zadovoljavaju u potpunosti sve zahteve lova. Ako se pretežno lovi na širokim, otvorenim prostorima, divljač je po pravilu ređa i više zaplašena, što nas upućuje na izbor psa sposobnog za široki radijus kretanja, za brzo osvajanje terena i otkrivanje divljači. To pretpostavlja da pas ima i odličan nos da bi sa brzinom kretanja mogao da uskladi i brzinu primanja mirisa. To pretpostavlja i čvrsto stajanje psa da bi lovac mogao da priđe sa veće udaljenosti i da puca. Takvi tereni i rad psa su pogodniji za starije lovce sa otežanim kretanjem nego psi sa ograničenim kretanjem sa kojima lovac mora zajedno da u toku lovnog dana, prođe više kilometara da bi pronašao divljač, što je mnogo zamornije. Na uzanim, više ispresecanim i pokrivenim terenima, divljač je po pravilu brojnija (često iz uzgoja), psi sa mirnijim radom, biće pogodniji za takve uslove. To su obično kontinentalne rase koje pretežno rade i niskim nosom, što im je prednost na takvim terenima, jer uspešnije prate trag i pronalaze ranjenu i ubijenu. divljač.

Image

Kada se lovi u grupi gde se lovci o: ću u liniji, imaju teškoća da psa ptičara drže u rukama. On nije građen za takav rad. Kreću se nepouzdano i smetaju lovcima desno i levo. Uz to ne može se podešavati kretanje prema vetru, što je bitan uslov za efikasan rad ptičara. Za takve uslove bolje odgovaraju retriveri ili špringeri, koje takođe treba obučavati. Prinudno ograničavanje rada ptičarima, suprotno je njihovoj prirodi. Sve rase imaju svoje radne i karakterne osobenosti. Poenter ili seter neće loviti kao drahthar ili vižla. Pas koji je po prirodi galoper ne može se lako naterati da radi kasom ili obrnuto. Kada bi ceo svet lovio istu divljač na isti način, dovoljna bi bila samo jedna rasa, koja bi ps . ;ve kvalitete koji se traže za jednu upotrebu.

Brojni su lovci koji bi želeli da imaju psa za sve: da čvrsto markira kao poenter, da radi metodično kao seter, da grmari kao špringer, da je izdržljiv kao breton, da prati trag kao vižla, da aportira i radi u vodi kao labrador ili drahtar. Mnogi su skloni da kvalitete i mane jedne rase ocenjuju prema jednoj ili dve jedinke koje su imali. To nije jednostavno, jer su odstupanja velika u okviru svake rase. Psima najpoznatijih rasa, atrofiraju lovački refleksi, ukoliko nemaju radno nasleđe u više generacija.

Image

Nabaviti štene ili odraslog psa?

Da li se pri nabavci odlučiti za štene ili za odraslog psa? Smatra se da štene ima izvesne prednosti. Ono sa dva do četiri meseca nije moglo da stekne rđave navike, niti da se veže za jednu osobu, jer to obično čini u petom mesecu. Sa druge strane od šteneta možete napraviti ono što vama najviše odgovara, tako da vam ono konkretnim ponašanjem kod kuće i u lovu pričinjava zadovoljstvo u toku čitavog svog radnog veka. Vrline i mane koje bude steklo zavisiće samo od vas. Niko ne može garantovati kakvo će biti kada odraste, ali ako ste ga brižljivo odabrali, sigurno je da će rizik biti manji. Kupiti štene je lutrija, ali ako potiče od roditelja koji ou se dokazali svestranim radom u praktičnom lovu, gotovo ste sigurni da niste pogrešili, već imate šansu da izvučete premiju.

Image

Poznato je da se na potomstvo prenose osobine roditelja: eksterijerne i radne tj. lovačke. Treba napomenuti da se lakše dresiraju potomci šampiona u radu jer je selekcija u više generacija učinila svoje. Ne treba se povoditi za malom cenom šteneta, jer se često pokaže da to staje jako skupo. Cena nikad nije velika ako je štene dobro. Nabavku ne treba vršiti putem oglasa i pisma, jer možete biti obmanuti. Najbolje je otići na lice mesta, proučiti rodovnik, videti roditelje po mogućstvu i jedinke ranijih legala, način uzgoja, ishranu štenadi, njihov izgled i stanje zdravlja. Treba birati veselije i življe štene, prema čemu se ocenjuje temperament. Najbolje je celom leglu dati hranu i uočiti ono koje prvo stigne na čanak, koje gura druge i uzima bolje parče i više. Iz toga se mogu izvesti dva zaključka. Prvo, da je štene snalažljivo, što je značajan kvalitet za lov. Zatim, poka­zuje proždrljivost, što je znak vitalnosti i dobrog stomaka. Pored toga lakše ćete ga podizati i dresirati, jer će više, kao halapljiv, ceniti nagradu koja je bitan uslov pri obuci. Birajte štene sa širim i dub'ljim grudima, jer će biti izdržljivije u lovu. Postoji izreka: "Pas ne trči nogama, već grudima". Takva štenad su jača, oštrija i borbenija. Izbegavajte štene koje je manje od ostalih u leglu jer obično ostane nedoraslo. Udarite dlanom o dlan dok jedu da bi uočili ono koje se plaši, jer će verovatno imati strah od pucanja te ga treba zaobići, pa i kada ima lep izgled i boju dlake.

Treba izbeći kupovinu šteneta sa ozbiljnim nedostacima koji se prenose kao: svetle ili raznobojne oči, pogled grabljivice, depigmentaciju na kapcima i njušci, jedno ili oba jaja (testisa) nevidljiva, blede boJe, urođena gluvoća, isturena ili uvučena donja vilica. Treba pogledati i temperaturu u čmaru šteneta koja treba da bude 38,5 do 38,7 stepeni S, da ne kašlje i da nema proliv. Naduven trbuh, znak je da je neočišćeno od glista. Oči sjajne, izražajne, ne suzave i krmeljive. Zubi treba da su beli i bez žutih mrlja, koje mogu biti prouzrokovane nekom bolešću. Boju birati po volji, ali je bolje da su čiste "šare", jer se lakše uočava u prirodi. Proveru njuha neko vrši tako što namaže kobasicom dva prsta pa njima prođe ispred njuške štenadi. Ono koje prvo oseti miris kobasice, ima bolji njuh.

Image

Ako nabavljate mladog psa, 7 do 12 meseci, vi znate šta imate pred sobom, jer su mu organizam i karakter već uglavnom oformljeni. Ako ima mane one su se već pokazale. Ako je sve u redu treba misliti na obuku. Bez obzira da li je sa njim već rađeno ili ne. Najbolje je da počnete od nule. Nikad nije suviše rano ili suviše kaono pristupiti dresuri psa pod uslovom da nije već lovio. Žika Đurić, poznati beogradski lovac, kupio je bretonku Elu staru 4 godine, koja nikada nije izvođena u prirodu. Brzo se lovno probudila, a kasnije je važila kao jedan od najboljih ptičara u Beogradu. Pre nego što počnete sa radom treba da prođe bar 56 dana da vas upozna i zavoli, a to postižete bavljenjem njime što više, uključujući hranjenje, šetnje, igru i slično. Zatim radite po redu kako je to u ovoj knjizi postavljeno. Ako je ostalo malo vremena do otvaranja lova, povećajte broj dnevnih vežbi ili ih skratite na najnužniji broj, što će vam obezbediti da kolikotoliko njime vladate u lovu.

Kupovina obučenog psa

Ako nabavljate starijeg, obučenog psa, treba da ga obavezno isprobate u prirodi u prisustvu njegovog vlasnika. Uverite se sami u njegovu preduzimljivost i druge lovačke kvalitete. Ne treba da se zadovoljite onim što se o njemu kaže ili mišljenjima zasnovanim na pogrešnim lovačkim kriterijima. Treba da zapišete komande i sredstava prinude koje je upotrebljavao njegov učitelj. Ukratko, vi treba da u potpunosti zamenite njegovog dotadašnjeg vlasnika, upotrebljava]ući savršeno iste reči i postupke, koje je pas već usvojio. Pas nikada ne zaboravlja, već naučeno. On ima izvanrednu memoriju. Dovodeći ga kući treba mu obezbediti što bolje uslove smeštaja i ishrane i vrlo blag i prijateljski postupak da što pre stekne poverenje u vas. Ne treba sa njime ići u lov dok ga, kako se to kaže "ne preuzmete u ruke". To ćete postići kada tražite od psa da po vašem naređenju izvršava bar.nekoliko važnijih radnji koje je već naučio. To naravno počnete tek kada se potpuno oslobodio i navikao na novu sredinu. Ne smete se zadovoljiti polovičnim radom psa, jer to u dresuri nije dopušteno. Pas će brzo da oseti čvrstinu vaše ruke pa će prema tome i da se ponaša. Zavisno od toga, on bolje i disciplinovanije radi promenom vlasnika. Dakle, da bi ovladali psom, najvažnije je da dolazi na prvi poziv glasom i pištaljkom, da ide uz nogu i drugo, što je već naučio, a ako nije morate sami pristupiti učenju bar najnužnijeg. Veoma je važno da ga u prvimo izlascima vodite čvrstom rukom da bi ovladali njime, da oseti da ste vi gospodar i da mora da se ponaša po vašoj, ne po svojoj, volji. Šta se podrazumeva pod "čvrstom rukom" detaljno je objašnjeno u lekciji ove knjige "Osnovi dresure". Pas nije nepokvarljiva mašina, nego živo bi^e kojim treba da se ovlada, pre nego što počne da se koristi.

Image

Starost psa

Vek psa je nažalost kratak, a lovačkih još kraći. Retko koji živi duže od 12 godina. Naravno, na dužinu života utiče: nega, ishrana, uslovi rada, upotreba u priplodu, nasleđe, psihofizičke osobine i dr. Sa gledišta efikasnosti upotrebe u lovu ima izreka: "Tri godine mlad, tri godine star". Međutim, to može da se prihvati samo kao grublja orijentacija. Ima rasa koje se lovno bude dosta ranije nego druge. Po mom mišljenju, to može da se kaže za poentera. Poenteri su ranostasniji, verovatno i od svih ostalih rasa. Ho, u mnogo slučajeva zavisi od jedinke i njenog temperamenta, kako u pogledu ranog buđenja i razvoja lovačke strasti, tako i dužine radne sposobnosti. Može se reći: "Kvalitet ne čeka vreme". Naravno, pre he se lovno probuditi onaj koji ima češći kontakt sa divljači.

Ženka ili mužjak

Za početnike, bez iskustva u obuci i vođenju pasa u lovu preporučuje se ženka. One su mirnije, podložnije dresuri, privrženije, umiljatije i ranostasnije. Lakše se njima vlada u lovištu i kod kuće. Prema jednoj anketi u Francuskoj, većina lovaca daje prednost ženki. Međutim, ženka je dva puta godišnje, kada je u polnom žaru, neupotrebljiva za lov, ukoliko se, kao što to rade u svetu, ne stavi zaštitni pojas. Nezgoda je i u tome što može da dobije infektivno zapalenje materice, a u starijim godinama i tumor na dojki.

Image

Mužjaci su lepši, tj. tipičnije izražavaju rasu, robusniji su, energičniji, hrabriji, jači i sigurno sposobniji da premoste teže prepreke sa kojima se sreću u lovištu, na suvom i u vodi. Međutim, mužjaka je po pravilu teže dresirati i voditi u lovu. Čim polno sazri, iskoristiće svaku priliku da proluta ne bi li sreo ženku u polnom žaru, u kom slučaju će vas i ostaviti, ako vam nije pod okom, jer je nagon za održanje vrste jači od discipline. Od bolesti za mužjaka je karakterističan "nefritis" koji se javlja, obično posle osme godine starosti. Ukoliko dobije infekciju od krpelja ili od buva najčešće postaje neplodan, najmanje jednu godinu do potpunog oporavka (dlake). Preventiva je ovde nedovoljna. Ukoliko kod ženki dođe do neželjenog parenja, potrebno je dati Plivine injekcije "Silbestrol" 0,5%, peti, sedmi i deveti dan po parenju, što tie sigurno sprečiti začeće.

Lovačke novine
User avatar
Baby
Posts: 694
Joined: 04/06/2008 13:14

#46 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Baby »

AKo možeš ikako izvuči neko članak o tome kako psa naučiti doggie dancingu?
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#47 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

Ako nadjem nesto na tu temu, rado cu prezentirati.
Pozdrav Zah

CUNJAVCI: OBUKA ŠTENADI

POSTUPNOST U RADU

Image

Priznate rase cunjavaca u Nemačkoj su nemački prepeličar i španijeli koji se uzgajaju u dve varijante - kokeri, i veći, špringeri. Specijalnost španijela je pronalaženje divljači i samostalan, sledoglasan lov u zatvorenim cestarima. Osim toga, cunjavci pokazuju izuzetan rad i rezultate na krvnom tragu i lovu u vodi. U nekim zemljama španijeli se koriste pre svega kao psi tragači za fazane i kuniće. Španijel je za razliku od nemačkog prepeličara veoma stara rasa lovačkih pasa, ali se zbog svog prijatnog karaktera koristi uglavnom kao kućni pas. Ukoliko ga želimo koristiti za lov, potrebno je nabaviti štene iz čisto lovačkog uzgoja. Sa druge strane, prepeličari se i danas uzgajaju isključivo u lovne svrhe.

Međutim, ni jedan cunjavac - bez obzira na rasu neće pokazati dobre rezultate u lovu, ukoliko nije na njega podstican - što ranije, to bolje. Iz takvih iskustava razvila se škola obuke cunjavaca, odakle prenosimo iskustva.

Image

1. Osnova za rad

- Nikad uz silu i kaznu!
- Ne vežbati predugo i prečesto!
- Uvek završiti pozitivno, svejedno kako i čime!
- Uvek koristiti iste komande!
- Jedan čovek radi sa psom!
- Štene u početku ne voditi u lov!
- Dovoljna je jedna vežba dnevno!

Image

Ukoliko štene ponekad nije zainteresovano za rad, treba prekinuti. Pas mora uvek biti zainteresovan, pri čemu se zainteresovanost može i (i pre svega), zvati - glad! Kada uradi nešto pravilno, treba ga obilno pohvaliti i dati mu nagradu (poslasticu).

- Nikad ne vežbajte sa sitim, prethodno narhranjenim psom.
- Svaka ulovljena ili pronađena divljač je novo iskustvo i prilika za vežbu.
- Omogućite psu kontakt i igru sa drugim psima.

2. Mirnoća na pucanj

Image

Pucati treba najpre u sredini koja je poznata štenetu, i dok se ono bavi svojom omiljenom aktivnošću. Pucati treba na udaljenosti od oko 50 metara od psa. Ukoliko se pas uplaši, vežbu treba ponoviti najranije sledećeg dana. Ukoliko ne reaguje na pucanj, sledećih dana se udaljenost može skratiti (postepeno!) od tri do pet metara od psa. Pažljivo, ne žuriti!

Pucanj za štene treba najpre da bude nešto sasvim obično, a tek nakon toga treba da ga poveže sa nečim pozitivnim. Nemojte ga pohvaliti ukoliko nakon pucnja dođe do vas!

3. Rad na tragu

Image

I psi iz lovačkog uzgoja moraju naučiti kako da koriste nos! Samo redovna vežba, postepeno rastućeg stepena težine, stvara majstora što se tiče dužine, vremena čekanja i toka traganja. (Treba obratiti pažnju na vetrovitost kao i kombinacije mirisa).

Treba uvek pokazivati zainteresovanost za trag bilo koje vrste. Ukoliko je potrebno spustite se NOSOM do traga (ne rukom). Ovo često pomaže kada štene izgubi interesovanje za trag. Početi sa traganjem za hranom!

Image

Uz pomoć komadića mesa napraviti trag, tako što ćete ga zavezati kanapom i vući po tlu. Počinje se sa tragom dugim oko deset metara i bez naglih skretanja, i postepeno prelazi na trag dug oko 400 metara, sa dva do tri skretanja pod tupim uglom (do pravog ugla). U početku se radi sa sasvim svežim tragom, a kasnije treba starost traga polako produžavati do nekoliko časova (krvni trag). Ukoliko je trag duži od 50 metara, psa treba voditi na dugom povocu, i treba paziti na to da pas radi mirno, i sam ne trčati. Svaki trag treba da ima jasan početak i kraj. Na kraju traga treba da stoji nešto čemu se pas raduje (pokrivena posuda sa hranom, divljač). Trag treba preparirati malim komadićima mesa, i na kraju traga psa nagraditi poslasticom. Kasnije treba preći na trag koji je poprskan goveđom krvlju, pri čemu se stavlja sve manje komadića mesa. Tada treba koristiti povodac za krvni trag.

Dodatno, za vežbanje traga može se koristiti i trag sa divljači. Ukoliko pas još uvek ne aportira sigurno, treba raditi isključivo na dugom povocu. Nikada nemojte zaboraviti da obilno pohvalite psa na kraju traga. Komanda glasi „Traži!".

Image

4. Cunjanje

Ovo zahteva pre svega mnogo strpljenja, jer štene mora naučiti da se odvoji od vodiča. Uvek morate pokazati interesovanje i kretati se uzduž i popreko kroz polja i šumu, i to uvek tamo gde je moguće naići na mirise divljači (potoci, puteljci kroz šumu i polje, bare itd.) Najpre ne treba da pokušavate poslati psa u cestar, a sami da ostanete na putu (psu najpre treba pokazati divljač, kako bi optički utisak povezao sa tragom).

Krećite se polako (više stajati nego ići), sa štenetom koje se slobodno kreće. Idite i kroz šumu, cestare i kukurizišta. Ukoliko pas nanjuši nešto zanimljivo i počne da traži, treba stati i čekati ga dok ne izgubi interesovanje i vrati se. Ukoliko naiđete na divljač, pratite njen trag. Kasnije možete psa na nekoliko metara od traga poslati sa komandom „Napred traži".

Image

Psa uvek čekajte na mestu sa kog ste ga poslali! Kada se vrati, pohvalite ga i tek tada nastavite dalje.

Psa koji već ima nekog iskustva uzmite na povodac i povedite u cestar. Tamo mu recite da sedne, skinite mu ogrlicu i pošaljite ga napred uz komandu „Napred traži". Čekajte na mestu, dok pas ne izgubi interesovanje i vrati se. Stavite mu povodac i pohvalite. Neupadljivo posmatrajte psa dok radi, ali ne fiksirajte. Komanda glasi „Napred traži".

Image

5. Rad na vodi

Za početak birajte toplije dane i toplije vode. (Ali i zimi je moguće štene na kratko pustiti u vodu, ukoliko pri ruci imate peškir i nakon toga štene podstičete na kretanje).

Voda i plivanje za štene moraju biti nešto sasvim uobičajeno, kao ketanje kroz šumu i polje!

Uvek pokazujte interesovanje i u početku i sami prolazite kroz bare, potoke itd, i pritom neka se štene slobodno kreće uz vas. Idealni su plitki potoci, jer štene mora proći kroz njih i ne može da ih zaobiđe. Čekajte dok štene ne prođe kroz vodu i pritom ga podstičite i hvalite. Ukoliko se ne može odlučiti sklonite se van njegovog vidokruga i čekajte. Ukoliko ni tada ne krene za vama već na suprotnu stranu, nazad, pojavite se i zovite ga.

Image

Ako ne krene, odustanite. Vratite se i pokušajte na drugom mestu. Uvek ga ohrabrujte!

Idealna su ona mesta na kojima vaš četvoronožni učenik osim vode njuši i trag divljači. Možete napraviti i veštački trag uz pomoć mrtve patke, sa patkom na kraju. Dalji podsticaj predstavlja mrtva patka zavezana za konopac dužine 1,5 do 2 metra, koju naočigled šteneta treba stalno da provlačite kroz vodu. Komanda je „Napred, voda!".

6. Vežbe poslušnosti

Image

Osnove:

- Komande moraju uvek biti jasne!
- Budite konsekventni i tvrdoglavi!
- Sprovedite svoje naredbe!
- Budite fer!
- Nedozvoljavajte nepažnju!
- Nagradujte poslušnost i marljivost!
- Razvijajte poverenje!

Pas nikad ne srne biti kažnjen kada dođe, čak i ako smo ljuti na njega. Ukoliko na komandu dođe, pohvalite ga, a ako ne, uzmite ga na povodac bez komentara. Kod šteneta koje brzo uči možete kombinovati komandu sa zviždukom ili pištaljkom.

Image

Sedenje se uči najpre kod kuće. Na komandu „Sedi" treba mu pritisnuti zadnji deo leđa. Kada sedne, dati mu poslasticu. Kada shvati šta se traži, ostavite ga neko vreme da sedi, pa mu dajte poslasticu.

Nemojte dozvoliti da pas na povocu vod vas, nego vodite vi njega. Nemojte biti preterano grubi. Komanda je „Pored". Vodite ga tako da ide sa vaše leve strane, tik uz nogu. Pritom ga pohvaljujte, ukoliko vas ne vuče. Kasnije mu možete podsticati pažnju češćim stajanjem i komandom „Sedi". Savršeno hodanje uz nogu nije potrebno forsirati. Tu leži protivrečnost između slobodnog cunjanja i apsolutne poslušnosti. Sve komande možete ali ne morate kombinovati sa imenom psa. Kada pas postane stariji i iskusniji, možete vežbati malo prisile kod pridržavanja osnovnih pravila.

7. Aportiranje

Image

Za konopac dug 1,5 do 2 metra zavežite neku sitniju divljač (mrtvu patku, goluba, tvora...) ili parče srneće ili zečje kože. Pas će se izjuriti trčeći za ovim „plenom", koji treba da vrtite u krug (poput lasa). Osim toga, na taj način vežba hvatanje i nošenja. Kada zgrabi plen, treba ga namamiti ili dovući i uzeti mu plen, a za uzvrat mu dati poslasticu. Uz jak nadražaj uz pomoć mrtve divljači, postižete željenu oštrinu psa na divljač, naročito ako više pasa zajedno juri za ovim „plenom". Mnoga štenad se rado igra aportiranja, sa štapićem ili srnećom nožicom. Veštački aport se može zameniti i zečjim krznom, da bi se pojačao nadražaj i podstaklo nošenje. Ispočetka aport treba bacati tako da ga štene vidi, a kasnije ga treba sakrivati ili vući, da bi ga štene tražilo uz pomoć njuha. Kada uzme aport i namamite ga da dođe treba da ga obilno pohvalite i nagradite.

Image

Nemojte psa nikada ostaviti samog sa aportom! Nije dozvoljeno grickanje aporta! Kada pravilno uradi aportiranje, treba ga pohvaliti i prekinuti. Nemojte preforsirati štene i ne vežbajte prečesto. Ne zahtevajte rad kao da je štene odraslo - neka rad za štene bude igra. Ukoliko je moguće, posette neki kurs za obuku vodiča. Komande glase: „Aport", „Drži" i „Pusti".

Wild und Hund 12/95
autor Regina Uckert
Prevod: Ceca Dević
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#48 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

AGRESIVNOST

VASPITANJE OD MALENA

Image

OSIM u odnosu na svoje srodnike psi mogu biti agresivni i u odnosu na čoveka. Tako se jedan mužjak labradora, star godinu dana preteći ponašao prema ženi svog vlasnika i njegovoj deci. Režao je i pokazivao zube svaki put kad bi se približili njegovoj omiljenoj fotelji. Kad je odrastao, pokušavao je da dokaže svoje pravo prvenstva nad ostalim članovima porodice.

Dominacija

Ovo je tipičan slučaj hipersocijalizovanog psa u odnosu na čoveka, koji nije od malih nogu naučio da prizna autoritet svog gospodara. On će malo po malo početi da smatra sebe vođom „porodice-čopora" pa će, tokom odrastanja, pokušati da nametne svoju volju pokazujući zube ili ujedajući, kao što bi to činio sa svojim srodnicima. U veterinarskoj praksi spominje se i slučaj pudle, inače kućne ljubimice koja je sa 11 meseci ujedala za gležnjeve svakog ko prođe pored njene korpe, a svog gazdu za ruku kad bi pokušao da joj oduzme omiljenu igračku.

Veterinari su stalno suočeni s problemom „razmaženog Ijubimčeta" koje se ponaša shodno svojoj psećoj logici ako mu greškom dodele ulogu vođe. Mada je obučen da odgovara na određene naredbe kao što su dođi ili lezi, i dalje će se ponašati u skladu sa svojim položajem u porodičnoj hijerarhiji. Ovo je situacija za koju je potpuno odgovoran vlasnik.

Agresivno ponašanje, vezano za posedovanje ispoljava se u odnosu na neki predmet (na primer igračku), hranu ili određeno mesto u kući: korpu ili fotelju. Mnogi psi ne dopuštaju gazdi da im se približi dok se hrane. Psi koji ujedaju ako pokušate da im oduzmete činiju s hranom, predstavljaju dominantne jedinke, žrtve pogrešnog vaspitanja. Vlasnik od početka treba s vremena na vreme da skloni štenetu njegovu činiju sa hranom i da mu je zatim vrati kako bi mu jasno pokazao da je on gazda.

Image

Spominje se i slučaj kokera, Toma, koji je redovno ujedao sve pse i ljude koji bi se približili njegovom gazdi. Ovde nije reč o ispoljavanju dominacije. Pas je svakoga napadao da bi pokazao da njegov gazda nema prava da se interesuje ni za koga osim za njega.

Ima i drugih primera. Belgijski ovčar, Herkul, prošao je kroz obuku za napad i odbranu i potpuno se pokoravao vlasniku. Ali, čim bi ovaj bio odsutan niko nije smeo da mu priđe a da on ne zareži i ne pokaže zube. Nekoliko puta je čak pokušao da ujede posetioce pa je gazda bio primoran da ga, čim neko zazvoni na vrata, zatvara. Ovo je vrlo mučna i nenormalna situacija. Životinja sa neuravnoteženim temperamentom, loše prihvata obuku. Naprotiv, uravnotežen pas će biti predusretljiv prema članovima porodice i nikada neće napasti nekog posetioca koga gazda prijateljski dočekuje jer ga smatra svojim „vodjom čopora".

Obučiti psa za napad i odbranu, znači ići protiv svega što je on učinio da bi se socijalizovao. Ovaj sport je prihvatljiv samo ako vlasnik sprovodi obuku tačno prema pravilima i ako je sposoban da poptuno vlada svojim psom.

Ali, i najmiroljubiviji pas može napasti pod utcajem bola. Stari psi koji pate od artroze ili artritisa, postaju razdražljivi i često refleksno ujedaju ako hoćete da ih pomilujete. U tom slučaju treba se posavetovati s veterinarom kako bi se psu ublažili bolovi. Pas koji trpi bolove dok ga lečite, kezi zube, ponaša se preteći i najzad ujeda ako bol potraje. Obično odmah posle toga pobegne režeći i sklanjajući se u svoju korpu. Neophodno je, znači, u slučaju kad je lečenje bolno, uvezati psu njušku nekom uzicom ili mu staviti korpu. Dlake u očima koje smanjuju vidno polje, neki poremećaji oka, ili gluvoća, hendikepiraju psa koji, ako ga iznenadite, može da ujede refleksno se braneći.

Metodi

Dominantni mužjaci, podvrgnuti dugoj seksualnoj frustraciji, ponekad su agresivni. Ovaj problem može se resiti kastracijom. Ženke koje imaju lažnu laktaciju takođe mogu ispoljavati agresivnost. Pas može biti agresivan iz straha, naročito ako je vezan ili na povodniku i nema načina da pobegne. Ovaj tip agresivnosti može imati ozbiljne posledica, ali se srećom retko ispoljava. Pas se plaši uniformisanih osoba koje mu izgledaju neobično i ovo se, zavisno od jedinke, ispoljava lajanjem ili ujedanjem. Kuja koja se plaši za leglo uvek je na oprezu, a njen materinski instinkt može je navesti da ujede nepoznatu osobu koja se približi uprkos njenom rezanju i pratećem ponašanju.

Image

Ozbiljna je greška ako prihvatite da vas pas s vremena na vreme ujede i ništa ne preduzmete. Naprotiv, treba reagovati čim pas ispolji agresivnost. Treba biti odlučan i odmah ukoriti krivca. Ako se i dalje tako ponaša treba se posavetovati sa stručnjakom. Ne čekajte da saznate da li će se pretnje završiti ujedom da biste pokušali da reagujete. Režanje i preteći stavovi su prvi elementi niza agresivnih postupaka i veterinar će ih tretirati kao takve.

Kad pas ujeda može se očekivati i stadijum hiperagresivnosti, a njegovo ponašanje se smatra patološkim. U 64% slučajeva vlasnici, nažalost, dolaze da se posavetuju s veterinarom tek u ovom stadijumu. Ovi poremećaji su u suštini posledica neraščišćenih hijerarhijskih odnosa. Još od svog dolaska u kuću štene nije naučeno da se kontroliše, puštaju ga da gricka, da jede za stolom, da spava u krevetu. Zauzvrat, brane mu neke stvari koje su, prema psećoj logici, povlastica vezana za dominantan status koji su mu gazde do tog trenutka davale. U ovoj konfliktnoj situaciji, pas koristi jedini adekvatan odgovor, agresivnost u cilju hijerarhije. Ovu agresivnost dominantne jedinke ili „razmaženog Ijubimčeta", nije lako izlečiti. Životinju treba postaviti na svoje mesto, namećući joj odredjene zabrane. Vlasnici treba da koriste svaku priliku koja ima hijerarhijsko značenje, da bi joj pokazali da je ne smatraju dominantnom.

Preporučuje se da je hranite kad porodica završi obed, a ako pokazuje sklonost da brani svoju činiju, da joj dajete komad po komad iz vaše ruke. Čim zareži ili pokaže zube, treba da prestanete da hranite, psa, da ga izvedete u šetnju i da ga nekoliko minuta podvrgnete vežbama poslušnosti. Ostatak obroka mu treba dati kao nagradu ako je uspešno obavio vežbe.

Image

Takođe se preporučuje da ga manje milujete i to samo kad zasluži, i da psa koji ujeda primorate da siđe sa omiljene fotelje ili kreveta. Potrebno je izvesno strpljenje jer pas neće za 48 časova shvatiti da on nije vođa, ali ako prevaspitavanje bude dosledno, rezultati su obično zadovoljavajući.

Prevaspitavanje zahteva saradnju cele porodice i upotrebu korpe. Da bi olakšao terapiju, veterinar može preporučiti neki tretman (za lečenje ovih problema zanimljivi su neuroleptici). Učenje psa poslušnosti kroz igru ili neki sport kao što je agility, daje dobre rezultate.

Ima pasa koji bez upozorenja, ujedom, reaguju na bilo šta što im ne odgovara. Ovakvi psi, koji su srećom u manjini, obično su nepopravljivi. U svakom slučaju možete unapred povećati šanse da imate miroljubivog psa.odabirajući štene koje pripada nekoj mirnoj rasi i čiji roditelji nisu nimalo agresivni, uzimajući socijalizovanu jedinku koja nije suviše rano odvojena od legla i koja je prvi put došla u kontakt s čovekom u pravo vreme, izmedju pet i šest nedelja, počinjući s vaspitanjem šteneta čim dodje u kuću.

Image

Ako je gazda od početka odlučan i ne pravi greške, štene će, čak i kad je dominantno, postati odrastao pas koji neće stvarati nikakve probleme. Naročito ako se dovoljno kreće, šetanje i igra koji oslobađaju energiju i sprečavaju da životinja postane neurotična i razdražljiva, kao što su sve jedinke koje žive izolovano i malo se kreću, očigledno predstavljaju najbolju preventivu protiv agresivnosti.*

Kristljan Sakas
„Revue chiens 2000"
Pripremila: Slobodanka Jovičić
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#49 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by Zah »

OBUKA PASA: KAKO COVEK DA POSTANE \"ALFA\"?

Image

Zivot sa psom moze biti divan,a isto tako i prava mora.Ako je vasem psu malo stalo do vaseg misljenja,pa vam to i jasno pokaze,ako je vas pas dominantan,odnosno ne mozete da ga usmeravate i kontrolisete radi se o problemu koji se zove "Alfa sindrom".To je uzrok mnogih poremecaja ponasanja pasa koji coveka cesto bacaju u ocajanje,kad-kad toliko da-pas mora iz kuce.Ipak,uglavnom nije kriv pas sto je njegovo ponasanje nemoguce,uzroci su po pravilu problematicna okolina ili odnos izmedju coveka i psa.Psi,naime,kao i njihovi preci vukovi,imaju potrebu za vodjom.Covek mora svoju ulogu vodje obavljati tako dobro,da je po pasijem misljenju zaista dostojan vodja,koga treba ceniti i postovati.

Ako nije tako,pas ce pokusati da uzme dizgine u svoje ruke da bi se na socijalnoj lestvici popeo sto vise i postao prvi,to je alfa.U nastavku cemo dati upustva i recepte,kako udesiti svoj odnos sa kucnim ljubimcem,da bi u njegovim ocima tako dobro obavljali svoju funkciju vodje i da zajednicki zivot bude lep,srecan i zabavan za oboje.Upustva mozete koristiti kao plan,kako bez kaznjavanja i grubosti promeniti mek ili nepravilan odnos izmedju coveka i psa.

Image

Ako budete uporni,dosledni i strpljivi(alfa nije postao preko noci,dakle i silazak sa prestola ce trajati mozda veoma dugo)stvari ce opet biti postavljene na svoje mesto.Alfa cete biti vi,a ne pas.Jos ovo:nikada ne zaboravite,da ponasanje po demokratskim nacelima i pravilima nije prikladan filozofski pristup za zajednicki zivot sa psom.

Prvo pravilo:Vodja najpre mora da osigura paznju podredjenog.Vise puta na dan gledajte se oci u oci.Pozovite ga po imenu i ako se ne odazove,mahnite rukom tako da od njegovih ociju do vasih napravite ravnu liniju pritom ga mozete zainteresovati njegovom najdrazom igrackom.Za svaku sekundu kada vas je pogledao u oci pohvalite ga.Veza izmedju coveka i njegovog psa ce postati sve veca.

Drugo pravilo:Od vodje smo zavisni.Davanje hrane psu u tacno odredjeno vreme ga ostavlja u ubedjenje da je zavisan od coveka.Svi znaju da psi obozavaju hranu,zato je ona dobro sredstvo za dokazivanje ko je od koga zavisan.

Trece pravilo:Vodja je prvi na redu.Ako vreme vaseg rucka,vecere ili nekog drugog obroka padne u vreme kada pas inace dobija hranu,prvo vi jedite,neka on bude(po redu)iza vas.Tako ce cetvoronozcu postati jasno da prvo vi imate pravo da zadovoljite svoj nagon za jelom,pa tek onda on.Dakle,vodeca zivotinja u krdu ste vi.

Image

Cetvrto pravilo:Pohvale i zadovoljstva treba zasluziti.Kada psa prevaspitate mozete ga pohvaliti i dati mu neku poslasticu,ali samo onda kada zasluzi.To postizete tako sto cete mu prvo reci da nesto uradi.Primer:kada vas ljubimac dodje do vas i hoce da se igra,neka prvo ispuni neku naredbu(npr.sedi),onda ga pohvalite i tek potom pocnite sa njim da se igrate,bacajte mu lopticu,prevrcite se ili pravite druge ludorije.

Peto pravilo:Vodja je uvek napred.Pas nikada ne sme da udje na neku teritoriju niti da je napusti pre"njegovog"coveka.Bilo da su to ulazna vrata na kuci,stanu,vrtu ili automobilu.Ako je pas nestrpljiv,covek treba da mu ukaze na to da mora da saceka i sam da udje prvi i tek potom da pozove cetvoronsca da udje ili izadje.

Image

Sesto pravilo:Na teritoriji odlucuje vodja.Podredjeni mora imati obzira prema vodji i mora popustati.Primer:ako pas lezi udobno izvaljen na hodniku,a vlasnika vodi put bas tuda,pas mora da se skloni,cime omogucuje vodji da nesmetano prodje.Vodja nikada ne ide oko prepreke niti preskace preko njega.

Sedmo pravilo:Kada covek izrekne naredbu svom najboljem prijatelju treba da je kaze najtisim glasom,ali odlucnim tonom.Vodja saopsti svaku naredbu samo jednom.Covek treba da lezi tamo da ga pas slusa od pocetka,od prve reci,jer ce samo tako naredbu pravilno da izvede do kraja.
nevenka
Posts: 58
Joined: 21/06/2007 15:12

#50 Re: Dresura pasa, pitanja i savjeti

Post by nevenka »

Trebala bi mi informacija o profesionalnim dreserima pasa u okolini Sarajeva ...

unaprijed hvala :)
Post Reply