Dobre vijesti iz BiH
-
Streptokok
- Posts: 3459
- Joined: 27/10/2014 08:18
#3977 Re: Dobre vijesti iz BiH
da postoji država za ovo bi neko na banderi visio.kockakockica wrote:Urbanizacija. GradStreptokok wrote:ovaj otvoreni kriminal i urbicid ti doživljavaš kao napredak?kockakockica wrote:[
Gradnja objekta predstavljena je građanima 2016. godine. Građani Općine Novi Grad bili su pozvani da daju svoje mišljenje upravo zbog neposredne blizine jedne od najvećih i najprometnijih raskrisnica u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, piše portal Klix.
Radi se o uglu na raskrsnici ulica Alije Kučukalića i Džemala Bijedića. Prethodnim Regulacionim planom “Alipašin Most VII” iz 2011. godine, odnos stanovanja i poslovanja bio je 60 naprema 40 posto, a izmjenama Plana uspostavljen je novi odnos stanovanja i poslovanja od 80 naprema 20 posto. Također, stari plan je predviđao zelenu površinu ili čak spomenik umjesto poslovnog tornja.
Investitor i izvođač radova je Unigradnja, dok će nadzor vršiti kompanije Argentaria i Čema. Predviđeni rok za završetak radova je 14 mjeseci, odnosno do aprila 2019. godine. (Klix)
Ima dovoljno zelenih povrsina samo ih treba urediti. Skoro 30 godina niko nije mislio o onom komadicu zelene povrsine, sad se svi sjetili. Vazda isto
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3978 Re: Dobre vijesti iz BiH
PRVI PUT OD STJECANJA NEZAVISNOSTI: BiH u prva dva mjeseca 2018. godine ostvarila vanjskotrgovinski suficit s Njemačkom
Ekonomija Bosne i Hercegovine u posljednjih godinu dana ostvaruje konstantan rast u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a to opet ima snažan utjecaj na povećanje broja zaposlenih.
BiH ostvaruje pozitivne stope ekonomskog rasta, istina, ne u procentima koji bi donijeli vidljive pomake u kratkom roku, ali će se, ukoliko se ovakav rast nastavi, plodovi osjetiti u srednjoročnom razdoblju. U moru sumornih vijesti u BiH pozitivne rijetko dolaze do izražaja. Međutim, postoje tri činjenice zbog kojih bismo trebali biti ponosni.
Tri važna fakta
Prva je da će stopa nezaposlenosti u BiH ove godine, nakon dugo vremena, pasti ispod 20 posto, s daljim trendom smanjenja u narednim godinama. Ovo se navodi u analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW). Prema ovoj analizi, nezaposlenost u BiH prošle godine pala je na 20,5 posto, s 25,4 posto godinu ranije. Ovi podaci poklapaju se s podacima iz Ankete o radnoj snazi za 2017, koju je objavila Agencija za statistiku BiH. Prema procjeni WIIW-a, nezaposlenost će ove godine pasti na 19,4 posto, naredne na 18,8 posto, a 2020. godine na 18,3 posto.
Druga je činjenica da je izvoz iz BiH u 2017. godini iznosio oko 11 milijardi maraka, što je rekordan iznos. Izvoz u 2016. iznosio je oko 9,4 milijardi, što znači da je u 2017. porastao za više od 1,5 milijardi KM. Dakle, prvi put poslije rata bh. izvoz je premašio “magičnu” cifru od 10 milijardi maraka. Treće, Bosna i Hercegovina je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, prvi put u 26 godina nezavisnosti u prva dva mjeseca 2018. godine ostvarila vanjskotrgovinski suficit s Njemačkom. Njemačka je najmoćnija država u Evropi, s najjačom privredom, globalno među najkonkurentnijim zemljama svijeta. Upravo s tom zemljom BiH ima suficit, što je podatak s kojim se ne mogu pohvaliti mnoge razvijenije države svijeta.
Od 239 zemalja s kojima Njemačka trguje, samo njih 70 ima suficit s Njemačkom, a među njima su Japan, Kina, Rusija… Kada su u pitanju bivše jugoslavenske republike, suficit s Nijemcima u prošloj godini imale su samo Slovenija i Makedonija. Njemačka je prošle godine imala suficit u međunarodnoj trgovini u iznosu od 244 milijarde eura. Njemačkoj je Bosna i Hercegovina na 71. mjestu najvećih trgovinskih partner.
Za bh. ekonomiju je najvažnija vijest da su pozitivni trendovi iz 2017. godine u vanjskotrgovinskoj razmjeni nastavljeni i u 2018. godini, i to postavljanjem novih rekorda. Za prva dva mjeseca ove godine izvoz je bio vrijedan 1,8 milijardi maraka, što je 17,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi maraka, što je povećanje za 10,9 posto.
Lavovski dio izvoza otpada na prerađivačku industriju (ukupno jedna milijarda maraka) uz povećanje u odnosu na 2017. godinu od 30 posto. Zahvaljujući ovim kretanjima, pokrivenost uvoza izvozom narasla je na do sada rekordnih 68 posto, što je povećanje u odnosu na isti period prošle godine za oko sedam posto.
Izvoz u zemlje CEFTA-e nastavljen je jakim stopama rasta: 27,3 posto više nego u istom periodu 2017. godine, dok je uvoz zabilježio povećanje od 6,7 posto. U razmjeni sa zemljama CEFTA-e BiH je došla do stope pokrivenosti uvoza izvozom od 88,1 posto. Nešto manju stopa rasta izvoza, oko 19 posto, BiH je imala sa zemljama EU, dok je uvoz u istom periodu bilježio rast od 9 posto. Vrijednost izvoza iznosila je 1,34 milijarde maraka. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU dosegla je 83,3 posto.
Analizirajući ove podatke, Belma Hasić, stručna saradnica za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH, kazala je za Stav da je i dalje najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH Hrvatska, koja je imala gotovo identičan rast uvoza i izvoza. Što se tiče Njemačke, tu je BiH ostvarila pokrivenost uvoza izvozom 103 posto. Izvoz u Njemačku porastao je za 13 posto, dok je uvoz iz Njemačke rastao po stopi od 12 posto. Zemljama s kojima već neko vrijeme imamo suficit pridružila se Austrija, s kojom imamo pokrivenost uvoza izvozom 116 posto.
Pad izvoza u Tursku i Rusiju
Govoreći o zemljama CEFTA-e, Hasić je istakla kako je rast izvoza počeo još prošle godine i da je sada intenziviran. No, ono na što BiH u tom kontekstu može biti posebno ponosna jeste činjenica, dodaje Hasić, da je povećana pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom na 52 posto, što dobija na važnosti kada se uzme u obzir da je početkom 2017. godina taj procent iznosio oko 30-ak posto.
Jedan od razloga za to jeste, smatra ova analitičarka, što se domaći proizvođači okreću regionalnom tržištu. S druge strane, vidljivi su napori bh. vlasti da se u trgovini sa Srbijom ukinu razne necarinske barijere koje su opterećivale trgovinu između dviju zemalja. Na tome se svakodnevno radi i to daje dobre rezultate. Ono što nije dobra vijest jeste da je smanjen izvoz u Tursku za osam posto, što je rezultat čekanja da se pripreme ugovori za ovu godinu za izvoz mesa. Osim toga, agroindustrijski sektor nosilac je izvoza u ovu zemlju, a upravo su zimski mjeseci vrijeme kada je taj sektor u stagnaciji.
Istovremeno, Hasić podsjeća da smo imali drastično povećanje uvoza iz Rusije za 122 posto, a smanjenje izvoza za 30 posto, što je jednim dijelom posljedica afere izvoza jabuka. Izvoz je obustavljen nakon što su pojedine kompanije varale ruske kupce. U prvim mjesecima ove godine svi industrijski sektori imali su povećanje izvoza, osim agroindustrijskog sektora. S obzirom na to da su drvna i metalska industrija vodeće industrijske grane u izvozu, a njihovi su najznačajniji partneri u Evropskoj uniji, stabilnost i rast u eurozoni doprinose i rastu izvoza naših najznačajnijih izvoznih proizvoda.
No, ono što bi u budućnosti moglo utjecati na trgovinu svakako je najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o povećanju carinskih stopa na čelik i aluminij, a kasnije i najava mogućnosti oporezivanja automobila uvezenih iz EU, te s druge strane odgovor Evropske unije na najavljene mjere američkog predsjednika. Treba podsjetiti da je BiH među 20 privilegiranih zemalja čiji su proizvodi oslobođeni carine pri uvozu u SAD, a među proizvodima koji se izvoze u SAD bez carine upravo su aluminij i čelik. S druge strane, mogućnost oporezivanja uvoza automobila u SAD utjecala bi negativno na bh. industriju jer bi neminovno dovelo do poremećaja u evropskoj autoindustriji za koju bh. firme proizvode komponente, jer nema evropskog automobila koji nema barem jedan dio proizveden u BiH.
Ekonomija Bosne i Hercegovine u posljednjih godinu dana ostvaruje konstantan rast u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a to opet ima snažan utjecaj na povećanje broja zaposlenih.
BiH ostvaruje pozitivne stope ekonomskog rasta, istina, ne u procentima koji bi donijeli vidljive pomake u kratkom roku, ali će se, ukoliko se ovakav rast nastavi, plodovi osjetiti u srednjoročnom razdoblju. U moru sumornih vijesti u BiH pozitivne rijetko dolaze do izražaja. Međutim, postoje tri činjenice zbog kojih bismo trebali biti ponosni.
Tri važna fakta
Prva je da će stopa nezaposlenosti u BiH ove godine, nakon dugo vremena, pasti ispod 20 posto, s daljim trendom smanjenja u narednim godinama. Ovo se navodi u analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW). Prema ovoj analizi, nezaposlenost u BiH prošle godine pala je na 20,5 posto, s 25,4 posto godinu ranije. Ovi podaci poklapaju se s podacima iz Ankete o radnoj snazi za 2017, koju je objavila Agencija za statistiku BiH. Prema procjeni WIIW-a, nezaposlenost će ove godine pasti na 19,4 posto, naredne na 18,8 posto, a 2020. godine na 18,3 posto.
Druga je činjenica da je izvoz iz BiH u 2017. godini iznosio oko 11 milijardi maraka, što je rekordan iznos. Izvoz u 2016. iznosio je oko 9,4 milijardi, što znači da je u 2017. porastao za više od 1,5 milijardi KM. Dakle, prvi put poslije rata bh. izvoz je premašio “magičnu” cifru od 10 milijardi maraka. Treće, Bosna i Hercegovina je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, prvi put u 26 godina nezavisnosti u prva dva mjeseca 2018. godine ostvarila vanjskotrgovinski suficit s Njemačkom. Njemačka je najmoćnija država u Evropi, s najjačom privredom, globalno među najkonkurentnijim zemljama svijeta. Upravo s tom zemljom BiH ima suficit, što je podatak s kojim se ne mogu pohvaliti mnoge razvijenije države svijeta.
Od 239 zemalja s kojima Njemačka trguje, samo njih 70 ima suficit s Njemačkom, a među njima su Japan, Kina, Rusija… Kada su u pitanju bivše jugoslavenske republike, suficit s Nijemcima u prošloj godini imale su samo Slovenija i Makedonija. Njemačka je prošle godine imala suficit u međunarodnoj trgovini u iznosu od 244 milijarde eura. Njemačkoj je Bosna i Hercegovina na 71. mjestu najvećih trgovinskih partner.
Za bh. ekonomiju je najvažnija vijest da su pozitivni trendovi iz 2017. godine u vanjskotrgovinskoj razmjeni nastavljeni i u 2018. godini, i to postavljanjem novih rekorda. Za prva dva mjeseca ove godine izvoz je bio vrijedan 1,8 milijardi maraka, što je 17,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi maraka, što je povećanje za 10,9 posto.
Lavovski dio izvoza otpada na prerađivačku industriju (ukupno jedna milijarda maraka) uz povećanje u odnosu na 2017. godinu od 30 posto. Zahvaljujući ovim kretanjima, pokrivenost uvoza izvozom narasla je na do sada rekordnih 68 posto, što je povećanje u odnosu na isti period prošle godine za oko sedam posto.
Izvoz u zemlje CEFTA-e nastavljen je jakim stopama rasta: 27,3 posto više nego u istom periodu 2017. godine, dok je uvoz zabilježio povećanje od 6,7 posto. U razmjeni sa zemljama CEFTA-e BiH je došla do stope pokrivenosti uvoza izvozom od 88,1 posto. Nešto manju stopa rasta izvoza, oko 19 posto, BiH je imala sa zemljama EU, dok je uvoz u istom periodu bilježio rast od 9 posto. Vrijednost izvoza iznosila je 1,34 milijarde maraka. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU dosegla je 83,3 posto.
Analizirajući ove podatke, Belma Hasić, stručna saradnica za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH, kazala je za Stav da je i dalje najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH Hrvatska, koja je imala gotovo identičan rast uvoza i izvoza. Što se tiče Njemačke, tu je BiH ostvarila pokrivenost uvoza izvozom 103 posto. Izvoz u Njemačku porastao je za 13 posto, dok je uvoz iz Njemačke rastao po stopi od 12 posto. Zemljama s kojima već neko vrijeme imamo suficit pridružila se Austrija, s kojom imamo pokrivenost uvoza izvozom 116 posto.
Pad izvoza u Tursku i Rusiju
Govoreći o zemljama CEFTA-e, Hasić je istakla kako je rast izvoza počeo još prošle godine i da je sada intenziviran. No, ono na što BiH u tom kontekstu može biti posebno ponosna jeste činjenica, dodaje Hasić, da je povećana pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom na 52 posto, što dobija na važnosti kada se uzme u obzir da je početkom 2017. godina taj procent iznosio oko 30-ak posto.
Jedan od razloga za to jeste, smatra ova analitičarka, što se domaći proizvođači okreću regionalnom tržištu. S druge strane, vidljivi su napori bh. vlasti da se u trgovini sa Srbijom ukinu razne necarinske barijere koje su opterećivale trgovinu između dviju zemalja. Na tome se svakodnevno radi i to daje dobre rezultate. Ono što nije dobra vijest jeste da je smanjen izvoz u Tursku za osam posto, što je rezultat čekanja da se pripreme ugovori za ovu godinu za izvoz mesa. Osim toga, agroindustrijski sektor nosilac je izvoza u ovu zemlju, a upravo su zimski mjeseci vrijeme kada je taj sektor u stagnaciji.
Istovremeno, Hasić podsjeća da smo imali drastično povećanje uvoza iz Rusije za 122 posto, a smanjenje izvoza za 30 posto, što je jednim dijelom posljedica afere izvoza jabuka. Izvoz je obustavljen nakon što su pojedine kompanije varale ruske kupce. U prvim mjesecima ove godine svi industrijski sektori imali su povećanje izvoza, osim agroindustrijskog sektora. S obzirom na to da su drvna i metalska industrija vodeće industrijske grane u izvozu, a njihovi su najznačajniji partneri u Evropskoj uniji, stabilnost i rast u eurozoni doprinose i rastu izvoza naših najznačajnijih izvoznih proizvoda.
No, ono što bi u budućnosti moglo utjecati na trgovinu svakako je najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o povećanju carinskih stopa na čelik i aluminij, a kasnije i najava mogućnosti oporezivanja automobila uvezenih iz EU, te s druge strane odgovor Evropske unije na najavljene mjere američkog predsjednika. Treba podsjetiti da je BiH među 20 privilegiranih zemalja čiji su proizvodi oslobođeni carine pri uvozu u SAD, a među proizvodima koji se izvoze u SAD bez carine upravo su aluminij i čelik. S druge strane, mogućnost oporezivanja uvoza automobila u SAD utjecala bi negativno na bh. industriju jer bi neminovno dovelo do poremećaja u evropskoj autoindustriji za koju bh. firme proizvode komponente, jer nema evropskog automobila koji nema barem jedan dio proizveden u BiH.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3979 Re: Dobre vijesti iz BiH
FIPA SE POHVALILA RASTOM STRANIH INVESTICIJA: Prošla godina bila je vrlo uspješna, investicije su porasle 57 posto!
Prema objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja za 2017. godinu iznose 758,4 mil KM (387,8 mil EUR), što predstavlja povećanje od 57,3% u odnosu na 2016.
- Ovo je značajan porast, s obzirom da je posljednjih godina u BiH uglavnom bilježen pad priliva stranih ulaganja - saopšteno je iz Agencije za strana ulaganja BiH (FIPA).
Kad se uzme u obzir činjenica da su u novembru 2017. posredovanjem FIPA pronađeni i investitori sa kojima su nakon višemjesečnih pregovora potpisani početni dokumenti o realizaciji investicije u TE Kamengrad – Sanski Most (2x350 MW) u visini od oko 1,5 mlrd KM, to prošlu godinu svrstava u jednu od najuspješnijih na planu privlačenja stranih investicija u BiH, rečeno je iz FIPA-e.
Prema objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja za 2017. godinu iznose 758,4 mil KM (387,8 mil EUR), što predstavlja povećanje od 57,3% u odnosu na 2016.
- Ovo je značajan porast, s obzirom da je posljednjih godina u BiH uglavnom bilježen pad priliva stranih ulaganja - saopšteno je iz Agencije za strana ulaganja BiH (FIPA).
Kad se uzme u obzir činjenica da su u novembru 2017. posredovanjem FIPA pronađeni i investitori sa kojima su nakon višemjesečnih pregovora potpisani početni dokumenti o realizaciji investicije u TE Kamengrad – Sanski Most (2x350 MW) u visini od oko 1,5 mlrd KM, to prošlu godinu svrstava u jednu od najuspješnijih na planu privlačenja stranih investicija u BiH, rečeno je iz FIPA-e.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3980 Re: Dobre vijesti iz BiH
JILDIRIM IZNIO ŠOKANTAN PODATAK: Turska trenutno ima deficit u trgovinskoj razmjeni s BiH!
Premijer Republike Turske Binali Jildirim, koji boravi u prvoj zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini, odgovarao je na pitanja bh. novinara s kojima se danas družio u Sarajevu.
Na pitanje u vezi s projektom autoputa koji će spojiti Beograd i Sarajevo, Jildirim je podsjetio na sastanak turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem u Istanbulu, održan krajem janura ove godine.
Ponovio je da će predsjednik Turske sredinom godine posjetiti BiH, kada će biti poznato više detalja o ovom projektu, odnosno koliko će koštati, na koji način će biti realizovan i kako će biti obezbijeđena sredstva za gradnju.
Ipak, Jildirim je rekao kako bi bilo nepravedno kada bi se ova posjeta stavila samo u okvir projekta autoputa Beograd - Sarajevo. Prema njegovim riječima, to je samo jedan od projekata koji će ojačati saradnju s Turskom.
Kada je riječ o trgovinskim odnosima BiH i Turske, Jildirim je rekao da prate rastuću putanju.
"U ovoj godini je po prvi put uvoz iz Bosne prerastao naš izvoz u ovu zemlju. U narednom periodu ćemo raditi na jačanju naših trgovinskih odnosa", rekao je Jildirim, istaknuvši činjenicu da je trgoviska razmjena na godišnoj razini uveliko premašila milijardu konveritbilnih maraka,
Premijer Turske je još jednom potvrdio podršku njegove zemlje BiH na putu ka članstvu u NATO. Na pitanje novinara o ruskom uticaju na BiH, te da li bi se uskoro mogla očekivati aktivacija MAP-a, Jildirim je rekao:
"Rusija navodi da bi aktivacija MAP-a u BiH, preko Srbije mogla otvoriti put nestabilnosti, te je moguće da zbog toga može odugovlačiti sa punopravnim članstvom u NATO. Ali, mi vidimo želju države i naroda BiH za ulaskom u NATO, stoga ćemo nastaviti pružati podršku BiH", rekao je Jildirim.
O odnosima Turske s Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama u kontekstu dešavanja u Siriji, Jildirim je podsjetio na posljednje izjave američkog predsjednika Donalda Trampa, koji ja najavio povlačenje američke vojske iz Sirije.
"Mi shvatamo da će time biti obustavljena podrška terorističkim organizacijama. Turska i SAD su već duže vrijeme saveznici unutar NATO, imamo saradnju u raznim oblastima. SAD ne treba da bude zemlja koja će praviti izbor između Turske i terorističkih organizacija i mi mislimo da ona to nije", rekao je Jildirim.
Kada je riječ o odnosima s Rusijom, Jildirim naglašava da nema ništa prirodnije od dobrih odnosa Rusije i Turske.
"Naši odnosi s Rusijom trebaju se smatrati kao prednost u kontekstu BiH, ali i zemalja cijelog Balkana. Dobri odnosi s Rusijom će se pozitivno reflektovati i na regiju. U kontekstu BiH, naši dobri odnosi s Rusijom biće povod za poboljšanje prilika u ovoj zemlji", rekao je Jildirim, naglasivši kako dobri odnosi ne moraju značiti loše odnose sa SAD-om, jer, kako je dodao, svi ti odnosi imaju svoje dimenzije.
"Ono što mi želimo jesu održivi mir i stabilnost na Balkanu, na Bliskom istoku i drugim regijama", podvukao je turski premijer.
Premijer Republike Turske Binali Jildirim, koji boravi u prvoj zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini, odgovarao je na pitanja bh. novinara s kojima se danas družio u Sarajevu.
Na pitanje u vezi s projektom autoputa koji će spojiti Beograd i Sarajevo, Jildirim je podsjetio na sastanak turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem u Istanbulu, održan krajem janura ove godine.
Ponovio je da će predsjednik Turske sredinom godine posjetiti BiH, kada će biti poznato više detalja o ovom projektu, odnosno koliko će koštati, na koji način će biti realizovan i kako će biti obezbijeđena sredstva za gradnju.
Ipak, Jildirim je rekao kako bi bilo nepravedno kada bi se ova posjeta stavila samo u okvir projekta autoputa Beograd - Sarajevo. Prema njegovim riječima, to je samo jedan od projekata koji će ojačati saradnju s Turskom.
Kada je riječ o trgovinskim odnosima BiH i Turske, Jildirim je rekao da prate rastuću putanju.
"U ovoj godini je po prvi put uvoz iz Bosne prerastao naš izvoz u ovu zemlju. U narednom periodu ćemo raditi na jačanju naših trgovinskih odnosa", rekao je Jildirim, istaknuvši činjenicu da je trgoviska razmjena na godišnoj razini uveliko premašila milijardu konveritbilnih maraka,
Premijer Turske je još jednom potvrdio podršku njegove zemlje BiH na putu ka članstvu u NATO. Na pitanje novinara o ruskom uticaju na BiH, te da li bi se uskoro mogla očekivati aktivacija MAP-a, Jildirim je rekao:
"Rusija navodi da bi aktivacija MAP-a u BiH, preko Srbije mogla otvoriti put nestabilnosti, te je moguće da zbog toga može odugovlačiti sa punopravnim članstvom u NATO. Ali, mi vidimo želju države i naroda BiH za ulaskom u NATO, stoga ćemo nastaviti pružati podršku BiH", rekao je Jildirim.
O odnosima Turske s Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama u kontekstu dešavanja u Siriji, Jildirim je podsjetio na posljednje izjave američkog predsjednika Donalda Trampa, koji ja najavio povlačenje američke vojske iz Sirije.
"Mi shvatamo da će time biti obustavljena podrška terorističkim organizacijama. Turska i SAD su već duže vrijeme saveznici unutar NATO, imamo saradnju u raznim oblastima. SAD ne treba da bude zemlja koja će praviti izbor između Turske i terorističkih organizacija i mi mislimo da ona to nije", rekao je Jildirim.
Kada je riječ o odnosima s Rusijom, Jildirim naglašava da nema ništa prirodnije od dobrih odnosa Rusije i Turske.
"Naši odnosi s Rusijom trebaju se smatrati kao prednost u kontekstu BiH, ali i zemalja cijelog Balkana. Dobri odnosi s Rusijom će se pozitivno reflektovati i na regiju. U kontekstu BiH, naši dobri odnosi s Rusijom biće povod za poboljšanje prilika u ovoj zemlji", rekao je Jildirim, naglasivši kako dobri odnosi ne moraju značiti loše odnose sa SAD-om, jer, kako je dodao, svi ti odnosi imaju svoje dimenzije.
"Ono što mi želimo jesu održivi mir i stabilnost na Balkanu, na Bliskom istoku i drugim regijama", podvukao je turski premijer.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3981 Re: Dobre vijesti iz BiH
KAPA DOLJE FEDERALNOJ VLADI: Odustali od planiranog zaduženja u iznosu od 140 miliona KM!
Federalno ministarstvo finansija objavilo je da se otkazuju aukcije trezorskih zapisa u vrijednosti 30 i 110 miliona KM čije je održavanje planirano u toku aprila.
- Uzimajući u obzir adekvatan nivo likvidnosti Jedinstvenog računa trezora Federacije Bosne i Hercegovine i zbog toga smanjene potrebe za finansiranjem, Federalno ministarstvo finansija odlučilo je da otkaže aukcije trezorskih zapisa planirane za 10.04.2018. godine i 24.04.2018. godine, navodi se u saopćenju.
U prošloj godini Vlada Federacije BIH u nekoliko navrata povlačila je identične poteze pa je došlo do smanjenja duga Federacije BiH za 632,98 miliona KM.
Od navedenog iznosa, na smanjenje spoljnog duga se odnosi 510,68 miliona KM, a ostatak od 122,30 miliona na smanjenje unutrašnjeg duga. Naime, prema preliminarnim podacima, dug Vlade Federacije BiH na kraju 2017. godine iznosi 5.634,06 miliona KM, dok je taj dug na kraju 2016. godine iznosio 6.267 miliona KM.
Navedenom smanjenju duga Vlade Federacije BiH tokom 2017. godine u određenoj mjeri doprinijeli su i pozitivni spoljni faktori, odnosno pad vrijednosti USD u odnosu na EURO, što je doprinijrlo smanjenju spoljnog duga za 218,80 miliona KM, a 418,44 miliona KM je rezultat stvarnog efektivnog smanjenja javnog duga.
Kako je bruto domaći proizvod Federacije BiH u prošloj godini premašio iznos od 20 milijardi KM, to znači da udio javnog duga u BDP-u iznosi svega 28 posto. Mjereno "po glavi stanovnika" (per capita) građani Federacije BiH po osnovi javnog duga najmanje su zaduženi u cijeloj regiji - čak tri puta manje od građana Hrvatske a dva puta manje od građana Srbije.
Federalno ministarstvo finansija objavilo je da se otkazuju aukcije trezorskih zapisa u vrijednosti 30 i 110 miliona KM čije je održavanje planirano u toku aprila.
- Uzimajući u obzir adekvatan nivo likvidnosti Jedinstvenog računa trezora Federacije Bosne i Hercegovine i zbog toga smanjene potrebe za finansiranjem, Federalno ministarstvo finansija odlučilo je da otkaže aukcije trezorskih zapisa planirane za 10.04.2018. godine i 24.04.2018. godine, navodi se u saopćenju.
U prošloj godini Vlada Federacije BIH u nekoliko navrata povlačila je identične poteze pa je došlo do smanjenja duga Federacije BiH za 632,98 miliona KM.
Od navedenog iznosa, na smanjenje spoljnog duga se odnosi 510,68 miliona KM, a ostatak od 122,30 miliona na smanjenje unutrašnjeg duga. Naime, prema preliminarnim podacima, dug Vlade Federacije BiH na kraju 2017. godine iznosi 5.634,06 miliona KM, dok je taj dug na kraju 2016. godine iznosio 6.267 miliona KM.
Navedenom smanjenju duga Vlade Federacije BiH tokom 2017. godine u određenoj mjeri doprinijeli su i pozitivni spoljni faktori, odnosno pad vrijednosti USD u odnosu na EURO, što je doprinijrlo smanjenju spoljnog duga za 218,80 miliona KM, a 418,44 miliona KM je rezultat stvarnog efektivnog smanjenja javnog duga.
Kako je bruto domaći proizvod Federacije BiH u prošloj godini premašio iznos od 20 milijardi KM, to znači da udio javnog duga u BDP-u iznosi svega 28 posto. Mjereno "po glavi stanovnika" (per capita) građani Federacije BiH po osnovi javnog duga najmanje su zaduženi u cijeloj regiji - čak tri puta manje od građana Hrvatske a dva puta manje od građana Srbije.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3982 Re: Dobre vijesti iz BiH
PRVI PUT NAKON RATA: Izvoz BiH premašio 11 milijardi KM
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2017. godinu u kojoj se navodi da je izvoz veći od 11 milijardi KM i povećan je 17 posto u odnosu na godinu ranije.
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u prošloj godini iznosio je 29,19 milijardi KM i povećan je za 14 posto u odnosu na godinu ranije. Porastao je i uvoz robe za 12 posto i iznosio je 18,13 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je za tri posto u odnosu na prethodnu godinu i sada iznosi 61 posto.
Posmatrano po geografskoj strukturi, Evropska unija (EU) je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 65 posto, a slijede zemlje potpisnice sporazuma "CEFTA 2006" sa 14 posto. Izvoz u EU ostvaruje učešće sa više od 71 posto u ukupnom bh. izvozu, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 61 posto u ukupnom bh. uvozu. U ovom periodu zabilježen je pad trgovinskog deficita od dva posto.
Izvoz u zemlje CEFTA-e učestvuje sa 16 posto u ukupnom bh. izvozu, a uvoz sa 13 posto u ukupnom uvozu BiH. U 2017. godini zabilježen je rast ukupne robne razmjene sa CEFTA-om od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je izvoz porastao za 28 posto, a uvoz za 12 posto, što je praćeno padom trgovinskog deficita od 22 posto.
Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom Bosna i Hercegovina ima sa Austrijom (145 posto), Slovenijom (107 posto), Njemačkom (76 posto), Hrvatskom (70 posto), Italijom (59 posto), Turskom (56 posto) te Srbijom (54 posto).
U prošloj godini BiH je najviše izvozila u Njemačku, Hrvatsku, Italiju, Srbiju, Sloveniju, Austriju, Tursku te Crnu Goru. Istovremeno je BiH najviše uvozila iz Njemačke, Italije, Srbije, Hrvatske, Kine, Slovenije, Rusije te Turske.
Iz naše zemlje najviše su se izvozila sjedala, električna energija, obrađeno drvo, aluminij u sirovim oblicima i namještaj. U BiH su se u prošloj godini najviše uvozila naftna ulja, lični automobili, sirova nafta, kameni ugalj i briketi, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2017. godinu u kojoj se navodi da je izvoz veći od 11 milijardi KM i povećan je 17 posto u odnosu na godinu ranije.
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u prošloj godini iznosio je 29,19 milijardi KM i povećan je za 14 posto u odnosu na godinu ranije. Porastao je i uvoz robe za 12 posto i iznosio je 18,13 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je za tri posto u odnosu na prethodnu godinu i sada iznosi 61 posto.
Posmatrano po geografskoj strukturi, Evropska unija (EU) je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 65 posto, a slijede zemlje potpisnice sporazuma "CEFTA 2006" sa 14 posto. Izvoz u EU ostvaruje učešće sa više od 71 posto u ukupnom bh. izvozu, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 61 posto u ukupnom bh. uvozu. U ovom periodu zabilježen je pad trgovinskog deficita od dva posto.
Izvoz u zemlje CEFTA-e učestvuje sa 16 posto u ukupnom bh. izvozu, a uvoz sa 13 posto u ukupnom uvozu BiH. U 2017. godini zabilježen je rast ukupne robne razmjene sa CEFTA-om od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je izvoz porastao za 28 posto, a uvoz za 12 posto, što je praćeno padom trgovinskog deficita od 22 posto.
Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom Bosna i Hercegovina ima sa Austrijom (145 posto), Slovenijom (107 posto), Njemačkom (76 posto), Hrvatskom (70 posto), Italijom (59 posto), Turskom (56 posto) te Srbijom (54 posto).
U prošloj godini BiH je najviše izvozila u Njemačku, Hrvatsku, Italiju, Srbiju, Sloveniju, Austriju, Tursku te Crnu Goru. Istovremeno je BiH najviše uvozila iz Njemačke, Italije, Srbije, Hrvatske, Kine, Slovenije, Rusije te Turske.
Iz naše zemlje najviše su se izvozila sjedala, električna energija, obrađeno drvo, aluminij u sirovim oblicima i namještaj. U BiH su se u prošloj godini najviše uvozila naftna ulja, lični automobili, sirova nafta, kameni ugalj i briketi, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3983 Re: Dobre vijesti iz BiH
BOSNALIJEK ZA 21. VIJEK: Otvoren novi objekat Kontrole kvaliteta vrijedan više od 20 miiona KM
Najveća farmaceutska kompanija u Bosni i Hercegovini Bosnalijek d.d. (Bosnalijek) je u srijedu, 28. marta svečano otvorila novi objekat Kontrole kvaliteta.
Objekat ukupne površine od 3.350 m² opremljen je savremeno dizajniranim laboratorijama za fizičko-hemijska, mikrobiološka i biološka testiranja. Prostor je projektovan na način da unaprijedi poslovnu efikasnost laboratorijskih procesa. Pri projektiranju, izgradnji i opremanju nove Kontrole kvaliteta korištena su najmodernija tehnološka rješenja koja obezbjeđuju sigurno i zdravo radno okruženje za zaposlene, uz ekološki prihvatljiv uticaj laboratorijskih procesa na okolinu.
„Nova Kontrola kvaliteta je u potpunosti usklađena sa razvojnom strategijom Bosnalijeka i kao takva je osposobljena za kontrolu postojećih i novih generičkih, kao i inovativnih lijekova. Jedan od strateških ciljeva Bosnalijeka je konstantno unapređenje portfolija i kontinuirano snabdijevanje tržišta kvalitetnim proizvodima najnovije generacije“, istaknuo je na svečanom otvaranju novog Bosnalijekovog objekta direktor Nedim Uzunović.
Ovom prilikom je naglasio da će se otvaranjem savremene Kontrole kvaliteta, zajedno sa rastom proizvodnje, stvoriti uslovi za dodatno zapošljavanje visokokvalifikovanih stručnjaka, prije svega, iz oblasti farmacije, hemije i mikrobiologije.
„Planiramo da sve raspoložive resurse Bosnalijeka usmjerimo u pravcu povećavanja investicija, što će u konačnici doprinijeti našem još snažnijem prisustvu i osvajanju visokopotentnih tržišta. Razvoj i rast ćemo ostvariti otvaranjem dodatnih pogona, u zemlji i inostranstvu te stvaranjem novih radnih mjesta i ulaganjem u naše ljudske resurse“, istaknuo je direktor Uzunović.
Najsavremeniji objekat kontrole kvaliteta u farmaceutskoj industriji u BiH otvoren je uz slogan „Bosnalijek za 21. vijek“ i još jedna je potvrda visokih standarda na kojima u proizvodnji i poslovanju insistira najveći domaći proizvođač lijekova.
Najveća farmaceutska kompanija u Bosni i Hercegovini Bosnalijek d.d. (Bosnalijek) je u srijedu, 28. marta svečano otvorila novi objekat Kontrole kvaliteta.
Objekat ukupne površine od 3.350 m² opremljen je savremeno dizajniranim laboratorijama za fizičko-hemijska, mikrobiološka i biološka testiranja. Prostor je projektovan na način da unaprijedi poslovnu efikasnost laboratorijskih procesa. Pri projektiranju, izgradnji i opremanju nove Kontrole kvaliteta korištena su najmodernija tehnološka rješenja koja obezbjeđuju sigurno i zdravo radno okruženje za zaposlene, uz ekološki prihvatljiv uticaj laboratorijskih procesa na okolinu.
„Nova Kontrola kvaliteta je u potpunosti usklađena sa razvojnom strategijom Bosnalijeka i kao takva je osposobljena za kontrolu postojećih i novih generičkih, kao i inovativnih lijekova. Jedan od strateških ciljeva Bosnalijeka je konstantno unapređenje portfolija i kontinuirano snabdijevanje tržišta kvalitetnim proizvodima najnovije generacije“, istaknuo je na svečanom otvaranju novog Bosnalijekovog objekta direktor Nedim Uzunović.
Ovom prilikom je naglasio da će se otvaranjem savremene Kontrole kvaliteta, zajedno sa rastom proizvodnje, stvoriti uslovi za dodatno zapošljavanje visokokvalifikovanih stručnjaka, prije svega, iz oblasti farmacije, hemije i mikrobiologije.
„Planiramo da sve raspoložive resurse Bosnalijeka usmjerimo u pravcu povećavanja investicija, što će u konačnici doprinijeti našem još snažnijem prisustvu i osvajanju visokopotentnih tržišta. Razvoj i rast ćemo ostvariti otvaranjem dodatnih pogona, u zemlji i inostranstvu te stvaranjem novih radnih mjesta i ulaganjem u naše ljudske resurse“, istaknuo je direktor Uzunović.
Najsavremeniji objekat kontrole kvaliteta u farmaceutskoj industriji u BiH otvoren je uz slogan „Bosnalijek za 21. vijek“ i još jedna je potvrda visokih standarda na kojima u proizvodnji i poslovanju insistira najveći domaći proizvođač lijekova.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3984 Re: Dobre vijesti iz BiH
NAŠI PERADARI POTUKLI KONKURENCIJU: Izvoz peradi veći od uvoza za 21 milion KM!
Iz sektora peradarstva BiH prošle godine izvezeno je proizvoda u vrijednosti od 55.500.000 KM, što je za 2.600.000 KM ili pet odsto više nego u 2016. godini, dok je uvoz manji za 1.000.000 KM ili tri odsto, tako da je pokrivenost uvoza izvozom skočila na 165 odsto, rečeno je danas u Sarajevu na predstavljanju analize ovog sektora.
Analizu ovog sektora sačinili su Spoljnotrgovinska komora BiH i USAID/Švedska “Farma dva” projekat.
Predstavnik USAID/Švedska Farma dva projekta Feđa Begović rekao je da je uprkos deficitu u razmjeni od 1.000 tona, sektor peradarstva zabilježio u prošloj godinu suficit od 21.000.000 KM, zahvaljujući izvozu proizvoda sa dodatnom vrijednošću.
“Poređenja radi, prije 10 godina u ovom sektoru smo imali deficit i pokrivenost uvoza izvozom od svega 68 odsto”, naglasio je Begović na konferenciji za novinare, te dodao da je ovaj trend rasta nastavljen zahvaljujući povećanju izvoza na tržišta Crne Gore, Makedonije i Kosova.
Sekretar Asocijacije za prehrambenu industriju u Sektoru privrede Spoljnotrgovinske komore BiH Tijana Muhamedagić istakla je da kompanijama iz ovog sektora treba čestitati na odličnoj strukturi razmjene, jer prerađevine od mesa peradi sada u ukupnom izvozu učestvuju sa 72 odsto vrijednosti.
Prema njenim riječima, prerađevine prate meso peradi koje učestvuju sa 19 odsto, jaja sedam odsto, živa perad dva odsto, dok na u uvozu dominira meso peradi sa 56 odsto, a slijede prerađevine od mesa peradi 20 odsto, živa perad 13 odsto i jaja 11 odsto.
Muhamedagićeva je istakla da su top pet izvoznih tržišta Srbija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Albanija, na čija tržišta se odnosi 98 odsto od ukupne vrijednosti izvoza.
Ona je navela da treba primijetiti i povećanje u broju tržišta, koji je porastao sa 10 na 21, što, kako je rekla, potvrđuje konkurentnost i kvalitet proizvoda iz BiH, koji se danas mogu kupiti na tržištima Evrope, Azije i Australije.
“Analiza podataka za zadnjih deset godina otkriva da još nije dostignut izvoz iz 2012. godine prije ulaska Hrvatske u EU, kada je ta zemlja bila naše drugo izvozno tržište sa 14,3 miliona KM ostvarenog izvoza”, rekla je Muhamedagićeva.
Ona je dodala da se izvoznici nadaju i skorom formalnom odobrenju EU za izvoz peradarskih proizvoda iz BiH na tržište Unije, što bi trebalo dati podstrek daljem razvoju ovog sektora.
Podsjećamo, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je sredinom prošle godine da je Bosna i Hercegovina ispunila sve uvjete za izvoz mesa peradi, prerađevina od tog mesa i jaja u EU. Šarović je rekao da su na ispunjavanju uvjeta radili u skladu s Akcijskim planom koji je dogovoren s nadležnim institucijama Europske unije. Dodao je da će prvo biti odabrane bh. tvrtke za koje su sigurni da ispunjavaju uvjete, da ne bi ponavljali greške od ranije.
Dozvola za izvoz peradi na tržište EU trebala bi stići najkasnije do juna ove godine, što će biti novi podstrek bh peradarima jer se otvara tržište od skoro 500 miliona ljudi.
Iz sektora peradarstva BiH prošle godine izvezeno je proizvoda u vrijednosti od 55.500.000 KM, što je za 2.600.000 KM ili pet odsto više nego u 2016. godini, dok je uvoz manji za 1.000.000 KM ili tri odsto, tako da je pokrivenost uvoza izvozom skočila na 165 odsto, rečeno je danas u Sarajevu na predstavljanju analize ovog sektora.
Analizu ovog sektora sačinili su Spoljnotrgovinska komora BiH i USAID/Švedska “Farma dva” projekat.
Predstavnik USAID/Švedska Farma dva projekta Feđa Begović rekao je da je uprkos deficitu u razmjeni od 1.000 tona, sektor peradarstva zabilježio u prošloj godinu suficit od 21.000.000 KM, zahvaljujući izvozu proizvoda sa dodatnom vrijednošću.
“Poređenja radi, prije 10 godina u ovom sektoru smo imali deficit i pokrivenost uvoza izvozom od svega 68 odsto”, naglasio je Begović na konferenciji za novinare, te dodao da je ovaj trend rasta nastavljen zahvaljujući povećanju izvoza na tržišta Crne Gore, Makedonije i Kosova.
Sekretar Asocijacije za prehrambenu industriju u Sektoru privrede Spoljnotrgovinske komore BiH Tijana Muhamedagić istakla je da kompanijama iz ovog sektora treba čestitati na odličnoj strukturi razmjene, jer prerađevine od mesa peradi sada u ukupnom izvozu učestvuju sa 72 odsto vrijednosti.
Prema njenim riječima, prerađevine prate meso peradi koje učestvuju sa 19 odsto, jaja sedam odsto, živa perad dva odsto, dok na u uvozu dominira meso peradi sa 56 odsto, a slijede prerađevine od mesa peradi 20 odsto, živa perad 13 odsto i jaja 11 odsto.
Muhamedagićeva je istakla da su top pet izvoznih tržišta Srbija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Albanija, na čija tržišta se odnosi 98 odsto od ukupne vrijednosti izvoza.
Ona je navela da treba primijetiti i povećanje u broju tržišta, koji je porastao sa 10 na 21, što, kako je rekla, potvrđuje konkurentnost i kvalitet proizvoda iz BiH, koji se danas mogu kupiti na tržištima Evrope, Azije i Australije.
“Analiza podataka za zadnjih deset godina otkriva da još nije dostignut izvoz iz 2012. godine prije ulaska Hrvatske u EU, kada je ta zemlja bila naše drugo izvozno tržište sa 14,3 miliona KM ostvarenog izvoza”, rekla je Muhamedagićeva.
Ona je dodala da se izvoznici nadaju i skorom formalnom odobrenju EU za izvoz peradarskih proizvoda iz BiH na tržište Unije, što bi trebalo dati podstrek daljem razvoju ovog sektora.
Podsjećamo, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je sredinom prošle godine da je Bosna i Hercegovina ispunila sve uvjete za izvoz mesa peradi, prerađevina od tog mesa i jaja u EU. Šarović je rekao da su na ispunjavanju uvjeta radili u skladu s Akcijskim planom koji je dogovoren s nadležnim institucijama Europske unije. Dodao je da će prvo biti odabrane bh. tvrtke za koje su sigurni da ispunjavaju uvjete, da ne bi ponavljali greške od ranije.
Dozvola za izvoz peradi na tržište EU trebala bi stići najkasnije do juna ove godine, što će biti novi podstrek bh peradarima jer se otvara tržište od skoro 500 miliona ljudi.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3985 Re: Dobre vijesti iz BiH
U GRAČANICI „NIČE“ NOVI POGON ZA AUTOINDUSTRIJU: 85 posto proizvodnje izvozit će se u Njemačku!
Kompanija se bavi proizvodnjom dijelova od čelika za potrebe automobilske industrije i dijelove koji se ugrađuju u robote
„U Gračanici će uskoro biti otvoren novi pogon u kojem će se proizvoditi dijelovi za automobilsku industriju“, piše BiznisInfo.
Tvornicu gradi kompanija “HST CNC technik”, a radovi na objektu su pri samom kraju.
Stoga je danas Ministarstvo prostornog uređenja Tuzlanskog kantona raspisalo javni poziv za učešće javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole. Rok za podnošenje primjedbi i pitanja je 30 dana.
Kompanija se bavi proizvodnjom dijelova od čelika za potrebe automobilske industrije i dijelove koji se ugrađuju u robote. Kako je Buka ranije pisala, ova firma čak 85 posto proizvodnje izvozi na njemačko tržište.
Vlasnice su sestre Senada Bolcen i Tatjana Moralić. A kamen temeljac za izgradnju fabrike položen je u maju 2017. godine.
„Do sada smo firmu razvijali u iznajmljenom prostoru, što je poskupljivalo proizvodnju. Sada je došlo vrijeme da se odvažimo i počnemo graditi halu“, kazala je tada Senada Bolcen.
Ona je tom prilikom dodala da će se gradnjom nove hale steći uvjeti za nabavku mašina i zapošljavanje novih radnika.
Kompanija se bavi proizvodnjom dijelova od čelika za potrebe automobilske industrije i dijelove koji se ugrađuju u robote
„U Gračanici će uskoro biti otvoren novi pogon u kojem će se proizvoditi dijelovi za automobilsku industriju“, piše BiznisInfo.
Tvornicu gradi kompanija “HST CNC technik”, a radovi na objektu su pri samom kraju.
Stoga je danas Ministarstvo prostornog uređenja Tuzlanskog kantona raspisalo javni poziv za učešće javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole. Rok za podnošenje primjedbi i pitanja je 30 dana.
Kompanija se bavi proizvodnjom dijelova od čelika za potrebe automobilske industrije i dijelove koji se ugrađuju u robote. Kako je Buka ranije pisala, ova firma čak 85 posto proizvodnje izvozi na njemačko tržište.
Vlasnice su sestre Senada Bolcen i Tatjana Moralić. A kamen temeljac za izgradnju fabrike položen je u maju 2017. godine.
„Do sada smo firmu razvijali u iznajmljenom prostoru, što je poskupljivalo proizvodnju. Sada je došlo vrijeme da se odvažimo i počnemo graditi halu“, kazala je tada Senada Bolcen.
Ona je tom prilikom dodala da će se gradnjom nove hale steći uvjeti za nabavku mašina i zapošljavanje novih radnika.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3986 Re: Dobre vijesti iz BiH
NAKON REKORDNOG STARTA, NASTAVAK JOŠ BOLJI: Tuzlanski aerodrom uvodi sedmu liniju za Njemačku!
Tuzlanski aerodrrom je ostvario rekordan porast broja putnika početkom ove godine, no i taj rekord uskoro će biti oboren.
Tuzlanski aerodrom se prije nekoliko dana pohvalio rekordom rastu broja putnika odd preko 50 posto u prva dva mjeseca ove godne. U u januaru je imao 40.563 putnika a u februaru 35.976 putnika, što je povećanje za više od 50 posto u poređenju s prva dva mjeseca prethodne godine.
Riječ je o rekordnom povećanju broja putnika neazbilježenom na prostoru BiH nakon rata, no i taj rekord uskoro će biti oboren.
Danas je naime objavljeno da je Wizz Air, najveća niskotarifna aviokompanija u centralnoj i istočnoj Evropi i jedan od avioprijevoznika sa najbržom stopom rasta u Evropi, najavilla otvaranje još jedne linije iz Tuzle za Njmemačku. Riječ je o njemačkom Baden-Badenu s kojim će Tuzla uspostaviti vazdušni most u junu ove godine.
Prvi let nove niskotarifne Wizz Air linije planiran je za 18. juni i saobraćat će dva puta sedmično, ponedjeljkom i petkom, otvarajući odlične nove mogućnosti putovanja za građane BiH i sa početnom cijenom od svega 29.99 KM.
Baden-Baden će tako postati sedmi njemački grad za koji će Wizz Air letjeti.
Kao pionir najniže cijene avio karata u Evropi, Wizz Air odgovara na potražnju svojih kupaca i nastoji stvoriti više mogućnosti i dalje proširiti svoju mrežu iz Tuzle. U 2018. godini ukupno 15 destinacija iz 6 država bit će dostupno iz Tuzle, što dodatno doprinosi rastu lokalne privrede, avioindustrije, turističke i ugostiteljske ponude te poboljšanju poslovnih veza između zemalja.
Tuzlanski aerodrrom je ostvario rekordan porast broja putnika početkom ove godine, no i taj rekord uskoro će biti oboren.
Tuzlanski aerodrom se prije nekoliko dana pohvalio rekordom rastu broja putnika odd preko 50 posto u prva dva mjeseca ove godne. U u januaru je imao 40.563 putnika a u februaru 35.976 putnika, što je povećanje za više od 50 posto u poređenju s prva dva mjeseca prethodne godine.
Riječ je o rekordnom povećanju broja putnika neazbilježenom na prostoru BiH nakon rata, no i taj rekord uskoro će biti oboren.
Danas je naime objavljeno da je Wizz Air, najveća niskotarifna aviokompanija u centralnoj i istočnoj Evropi i jedan od avioprijevoznika sa najbržom stopom rasta u Evropi, najavilla otvaranje još jedne linije iz Tuzle za Njmemačku. Riječ je o njemačkom Baden-Badenu s kojim će Tuzla uspostaviti vazdušni most u junu ove godine.
Prvi let nove niskotarifne Wizz Air linije planiran je za 18. juni i saobraćat će dva puta sedmično, ponedjeljkom i petkom, otvarajući odlične nove mogućnosti putovanja za građane BiH i sa početnom cijenom od svega 29.99 KM.
Baden-Baden će tako postati sedmi njemački grad za koji će Wizz Air letjeti.
Kao pionir najniže cijene avio karata u Evropi, Wizz Air odgovara na potražnju svojih kupaca i nastoji stvoriti više mogućnosti i dalje proširiti svoju mrežu iz Tuzle. U 2018. godini ukupno 15 destinacija iz 6 država bit će dostupno iz Tuzle, što dodatno doprinosi rastu lokalne privrede, avioindustrije, turističke i ugostiteljske ponude te poboljšanju poslovnih veza između zemalja.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3987 Re: Dobre vijesti iz BiH
NOVI PODVIG BOSANSKOHERCEGOVAČKOG FARMACEUTSKOG DIVA: Bosnalijek ostvario prihode od 153 miliona maraka!
Bosanskohercegovačka farmaceutska industrija bilježi dobre poslovne rezultate
Potvrda tome je podatak da je najveći domaći proizvođač Bosnalijek u 2017. godini ostvario prihode od prodaje u iznosu od 153 miliona KM, što je za 17 miliona KM, odnosno 13% više od prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.
Dobit prije oporezivanja iznosila je 13 miliona KM, i to je za 12% više od dobiti ostvarene u prethodnoj godini. Uz podatak da je na inozemnim tržištima prošle godine ostvareno rekordnih 107 miliona KM, odnosno 70% ukupnog prihoda Bosnalijeka, predsjednika Uprave, Nedima Uzunovića posebno raduje podatak da kompanija nastavlja sa jačanjem pozicije tržišnog lidera u BiH, uz realizirani rast prihoda od prodaje od 7%. To je, ističe, potvrda, da bh. građani sve više cijene i vjeruju u domaće farmaceutske proizvode. Svi spomenuti pokazatelji su, dodaje, itekako ohrabrujući zbog ambicioznih investicijskih planova u narednom periodu.
-Raduju nas ovi podaci koji dolaze kao potvrda našeg predanog rada i dokaz da se ograničenja koja nam nameće okruženje u kojem djelujemo mogu prevazići ako ih prihvatimo kao izazove. Izuzetno smo motivirani da nastavimo istim putem, slijedeći suvremene trendove u farmaceutskoj industriji i potrebe pacijenata. Kontinuirano ulažemo u širenje portfolija i certificiranje kvalitete naših proizvoda, kako bi Bosnalijek i njegovi proizvodi stekli afirmaciju na svjetskom tržištu lijekova – ističe Uzunović.
Bosnalijek je u 2017. godini uspješno okončao značajne projekte započete u ranijim godinama, a prije svega projekat izgradnje novog objekta Kontrole kvalitete u kojoj su osigurani optimalni uslovi i vrhunska laboratorijska oprema usklađena sa najnovijim tehnološkim dostignućima u farmaceutskoj industriji.
Podsjećamo, u drugoj polovini prošle godine Bosnalijek je preuzeo udio u domaćoj kompaniji Pharmamed doo, što je poticaj za dalji razvoj ukupne farmaceutske industrije u BiH.
Bosanskohercegovačka farmaceutska industrija bilježi dobre poslovne rezultate
Potvrda tome je podatak da je najveći domaći proizvođač Bosnalijek u 2017. godini ostvario prihode od prodaje u iznosu od 153 miliona KM, što je za 17 miliona KM, odnosno 13% više od prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.
Dobit prije oporezivanja iznosila je 13 miliona KM, i to je za 12% više od dobiti ostvarene u prethodnoj godini. Uz podatak da je na inozemnim tržištima prošle godine ostvareno rekordnih 107 miliona KM, odnosno 70% ukupnog prihoda Bosnalijeka, predsjednika Uprave, Nedima Uzunovića posebno raduje podatak da kompanija nastavlja sa jačanjem pozicije tržišnog lidera u BiH, uz realizirani rast prihoda od prodaje od 7%. To je, ističe, potvrda, da bh. građani sve više cijene i vjeruju u domaće farmaceutske proizvode. Svi spomenuti pokazatelji su, dodaje, itekako ohrabrujući zbog ambicioznih investicijskih planova u narednom periodu.
-Raduju nas ovi podaci koji dolaze kao potvrda našeg predanog rada i dokaz da se ograničenja koja nam nameće okruženje u kojem djelujemo mogu prevazići ako ih prihvatimo kao izazove. Izuzetno smo motivirani da nastavimo istim putem, slijedeći suvremene trendove u farmaceutskoj industriji i potrebe pacijenata. Kontinuirano ulažemo u širenje portfolija i certificiranje kvalitete naših proizvoda, kako bi Bosnalijek i njegovi proizvodi stekli afirmaciju na svjetskom tržištu lijekova – ističe Uzunović.
Bosnalijek je u 2017. godini uspješno okončao značajne projekte započete u ranijim godinama, a prije svega projekat izgradnje novog objekta Kontrole kvalitete u kojoj su osigurani optimalni uslovi i vrhunska laboratorijska oprema usklađena sa najnovijim tehnološkim dostignućima u farmaceutskoj industriji.
Podsjećamo, u drugoj polovini prošle godine Bosnalijek je preuzeo udio u domaćoj kompaniji Pharmamed doo, što je poticaj za dalji razvoj ukupne farmaceutske industrije u BiH.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3988 Re: Dobre vijesti iz BiH
OVO SU ZVANIČNI PODACI: Štednja građana BiH za 3 milijarde KM veća od zaduženosti
Građani BiH krajem prošle godine su na ime kredita kod komercijalnih banaka dugovali 8,6 milijardi KM, što u prosjeku iznosi oko 2.300 KM po stanovniku, podaci su Centralne banke BiH, dok je štednja građana premašila izos od 11 milijardi KM, što znači da građani BiH u prosjeku imaju štedni depozit od 3.450 KM..
Istovremeno je privreda ili kategorija nefinansijskih privatnih preduzeća bila zadužena za 8,3 milijardi KM.
Prema podacima Centralne banke, učešće nekvalitetnih u ukupnim kreditima na kraju prošle godine iznosilo je 10 odsto, odnosno građani i privreda zaključno sa prošlom godinom nisu mogli ispunjavati svoje kreditne obaveze u iznosu višem od 1,6 milijardi KM.
Istovremeneo, štednja građana BiH je za oko 3 milijarde KM veća od zaduženosti.
Na kraju prošle godine, štedni depoziti građana BiH premašili su iznos od 11 milijardi KM, što znači da svaki građanin u prosjeku ima štedni depozit u iznosu od oko 3.400 KM.
Građani BiH krajem prošle godine su na ime kredita kod komercijalnih banaka dugovali 8,6 milijardi KM, što u prosjeku iznosi oko 2.300 KM po stanovniku, podaci su Centralne banke BiH, dok je štednja građana premašila izos od 11 milijardi KM, što znači da građani BiH u prosjeku imaju štedni depozit od 3.450 KM..
Istovremeno je privreda ili kategorija nefinansijskih privatnih preduzeća bila zadužena za 8,3 milijardi KM.
Prema podacima Centralne banke, učešće nekvalitetnih u ukupnim kreditima na kraju prošle godine iznosilo je 10 odsto, odnosno građani i privreda zaključno sa prošlom godinom nisu mogli ispunjavati svoje kreditne obaveze u iznosu višem od 1,6 milijardi KM.
Istovremeneo, štednja građana BiH je za oko 3 milijarde KM veća od zaduženosti.
Na kraju prošle godine, štedni depoziti građana BiH premašili su iznos od 11 milijardi KM, što znači da svaki građanin u prosjeku ima štedni depozit u iznosu od oko 3.400 KM.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3989 Re: Dobre vijesti iz BiH
PROŠLOGODIŠNJI IZVOZ ORUŽJA 200 MILIONA KM: Najveći kupci Saudiska Arabija, Afganistan i SAD
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina je u periodu od januara do decembra 2017. godine, te u prvom mjesecu ove godine, izvezla ukupno 200 miliona KM u oružju i municiji.
Tokom 2017. godine iz BiH najviše se izvozilo u Saudijsku Arabiju, pa u Avganistan, dok su na trećem mjestu Sjedinjene Američke Države. Slijede Turska, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati. Oružje je plasirano i u Srbiju, Maroko i u Hrvatsku .
U posljednjih pet godina najviše oružja iz BiH kupuju Saudijci, pa Amerikanci, te Avganistan, Švajcarska, Egipat, Malezija, Bugarska, Srbija, Turska, Pakistan...
Istovremeno, tokom 2017. godine, u BiH je uvezeno oružje vrijedno oko 14 miliona maraka. Najviše iz Srbije, a naoružanje je stizalo i iz Italije, Slovenije, Belgije, Hrvatske, Češke, Turske, Njemačke, SAD i Austrije.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina je u periodu od januara do decembra 2017. godine, te u prvom mjesecu ove godine, izvezla ukupno 200 miliona KM u oružju i municiji.
Tokom 2017. godine iz BiH najviše se izvozilo u Saudijsku Arabiju, pa u Avganistan, dok su na trećem mjestu Sjedinjene Američke Države. Slijede Turska, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati. Oružje je plasirano i u Srbiju, Maroko i u Hrvatsku .
U posljednjih pet godina najviše oružja iz BiH kupuju Saudijci, pa Amerikanci, te Avganistan, Švajcarska, Egipat, Malezija, Bugarska, Srbija, Turska, Pakistan...
Istovremeno, tokom 2017. godine, u BiH je uvezeno oružje vrijedno oko 14 miliona maraka. Najviše iz Srbije, a naoružanje je stizalo i iz Italije, Slovenije, Belgije, Hrvatske, Češke, Turske, Njemačke, SAD i Austrije.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3990 Re: Dobre vijesti iz BiH
MOGUĆE I U BIH: U ovom bh. gradu otvara se na stotine radnih mjesta, niču nove kompanije, a strane investicije stalno rastu...
Pored tradicionalnih industrija, u prvom redu poljoprivredne i tekstilne po kojoj je Gradačac oduvijek poznat, u ekspanziji su i neke druge industrije, prije svega metaloprerađivačka i automobilska. Od prošle godine Gradačac je i zvanično nosilac Certifikata za povoljno poslovno okruženje, a uska saradnja općinske administracije i privrednika otvorila je vrata novim investicijama
Na 39.340 stanovnika Gradačac ima cca 1.300 registrovanih obrtnika a broj poslovnih subjekata iz godine u godinu raste. Posljednje četiri godine bilježi porast za gotovo 100 novih pravnih lica. Trenutno ih je na području općine oko 900. Nove investicije prate i nova zapošljavanja.
Stotine novih radnih mjesta
„Prema zvaničnim podacima, broj zaposlenih na području općine u posljednjih pet godina povećao se za više od 25 posto. Od 6420 zaposlenih na kraju 2012. godine, ovaj broj je početkom novembra 2017. godine porastao na 8610. Istovremeno, broj nezaposlenih se sa 7834 iz 2012. smanjio na 6596 u januaru 2018. Bitno je napomenuti da je u Gradačcu i veliki broj uposlenih iz drugih općina kao i iz Republike Srpske“, kazao je za BiznisInfo načelnik ove općine Edis Dervišagić.
A u narednom periodu, biće otvorena i nova radna mjesta. Nekoliko investitora već radi na otvaranju novih pogona ili planira investiranje u Gradačac. Jedan od njih je i fojnička fabrika namještaja koja je u novu fabriku u Gradačcu spremna investirati 10 miliona eura.
„Investitor nam je uputio pismo namjere u kojem su izrazili spremnost da u Gradačcu otvore fabriku namještaja. Općina ima na raspolaganju zemljište i svu potrebnu infrastrukturu i sa naše strane sve može biti vrlo brzo završeno, naravno u skladu sa zakonskim propisima. Sa te strane, investitor nema primjedbi. No, kako se radi o fabrici koja proizvodi za IKEA-u, potrebne su im određene količine drvne mase za koje nije izvjesno mogu li biti osigurane. Nažalost ponuda i potražnja kada je u pitanju drvna masa na području Tuzlanskog kantona u velikom su debalansu. Informacije jesu obeshrabrujuće no to ne onemogućava potencijalnog investitora da u skladu sa kriterijima raspodjele drvne mase povuče značajne količine. Ovo je investicija koja bi donijela 400 novih radnih mjesta i ja ću se zbog općine za nju boriti“, kazao je Dervišagić te dodao da je ovo problem koji prevazilazi čak i kantonalni nivo i na njegovom rješavanju bi trebala da radi i vlada FBiH i da zaštiti domaće proizvođače.
No, i bez dolaska novog investitora, u Gradačcu će u narednim mjesecima biti otvorene stotine novih radnih mjesta.
„TMD Group će u narednih par mjeseci zvanično otvoriti novi pogon u koji su proizvodne mašine već montirane. Posao će biti osiguran za 150 novih radnika“, najavio je Dervišagić.
Kompanija koja trenutno zapošljava 671 radnika tu neće stati.
„U protekloj godini otkupili su 14.000 m2 građevinskog zemljišta u industrijskoj zoni i u postupku su pribavljanja dokumentacije za novu fabriku. Vrlo brzo, čitava Industrijska zona 2 biće popunjena. Potražnja je velika, a Općina na neki način već usmjerava dolazak investitora razvijajući industrijske grane po kojima je Gradačac već prepoznatljiv. Preko 90 posto proizvodnje iz naše Industrijske zone II izvozi se na evropsko tržište“, kazao nam je Dervišagić.
Prvi put u suficitu
Zaključno sa novembrom 2017. godine vrijednost prošlogodišnjeg izvoza iznosila je 331 milion KMšto je u odnosu na 2016. godinu kada je izvoz iznosio 309 miliona KM povećanje od 10 posto, a rezultat će biti i bolji kada se ovim brojkama doda i vrijednost izvoza za decembar 2017. godine.
„Računamo da će izvoz u 2017. godini doseći 350 miliona KM. No ono što je još značajnije jeste da je Općina prvi put u prošloj godini ostvarila izvoz veći od uvoza. Rastu izvoza doprinijelo je ulaganje u infrastrukturnu opremljenost industrijskih zona čime su stvorene pretpostavke za dolazak novih investicija, ali i činjenica da mnogi proizvođači sada u Gradačcu proizvode ono što su ranije uvozili što naravno opet dovodi do povećanja broja radnih mjesta“, kazao je Dervišagić.
Među najvećim izvoznicima su TMD Cimos, TMD Group, Wagner Automotive, TMD Hanibal, Fibraworld, kada je u pitanju metaloprerađivačka industrija, zatim Kula Gradačac u tekstilnoj te Inmer i MI99 u prehrambenoj industriji.
„Naši privrednici imaju ugovore na višegodišnjem nivou sa garantovanim količinama otkupa i cijenama i nemaju probleme naplate sa kojima se susreće dobar dio privrednika u BiH. Uglavnom posluju na evropskom tržištu što ne bi bilo moguće da nema kvaliteta i dobrih radnika“, kaže Dervišagić.
Povoljno poslovno okruženje
Ovakav uspjeh općina može dijelom zahvaliti povoljnom geografskom položaju. Do granice sa Evropskom unijom ima 20-ak, a do autoputa koji povezuje Beograd i Zagreb 30-ak minuta vožnje. Kvalitetna putna povezanost jedna je od prednosti za gradačačke privrednike. Tu je i dobro razvijen preduzetnički duh, a za razliku od brojnih općina u BiH, u Gradačcu je postratni period privatizacije bio prilično uspješan.
„Mnogo je pozitivnih primjera privatizacije nekada javnih preduzeća što je omogućilo da se na ove prostore i u periodu nakon 1995. godine privuku investicije koje su kasnije omogućile da uz određeno jezgro, formirano prije svega oko TMD Gradačac oko kojeg se nakon ulaska Cimosa formiraju mnoge firme iz te branše, Gradačac postane jedan od vodećih centara metaloprerađivačke i automobilske industrije u BiH. Tu je i prijeratni brend Kula Gradačac koji se očuvao u poslijeratnom periodu i danas upošljava više od 750 radnika. Otvorena su i neka nova postrojenja pa je broj uposlenih porastao za još stotinu radnika. U ovoj godini broj će dosegnuti 1000 radnika kad je u pitanju tekstilna industrija u Gradačcu“, kazao je Dervišagić.
Na području Gradačca razvijena je i poljoprivredna industrija. Jedina su općina u FBiH koja ima razvijenu protugradnu odbranu na području cijele općine. Značajan dio privrede odnosi se i na drvnu i prehrambenu industriju. Pomenimo samo da je ova općina vodeća po proizvodnji mlijeka – cca 40 % od ukupne proizvodnje mlijeka u BiH proizvedeno je u Gradačcu.
Velike zasluge za razvoj privrede imaju i aktivnosti koje je općinska administracija provela u proteklom periodu kako bi unaprijedila ambijent za poslovanje.
Naime, prošle godine Gradačac je uz podršku projekta RAST koga finansira Američka agencija za međunarodni razvoj USAID, a implementira Catholic Relief Services (CRS) certificiran kao jedinica lokalne samouprave (JLS) sa povoljnim poslovnim okruženjem prema BFC (Business Friendly Certification) SEE standardu.
„Certifikat smo dobili u aprilu prošle godine. Mnogi procesi su unaprijeđeni. Sticanje certifikata za povoljno poslovno okruženje nije samo formalnost nego i veliki posao. Dobijanje certifikata je samo početak priče, on vas obavezuje da i dalje radite i održavate visoke standarde koje ste dostigli“, kazao je načelnik.
Proces certifikacije bio je vrlo zahtjevan no Gradačac je jedna od općina koje su ga uspješno završile. Pritom je uvedeno niz novina koje motiviraju privrednike da ulažu u Gradačac.
„I prije ulaska u ovaj proces Gradačac je pružao povoljno poslovno okruženje no nismo bili svjesni određenih mogućnosti koje nam se nude ukoliko se prilagodimo kriterijima koje nosi sa sobom prostupak certifikacije. Kroz sam proces certifikacije mnoge nedostatke u općinskoj administraciji smo otklonili. Bili smo u prilici mnoge pogodnosti predstaviti i budućim investitorima, naročito ovdje mislim na činjenicu da Općina raspolaže vlastitim zemljištem koje može davati na raspolaganje, ali i da dobijemo mogućnost pristupa i novim izvorima finansiranja. Zahvaljujući činjenici da smo BFC certificirana općina, u narednom periodu uz pomoć BFC mreže FBiH bićemo u prilici da privrednicima omogućimo pristup određenim sredstvima kroz projekte koji će imati dvije dimenzije: pomoći će njima da unaprijede svoje poslovanje, a ujedno će imati i društveni značaj. Proces je ojačao i općinsku administraciju i obavezao je da kontinuirano radi na unapređenju postupaka kako bi se prilagodila novim izazovima“, kaže Dervišagić.
Partnerski odnos sa privrednicima
Općina konstantno radi na stvaranju povoljnih uvjeta za privlačenje novih investicija. Rezultati su već vidljivi.
„Prije 4 godine, Industrijska zona II je bila bez ijedne saobraćajnice, bez ijedne tvornice. Danas je tamo već treća fabrika u izgradnji, a do kraja godine broj zaposlenih će sa 400 biti povećan na 600. Privredne kapacitete stavljamo u prvi plan, a sa privrednicima gradimo partnerske odnose. Želimo da shvate mogućnosti i zakonske okvire u kojima se mogu kretati jedinice lokalne samouprave i oni su po tom pitanju dosta realni. Problem je složeno administrativno ustrojstvo FBiH i BiH i mnoge nadležnosti Općina nema pa neke zahtjeve ne može brzo riješiti. Ono što je na nivou lokalne administracije, rješavamo veoma efikasno. Rok za izdavanje građevinske dozvole smo sveli na 3 dana, pod pretpostavkom da su svi uvjeti zadovoljeni. Ukoliko postoji neka formalna prepreka, imamo i posebnu službu za lokalni ekonomski razvoj koja je uspostavljena da stalno bude na usluzi privrednicima. Imamo pogodnosti u vidu davanja mogućnosti plaćanja rente na rate kroz sklapanje posebnog ugovora sa privrednikom. Kroz BFC proces, kreirana je nova, dvojezična, web stranica sa posebnim dijelom Invest in Gradačac. Ona sad nudi svima mogućnost da se upoznaju sa relevantnim informacijama, statističkim podacima o privredi, potrebnim procedurama, i sl.“, navodi načelnik Dervišagić.
Konstantno ulaganje u industrijske zone
Pored industrijske zone II koja je u punoj ekspanziji, Općina posjeduje još tri industrijske zone. Zona I je staro industrijsko jezgro Gradačca i ona je u potpunosti izgrađena.
„Kada su u pitanju regulacioni planovi industrijskih zona oni su davno urađeni, no zahtjevi i situacija na tržištu se mijenjaju pa Općina prati zahtjeve privrednika (veličina parcela, pristupni putevi i sl.) jer su u prvom planu njihovi interesi“, kazao je Dervišagić.
Ostale industrijske zone, Vučkovci i Porebrice trenutno su u fazi nastajanja. Prošle godine i u njima su otvoreni određeni kapaciteti, ali do punog izražaja doći će realizacijom projekta vodosnabdjevanja, jer će na tim lokalitetima biti izgrađena nova vodovodna mreža koja će riješiti postojeći problem snabdijevanja vodom.
U Zoni II Općina je raspolagala svojim građevinskim zemljištem koje je dato na raspolaganje privednicima putem raspisivanja poziva na osnovu tržišne vrijednosti.
„Razmišljali smo i o ustupanju zemljišta kroz sistem garantovanja radnih mjesta ili određemih poticaja, ali tu je onda pitanje adekvatnog praćenja ugovorenih obaveza tako da smo se opredijelili za najjednostavniji princip. Pokazalo se da cijena zemljišta nije ključni faktor kod odlučivanja. Ključni faktor su ozbiljnost i razvijenost privrede, postojanje pratećih sadržaja kao i efikasne administracije koji nekog investitora opredijele da li da investira ili ne. Fabrike nastale u prethodnom periodu uz sebe vuku prateće investicije i one se naslanjaju jedni na druge“, pojašnjava Dervišagić.
Infrastrukturni radovi kao preduslov za investicije
Prošle godine pušten je u rad i potpuno novi prečistač voda, investicija vrijedna oko 3 miliona KM. Dvostruko je većeg kapaciteta nego stari, a zadovoljiće potrebe privrednika i domaćinstava za narednih 30 godina. Prečistač je urađen dvije trećine doniranim sredstvima Republike Češke. Oprema je u cijelosti obezbijeđena od donatora, a Općina se pobrinula za građevinske radove. Koliko je prečistač važan ne samo za stanovništvo nego i za privrednike, govori i činjenica da bez njegove izgradnje, mnogi ugovori ne bi bili ni mogući.
„Mnoge fabrike u ugovorima sa stranim partnerima imaju kao jedan od preduslova za saradnju ispunjavanje brige o zaštiti okoliša. Ukoliko uslovi zaštite okoliša nisu zadovoljeni, proizvodi automatski ne mogu biti plasirani na zapadno tržište“, pojasnio nam je Dervišagić.
Praktičnom obukom do kvalitetne radne snage
Gradačac se, kao i druge općine u BiH, u posljednje vrijeme sve češće susreće sa problemom nedostatka kvalifikovane radne snage. Kako bi odgovorila i na ovaj problem, Općina je u saradnji sa UNDP-em i TIKA-om ušla u projekat osnivanja „Trening centra za stručno osposobljavanje u sjevernoj Bosni“.
U projektu će svoja sredstva i resurse udružiti Općina i privrednici. Općina Gradačac u te svrhe već je počela obnovu starog Srednjoškolskog centra a opremu će osigurati privrednici. U Centru će biti organizovana praktična obuka u trajanju od 3 do 6 mjeseci za CNC operatere i ostala zanimanja tražena na području Općine i cijele regije.
Pet instruktora je već prošlo obuku u Bursi, kao i 15 učenika koji su tamo boravili i koji su već potpisali ugovore o radu sa fabrikama u Gradačcu. Riječ je o pilot projektu a ideja je da to bude regionalni centar. Radovi na objektu trebali bi biti gotovi do maja. Planirano je da obuka počne već u toku godine, a punim kapacitetom Centar će početi raditi u toku naredne godine.
Zajedno sa ostalim aktivnostima općinske administracije i u tijesnoj saradnji sa privrednicima, Centar će doprinijeti daljem razvoju Gradačca kao privrednog centra regije.
Pored tradicionalnih industrija, u prvom redu poljoprivredne i tekstilne po kojoj je Gradačac oduvijek poznat, u ekspanziji su i neke druge industrije, prije svega metaloprerađivačka i automobilska. Od prošle godine Gradačac je i zvanično nosilac Certifikata za povoljno poslovno okruženje, a uska saradnja općinske administracije i privrednika otvorila je vrata novim investicijama
Na 39.340 stanovnika Gradačac ima cca 1.300 registrovanih obrtnika a broj poslovnih subjekata iz godine u godinu raste. Posljednje četiri godine bilježi porast za gotovo 100 novih pravnih lica. Trenutno ih je na području općine oko 900. Nove investicije prate i nova zapošljavanja.
Stotine novih radnih mjesta
„Prema zvaničnim podacima, broj zaposlenih na području općine u posljednjih pet godina povećao se za više od 25 posto. Od 6420 zaposlenih na kraju 2012. godine, ovaj broj je početkom novembra 2017. godine porastao na 8610. Istovremeno, broj nezaposlenih se sa 7834 iz 2012. smanjio na 6596 u januaru 2018. Bitno je napomenuti da je u Gradačcu i veliki broj uposlenih iz drugih općina kao i iz Republike Srpske“, kazao je za BiznisInfo načelnik ove općine Edis Dervišagić.
A u narednom periodu, biće otvorena i nova radna mjesta. Nekoliko investitora već radi na otvaranju novih pogona ili planira investiranje u Gradačac. Jedan od njih je i fojnička fabrika namještaja koja je u novu fabriku u Gradačcu spremna investirati 10 miliona eura.
„Investitor nam je uputio pismo namjere u kojem su izrazili spremnost da u Gradačcu otvore fabriku namještaja. Općina ima na raspolaganju zemljište i svu potrebnu infrastrukturu i sa naše strane sve može biti vrlo brzo završeno, naravno u skladu sa zakonskim propisima. Sa te strane, investitor nema primjedbi. No, kako se radi o fabrici koja proizvodi za IKEA-u, potrebne su im određene količine drvne mase za koje nije izvjesno mogu li biti osigurane. Nažalost ponuda i potražnja kada je u pitanju drvna masa na području Tuzlanskog kantona u velikom su debalansu. Informacije jesu obeshrabrujuće no to ne onemogućava potencijalnog investitora da u skladu sa kriterijima raspodjele drvne mase povuče značajne količine. Ovo je investicija koja bi donijela 400 novih radnih mjesta i ja ću se zbog općine za nju boriti“, kazao je Dervišagić te dodao da je ovo problem koji prevazilazi čak i kantonalni nivo i na njegovom rješavanju bi trebala da radi i vlada FBiH i da zaštiti domaće proizvođače.
No, i bez dolaska novog investitora, u Gradačcu će u narednim mjesecima biti otvorene stotine novih radnih mjesta.
„TMD Group će u narednih par mjeseci zvanično otvoriti novi pogon u koji su proizvodne mašine već montirane. Posao će biti osiguran za 150 novih radnika“, najavio je Dervišagić.
Kompanija koja trenutno zapošljava 671 radnika tu neće stati.
„U protekloj godini otkupili su 14.000 m2 građevinskog zemljišta u industrijskoj zoni i u postupku su pribavljanja dokumentacije za novu fabriku. Vrlo brzo, čitava Industrijska zona 2 biće popunjena. Potražnja je velika, a Općina na neki način već usmjerava dolazak investitora razvijajući industrijske grane po kojima je Gradačac već prepoznatljiv. Preko 90 posto proizvodnje iz naše Industrijske zone II izvozi se na evropsko tržište“, kazao nam je Dervišagić.
Prvi put u suficitu
Zaključno sa novembrom 2017. godine vrijednost prošlogodišnjeg izvoza iznosila je 331 milion KMšto je u odnosu na 2016. godinu kada je izvoz iznosio 309 miliona KM povećanje od 10 posto, a rezultat će biti i bolji kada se ovim brojkama doda i vrijednost izvoza za decembar 2017. godine.
„Računamo da će izvoz u 2017. godini doseći 350 miliona KM. No ono što je još značajnije jeste da je Općina prvi put u prošloj godini ostvarila izvoz veći od uvoza. Rastu izvoza doprinijelo je ulaganje u infrastrukturnu opremljenost industrijskih zona čime su stvorene pretpostavke za dolazak novih investicija, ali i činjenica da mnogi proizvođači sada u Gradačcu proizvode ono što su ranije uvozili što naravno opet dovodi do povećanja broja radnih mjesta“, kazao je Dervišagić.
Među najvećim izvoznicima su TMD Cimos, TMD Group, Wagner Automotive, TMD Hanibal, Fibraworld, kada je u pitanju metaloprerađivačka industrija, zatim Kula Gradačac u tekstilnoj te Inmer i MI99 u prehrambenoj industriji.
„Naši privrednici imaju ugovore na višegodišnjem nivou sa garantovanim količinama otkupa i cijenama i nemaju probleme naplate sa kojima se susreće dobar dio privrednika u BiH. Uglavnom posluju na evropskom tržištu što ne bi bilo moguće da nema kvaliteta i dobrih radnika“, kaže Dervišagić.
Povoljno poslovno okruženje
Ovakav uspjeh općina može dijelom zahvaliti povoljnom geografskom položaju. Do granice sa Evropskom unijom ima 20-ak, a do autoputa koji povezuje Beograd i Zagreb 30-ak minuta vožnje. Kvalitetna putna povezanost jedna je od prednosti za gradačačke privrednike. Tu je i dobro razvijen preduzetnički duh, a za razliku od brojnih općina u BiH, u Gradačcu je postratni period privatizacije bio prilično uspješan.
„Mnogo je pozitivnih primjera privatizacije nekada javnih preduzeća što je omogućilo da se na ove prostore i u periodu nakon 1995. godine privuku investicije koje su kasnije omogućile da uz određeno jezgro, formirano prije svega oko TMD Gradačac oko kojeg se nakon ulaska Cimosa formiraju mnoge firme iz te branše, Gradačac postane jedan od vodećih centara metaloprerađivačke i automobilske industrije u BiH. Tu je i prijeratni brend Kula Gradačac koji se očuvao u poslijeratnom periodu i danas upošljava više od 750 radnika. Otvorena su i neka nova postrojenja pa je broj uposlenih porastao za još stotinu radnika. U ovoj godini broj će dosegnuti 1000 radnika kad je u pitanju tekstilna industrija u Gradačcu“, kazao je Dervišagić.
Na području Gradačca razvijena je i poljoprivredna industrija. Jedina su općina u FBiH koja ima razvijenu protugradnu odbranu na području cijele općine. Značajan dio privrede odnosi se i na drvnu i prehrambenu industriju. Pomenimo samo da je ova općina vodeća po proizvodnji mlijeka – cca 40 % od ukupne proizvodnje mlijeka u BiH proizvedeno je u Gradačcu.
Velike zasluge za razvoj privrede imaju i aktivnosti koje je općinska administracija provela u proteklom periodu kako bi unaprijedila ambijent za poslovanje.
Naime, prošle godine Gradačac je uz podršku projekta RAST koga finansira Američka agencija za međunarodni razvoj USAID, a implementira Catholic Relief Services (CRS) certificiran kao jedinica lokalne samouprave (JLS) sa povoljnim poslovnim okruženjem prema BFC (Business Friendly Certification) SEE standardu.
„Certifikat smo dobili u aprilu prošle godine. Mnogi procesi su unaprijeđeni. Sticanje certifikata za povoljno poslovno okruženje nije samo formalnost nego i veliki posao. Dobijanje certifikata je samo početak priče, on vas obavezuje da i dalje radite i održavate visoke standarde koje ste dostigli“, kazao je načelnik.
Proces certifikacije bio je vrlo zahtjevan no Gradačac je jedna od općina koje su ga uspješno završile. Pritom je uvedeno niz novina koje motiviraju privrednike da ulažu u Gradačac.
„I prije ulaska u ovaj proces Gradačac je pružao povoljno poslovno okruženje no nismo bili svjesni određenih mogućnosti koje nam se nude ukoliko se prilagodimo kriterijima koje nosi sa sobom prostupak certifikacije. Kroz sam proces certifikacije mnoge nedostatke u općinskoj administraciji smo otklonili. Bili smo u prilici mnoge pogodnosti predstaviti i budućim investitorima, naročito ovdje mislim na činjenicu da Općina raspolaže vlastitim zemljištem koje može davati na raspolaganje, ali i da dobijemo mogućnost pristupa i novim izvorima finansiranja. Zahvaljujući činjenici da smo BFC certificirana općina, u narednom periodu uz pomoć BFC mreže FBiH bićemo u prilici da privrednicima omogućimo pristup određenim sredstvima kroz projekte koji će imati dvije dimenzije: pomoći će njima da unaprijede svoje poslovanje, a ujedno će imati i društveni značaj. Proces je ojačao i općinsku administraciju i obavezao je da kontinuirano radi na unapređenju postupaka kako bi se prilagodila novim izazovima“, kaže Dervišagić.
Partnerski odnos sa privrednicima
Općina konstantno radi na stvaranju povoljnih uvjeta za privlačenje novih investicija. Rezultati su već vidljivi.
„Prije 4 godine, Industrijska zona II je bila bez ijedne saobraćajnice, bez ijedne tvornice. Danas je tamo već treća fabrika u izgradnji, a do kraja godine broj zaposlenih će sa 400 biti povećan na 600. Privredne kapacitete stavljamo u prvi plan, a sa privrednicima gradimo partnerske odnose. Želimo da shvate mogućnosti i zakonske okvire u kojima se mogu kretati jedinice lokalne samouprave i oni su po tom pitanju dosta realni. Problem je složeno administrativno ustrojstvo FBiH i BiH i mnoge nadležnosti Općina nema pa neke zahtjeve ne može brzo riješiti. Ono što je na nivou lokalne administracije, rješavamo veoma efikasno. Rok za izdavanje građevinske dozvole smo sveli na 3 dana, pod pretpostavkom da su svi uvjeti zadovoljeni. Ukoliko postoji neka formalna prepreka, imamo i posebnu službu za lokalni ekonomski razvoj koja je uspostavljena da stalno bude na usluzi privrednicima. Imamo pogodnosti u vidu davanja mogućnosti plaćanja rente na rate kroz sklapanje posebnog ugovora sa privrednikom. Kroz BFC proces, kreirana je nova, dvojezična, web stranica sa posebnim dijelom Invest in Gradačac. Ona sad nudi svima mogućnost da se upoznaju sa relevantnim informacijama, statističkim podacima o privredi, potrebnim procedurama, i sl.“, navodi načelnik Dervišagić.
Konstantno ulaganje u industrijske zone
Pored industrijske zone II koja je u punoj ekspanziji, Općina posjeduje još tri industrijske zone. Zona I je staro industrijsko jezgro Gradačca i ona je u potpunosti izgrađena.
„Kada su u pitanju regulacioni planovi industrijskih zona oni su davno urađeni, no zahtjevi i situacija na tržištu se mijenjaju pa Općina prati zahtjeve privrednika (veličina parcela, pristupni putevi i sl.) jer su u prvom planu njihovi interesi“, kazao je Dervišagić.
Ostale industrijske zone, Vučkovci i Porebrice trenutno su u fazi nastajanja. Prošle godine i u njima su otvoreni određeni kapaciteti, ali do punog izražaja doći će realizacijom projekta vodosnabdjevanja, jer će na tim lokalitetima biti izgrađena nova vodovodna mreža koja će riješiti postojeći problem snabdijevanja vodom.
U Zoni II Općina je raspolagala svojim građevinskim zemljištem koje je dato na raspolaganje privednicima putem raspisivanja poziva na osnovu tržišne vrijednosti.
„Razmišljali smo i o ustupanju zemljišta kroz sistem garantovanja radnih mjesta ili određemih poticaja, ali tu je onda pitanje adekvatnog praćenja ugovorenih obaveza tako da smo se opredijelili za najjednostavniji princip. Pokazalo se da cijena zemljišta nije ključni faktor kod odlučivanja. Ključni faktor su ozbiljnost i razvijenost privrede, postojanje pratećih sadržaja kao i efikasne administracije koji nekog investitora opredijele da li da investira ili ne. Fabrike nastale u prethodnom periodu uz sebe vuku prateće investicije i one se naslanjaju jedni na druge“, pojašnjava Dervišagić.
Infrastrukturni radovi kao preduslov za investicije
Prošle godine pušten je u rad i potpuno novi prečistač voda, investicija vrijedna oko 3 miliona KM. Dvostruko je većeg kapaciteta nego stari, a zadovoljiće potrebe privrednika i domaćinstava za narednih 30 godina. Prečistač je urađen dvije trećine doniranim sredstvima Republike Češke. Oprema je u cijelosti obezbijeđena od donatora, a Općina se pobrinula za građevinske radove. Koliko je prečistač važan ne samo za stanovništvo nego i za privrednike, govori i činjenica da bez njegove izgradnje, mnogi ugovori ne bi bili ni mogući.
„Mnoge fabrike u ugovorima sa stranim partnerima imaju kao jedan od preduslova za saradnju ispunjavanje brige o zaštiti okoliša. Ukoliko uslovi zaštite okoliša nisu zadovoljeni, proizvodi automatski ne mogu biti plasirani na zapadno tržište“, pojasnio nam je Dervišagić.
Praktičnom obukom do kvalitetne radne snage
Gradačac se, kao i druge općine u BiH, u posljednje vrijeme sve češće susreće sa problemom nedostatka kvalifikovane radne snage. Kako bi odgovorila i na ovaj problem, Općina je u saradnji sa UNDP-em i TIKA-om ušla u projekat osnivanja „Trening centra za stručno osposobljavanje u sjevernoj Bosni“.
U projektu će svoja sredstva i resurse udružiti Općina i privrednici. Općina Gradačac u te svrhe već je počela obnovu starog Srednjoškolskog centra a opremu će osigurati privrednici. U Centru će biti organizovana praktična obuka u trajanju od 3 do 6 mjeseci za CNC operatere i ostala zanimanja tražena na području Općine i cijele regije.
Pet instruktora je već prošlo obuku u Bursi, kao i 15 učenika koji su tamo boravili i koji su već potpisali ugovore o radu sa fabrikama u Gradačcu. Riječ je o pilot projektu a ideja je da to bude regionalni centar. Radovi na objektu trebali bi biti gotovi do maja. Planirano je da obuka počne već u toku godine, a punim kapacitetom Centar će početi raditi u toku naredne godine.
Zajedno sa ostalim aktivnostima općinske administracije i u tijesnoj saradnji sa privrednicima, Centar će doprinijeti daljem razvoju Gradačca kao privrednog centra regije.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3991 Re: Dobre vijesti iz BiH
PROCVAT NAMJENSKE INDUSTRIJE: Ginex iz Goražda uvećao prihode za skoro 7 miliona KM
Kompanija Unis Ginex Goražde ostvarila je prošle godine prihode od 43,7 miliona maraka a broj uposlenih je porastao na 678.
Poređenja radi, Unis Ginex je 2016. imao poslovne prihode od 36,5 miliona KM, a godinu ranije 29,2 miliona, što pokazuje u kakvoj je ekspanziji kompanija, javlja Biznisinfo.ba.
Unis Ginex je jedan od lidera namjenske industrije u Bosni i Hercegovini. Većinski vlasnik firme je Vlada Federacije s 51 posto vlasništva.
Namjenska industrija BiH je u velikoj ekspanziji a velika većina proizvodnje se izvozi.
Uspješno je poslovala i tvornica municije Igman iz Konjica. Direktor Igmana Džahid Muratbegović, rekao je krajem prošle godine da će ukupni prihod tvornice biti trocifren a profit dvocifren.
Ukupan prihod namjenske industrije Federacije BiH u 2016. godini iznosio je 207 miliona i bio veći je za 21 posto u odnosu na godinu ranije, a prihod od izvoza 173 miliona KM, što je 29 posto više u odnosu 2015. godinu.
U 2017. godini pokazatečji će biti neuporedivo bolji, budući da su glavne tvornice namjenske industrije zabilježile snažan rast proizvodnje i prodaje.
Kompanija Unis Ginex Goražde ostvarila je prošle godine prihode od 43,7 miliona maraka a broj uposlenih je porastao na 678.
Poređenja radi, Unis Ginex je 2016. imao poslovne prihode od 36,5 miliona KM, a godinu ranije 29,2 miliona, što pokazuje u kakvoj je ekspanziji kompanija, javlja Biznisinfo.ba.
Unis Ginex je jedan od lidera namjenske industrije u Bosni i Hercegovini. Većinski vlasnik firme je Vlada Federacije s 51 posto vlasništva.
Namjenska industrija BiH je u velikoj ekspanziji a velika većina proizvodnje se izvozi.
Uspješno je poslovala i tvornica municije Igman iz Konjica. Direktor Igmana Džahid Muratbegović, rekao je krajem prošle godine da će ukupni prihod tvornice biti trocifren a profit dvocifren.
Ukupan prihod namjenske industrije Federacije BiH u 2016. godini iznosio je 207 miliona i bio veći je za 21 posto u odnosu na godinu ranije, a prihod od izvoza 173 miliona KM, što je 29 posto više u odnosu 2015. godinu.
U 2017. godini pokazatečji će biti neuporedivo bolji, budući da su glavne tvornice namjenske industrije zabilježile snažan rast proizvodnje i prodaje.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#3992 Re: Dobre vijesti iz BiH
DOK SE DVOJE SVAĐAJU...: BiH pet puta povećala izvoz u Katar!
Bosna i Hercegovina je za više od pet puta povećala izvoz robe u Katar od kada je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu pod sankcijama susjednih arapskih zemalja.
Zvanični podaci pokazuju kako je tokom prošle godine u Katar uvezeno robe i proizvoda u vrijednosti većoj od dva miliona maraka, što je skromno, ali ako se uzme u obzir da je 2016. godine uvoz iznosio 389.260 KM, nije beznačajno.
S druge strane, uvoz iz Katara u BiH je zanemariv jer je prošle godine iznosio ni cijelih 30.000 maraka, što je gotovo na istom nivou kao i u prethodnih nekoliko godina.
Delegacija privrednika i visokih zvaničnika iz BiH završila je juče dvodnevnu posjetu ovoj zalivskoj zemlji, a na osnovu koje bi u budućnosti plasman proizvoda iz BiH trebalo da bude još lakši.
Privrednu delegaciju na čelu sa Ahmetom Egrlićem, predsjednikom Spoljnotrgovinske komre BiH, činili su predstavnici devet kompanija iz oblasti građevinarstva, prehrambene industrije, industrije namještaja, proizvodnje lijekova, te turizma.
Delegaciju Savjeta ministara BiH predvodio je Denis Zvizdić, predsjedavajući, te njegov zamjenik Mirko Šarović, a u njoj su bila još tri ministra te Gordan Milinić, direktor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH.
Već prvog dana posjete, ostvareni su brojni kontakti, te uspostavljena konkretna saradnja. “AS Holding” je potpisao protokol za plasman tuzlanske soli, te “Klasovih” i “Vispakovih” proizvoda.
Podsjećamo, na policama katarskih marketa već se nalaze pojedini bh. proizvodi. Juče je održan i biznis forum, gdje su privrednici tražili svoju šansu za proboj na ovo tržište, dok je državna delegacija zagovarala privlačenje katarskih investicija u BiH.
“Vrlo su zainteresovani za proizvodnju i uvoz hrane iz BiH. Potpisivanje sporazuma je dobar primjer da se saradnja nastavi”, kazao je Zvizdić.
S druge strane, kaže on, nivo zainteresovanosti katarskih biznismena za BiH je znatno povećan posebno od kada je uvedena direktna avio-linija.
“Oni će sve češće dolaziti, a ono što je nama važno jeste da imamo nove investicije i da dosta skromnu ekonomsku saradnju podignemo na jedan ozbiljan nivo”, kazao je Zvizdić, koji je predstavio ekonomske i investicione potencijale BiH.
Abdulah Bin Naser al Tani, katarski premijer, podržao je sve prezentovane ideje o saradnji i izrazio nadu da će se s njim susresti i bh. privrednici nakon jučerašnjeg foruma.
Inače, treba napomenuti i da je na sarajevskom aerodromu nedavno počela izgradnja rashladne komore, pa će od proljeća biti moguć izvoz lako kvarljive robe kao što su meso, mlijeko i mliječni proizvodi, te voće i povrće.
Investicija vrijedna više od 300.000 KM povećaće mogućnosti privrednika iz BiH da svoje proizvode plasiraju na nova tržišta, prije svih arapskih zemalja.
/
Bosna i Hercegovina je za više od pet puta povećala izvoz robe u Katar od kada je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu pod sankcijama susjednih arapskih zemalja.
Zvanični podaci pokazuju kako je tokom prošle godine u Katar uvezeno robe i proizvoda u vrijednosti većoj od dva miliona maraka, što je skromno, ali ako se uzme u obzir da je 2016. godine uvoz iznosio 389.260 KM, nije beznačajno.
S druge strane, uvoz iz Katara u BiH je zanemariv jer je prošle godine iznosio ni cijelih 30.000 maraka, što je gotovo na istom nivou kao i u prethodnih nekoliko godina.
Delegacija privrednika i visokih zvaničnika iz BiH završila je juče dvodnevnu posjetu ovoj zalivskoj zemlji, a na osnovu koje bi u budućnosti plasman proizvoda iz BiH trebalo da bude još lakši.
Privrednu delegaciju na čelu sa Ahmetom Egrlićem, predsjednikom Spoljnotrgovinske komre BiH, činili su predstavnici devet kompanija iz oblasti građevinarstva, prehrambene industrije, industrije namještaja, proizvodnje lijekova, te turizma.
Delegaciju Savjeta ministara BiH predvodio je Denis Zvizdić, predsjedavajući, te njegov zamjenik Mirko Šarović, a u njoj su bila još tri ministra te Gordan Milinić, direktor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH.
Već prvog dana posjete, ostvareni su brojni kontakti, te uspostavljena konkretna saradnja. “AS Holding” je potpisao protokol za plasman tuzlanske soli, te “Klasovih” i “Vispakovih” proizvoda.
Podsjećamo, na policama katarskih marketa već se nalaze pojedini bh. proizvodi. Juče je održan i biznis forum, gdje su privrednici tražili svoju šansu za proboj na ovo tržište, dok je državna delegacija zagovarala privlačenje katarskih investicija u BiH.
“Vrlo su zainteresovani za proizvodnju i uvoz hrane iz BiH. Potpisivanje sporazuma je dobar primjer da se saradnja nastavi”, kazao je Zvizdić.
S druge strane, kaže on, nivo zainteresovanosti katarskih biznismena za BiH je znatno povećan posebno od kada je uvedena direktna avio-linija.
“Oni će sve češće dolaziti, a ono što je nama važno jeste da imamo nove investicije i da dosta skromnu ekonomsku saradnju podignemo na jedan ozbiljan nivo”, kazao je Zvizdić, koji je predstavio ekonomske i investicione potencijale BiH.
Abdulah Bin Naser al Tani, katarski premijer, podržao je sve prezentovane ideje o saradnji i izrazio nadu da će se s njim susresti i bh. privrednici nakon jučerašnjeg foruma.
Inače, treba napomenuti i da je na sarajevskom aerodromu nedavno počela izgradnja rashladne komore, pa će od proljeća biti moguć izvoz lako kvarljive robe kao što su meso, mlijeko i mliječni proizvodi, te voće i povrće.
Investicija vrijedna više od 300.000 KM povećaće mogućnosti privrednika iz BiH da svoje proizvode plasiraju na nova tržišta, prije svih arapskih zemalja.
/
-
Šunj
- Posts: 1621
- Joined: 13/02/2010 04:02
- Location: American Samoa
#3993 Re: Dobre vijesti iz BiH
Iz dijaspore u BiH u 2017. godini stigla 2,51 milijarda!
Srijeda, 18.04.2018.,
Iz inostranstva je u BiH prošle godine na osnovu novčanih doznaka stigla 2,51 milijarda maraka, što je za 170,5 miliona ili 7,2 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.
Prema podacima Centralne banke BiH, priliv na osnovu doznaka je u 2017. dostigao nivo iz 2007. godine, odnosno prije nego što je izbila svjetska ekonomska kriza, koja je napravila haos u globalnoj ekonomiji, što je uticalo i na pad priliva novca iz inostranstva.
– Oporavak ekonomija iz kojih imamo najveći priliv radničkih doznaka je osnovni razlog povećanja priliva po ovom osnovu. Penzije, kao drugi najznačajniji priliv na računu sekundarnog dohotka, iznosile su 1,17 milijardi maraka, što je takođe rast od 7,2 odsto u odnosu na godinu ranije – istakli su u Centralnoj banci.
Statistika pokazuje da su od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inostranstva počele da padaju i taj trend imale su sve do 2012. od kada počinju postepeno da se oporavljaju. Svih prethodnih godina novčana pomoć građanima BiH je rasla, da bi konačno dosegla nivo iz 2007. godine kada je preko granice stiglo najviše novca.
– Doznake uglavnom predstavljaju novčanu pomoć porodicama koje ih koriste za vlastitu potrošnju i podizanje standarda. One su blago rasle u proteklim godinama, a razlozi leže u boljem imovinskom stanju ljudi koji su odranije u dijaspori i novom talasu odlazaka kojem svjedočimo u posljednjim godinama. Kao rezultat toga novi migranti počinju da dostavljaju novac u domovinu – kazali su u Centralnoj banci BiH.
Ekonomisti ističu da parametri o doznakama pokazuju da su ekonomije zemalja iz kojih su stizale dostigle pretkrizni nivo iz 2007. godine.
– Može se očekivati, uzimajući u obzir i faktor daljeg odlaska stanovništva, da će rasti iznos doznaka i penzija iz inostranstva. Specifičnost je da naši javni fondovi nemaju nikakve koristi od tih doznaka jer su porezi i doprinosi plaćeni u zemlji iz kojih stižu. To je novac isključivo za stanovništvo i finansiranje njihove potrošnje. Taj izvor novca je za mnoge jedini način da sastave kraj sa krajem – kazao je ekonomista Goran Radivojac.
On smatra da je iznos pristiglih doznaka mnogo veći od onih koje prikazuje Centralna banka, jer novac u zemlju stiže i na drugi način i ne prikazuje se kroz transfere.
Dijaspora
Podaci o broju građana BiH koji žive u inostranstvu variraju od institucije do institucije.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, građani rođeni u BiH, bez obzira na to čije državljanstvo imali, žive u 50 zemalja, a ukupno ih je 1,67 miliona. U zemljama Evropske unije nalazi se 57 odsto ili 955 780 osoba. Taj broj se povećava iz godine u godinu jer sve više stanovnika napušta BiH i odlazi na rad u inostranstvo.
Srijeda, 18.04.2018.,
Iz inostranstva je u BiH prošle godine na osnovu novčanih doznaka stigla 2,51 milijarda maraka, što je za 170,5 miliona ili 7,2 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.
Prema podacima Centralne banke BiH, priliv na osnovu doznaka je u 2017. dostigao nivo iz 2007. godine, odnosno prije nego što je izbila svjetska ekonomska kriza, koja je napravila haos u globalnoj ekonomiji, što je uticalo i na pad priliva novca iz inostranstva.
– Oporavak ekonomija iz kojih imamo najveći priliv radničkih doznaka je osnovni razlog povećanja priliva po ovom osnovu. Penzije, kao drugi najznačajniji priliv na računu sekundarnog dohotka, iznosile su 1,17 milijardi maraka, što je takođe rast od 7,2 odsto u odnosu na godinu ranije – istakli su u Centralnoj banci.
Statistika pokazuje da su od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inostranstva počele da padaju i taj trend imale su sve do 2012. od kada počinju postepeno da se oporavljaju. Svih prethodnih godina novčana pomoć građanima BiH je rasla, da bi konačno dosegla nivo iz 2007. godine kada je preko granice stiglo najviše novca.
– Doznake uglavnom predstavljaju novčanu pomoć porodicama koje ih koriste za vlastitu potrošnju i podizanje standarda. One su blago rasle u proteklim godinama, a razlozi leže u boljem imovinskom stanju ljudi koji su odranije u dijaspori i novom talasu odlazaka kojem svjedočimo u posljednjim godinama. Kao rezultat toga novi migranti počinju da dostavljaju novac u domovinu – kazali su u Centralnoj banci BiH.
Ekonomisti ističu da parametri o doznakama pokazuju da su ekonomije zemalja iz kojih su stizale dostigle pretkrizni nivo iz 2007. godine.
– Može se očekivati, uzimajući u obzir i faktor daljeg odlaska stanovništva, da će rasti iznos doznaka i penzija iz inostranstva. Specifičnost je da naši javni fondovi nemaju nikakve koristi od tih doznaka jer su porezi i doprinosi plaćeni u zemlji iz kojih stižu. To je novac isključivo za stanovništvo i finansiranje njihove potrošnje. Taj izvor novca je za mnoge jedini način da sastave kraj sa krajem – kazao je ekonomista Goran Radivojac.
On smatra da je iznos pristiglih doznaka mnogo veći od onih koje prikazuje Centralna banka, jer novac u zemlju stiže i na drugi način i ne prikazuje se kroz transfere.
Dijaspora
Podaci o broju građana BiH koji žive u inostranstvu variraju od institucije do institucije.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, građani rođeni u BiH, bez obzira na to čije državljanstvo imali, žive u 50 zemalja, a ukupno ih je 1,67 miliona. U zemljama Evropske unije nalazi se 57 odsto ili 955 780 osoba. Taj broj se povećava iz godine u godinu jer sve više stanovnika napušta BiH i odlazi na rad u inostranstvo.
-
Daryl Dixon
- Posts: 6466
- Joined: 18/06/2014 01:09
- Location: Šeher Sarajevo
-
bumerangss
- Posts: 4461
- Joined: 12/01/2015 16:47
#3995 Re: Dobre vijesti iz BiH
Zašto nema dobrih vijesti iz BiH?! 
Ja ovu temu volim prelistati
Ja ovu temu volim prelistati
-
asurbanipal
- Posts: 6702
- Joined: 28/06/2010 15:54
- Location: opet sam ti u kafani
#3996 Re: Dobre vijesti iz BiH
Turisti okupirali Mostar: Turistički radnici od 1. maja očekuju najviše
https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja ... 80501068#1
-
foton
- Posts: 710
- Joined: 05/07/2004 11:02
-
passiv
- Posts: 252
- Joined: 29/04/2012 15:57
-
O'zone
- Globalni moderator
- Posts: 22352
- Joined: 17/02/2008 20:29
- Location: Kad god popizdite na vlast, sjetite se da i u opoziciji sjede ista takva govna...."
-
Better Man
- Posts: 16763
- Joined: 01/10/2006 20:10
#4000 Re: Dobre vijesti iz BiH
http://www.tportal.hr/sport/clanak/bosa ... i-20180528
MADE IN BIH
Bosanski ponos! Cijeli svijet gledat će njihov proizvod na utakmicama SP-a u Rusiji!
Autor: S.Š. / Hina Zadnja izmjena 28.05.2018 16:16 Objavljeno 28.05.2018 u 16:16
21
0
0
1
0
3
Ispiši
tportal
Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia
Suci, asistenti i delegati na Svjetskom nogometnog prvenstvu u Rusiji nosit će Adidasove kopačke koje su proizvedene u Bosni i Hercegovini, objavila je redakcija N1 televizije iz te zemlje
Iako se bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija nije plasirala na Mundijal u Rusiji ipak će biti povezana s Mundijalom s kopačkama sa suce koje su proizvedene u tvornici Sanino u Prnjavoru.
Radnice su već završile posebnu seriju od 351 par kopačaka s vrhunskim materijala od kengurove kože, pozlaćenim nitima i logom Mundijama.
'Ovaj artikl Copa Mundiale radi se preko 30 godina, naša kompanija je do sada Adidasu isporučila preko 12 milijuna pari. To je posebna serija, unikat, kojega vjerojatno kompanija Adidas neće više proizvoditi', rekao je direktor tvornice Sanino Radovan Pazurević.
Ova kompanija koja ima tvornice u Prnjavoru i Derventi ima zaposlenih 900 radnika i godišnje proizvode 800 tisuća pari obuće za izvoz.
MADE IN BIH
Bosanski ponos! Cijeli svijet gledat će njihov proizvod na utakmicama SP-a u Rusiji!
Autor: S.Š. / Hina Zadnja izmjena 28.05.2018 16:16 Objavljeno 28.05.2018 u 16:16
21
0
0
1
0
3
Ispiši
tportal
Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia
Suci, asistenti i delegati na Svjetskom nogometnog prvenstvu u Rusiji nosit će Adidasove kopačke koje su proizvedene u Bosni i Hercegovini, objavila je redakcija N1 televizije iz te zemlje
Iako se bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija nije plasirala na Mundijal u Rusiji ipak će biti povezana s Mundijalom s kopačkama sa suce koje su proizvedene u tvornici Sanino u Prnjavoru.
Radnice su već završile posebnu seriju od 351 par kopačaka s vrhunskim materijala od kengurove kože, pozlaćenim nitima i logom Mundijama.
'Ovaj artikl Copa Mundiale radi se preko 30 godina, naša kompanija je do sada Adidasu isporučila preko 12 milijuna pari. To je posebna serija, unikat, kojega vjerojatno kompanija Adidas neće više proizvoditi', rekao je direktor tvornice Sanino Radovan Pazurević.
Ova kompanija koja ima tvornice u Prnjavoru i Derventi ima zaposlenih 900 radnika i godišnje proizvode 800 tisuća pari obuće za izvoz.