Dobre vijesti iz BiH

[kloxi]

Porasla bruto proizvodnja električne energije u FBiH



Bruto proizvodnja električne energije u Federaciji BiH u novembru 2018. godine iznosila je 905 GWh, dok je u istom mjesecu 2017. godine iznosila 771 GWh.
Proizvodnja mrkog uglja u FBiH u jedanaestom mjesecu ove godine dostigla je 378.374 tona, a u istom mjesecu godinu ranije 413.343 tone.

Proizvodnja lignita u novembru 2018. je iznosila 193.384 t, a u novembru 2017. godine 211.954 t.

Proizvodnja koksa u FBiH u novembru je evidentirana u iznosu od 85.262 t, dok su u istom mjesecu 2017. godine evidentirane 67.435 t, podaci su Federalnog zavoda za statistiku (prvi rezultati).

[kloxi]

Zenički Centar za podršku poduzetnicima nizom aktivnosti doprinosi boljem privrednom ambijentu



Evropska unija je u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Vlade Njemačke za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj, EU ProLocal, Agenciji ZEDA dodijelila grant sredstva za implementaciju projekta "Centar za podršku poduzetnicima" u decembru 2017. godine.
Ovaj projekat sa 160.150,14 KM kofinansira Evropska unija kroz Program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini kojeg implementira GIZ. Ukupna vrijednost projekta iznosi 201.028,14 KM.

ZEDA je ovaj projekat implementirala u saradnji sa partnerima (Gradom Zenicom i Udruženjem poslodavaca Zenica) te je uspostavila "Centar za podršku poduzetnicima i investitorima" – "BusinessPoint Zenica" koji je zvanično otvoren 25. oktobra 2018. godine.

BusinessPoint je prva kontakt tačka koja potencijalnim investitorima omogućuje da sve informacije potrebne za investiranje, od procesa registracije do dobivanja dozvola i sličnih procedura neophodnih za poslovanje, dobiju na jednom mjestu. Osnovni zadatak ovog Centra jeste da investitorima olakša proces investiranja u Zenicu.



BusinessPoint je mjesto na kojem se promovišu kapaciteti zeničke privrede, programi poticanja zapošljavanja te se povezuju investitori sa domaćim privrednicima s ciljem ostvarivanja zajedničkih projekata i poslovanja, međusobnih partnerstava i proširenja saradnje.

Projekat "Centar za podršku poduzetnicima" ima za cilj doprinijeti povećanju broja registrovanih MSP posredstvom unaprjeđenja koordinacije i komunikacije postojećih stakeholdera za lokalni ekonomski razvoj, poboljšanjem poslovnog okruženja i promovisanjem investicijskih potencijala Grada Zenice.

U okviru projekta "Centar za podršku poduzetnicima", a u sklopu EU ProLocal programa kojeg implementira GIZ, u proteklih godinu dana ZEDA i partneri su provodili aktivnosti koje su doprinijele unaprjeđenju postojećih i uspostavljanju inovativnih mehanizama (Virtuelni Business Support Centre - online informacije, chat), Show room (izložbeni prostor proizvoda zeničkih preduzeća), Podrška start up-ima (savjetodavne usluge i radionice), edukacije za pokretanje biznisa kao i edukacije u svrhu prekvalifikacije za deficitarna zanimanja i sl.) za podršku ekonomskom razvoju.

Podrška privrednicima
Uspostava Centra za podršku poduzetnicima i investitorima "BusinessPoint Zenica" jedan je od rezultata ovog projekta, a u proteklom periodu provedene su brojne aktivnosti među kojima su učešće zeničkih privrednika na "Mostarskom sajmu" i "51. Poslovnom sajmu u Celju" zajedno sa Agencijom ZEDA i partnerima u Projektu.



U sklopu BusinessPoint Zenica formiran je showroom za prezentaciju proizvoda zeničkih kompanija.

Tokom implementacije ovog Projekta, u prostorijama Impulsnog kreativnog centra Agencije ZEDA održana je edukacija za početnike u biznisu na kojoj je učestvovalo 11 preduzeća. Edukacija je održana u saradnji s Chronos d.o.o. Zenica na sljedeće teme: Administrativno-finansijsko poslovanje za početnike u biznisu i Elektronska prijava poreza za MSP.

Učesnici ove edukacije imali su priliku naučiti o poreznom sistemu, načinima vođenja finansijskog poslovanja, tehnikama administrativnog poslovanja i na koji način podnijeti elektronsko prijavu poreza.

Promocija zeničke privrede i uređenje Poslovne zone

Projekat je omogućio da se urade promotivne kampanje "Centra za podršku poduzetnicima i investitorima" na bilbordima postavljenim na najatraktivnijim lokacijama u gradu. Također, urađena je signalizacija u Poslovnoj zoni Zenica 1 koja podrazumijeva postavljanje bilborda na ulazu u Zonu s 3D mapom slobodnih i zauzetih površina. Važno je napomenuti da su postavljeni putokazi za svako preduzeće koje djeluje u Zoni, od ulaza do samog preduzeća, a postavljene su i unificirane table s nazivima preduzeća za svakog stanara Biznis inkubatora Zenica kojim upravlja Agencija ZEDA, a koji je u vlasništvu Grada Zenica.

Edukacija učenika i jačanje kapaciteta uposlenika Agencije ZEDA i odsjeka za LER
Ovaj Projekat predvidio je da ZEDA i partneri – Grad Zenica i Udruženje poslodavaca Zenica, održe ciklus edukacija za učenike Srednje mješovite škole u Zenici. I ova aktivnost je uspješno realizovana za 40 učenika, a učenicima su predstavljeni načini i pravila pisanja poslovnog plana, iniciranja poslovne ideje te su im pojašnjene mogućnosti korištenja Biznis inkubatora Zenica.

[kloxi]

Sajam zapošljavanja u Sarajevu izvrsna prilika za ostvarivanje kontakta s poslodavcima



Javna ustanova “Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo” Sarajevo u skladu sa strategijom razvoja Kantona Sarajevo i ove godine organizuje Sajam za zapošljavanje za poslodavce i nezaposlene osobe koji će se održati 30. novembra 2018. godine u Domu mladih u sklopu Centra Skenderija sa početkom u 10 sati.
Ovogodišnji Sajam, Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo realizuje u saradnji sa partnerima Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo sa srednjim strukovnim školama, Udruženjem poslodavaca FBiH i Privrednom Komorom Kantona Sarajevo.

Sajam zapošljavanja Javne ustanove “Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo” Sarajevo koji se već tradicionalno održava krajem godine, s namjerom da na jednom mjestu okupi sve zainteresovane poslodavce i nezaposlene osobe postao je prepoznatljivo mjesto na kojem svi sudionici imaju jednake šanse za pristup informacijama o stanju na tržištu rada u Kantonu Sarajevo.

Primarni cilj Sajma je povezivanje nezaposlenih osoba sa poslodavcima, odnosno smanjenje stope nezaposlenosti i povećanje zaposlenosti. Pored ponude slobodnih radnih mjesta kod velikog broja poslodavaca koji će učestvovati na ovogodišnjem Sajmu, posjetioci će imati priliku da posjete i štand Javne ustanove “Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo” Sarajevo gdje će se moći informisati o aktuelnim programima za podsticanje zapošljavanja, samozapošljavanja, obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije. U okviru pratećeg sajamskog programa, u sali Doma mladih će biti organizovane radionice, panel diskusija na temu dualnog obrazovanja, posredovanja u zapošljavanju i potrebama poslodavaca za radnom snagom, kao i ostali sajamski sadržaj.

Svi koji su u potrazi za poslom, imat će priliku da uspostave direktan kontakt sa poslodavcima, predstave im se i predaju svoje biografije (CV). Sajam zapošljavanja izvrsna je prilika za ostvarenje neposrednih kontakata između poslodavaca, onih koji traže zaposlenje, obrazovnih ustanova te svih koji su na tržištu rada.

Svi zainteresovani koji aktivno traže posao pozvani su da iskoriste ovu odličnu priliku, pripreme svoje zamolbe, biografije i kontakt podatke za poslodavce koji će se predstaviti na ovogodišnjem sajmu.

[kloxi]

Porezna uprava FBiH u 2018. naplatila više od pet milijardi KM javnih prihoda



Ukupna naplata javnih prihoda u FBiH u 2018. iznosi 5.182.422.312 KM, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu od 362.114.860 KM ili 7,51 posto istaknuto je na pres-konferenciji Porezne uprave FBiH koja je održana danas u Sarajevu. Direktor PUFBiH Šerif Isović rekao je da je naplata direktnih poreza iznosila 1.730.667.743 KM, dok su doprinosi naplaćeni u iznosu 3.446.432.044 KM.

Dodao je da je najviše prihoda naplaćeno u Sarajevskom kantonu (36,94 posto), zatim u Tuzlanskom (16,71 posto), Zeničko-dobojskom (12,89 posto), Hercegovačko-neretvanskom (12,08 posto), Srednjobosanskom (7,48 posto), a slijede Unsko-sanski (6,17 posto), Zapadnohercegovački (3,80 posto), Kanton 10 (1,71 posto), Bosansko-podrinjski (1,23 posto) i Posavski (0,99 posto).



"Iznos duga u postupku prinudne naplate na dan 31. decembra 2018. iznosi 2.805.474.960 KM, dok je u prinudnoj naplati 117.105 predmeta", kazao je Isović. Isović je precizirao da je sa 31. decembrom 2018. u FBiH bilo 525.408 zaposlenih, što je povećanje od 12.095 ili 10,39 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ponovio je da siva ekonomija predstavlja veliki problem u BiH, te da ona rezultira sprečavanjem ekonomskog rasta i razvoja, gubitkom radnih mjesta i zatvaranjem preduzeća, te manjim budžetskim fondovima.

Među mjerama za njeno smanjenje Isović je naveo bolju kontrolu granica i uvoza, osmišljenu ekonomsku politiku koja sadrži kvalitetne mjere porezne politike, politike zapošljavanja i kvalitetne politike nadzora i smanjenje gotovine u platnom prometu, kao i kadrovsko i materijalno osposobljavanje institucija koje će provoditi aktivnosti za smanjenje sive ekonomije.

[Dosadno mii]

[kloxi]

Novembarska prosječna plaća u BiH 899 KM



Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini za novembar 2018. iznosila je 899 KM i nominalno je viša za 4,9 posto u odnosu na novembar 2017. godine, te viša za 4,2 posto u odnosu na decembar 2017.
Najniža prosječna neto plata od 556 KM bila je u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, u građevinarstvu je iznosila 606 KM, dok je prosječna neto plata u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila je 625 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U finansijskim i djelatnostima osiguranja prosječna neto plata u novembru iznosila je 1.434 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.420 KM, dok je prosječna neto plata u sektoru informacija i komunikacija iznosila 1.287 KM.

Prosječna mjesečna bruto plata u BiH u novembru 2018. iznosila je 1.386 KM i nominalno je viša za 4,1 posto u odnosu na novembar 2017. godine, te viša za 3,5 posto u odnosu na decembar 2017.

[kloxi]

PDV prijave u BiH moći će se podnositi i putem mobilnog telefona



Uprava za indirektno oprezivanje u Bosni i Hercegovini (UIO BiH) omogućila je obveznicima indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini da PDV prijavu podnesu na bilo kojem mjestu, uz internet vezu, a u narednom periodu bit će omogućeno da to urade i putem mobilnog telefona – najavila je pomoćnica direktora UIO u Sektoru za informacione tehnologije Svjetlana Perković.
"Jedina smo poreska uprava u BiH, koja ima internet portal na kojem se može podnijeti PDV prijava na bilo kojem mjestu gdje postoji internet konekcija. Planiramo da jedna od naših aktivnosti u narednom periodu bude potpuna integracija s poslovnim softverima svih poreskih obveznika BiH, a u konačnici i da mogu da podnesu PDV prijavu putem mobilnog telefona", pojasnila je Perković.

U ovoj godini unaprijedit će, kaže, i postupak elektronskog podnošenja carinske deklaracije.

"Intencija UIO BiH jeste da bude certifikaciono tijelo za izdavanje digitalnog potpisa poslovnoj zajednici BiH, kako bi svi elektronski dokumenti koji se podnose UIO, bili potpuno zaštićeni", dodala je ona.

Perković je najavila da je u planu UIO uvođenje i potpuno kompjuterizovanog bez papirnog provoznog sistema (NCTS).

"UIO je na pola puta do potpune bez papirne komunikacije unutar naše institucije", dodala je ona ističući da završetak tog procesa očekuju u narednoj ili za dvije godine.

[kloxi]

U BiH posluju 242 velika, 1257 srednjih i 25.880 manjih poduzeća



U BiH su samo 242 velika poduzeća, tj. ona koja zapošljavaju više od 250 radnika, podaci su to Agencije za statistiku BiH. Podaci koji se odnose na 2017. godinu pokazali su da u BiH ima 1257 srednjih poduzeća (broj zaposlenih 50 – 249), te 25.880 manjih poduzeća (0 – 49 zaposlenih), piše Večernji list BiH. Istraživanje Agencije za statistiku obuhvatilo je 75.731 poduzeće i poduzetnika (27.379 poduzeća i 48.352 poduzetnika) s ukupnim brojem zaposlenih 555.590.

Blagi porast

Unatoč još uvijek malom broju velikih poduzeća, vidljiv je blagi porast u usporedbi s 2016. godinom kada su u BiH poslovala svega 192 velika poduzeća, podaci su Agencije za statistiku. Od ukupnog broja poduzeća i poduzetnika obuhvaćenih rezultatima, najveći broj ih je iz područja usluge i iznosi 34.882 (46%), zatim iz područja trgovine 25.278 (33,4%) te potom iz industrijskih djelatnosti 11.570 (15,3%) i građevinarstva 4001 (5,3%). Kada je riječ o poduzetnicima, samo tri spadaju u red velikih, 21 je srednje veličine, a uvjerljivo najveći broj je malih, ukupno 48.328. Promatrano po veličini poduzeća i poduzetnika, kod industrijskih djelatnosti najveći udio (50% i više) u svim varijablama imaju srednja i velika poduzeća, dok u trgovini, građevinarstvu i uslugama najveći udio imaju mala poduzeća. Kada je riječ o velikim poduzećima, najviše ih ima u prerađivačkoj industriji (113), u trgovini ih je 45, u građevinarstvu 10, dok u poslovanju nekretninama nema nijedno.

Važnost velikih

Prema posljednjim službenim podacima za 2017. godinu, dostupnim preko Poslovnih novina i LRC-a, u BiH postoje 32.292 kompanije, koje su zbrojno ostvarile ukupni prihod od 65,485.823,43 marke.

Od ovog broja kompanija, male kompanije čini ukupno njih 27.595 ili 85,45 posto, srednje 3588 ili 11,11 posto, dok velikih ima 1109 ili 3,43 posto.

Ako broj kompanija usporedimo s podatkom o ostvarenim prihodima od prodaje, može se vidjeti da 85,45 posto kompanija ostvaruje 8,867 milijardi maraka prihoda od prodaje ili 13,54 posto. S druge strane, 1109 velikih kompanija, ili 3,43 posto od ukupnog broja, ostvaruje 44,385 milijardi maraka prihoda od prodaje ili 67,78 posto. Ovo nam zapravo pokazuje kako ipak u BiH mali broj velikih poduzeća ostvaruje 2/3 ukupnih prihoda od prodaje te da su ona okosnica ekonomskog sustava BiH.

[kloxi]

Ilma Kazazić osvojila 8. mjesto na Svjetskom prvenstvu u Kranjskoj Gori



Ilma Kazazić je danas na Svjetskom pevenstvu u alpskom skijanju za osobe s invaliditetom u Kranjskoj Gori zauzela 8. mjesto u veleslalomu.
To je ujedno i najbolji plasman Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu do sada.

U veoma jakoj konkurenciji takmičarki i pored velikih poteškoča u finansisranju oko odlaska na takmičenje, Ilma je svojom upornošću i voljom ipak uspjela ostvariti ovaj prestižan rezultat.

U četvrtak 24. januara naš tim čeka utrka u slalomu, gdje će naša državna reprezentativka pokušati da i u ovoj disciplini ostvari dobar rezultat.

[SmokingMan]

https://www.oe-eb.at/en/news/news/2019/ ... _FahihFRnk

[thekupus]

U Srebrenici pokrenuta proizvodnja Klas rahatlokuma, deset ljudi zaposleno

http://www.klix.ba/clanak/190128026

Dugo planirani poslovni potez konačno je realiziran, a posao je dobilo 10 Srebreničana.

"Strateški plan Holdinga je da Klas, kao i ostale članice koje su u našem sastavu, pospješuju poslovanje, uviđaju prilike i šire asortiman. S tim u vezi, otvaranje proizvodnog pogona za rahat lokume izvrsna je prilika kako i za nova radna mjesta, tako i za proizvodnju kategorije koja je za Klas rastuća. Projektom i artiklima se obogaćuje proizvodni portfolio Klasa ali i nastavlja graditi snažna domaća tržišna pozicija. S obzirom da je riječ o specifičnim proizvodima koji su proistekli iz tradicije domaće gastronomske kulture, ne sumnjam da će ovaj projekat biti jedan od Klasovih uspješnijih" izjavio je Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga.

Vrijednost projekta iznosi 176.000 KM, a proizvodi pogon se prostire na oko 300 kvadratnih metra. Iz kompanije Klas ističu kako je ovo jedan od značajnijih poslovnih poteza jer je riječ o proizvodima vrhunske kvalitete koji promoviraju bosanskohercegovačku tradiciju na jedan poseban način. Uprava Klasa je posebno ponosna na činjenicu da će ovim projektom osigurati radna mjesta mladim ljudima, tačnije onoj kategoriji koja najviše razmišlja o napuštanju BiH.

"Klas kao društveno odgovorna kompanija, otvaranjem ovog pogona, mladim ljudima pruža priliku da ostanu raditi u svojoj državi omogućavajući im tako bolju egzistenciju i dobre radne uslove. Ponosni smo na činjenicu da imamo 10 novouposlenih koji će svojim znanjem, voljom i trudom doprinjeti kompaniji Klas i raditi na razvoju naših brendova, prvenstveno rahat lokuma. Ovaj projekat će doprinijeti smanjenju nezaposlenosti na području Općine Srebrenica. Mišljenja sam da su radna mjesta ono što je u ovom trenutku najpotrebnije kako Srebrenici tako i cijeloj BiH", istakao je Boris Brković, direktor kompanije Klas.

Klasova podružnica Srebrenica će na tržištu nuditi prepoznatljivu lepezu proizvoda, a planirani asortiman predviđen je da se izrađuje u različitim gramaturama i pakovanjima.

Sredstva za otvaranje pogona prikupljena su kroz saradnju sa Ministarstvom za raseljena lica.

[kloxi]

Predstavljen pištolj “Vampir” proizveden u BiH



Na najvećem sajmu vojne opreme na svijetu u Abu Dabiju, po drugi put, predstavljen je i štand Tehničkog remonta Bratunac. Od proizvodne linije odlučili smo se da predstavimo neke na koje smo posebno ponosni. Prikazaćemo naš pištolj prvenac RS9 Vampir (9mm), novu mašinu za humanitarno deminiranje MH-17, na kojoj je napravljen veliki pomak, kako u samoj efikasnosti tako i u dizajnu. Posjetioci će vidjeti i liniju za proizvodnju municije, mobilne zaštitne sisteme, mobilne sisteme za proizvodnju električne energije i vode, radarske sisteme, sisteme za kontrolu pristupa koji su u duhu moderne tehnologije i novih saznanja iz te oblasti.

Ove godine TRB se mogao pohvaliti oklopnim vozilom Despot. Tu je i pištolj Vampir.

[kloxi]

Talijanska muška odijela Emporio Armani s etiketom ‘Made in Bosnia’



Osim za svoje potrebe, brojni domaći proizvođači rade za inostrane kompanije. Nedavno je na strano tržište kompanija Kismet iz Doboj Istoka počela s izvozom odijela talijanskog brenda Emporio Armani, ali s etiketom “Made in Bosnia”. I jedina to radi u regiji. Šiva odijela za kupca koji je sinonim za visoku i skupu modu. Dokaz je to da i bh. kompanije mogu biti dio konkurencije na stranom tržištu. Odijela talijanskog brenda “Emporio Armani” s etiketom “Made in Bosnia” našla su se na evropskom tržištu zahvaljujući kompaniji iz BiH. Počelo s porodičnim obrtom.

Ova kompanija počela je s radom prije dva desetljeća kao porodični obrt. S godinama je rasla, širila kapacitete… Kompanija danas zapošljava više od 300 radnika, koji šivaju obična te skijaška odijela, bavarsku narodnu nošnju, a sve za tržište Austrije i Njemačke. Posljednje dvije godine saradnja se proširila i na Italiju. “Vjerovali smo da možemo nešto napraviti u mjestu gdje živimo, u Maloj Brijesnici u Doboju Istoku. Suludo je da se odlučite raditi najzahtjevnije proizvode za svjetsko tržište, ali, evo, sve je moguće”, kazao je Alen Karić, vlasnik kompanije Kismet, koju je izgradio s roditeljima.

“Razvili smo proizvodnju talijanskih muških odijela za Armani. Iza nas su dvije godine velikog odricanja”, kazao je Karić. A da jedno odijelo za talijansku modnu kuću nije lako sašiti, govori činjenica da ono zahtijeva 350 operacija i 35 vrsta glačanja. Sve to uz najsavremenije mašine. Zahtjevan posao “Radim na šivanju ovratnika. Zahtjevno je i teško, ali uspijevamo”, rekla je Edita Hodžić, krojačica. Materijali za Armanijeva odijela dolaze od ove modne kuće, a sve mora biti savršeno i precizno skrojeno da bi, nakon kontrole, išlo na tržište. “Potrebno je uraditi dobru pripremu, a slijede krojenje, proizvodnja i glačanje. Svi segmenti su jako bitni. Nužni su dobri materijali, svi segmenti koji se ugrađuju u odijelo, ono što kupac ne vidi i nalazi se ispod postave”, kazao je Dino Mrkanović, koji radi pripreme. I tako se kroji već 150 odijela s oznakom ove svjetski poznate modne marke.

[kloxi]

Brčak Haris Salkić osmislio prototip robotske ruke koja može prenositi predmete



Haris Salkić iz Brčkog osmislio je prototip robotske ruke koja je u cijelosti funkcionalna, a predviđeno je da bude korištena kao nastavno pomagalo u obrazovnom procesu u osnovnim i srednjim školama te tehničkim fakultetima u Bosni i Hercegovini.
Ovaj student druge godine Mašinskog fakulteta u Sarajevu za Klix.ba je rekao da se 70 posto prototipa robotske ruke sastoji od printanih dijelova koji su izrađeni 3D printerom, 20 posto je elektronika, dok je 10 posto položeno na metalne mašinske elemente.



"Tokom prezentacije mojih ranijih projekata i druženja s učenicima spoznao sam da u našim školama postoji potreba za jednim ovakvim pomagalom koje će doprinijeti poboljšanju kvaliteta praktične nastave iz oblasti mehanike, elektronike i programiranja, odnosno robotike općenito. Cilj je da im se na što bolji način prikaže način funkcionisanja tih sistema", kaže Salkić za Klix.ba. On je prije četiri mjeseca počeo raditi na razvijanju 3D modela robotske ruke koji je u cijelosti završen. Kako nam je otkrio, 1. marta će se zvanično krenuti u izradu prototipa, a sve bi trebalo biti završeno do 17. aprila ove godine kada počinje 10. Sarajevo Business Forum, na kojem će ovo djelo biti predstavljeno.



Salkić navodi da bi se ova robotska ruka mogla koristiti za jednostavnije radnje, odnosno za prenošenje objekata s jedne tačke na drugu, slaganje predmeta i slično. Njena primjena je moguća i u industriji, međutim prevashodni cilj je da bude korištena kao nastavno pomagalo u obrazovnom procesu u našoj zemlji.

"Cilj je da uz pomoću ovog nastavnog učila učenici i studenti steknu određena znanja vezano za programiranje robotske ruke te funkcionisanje mehaničkih i elektro sistema. Uz pomoć ovoga znatno će im biti lakše prilikom susretanja, odnosno rada na pravom industrijskom robotu koji je znatno skuplji", dodaje Salkić, inače pobjednik šhow-takmičenja u poslovnim idejama "Sarajevo Business Forum Start-up Challenge".

Naš sagovornik je još u drugom razredu Tehničke škole u Brčkom izradio projekt hidraulične ruke koja je osvojila prvo mjesto na državnom takmičenju tehničkih i strukovnih škola.

[kloxi]

Obuća iz “Progetti Bosnia” osvaja svjetsko tržište, šiju i za talijanski “Gucci”



Uprkos činjenici da su u relativno mladi u svom poslu, kompanija “Progetti Bosnia” d.o.o sa sjedištem u Razvojno-poduzetničkom centru u Lipnici trenutno u svoja dva pogona, onome u Lipnici i Gračanici upošljava preko 180 radnika.

Sve što proizvedu završi u izvozu i na policama svjetski poznatih brendova, među kojima je svakako jedan od najvećih – talijanski “Gucci”.

Dnevno se za ovaj brend u Lipnici i Gračanici sašije preko 300 gornjih dijelova obuće, a za brendove “Janet & Janet” i “Janet Sport” dnevno proizvedu od 500 do 600 gotovih modela, odnosno preko 50.000 pari po sezoni.

I ovoj uspješnoj bosanskohercegovačkoj kompaniji svesrdnu podršku pruža Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona.

“U ovom trenutku pesimistična je slika kada je u pitanju radna snaga u Bosni i Hercegovni, tako da smo se više puta obraćali Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona. Prošle godine koristili smo sredstva namijenjena poduzetnicima, kako u ovom pogonu u Lipnici, tako i u Gračanici. Bilo je tu šest-sedam radnika za koje smo koristili ta sredstva”, napominje Sulejman Kljunić, generalni direktor kompanije “Progetti Bosnia”

[kloxi]

Prosječna plata u BiH prvi put premašila 900 KM



Praksa sve više poslodavaca da povećavaju plate svojim radnicima kako bi ih zadržali u Bosni i Hercegovini rezultirala je i statističkim povećanjem prosječne neto plate u BiH koja je prvi put premašila vrijednost od 900 KM, izvještava Indikator.ba.
U decembru prošle godine, prosječna islaćena neto plata u BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iznosila je 906 KM i nominalno je viša za 5,1 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, te viša za 0,8 odsto u odnosu na novembar 2018. godine.

Rast plaća posebno se osjetio od polovine prošle godine, kada je intenziviran talas odlazaka kadrova iz BiH u inostranstvo.

Osim toga, rastu zarada u BiH doprinijela je i odluka Vlade Republike Srpske, takođe iz sredine iz prošle godine, kojom je kroz opterećenje budžeta podržano povećanje plata radnicima u realnom i javnom sektoru ovog entiteta.

Najnižu platu u BiH u decembru, prosječno 573 KM, primili su zaposleni u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane, a odmah do njih su zaposleni u građevinarstvu gdje je prosječna mjesečna zarada iznosila 600 KM. U sektoru informacija i komunikacija prosječna plata popela se na 1.293 KM, dok je u finansijskim i djelatnostima osiguranja bila 1.547 KM. Ipak, najveće plate imaju zaposleni u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji gdje radnici novčanik mjesečno “podebljaju” za 1.436 KM.

[Država]

NAMJENSKA INDUSTRIJA
Fabrika Igman pustila u rad novu liniju za proizvodnju pištoljske municije



Kompanija Igman iz Konjica danas je pustila u rad novi pogon za proizvodnju pištoljske municije.
Federalni premijer Fadil Novalić izjavio je nakon obilaska da je novi pogon rezultat politike Vlade FBiH koja kao vlasnik Igmana već četvrtu godinu ne uzima profit koji fabrika ostvaruje, već ga usmjerava u nova investiranja.

"Nakon ove bit će modernizirane i druge proizvodne linije, a Federacija ni ove godine neće uzimati profit od Igmana već će on biti korišten za razvoj fabrike, nova radna mjesta, nove tehnologije i nova tržišta", naveo je Novalić.

Dodao je da je Igman prva firma koja je na taj način pravila svoje poslovanje, nakon nje i Gineks u Goraždu, a trenutno po istom principu pomažu PRETIS u Sarajevu.

Direktor Igmana Džahid Muratbegović pojasnio je da je u novi pogon investirano oko sedam miliona eura, a da je kapacitet proizvodnje 50 miliona metaka godišnje.

Istakao je da jedan proizvođač kasni s isporukom dijela opreme ali da će pogon biti kompletiran do kraja maja.

Kada bude kompletiran, novi pogon će zapošljavati oko 100 od ukupno 1.173 radnika Igmana.

[Klikklak]

Kompanija Vispak zajedno sa potrošačima razvija novi proizvod
Klix.ba
jučer
24
Kompanija Vispak zajedno sa potrošačima razvija novi proizvod
Prvi put u historiji marketinškog tržišta, bh. kupci učestvuju u kreiranju imena, dizajna i himne budućeg ćejferskog proizvoda. Idejni ćejferski proizvod je novi proizvod kompanije Vispak u kategoriji kafe (2u1 i 3u1) ali napravljen po želji kupaca.
Cilj projekta je prvenstveno involviranje potrošača u segmentu razvoja novog proizvoda, instant toplog napitka, koji će biti napravljen po ukusu ćejfera.

Ćejf ili ćeif je bosanski i nigdje na svijetu se ne doživljava kao ovdje. Nemoguće je prevesti riječ ćejf na strani jezik, niti osjetiti negdje drugo jedinstveni i neponovljivi trenutak koji predstavlja ćejf kao u Bosni i Hercegovini. Ćejferi su bili idealno ime za grupu ljudi koji će stvoriti ćejferski pokret te stvarati tržište po mjeri ćejfera koje će biti specifično u svijetu.

U cilju predstavljanja projekta, njegovih aktivnosti i očekivanih rezultata, Vispak je pokrenuo web platformu www.cejferi.ba, gdje svaki kupac može da predloži ime, izgled, sastav i himnu novog proizvoda i postane jedan od ćejfera koji stvaraju tržište po njihovoj mjeri. Faze realizacija navedenih aktivnosti će se vršiti u različitim vremenskim periodima. Ćejferi će glasati za najbolje prijedloge.

"Ćejferi će učestvovati u degustaciji novog proizvoda te zajedno sa zaposlenicima kompanije Vispak razvijati okuse instant toplih napitaka. Marketing mix za novi proizvod će biti usaglašen sa potrošačima. U konačnici, stvarati ćemo tržište po mjeri ćejfera. Pozivamo sve ćejfere koji žele zajedno sa nama donositi odluke i stvoriti proizvod po svojoj mjeri ćejfera, da nam se pridruže na Instagram, Facebook i web stranicu – Ćejferi", izjavila je Zerina Čolaković, rukovodilac marketinga i prodaje.

Na web stranici Ćejferi dostupan je forum ćejfera gdje će svakodnevno moći komunicirati i razmijenjivati mišljenja o raznim temema. Forum će biti potpora u izgradnji što bolje ćejferske strategije koju će zajedno ispričati ćejferi.

[kloxi]

BH Telecom od aprila pušta u rad 4G mrežu



Time će BiH prestati biti jedina država u Evropi u kojoj nema signala 4G mreže. Usluga 4G mreže koju će pružati BH Telecom bit će dostupna u svim većim gradovima u našoj zemlji već u toku aprila ove godine, kazala nam je Nađa Lutvikadić-Fočo, portparolka BH Telecoma. – Do kraja 2019. godine se u skladu s najavljenom dozvolom očekuje kontinuirano širenje teritorijalne pokrivenosti.

Trenutno se provode aktivnosti nadogradnje, zamjene, postojećih baznih stanica – dodala je Lutvikadić – Fočo. Podsjećanja radi, Vijeće ministara je na posljednjoj sjednici usvojilo odluku o uvjetima za dodjelu dozvola za pružanje usluga 4G mreže. Prema ovoj odluci, frekventni spektar za 4G mrežu će biti podijeljen na tri jednaka dijela i dodijeljen trima dominantnim operaterima u BiH, BH Telecomu, M:telu i Eronetu. Za dobijanje dozvole oni će morati uplatiti po 17,5 miliona KM u pet jednakih rata. Jedan od osnovnih uvjeta kojeg će morati ispuniti je da u narednih pet godina svaki od njih osigura 90 posto pokrivenosti teritorije BiH, te 80 posto putnih pravaca, uključujući mostove i tunele.

Nakon spomenute sjednice Vijeća ministara direktor Regulatorne agencije za komunikacije Predrag Kovač je kazao kako bi telekom operateri do kraja ove godine trebali signalom 4G mreže pokriti veće centre u BiH, odnosno 60 posto teritorije. Međutim, članica Nadzornog odbora BH Telecoma Svetlana Cenić je putem svog Twitter profila poručila kako će 4G mreža biti dostupna korisnicima već u naredni mjesec, a odgovor kojeg smo dobili iz BH Telecoma riješio je ovu dilemu. Ono što sada predstoji je provođenje odluke Vijeća ministara, odnosno dodjela dozvola telekom operaterima. Time će BiH prestati biti jedina država u Evropi koja nije uvela 4G mrežu, a u svijetu postoji samo još nekoliko država, poput Kube, Sjeverne Koreje, Bocvane i slično, u kojima nije uvedena ova vrsta usluge.

[kloxi]

FBiH: Prosječna mjesečna neto plaća 924, a bruto 1.422 KM



Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za januar 2019. godine u Federaciji BiH iznosila je 924 KM i nominalno i realno je viša za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec godinu ranije, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za januar 2019. godine nominalno je viša za 4,1 posto, a realno za 2,4 posto. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za januar 2019. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.422 KM i nominalno i realno je je viša za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec godinu ranije, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za januar 2019. godine nominalno je viša za 4,3 posto, a realno za 2,7 posto. U januaru 2019. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH iznosio je 527.520. U odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih se smanjio za 0,3 posto, a broj zaposlenih žena za 0,2 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

[kloxi]

U Bingo City Centru Tuzla otvorena prva punionica za električne automobile u TK



Kompanija Bingo svoje poslovanje bazira na principu društvene odgovornosti i posebnu pažnju pridaje zaštiti okoliša i energetske efikasnosti. Upravo takva je i Mikrokreditna organizacija Partner, koja je u saradnji s Bingom posjetiteljima tuzlanskog Bingo city centra omogućila besplatno punjenje električnih automobila. Riječ je o prvoj punionici za električne automobile instaliranoj u Tuzli i jedinoj u Tuzlanskom kantonu.

„Ustupanjem prostora za instaliranje električne punionice u BCC-u, Bingo pokazuje da svoje poslove usmjerava na podizanje ekološke svijesti, ali svakako i boljih uvjeta za život u lokalnoj zajednici. Pored ove pozicije, Bingo će obezbjediti pozicije i u Mostaru i u Prijedoru“, kazala je Lidija Tomić, direktorica Bingo city centra.

Bingo je ustupio svoj parking prostor za punionicu vozila na električni pogon, te osigurala besplatno punjenje električnih vozila za sve posjetitelje Bingo city centra, ali i za sve građane.

„Punionica koju smo danas otvorili vrijedna je 40.000 KM, istovremeno može osigurati punjenje dva vozila na električni pogon i spada u tzv. brze punionice, jer se automobil može napuniti u prosjeku za 30 minuta“, pojašnjava Selma Jahić, direktorica sektora za podršku MKF „Partner“.

Među top tri najveća zagađivača zraka u BiH upravo su automobili, a čak tri grada u Tuzlanskom kantonu među najzagađenijim u evropi, zbog čega je cilj kompanije Bingo i MKF Partner da čineći dostupnim građanima najnovije tehnologije i obnovljive izvore energije daju bar mali doprinos očuvanju čovjekove okoline. Istovremeno iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, poručuju da će od 31. decembra ove godine bit ukinute carine na uvoz električnih automobila u Bosnu i Hercegovinu, čime bi se stvorio bolji ambijent za razvoj ove vrste automobilske industrije.

[kloxi]

Grad Tuzla: Potpisani sporazumi o izgradnji deset novih stambenih objekata



Danas je e u prostorijama Gradske uprave Tuzla upriličeno je potpisivanje tripartitnih sporazuma u okviru Projekta za oporavak od poplava u FBiH, a čiji potpisnici su gradonačelnik Grada Tuzle, menadžer projekta Hilfswerk Austria International i odabrani korisnici. Radi se o 12 korisnika, od kojih su dva predviđena za sanaciju, a deset korisnika za izgradnju novih stambenih jedinica. Program za oporavak od poplava – stambeno zbrinjavanje predstavlja nastavak napora Evropske unije na ublažavanju posljedica katastrofalnih poplava/klizišta iz 2014. godine.

Program, započet u septembru 2017. godine, ima za cilj da stambeno zbrine i ekonomski osnaži najugroženijih porodice čiji su domovi oštećeni ili uništeni u poplavama i klizištima. Vrijednost Programa je 15 miliona EUR, finansira ga Evropska unija, u iznosu od 12,5 miliona eura, u saradnji sa entitetskim vladama, partnerskim općinama i gradovima i UNDP u BiH. Program implementira UNDP u BiH, zajedno sa Arbeiter-Samariter-Bund (ASB), Hilfswerk International (HWI), Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) i partnerskim općinama i gradovima.

Grad Tuzla je sufinansirao izgradnju stambenih jedinica u iznosu od 5.000 KM po stambenoj jedinici. Program se implementira u 44 općine i grada u BiH: Banja Luka, Bijeljina, Bratunac, Brod, Cazin, Doboj, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Donji Žabar, Goražde, Gračanica, Gradiška, Jezero, Kakanj, Kalesija, Kostajnica, Laktaši, Lopare, Maglaj, Modriča, Novi Grad, Odžak, Orašje, Petrovo, Prijedor, Prnjavor, Sapna, Srbac, Srebrenik, Šamac, Šekovići, Šipovo, Teslić, Tešanj, Travnik, Tuzla, Ugljevik, Vareš, Vlasenica, Vogošća, Zavidovići, Zenica, Zvornik i Žepče.

[kloxi]

Dva miliona KM za redovno održavanje puteva u Tuzlanskom kantonu u novoj sezoni



Nova sezona redovnog održavanja puteva u TK počinje. Upravo danas su sa izvođačima radova potpisani ugovori o redovnom održavanju puteva u novoj sezoni vrijednosti 2.100.000 KM. Pored redovnog održavanja tu su i investicije odnosno otvaranje nove građevinske sezone. -Imamo oko 15 aktivnih gradilišta koji kreću u realizaciju sa 15. 3., odnosno koji su bili konzervirani u 2018. godini dolaskom zimske sezone. Prioriteti su kružni tok u Gračanici, mostovi na Spreči i Janji, kružni tok u Živinicama koji bi trebalo uskoro da se radi, kao i pista na Dubravama koja je u lošem stanju – ističe Agan Delibajrić, direktor Direkcije regionalnih cesta TK. Novu sezonu označit će kraj zimskog održavanja puteva pa su već dati nalozi za saniranje rupa, čišćenje kanala te uklanjanje posipnog materijala sa puteva.

-Ova zima je bila izuzetno duga, bačene su veće količine soli da bismo imali bezbjednije puteve, a to je izavalo i velika oštećenja – dodao je Delibajrić. Počev od sredine marta pa u svim narednim mjesecima do zime, Tuzlanski kanton bi, prema tvrdnjama direktora Direkcije regionalnih cesta TK trebao postati veliko gradilište barem kada je riječ o regionalnog putnoj infrastrukturi.

[kloxi]

BiH dobila zeleno svjetlo za izvoz konja u Evropsku uniju



Nakon što je posljednjom izmjenom Regulative EU broj 2018/659 Bosna i Hercegovina uvrštena u spisak trećih zemalja iz kojih je dozvoljen privremeni i trajni izvoz registrovanih konja u zemlje EU, jučer je realizovan prvi izvoz dva registrovana konja iz Bosne i Hercegovine u Evropsku Uniju.

Poslije dobijanja informacije da je usvojena navedena izmjena Regulative broj 2018/659, Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine je organizovao nekoliko sastanaka i obuka za predstavnike konjičkih saveza i klubova koji djeluju u Bosni i Hercegovini, kao i obuke za nadležne veterinarske inspektore koji vrše ispunjavanje veterinarsko-zdravstvenih certifikata za međunarodni promet konjima u skladu sa zahvjevima Evropske unije.

S obzirom da organizacija konjičkih utrka i drugih takmičenja u kojima učestvuju konji slijedi u narednom periodu, očekuje se i povećan međunarodni promet registrovanim konjima između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

Pored omogućenja privremenog i trajnog izvoza registrovanih konja, navedenom izmjenom omogućen je i privremeni ulazak registrovanih konja iz zemalja EU u Bosnu i Hercegovinu i njihov povrat u EU, a što ranije nije bilo moguće.

Navedena činjenica će sa sigurnošću doprinijeti poboljšanju i afirmaciji konjičkog sporta u Bosni i Hercegovini dolaskom konja iz Evropske unije na takmičenja u Bosni i Hercegovini.

[kloxi]

Bh. dizajner Omer Halilhodžić u Ženevi predstavio budući Škodin električni SUV



Škoda je na sajmu predstavila modele Kamiq i Scala, no možda najveću pažnju privukla je studija Vision iV.

Dizajnerski tim koji je kreirao ovaj model predvodio je Mostarac Omer Halilhodžić. Bh. dizajner zadužen je za električna vozila Škode i prije nešto više od godinu dana nam je najavio novi model.

"Upravo radim na prvom električnom automobilu Škode. Ulazi u proizvodnju 2020. godine", rekao nam je tada Omer Halilhodžić.

Tajk prvi potpuno električni automobil je Škoda Vision iV, predstavljena u Ženevi. Studija je bazirana na modularnoj platformi električnih vozila (MEB) kloncerna Volkswagen.

Vision iV može se pohvaliti aerodinamičnom karoserijom, prostornim enterijerom, a optički akcent zaokružuju 22-colski točkovi.

Za pogon su zadužena dva elektromotora – jedan na prednjoj, drugi na stražnjoj osovini – dok je u podu instalirana litij-ionska baterija koja osigurava voznu autonomiju do 500 kilometara.