Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Već skoro mjesec dana ekipa stručnih ljudi zeničkog preduzeća Bosio d.o.o. Zenica pušta potpuno novi pogon termičke obrade u rad u gradu Tomsku u Rusiji.
Oprema je izrađena u Zenici, a ovih dana na temperaturama zraka do -30 0C rade se završne probe. Softwer za rad svih peći izrađen je u Zenici. Radi se o najsavremenijoj opremi za plinsku cementaciju i nitriranje. Izrađene su 3 velike jamske peći volumena po 20 m3 (od kojih je jedna plinska), te uređaj za pranje, kada za kaljenje i endogenerator.
Trenutno se provode testiranja opreme u probnom radu, kao i obuka zaposlenika. Prva testiranja dala su veoma dobre rezultate. Dobijene su pohvale za kvalitetno obavljen posao od strane investitora.
Rusija je velika zemlja, sa ogromnim potencijalima, tako da se nudi velika šansa za kvalitetne firme iz BiH da svoje proizvode plasiraju na tržište ove zemlje. Vođa projekta, dr. Jusuf Duraković, inače univerzitetski profesor, iznosi svoje veliko oduševljenje i zadovoljstvo što se i ovaj projekat uspješno privodi kraju, naglašavajući da je sličan projekat prije 2 godine realizovan u Novosibirsku, piše Direktno.ba.
Bh. kompanija gradi terminal Luke Gaženica u Zadru
Kompanija Širbegović Inženjering iz Gračanice angažovana je na izgradnji terminale Luke Gaženica u hrvatskom Zadru.
– U toku su radovi na terminalu Luka Gaženica – objavila je kompanija na svojoj internet stranici uz galeriju fotografija sa terena.
Inače, Širbegović inženjering je regionalni lider u izgradnji objekata od armiranog betona a prošle godine je radio neke od najvećih projekata u regionu, uključujući robnu kuću IKEA u Beogradu.
Firma je prošle godine ostvarila rast prihoda od 36 posto.
3 priče o uspjehu: Poduzetnice predvode bh. dijasporu u investicijama
Žene iz Bosne i Hercegovine predvode organizovanje bh. dijaspore širom svijeta. Niz je uspješnih primjera žena-poduzetnica iz BiH koje su ostavile veliki trag u kompanijama u Sjedinjenim Američkim Državama, Švedskoj, Holandiji, Njemačkoj.
Ovo su 3 priče o njihovom povratku u BiH i investicijama koje su pokrenule u domovini.
# Od male firme do giganta
Ajša Obarčanin se vratila iz Holandije te je uložila svoj novac i znanje u kompaniju MDG International, koju je osnovala sa svojim mužem Murisom Obarčaninom.
Od male porodične firme MDG je narastao u izvoznika u Njemačku, Švedsku i Holandiju, a uz podršku USAID Diaspora Investa, uspješno su okončali aktivnosti treninga i obuke za rukovođenje ERP sistemima u proizvodnji. Oni dalje rastu, a Ajša je jedna od pokretača inicijative za formiranje Savjetodavnog vijeća investitora iz bh. dijaspore.
# Čokoladice za svjetsko tržište
Prije nekoliko dana u medijima širom Bosne i Hercegovine odjeknula je priča o Lilijan Sulejmanović. Riječ je o mladoj poduzetnici koja živi i radi u Velikoj Britaniji, a koja je nedavno, u saradnji sa lokalnim partnerima, pokrenula kompaniju “Te Ora” koja će proizvoditi energetske čokoladice za svjetsko tržište.
Lilijan je nakon studija na Oxfordu i Harvardu, svoje znanje, iskustvo i kapital, uložiti u razvoj biznisa u Bosni i Hercegovini. “Te Ora” je jedna od kompanija-korisnica grant programa USAID Diaspora Invest.
# Izvoz za Zapadnu Evropu i Skandinaviju
Alma Čustović je direktorica kompanije BMT Engineering u Mostaru. Riječ je o mladoj kompaniji koja se nalazi u sastavu kompanije iz Švedske, koja izrađuje dijelove po konstrukcionoj dokumentaciji kupca, projektuju nove dijelove i izrađuju tehničku dokumentaciju. Više od 90% proizvoda izvoze u Zapadnu Evropu i Skandinaviju.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine danas je predstavila analizu uvoza i izvoza sektora ljekovitog bilja i šumskih proizvoda koji iz godine u godinu bilježi znatne pomake. Kako su kazali iz komore, BiH je napredovala kao izvoznik gljiva, a mora poraditi na unapređenju konkurentnosti meda.
Voditelj komponenti za podršku privatnom sektoru Feđa Begović iz USAID Sweden Farma 22 projekta predstavio je rezultate prošlogodišnjeg uvoza i izvoza ljekovitog bilja, šumskih plodova, gljiva, začina, eteričnih ulja i meda u našoj zemlji.
"Obuhvatili smo određene artikle iz više tarifa jer se oni često ne prate na drugi način. Izvoz u ovom sektoru ima fantastičan rast. Izvezli smo 36 miliona maraka ovih artikala u 2017. godini. Pokrivenost uvoza je fascinantna i iznosi 338 posto. To znači da na jednu marku uvoza izvezemo 3,38 KM ljekovitog bilja i šumskih plodova. Ne bilježimo takvu pokrivenost ni u jednom drugom sektoru", kazao je begović na početku prezentacije.
U odnosu na 2016. godinu, izvoz ljekovitog bilja i šumskih plodova iz BiH porastao je za 11 posto, dok bilježimo pad uvoza ovih proizvoda za četiri posto.
Begović dodaje kako u svim kategorijama proizvoda iz ovog sektora bilježimo suficit, osim u medu. Prošle godine najviše smo izvozili gljive, više od 17 miliona KM. Na strani uvoza dominira ljekovito bilje kojeg smo uvezli 4,44 miliona KM.
Posebno pozitivna vijest jeste kako posljednjih pet godina naša zemlja bilježi porast izvoza gljiva, čiji uspjeh zavisi od vremenskih utjecaja i klimatskih prilika.
"Najviše smo izvozili svježe gljive, što posebno raduje jer je to proizvod s najvećom vrijednošću. Dominantne su i dalje suhe gljive s 44 posto te smrznute gljive s 24 posto. Najmanje se izvoze konzervirane gljive, tek tri posto", rekao je Begović.
Eterična ulja, najzanimljviija kategorija u ovom sektoru, također bilježe veliki rast izvoza. U proteklih pet godina izvoz eteričnih ulja iz BiH rastao je za 320 posto, i to s dva miliona KM na skoro deset miliona KM. Pritom se vrijednost uvoza nije znatno promijenila.
Proteklih godina došlo je do stagnacije izvoza sušenog ljekovitog bilja iz BiH, dok je uvoz ovog proizvoda blago porastao.
Smanjen je obim trgovine šumskog voća te je ugrožen pozitivan bilans koji je bilježila ova kategorija proizvoda.
"Dominantna kategorija uvijek je bio kesten. Nažalost, imamo problem s osom šiškaricom koja utječe na pad prinosa i nadležne institucije hitno moraju riješiti taj problem, kao što su to uradile zemlje iz regije. Moramo kestenu vratiti status koji zaslužuje", istakao je Begović.
BiH također bilježi i blagi rast izvoza začina, dok mora poraditi na konkurentnosti meda i izvozu malih, brendiranih pakovanja meda.
Mirko Bošković iz Vanjskotrgovinske komore dodao je kako BiH bespotrebno uvozi abnormalne količine meda.
"Dodatna činjenica da uvozimo jeftini med nikako nije dobra. Cijena uvezenog kilograma meda je blizu 7 KM, a cijena našeg izvezenog meda je 15 KM. Bilo bi potrebno poraditi na svijesti naših ljudi. Ako ne možemo izvesti velike količine našeg meda, onda barem možemo u našoj državi konzumirati domaći med", naglasio je Bošković.
Stručnjaci iz Vanjskotrgovinske komore BiH naglasili su kako sektor ljekovitog bilja i šumskih proizvoda ima još prostora za veliki napredak.
Adem Hanić, TMD Group: BiH bi mogla živjeti od autoindustrije
Kompanija TMD Group iz Gradačca radi za najveće svjetske igrače u automobilskoj industriji. Prošle godine je rasla za 43 posto, a ove će i više – poslovi do kraja godine već su ugovoreni.
Do 2021. godine, kompanija koja je trenutno 4. najveći izvoznik u Tuzlanskom kantonu planira dostići vrijednost izvoza od 200 miliona eura. Dobra saradnja sa Općinom Gradačac otvorila je vrata novim ulaganjima, a nakon što investicijski ciklus bude završen, broj zaposlenih preći će 1.000.
TMD Group trenutno zapošljava 671 radnika u 4 fabrike: Kovgrad i TMD Automotive u Gradačcu, UTL u Sarajevu i TMD Mibo u Brčkom. Proizvode vanjske i unutrašnje prstenove za automobilske ležajeve.
U 2017. proizveli su 30 miliona jedinica, a u ovoj godini već je naručeno i više od toga. Svakog dana TMD Group proizvede oko 30.000 jedinica, a dnevno 2 do 3 šlepera odlaze na tržište Evrope.
„Ove godine ćemo proizvesti i isporučiti 50 miliona komada. Poslovi su već dogovoreni, a ono što je sada najbitnije jeste da i prvi i pedesetmilioniti proizvedeni komad budu jednake kvalitete“, kazao je za BiznisInfo Adem Hanić, direktor TMD Group.
Sve što proizvede, TMD izvozi. Ima ugovore sa najvećim svjetskim kompanijama kada je u pitanju biznis sa automobilskim ležajevima. Ilustracije radi, recimo da kompanija oko 80 posto proizvodnje radi za Schaefller, SKF i NTN/ SNR, tri kompanije koji drže 70-80 posto svjetskog tržišta u biznisu sa ležajevima.
Investicija od 20 miliona eura
U narednih osam mjeseci, posao u novom pogonu fabrike dobiće 150 novih radnika. Pogon je opremljen, očekuje se samo još izdavanje upotrebne dozvole.
To je tek najava veće investicije – nove fabrike za koju će kamen temeljac biti položen u toku ljeta. Riječ je o greenfield investiciji za koju je kupljeno općinsko zemljište površine 14.000 m2 u Industrijskoj zoni II u Gradačcu.
„Nova investicija je vrijedna oko 20 miliona eura i bit će realizovana u naredne tri godine. Pripremni radovi su u toku, obezbijeđena je urbanistička dozvola i još čekamo na dozvolu za pretvorbu zemljišta. U fabrici će do 2021. godine biti zaposleno 300 radnika. Ugovor je već sklopljen sa jednom američkom kompanijom i očekujemo promet od 50 miliona eura. Sva proizvodnja će ići u izvoz. U pitanju je potpuno nova tehnologija. Radićemo najveći dio sklopa mjenjača elektroautomobila u saradnji sa partnerom iz Njemačke. U pitanju je ogroman posao, mi ćemo proizvoditi komponente, a sastavljanje će se vršiti u Njemačkoj. Dok nova fabrika ne bude izgrađena, prototipovi i tehnologija razvijaju se u sklopu postojeće fabrike“, kazao nam je Hanić.
U planu su i drugi razvojni projekti sa električnim automobilima. TMD Group 2020. godine trebala bi raditi na proizvodnji rotora elektroautomobila. U pitanju je izrada dijelova za 600.000 elektroautomobila u saradnji sa Japancima. Oko 5 hiljada tona bilo bi proizvedeno samo za jednu komponentu i to sve u postojećim i novim pogonima u Gradačcu.
Širenje i na Hrvatsku
Investicije neće ostati samo na području Bosne i Hercegovine. U planu je pokretanje joint venture poslovnog poduhvata u Babinoj Gredi u Hrvatskoj, zajedno sa njemačkim partnerom. Prvi korak, kupovina zemljišta, već je učinjen.
„Proizvodnja bi bila koordinirana između BiH i Hrvatske. Ovdje bi se u kovačnici sve otkovalo, a onda bi se u Hrvatskoj radile druge tehnologije. Projekat koji bez logističkog centra košta 10 do 12 miliona eura bio bi realizovan u naredne dvije godine. Planirano je da radnici iz Babine Grede dolaze u Gradačac na obuku. Dobijat će ovdje tehničku i tehnološku podršku dok ova tehnologija i tamo ne zaživi. Prenijet ćemo našu tehnologiju u Babinu Gredu kao što smo to već učinili u Brčkom“, kazao je Hanić.
Sve ovo tek je dio mogućnosti koje TMD-u i drugim kompanijama nudi autoindustrija kao jedna od najperspektivnijih grana globalno.
„Za razliku od nekih drugih industrija kao što je prehrambena gdje je jako teško osvojiti čak i manji dio tržišta, tržište autoindustrije nema takvih ograničenja. Tržište je ogromno, igrači su globalni, industrija se stalno mijenja i uvijek je u ekspanziji. Posla ima jako puno i to je jedna od rijetkih industrija gdje je konkurencija dobrodošla. Primjera radi, mi bismo mogli, da imamo kapacitete, izvesti i tri puta više. Konkretno, samo za Schaefller izvezli smo prošle godine 20 miliona eura, što je 1,5 promil od njihovih ukupno 15 milijardi eura. Mogli bismo za njih proizvesti i 2 ili 3 puta više – 40 ili 60 miliona eura, ali nemamo toliko kapaciteta“, kazao nam je Hanić.
Sve više naših kompanija radi za vodeće svjetske proizvođače, a u autoindustriji ima toliko posla da bi od njega i cijela država mogla živjeti.
„Autoindustrija je apsolutno budućnost BiH, naravno pored drugih industrijskih grana kao što su tekstilna, drvna, kožarska, prehrambena i sl. BiH ima tradiciju u automobilskoj industriji. Još od prije rata priznata je stručnost naših radnika i inžinjera u tom poslu, a bh. proizvođači odlično su se uklopilii i u današnje globalno tržište. Ovdje nema konkurencije, jer ima dovoljno posla za sve. Kada bi država pomogla i bila naklonjena proizvođačima iz autoindustrije, za 3 godine mogli bismo biti razvijena zemlja“, tvrdi Hanić.
Podrška lokalne zajednice
TMD Group u Gradačcu je oko sebe okupio kompanije koje su za strane partnere već sad prepoznatljive. Značajnu ulogu odigrala je i dobra saradnja sa institucijama vlasti i podrška lokalne zajednice. Projekti koje je Općina Gradačac u proteklih nekoliko godina implementirala bili su za investitore signal da je riječ o sredini naklonjenoj poslovnoj zajednici.
Među njima je ispunjavanje kriterijuma i uslova za sticanje Certifikata za povoljno poslovno okruženje (BFC), ali i infrastrukturni projekti kao što je prečistač voda bez čije izgradnje ne bi bilo moguće sklopiti ugovore sa velikim svjetskim kompanijama. Jedan od njih je i svjetski gigant Benteler.
Bosna i Hercegovina obiluje prirodnim resursima poput šuma, planina, rijeka koje su neiskorištene, a predstavljaju odličan turistički potencijal. Takozvani Zeleni turizam, koncept je koji se trenutno razvija na Vučijoj Luci nadomak Sarajeva. Potencijal projekata kakav je ovaj, prepoznale su međunarodne organizacije poput njemačkog GIZ-a.
NEVJEROVATAN REKORD TUZLANSKOG AERODROMA: U prva dva mjeseca broj putnika povećan za više od 50 posto!
Tuzlanski aerodrom objavio je da je u januaru imao 40.563 putnika a u februaru 35.976 putnika, što je povećanje za više od 50 posto u poređenju s prva dva mjeseca prethodne godine.
Riječ je o rekordnom povećanju broja putnika nezbilježenom na prostoru BiH, što je prije svega razultat činjenice da je povećan broj baznih avona.
U upravi Tuzlanskog aerodroma vjeruju da će se trand rasta nastaviti i u martu, pogotovo tokom ljetnih mjeseci koji su standardno najfrekventniji. Računica kaže da bi uz 50-postotno povećanje broja putnika u prva tri mjeseca i zadržavanje istog broja putnika u preostalih devet mjeseci, Aerodrom Tuzla na godišnjem nivou mogao imati oko 575 hiljada putnika.
Konačan broj putnika zavisi ponajviše od nove linije za Beč. Sve ostale linije su uhodane pa se na njima može očekivati isti ili povećan broj putnika za koji postotak. Linija za Beč je nova, predviđeno je čak 5 sedmičnih letova tako da će značajno uticati na konačan broj putnika. Ukoliko ova linija bude imala približan broj putnika kao na ostalim linijama, Aerodrom Tuzla će na godišnjem nivou vjerovatno dostići, pa i prestići broj od 600.000 putnika u 2018. godini.
Zanimljiva su i poređenja sa drugim aerodromima u regiji. Sarajevski aerodrom je u januaru imao 43.377 putnika što je svega 2.814 putnika (6,9%) više od tuzlanskog. Ukupno u januaru i februaru sarajevski aerodrom je imao samo 27% više putnika od tuzlanskog (97.490 prema 76.539). To je do sada najmanja razlika u broju prevezenih putnika.
Aerodrom Tuzla je sa 76.539 putnika u prva dva mjeseca imao veći broj putnika od Splita (64.328) i Dubrovnika (43.403).
Gradnja postrojenja u Smiljevićima u završnoj fazi
Reciklažno dvorište za odlaganje električnog i elektronskog otpada, kućanskih i drugih aparata na deponiji Smiljevići trebalo bi početi s radom polovinom maja. To su nam potvrdili iz preduzeća “Rad”, gdje su istakli da je novi objekt u završnoj fazi izgradnje i da je u toku nabavka opreme za reciklažno dvorište.
Akcija odvoza
- Trenutno je u toku nabavka kontejnera za različite vrste otpada. Nabavljaju se dvije prese za sabijanje i baliranje sekundarnih sirovina, kontejneri za smještaj radnika, viljuškar te prostorija s opremom za demontažu krupnog otpada i boks s opremom za skladištenje opasnog materijala - kazali su iz „Rada“.
Reciklažna dvorišta su od krucijalne važnosti u sakupljanju posebnih vrsta otpada koji se mogu iskoristiti i reciklirati, a ne odložiti na deponiju.
- Građani će moći u reciklažna dvorišta odložiti kabasti otpad nakon završetka akcija odvoza, kao i određene vrste opasnog otpada, poput baterija, električnog i elektronskog otpada. Neće se dobivati nikakva naknada za aparate - naveli su iz “Rada”.
Građevinski otpad
Osim recikliranja kućanskih aparata, uskoro će biti kupljena i oprema za recikliranje građevinskog otpada, za što će biti izgrađena i deponija.
Đapo dala novac za opremu
Nabavku opreme finansiralo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, s Editom Đapo na čelu, u iznosu od 185.294 marke, dok je Kanton dao 600.000 KM za građevinske radove, a „Rad“ 220.000 KM.
Hoše komerc na ljeto otvara fabriku slatkiša – U jedan od najmodernijih pogona u regiji biće uloženo 3 mil. BAM
Jedan od najstarijih trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini – Hoše komerc, i ove godine nastavlja ulaganje u sopstvenu proizvodnju i to otvaranjem fabrike slatkiša u Sarajevu. Izgradnja pogona se već privodi kraju, a prema riječima vlasnika i direktora te firme Izeta Bozalije, u fabrici će se praviti torte, suhi i zaliveni kolači, kapaciteta dvije tone na dan.
Bozalija za portal eKapija kaže da su sada u fazi završnih građevinskih radova, a nakon istaliranja opreme, pokretanje proizvodnje bi moglo uslijediti na ljeto ove godine. Vrijednost cjelokupne investicije je oko 3 miliona KM.
– Ova fabrika će sa aspekta procesa proizvodnje, kvaliteta, standarda i tehnologije biti jedna od najmodernijih u ovom dijelu regije. Naše strateško opredjeljenje je rast i razvoj, i u tom smislu i u ovoj godini nastavljamo sa širenjem asortimana – ističe Bozalija.
Vlasnik Hoše komerca dodaje da će proizvodnja u potpunosti biti automatizovana, tako da će za početak biti zaposleno 10 radnika koji će brinuti o odvijanju svih proizvodnih procesa.
– Kod proizvodnje kolača uz kreativnost, preciznost i sljedivost su veoma važni za uspjeh svakog recepta. Ova tehnologija omogućava najviše standarde kvaliteta bez obzira na količinu i zahtjevnost proizvoda.
Svi proizvodi su namijenjeni za domaće tržište, kaže Bozalija, dok će zaliveni kolači ići i za izvoz.
– Naše procjene su da će noviteti koje ćemo imati pronaći kupce, uz novi kvalitet i recepture za torte i suhe kolače, ali i neponovljivi ukus bosanskih zalivenih poslastica koje su u rangu istinskog kulinarskog delikatesa. Uvjereni smo da ćemo upravo u ovom segmentu za kratko vrijeme dobiti povjerenje tržišta regije.
Stabilno poslovanje
Hoše komerc posluje 38 godina na tržištu Bosne i Hercegovine, a osim proizvodnje i veleprodaje, lanac posjeduje devet marketa na području Kantona Sarajevo.
I prošla godina je bila prilično uspješna za Hoše komerc kada je realizovan neto prihod veći od 65 mil. KM, što je blago povećanje u odnosu na 2016.
– Godinu smo završili sa stabilnim poslovanjem u sva tri poslovna segmenta kompanije: maloprodaje, proizvodnje i veleprodaje. Rast prihoda zabilježen je i kod brendova bony, merka, i naše mlijeko, kao i u distribuciji proizvoda mliječne industrije brenda Meggle. Ispunili smo naše ciljeve, postigli smo sada već dugoročnu stabilnost, i kontinuitet u razvoju – navodi Bozalija.
“Madi” gradi prvu fabriku za proizvodnju panirane i pohovane piletine u Bosni i Hercegovini
Kompanija “Madi” u Tešnju gradi novu fabriku. Kako je za poslovni portal Akta.ba potvrdio direktor društva “Madi”, Maid Jabandžić riječ je o potpuno novom pogonu za proizvodnju panirane i pohovane piletine.
“Fabrika se gradi po najsavremenijim tehnikama i tehnologijama za proizvodnju pomenutih proizvoda i jedina će biti ove vrste u Bosni i Hercegovini”, pojasnio je Jabandžić.
Kompanija “Madi” u Tešnju gradi novu fabriku. Kako je za poslovni portal Akta.ba potvrdio direktor društva “Madi”, Maid Jabandžić riječ je o potpuno novom pogonu za proizvodnju panirane i pohovane piletine.
“Fabrika se gradi po najsavremenijim tehnikama i tehnologijama za proizvodnju pomenutih proizvoda i jedina će biti ove vrste u BiH”, pojasnio je Jabandžić.
Ulaganja u fabriku iznose oko šest miliona KM. Osim ove investicije i novih proizvoda “Madi” će dodatno investirati i u unapređenje pogona za proizvodnju pilećih ćevapa i pljeskavica.
“Planova imamo mnogo. Mi u ‘Madiju’ prije svega nikad ne mirujemo, a u pripremi je i nastup na tržište susjedne nam Hrvatske”, dodao je Jabandžić.
U Tuzli još jedan Bingo Plus: Hipermarket Ušće potpuno preuređen
Hipermarket „Ušće“, sa pomno odabranim asortimanom koji će zadovoljiti potrebe i najzahtjevnijih, od petka je jedan od sedam trgovina „plus“ formata kompanije Bingo.
Svježa i mirisna slana i slatka jela, bogat asortiman mesne i mliječne delikatese, te odličan izbor prvoklasnog voća i povrća probudit će čula svakog gurmana.U ugodnom ambijentu hipermarketa danas je uživalo nekoliko stotina kupaca koji su željno iščekivali da se nakon dvije sedmice, vrata ove trgovine ponovo otvore.
Poslovni partneri su predstavili svoj asortiman koji do sada nije bio zastupljen, a mnoštvo promotivnih aktivnosti i maskote Bingosi i Barni bili su atrakcija za posjetioce svih generacija.Kompanija Bingo ove godine slavi dvadeset pet godina.
U okviru strategije razvoja planirano je preuređenje starih poslovnica te širenje maloprodajne mreže diljem Bosne i Hercegovine. Ovaj domaći trgovački lanac djeluje u sklopu grupacije koja obuhvata 190 trgovina, šezdeset pet restorana i devet fabrika.
Prošla 2017. do sada najbolja poslovna godina za Hifa Oil i njene članice: “Naš cilj je tržište EU i regiona”
Hifa Oil, bosanskohercegovački vodeći domaći distributer nafte i naftnih derivata, u protekloj 2017. godini ostvarila je najbolju poslovnu godinu od kako postoji sa zabilježenim rastom po svim segmentima poslovanja, kako u investicijama, tako i u broju radnih mjesta, udjelu na tržištu, te količinama distribuiranih roba i prihodima, navodi se u saopćenju ove kompanije sa sjedištem u Tešnju.
Ovakvo uspješno poslovanje omogućilo je prilive državi od preko 100 miliona KM koje Hifa Oil i njene kćerke firme godišnje uplate na ime poreza, doprinosa i drugih obaveza.
Kompanija HIFA OIL je u prošloj godini realizirala vrlo snažan investicijski ciklus sa milionskim ulaganjima u dvocifrenim iznosima.
Investicije su bile usmjerene kako na jačanje pozicije na domaćem i inozemnim tržištima Hifa Oil, tako i na proširenje portfolija i povećanje konkurentnosti firmi kćerki Hifa Oil Grupacije.
„Najprije smo investirali u njemačke kompanije LB.Profile GmbH, zatim Terminale Željezare Zenica, potom u slovenske Mersteel kapacitete u Sarajevu, da bismo potom značajno investirali u podizanje razine kvaliteta naše usluge u segmentu isporuke avio – goriva, čime smo osim NATO-a kao dugodišnjeg partnera zadobili povjerenje i najvećih svjetskih avio – kompanija na Sarajevskom aerodromu. Investicijski ciklus smo nastavili zatim otvaranjem modernih Euro Oil benzinskih pumpi po evropskim standardima u nekoliko BH. gradova uključujući i Sarajevo“, riječi su Venana Hadžiselimovića izvršnog direktora Hifa Oil.
Rast investicija i povećanje udjela u tržištu uticali su na porast prihoda. Tako je kompanija zabilježila povećanje prihoda za 8% u odnosu na 2016. Hadžiselimović navodi da je to samo jedan od parametara poslovanja, gdje je jednako važno ako ne i važnije s obzirom na prilike u našoj zemlji da je kompanija u protekloj godini značajno povećala broj novootvorenih radnih mjesta.
Tako je u svom 15-godišnjem poslovanju kompanija zabilježila i najveći skok broja zaposlenih. Hifa Oil Grupacija je u prošloj godini povećala broj zaposlenih u posljednjih devet mjeseci za oko 75%. Zaključno sa krajem prošle godine kompanija je imala 192 zaposlena, a danas ih je 333.
Nastavak investicijskog ciklusa
“Naš investicijski ciklus praćen je otvaranjem novih radnih mjesta na što smo posebno ponosni. Riječ je u najvećem broju o mladim i stručnim kadrovima, koji su prošli obuku, seminare, ali i certfikaciju za rad sa EUFOR-om i rad na aerodromima. Prosjek starosti u administraciji i menadžmentu kompanije je od 26-35 godina, i oni čine sada već oko 50% uposlenih u tom sektoru, a isto toliko ih je je sa visokom stručnom spremom”, kazao je Hadžiselimović.
“U 2018. imamo u planu nastavak investicijskog ciklusa sa nekoliko važnih projekata. Osim domaćeg tržišta, naša kompanija orijentirana je na tržištu regije gdje smo nastavili jačati naše pozicije, ali sada već značajno i prema tržištu EU, na kojem smo sa našim proizvodima i uslugama prisutni od Nizozemske, preko Njemačke i Austrije, pa sve do Mađarske, Češke Republike, Slovenije, i Hrvatske. Dokazali smo da imamo šta ponuditi ovim tržištima i naši partneri nas prepoznaju kao novu vrijednost i novu snagu sa kojom žele dalje razvijati snažne poslovne odnose. Naša budućnost usko je vezana za Evropu i mi smo svjesni šansi koje imamo. Zato će naše poslovanje u budućnosti sve više biti okrenuto razvoju i jačanju pozicije na tržištu EU”, riječi su Hadžiselimovića.
On je dodao da je Hifa Oil jedna od kompanija koja uvijek ima sigurne i kvalitetne alternativne izvore snabdijevanja za sve derivate.
“Ulagali smo u vozni park i nastavit ćemo to činiti i u 2018. Također, naša kampanja usmjerena na jačanje korporativnog branding Energija koja pokreće i porukom da su naši kupci zapravo naša porodica koja je u sigurnim rukama naišla je na odličan prijem”, kazao je Hadžiselimović.
Lider na tržištu
HIFA OIL je lider u prometu nafte i naftnih derivata u BiH, sa 20% udjela na domaćem tržištu bijelih naftnih derivata, a prva je i u distribuciji crnih derivate na domaćem, i tržištima regije u oblasti asfaltgradnje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i u drugim zemljama regiona. Prošla godina je okončana sa ukupnom količinskom realizacijom od oko 300.000 tona različitih derivata u 9 zemalja regiona.
Zajedno sa kompanijama kćerkama EURO ROAL, EURO METALI, EURO STIL, EURO POWER, PETROBIT, BITROL Slovenija, te njemačkim LB.Profile, ukupni godišnji prometi naših kompanija već dosežu iznos od blizu pola milijarde KM, a dobiti se računaju u dvocifrenom milionskom iznosu.
Svoje poslovanje osim ovih parametara kompanija gradi i na drugim važnim osnovama i postulatima, kao što su razvoj ljudskih potencijala, društvena odgovornost i unaprijeđenje ekoloških sistema, kaže se u saopćenju Hifa Oil.
Asim Subašić – Zarađeni novac u inostranstvu ulaže u svoje povratničko mjesto
Ljubav prema domovini, rodnom mjestu, djedovini ne može se kupiti nikakvim novcem. Godinama sam nakon rata, u kojem sam srcem branio svoju domovinu, otišao u svijet i gdje god sam bio uvijek sam mislio na svoje rodno mjesto i dan kada ću se konačno vratiti, te prodisati ponovo punim plućima - uvodne su riječi Asima Subašića, rodom sa Kučić Kule, zaselak Tahići - Subašići.
Naime, ovih dana, uprkos lošim vremenskim prilikama u bošnjakom naselju Tahići kod Zvornika radi se punim intezitetom. U toku su radovi na izgradnji privremene štale, gdje je Asim planirao, dok ne izgradi uskoro štalu od čvrstog materijala (zidanu) smjestiti oko stotinjak ovaca.
Asim je nakon provedenog rata u snagama ARBiH, otišao u svijet, a trenutno je na privremenom radu u Švedskoj. I danas dani tu radi, a sve ono što zaradi ulaže u svoju Bosnu, u svoj rodni kraj.
Nakon što su se konačno stvorili pravi uslovi za povratak, sa svojom braćom (Hamed, Mirsad, Samir) vratili smo se u svoje Tahiće - Subašiće. Od svojih sredstava odmah smo započeli obnovu svojih kuća, danas ih hvala Bogu imamo sve četvorica, gdje budemo sa svojim porodicama. Nakon toga, odlučio sam da u svom kraju započnem kakav biznis, da i sebi naravno pomognem, ali i mojim komšijama, povratnicima da zaposlim kroz razne poslove sve one koji su željeli i žele da rade. Odmah sam kupio preko 15 dunuma zemlje, sve ogradio a ovih dana kupio sam i oko stotinjak ovaca, koje ću odmah smjestiti u ovaj privremeni objekat kojeg smo upravo započeli - riječi su Asima Subašića.
Nastavljajući dalju priču on nas upoznaje da trenutno sa braćom i komšijama gradi privremenu štalu, 6x25 metara gdje će za početak smjestiti navedeni stočni fond, a pored iste u planu je u skorije vrijeme graditi od čvstog (zidanu) materijala štalu, i to dimenzija 15x25 metara, gdje će proširiti stočni fond i sa tovljenim bikovima. Ova trenutna drvena štala biće pretvorena u objekat gdje ću smjestiti balirano sijeno i ostale potrepštine. Na istoj toj, slobodno možemo reći farmi zaposlit će i nekoliko momaka, povratnika, i nadam se tako pomoći i sebi, a time i svome rodnom mjestu.
Iskreno da vam kažem, nadam se da će mi ovaj projekat pomoći i drugi, a prvenstveno mislim na naše predstavnike vlasti, jer ovo nije više samo lokalni projekat, nego ovo prevazilazi te okvire.
Pored farme, u planu sam ako Bog da, graditi i još jednu kuću za svoju djecu, jer moja djeca vole ovo mjesto kao i ja, i ovdje su najsretnija - završne su riječi našeg današnjeg domaćina Subašića.
Pored Asima, i njegova braća su veoma uspješni ljudi, koji žive od svog rada.
Mirsad Subašić, o kojem smo ranije pisali uspješan je trgovac, a vlasnik je radnje polovne robe u mjestu Đile kod Karakaja.
Također, Samir Subašić, najmlađi, na glasu je kao odličan majstor, a pored toga privatni vlasnik je taxi firme u Tuzli. Muhamed (Hamed), vrsni je majstor za sve vrste građevinskih poslova, gdje ima pozive za posao kako u Bosni tako i dijaspori.
Asimu, Subašićima, kao i svima koji bilo gdje u svom rodnom kraju, a ako su u mogućnosti pokreću ovakve i slične projekte, želimo puno sreće i da što prije dođu do svojih zacrtanih ciljeva.
Uspješna povratnička priča automehaničara Edina Ćosića iz Bijeljine
Prizori zločina na ulicama Bijeljine bili su među prvima koji su potresli domaću i međunarodnu javnost. U kolektivnoj memoriji ovih prostora neizbrisive su scene zločina, koje je na ulicama Bijeljine zabilježio američki fotoreporter Ron Haviv.
Dvadeset šest godina kasnije, uprkos namjerama politika koje su zagovarale etničko čišćenje, na području Bijeljine živi značajna bošnjačka povratnička zajednica.
Edin Ćosić se vratio u Bijeljinu nakon izbjeglištva, koje je jednim dijelom proveo i u Francuskoj. Živio je blizu Marseja, do 2004. godine, kada se vratio u rodni grad. Po zanimanju je automehaničar, živi sa suprugom Medihom i kćerkom Nesibom i kaže ne planira više napuštati BiH.
"Još 2000-2001. smo vratili našu porodičnu kuću u posjed. Ja sam u Francuskoj imao radnu i boravišnu dozvolu, ali bez obzira na pružene mogućnosti nisam želio ostati u Francuskoj. Želio sam nešto više postići u svom rodnom mjestu, mjestu mojih pradjedova. Završio sam srednju školu i radio nekoliko godina u Francuskoj automehaničarski posao. Međutim, nešto u meni je bilo jače. Ne kažem ja naravno sad da sam ispravnije ili bolje postupio od onih koji su ostali ili nekog ko sad ide trbuhom za kruhom, već hoću reći samo da ja ne osjećam da sam ja lošije postupio. Svako ima svoju sudbinu, a moja je da u ovom gradu, gdje sam rođen i gdje su mi rođeni roditelji i njihovi roditelji, živim sa svojim djetetom", kaže u razgovoru za Fenu Ćosić.
Edin danas vodi automehaničarsku radnju u centru Bijeljine. Riječ je o porodičnoj tradiciji, s obzirom da je njegov otac također radio kao automehaničar, prije rata u Semberija transportu, a kasnije u njihovoj privatnoj radionici.
"Odmah po povratku smo otac i ja otvorili radnju. On je u međuvremenu otišao u penziju, a ja sam preuzeo. Željezo k'o željezo je teško, ručni je posao, ali je lijep posao. Svako ko radi popravke ove ili one vrste poznaje taj osjećaj, kada riješite problem, otklonite kvar. A fino se može i zaraditi. Važna mi je i ta dimenzija da si sam svoj gazda. Radionica je tu odmah kod kuće. Također, 90% mušterija su srpske nacionalnosti. Nemamo problema u tom nekom smislu, ni više ni manje nego većina ljudi u ovoj zemlji, te svi povratnici. Što se tiče materijalne situacije, i u Bijeljini je generalno neimaština, a opet s druge strane ima puno i neradnika. Čovjek mora biti realan, trudim se... Kvalitet mi je na prvom mjestu", kaže Ćosić.
Naš sagovornik ističe podršku koju je dobio od Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica u okviru programa kroz koje ovo ministarstvo ekonomski osnažuje povratnička domaćinstva.
"Kroz podršku koju smo dobili od Ministarstva zaposlio sam još jednog radnika. Uzeli smo mašine, dizalice, prese, opremu koja sada pomaže da dobijete na vremenu. Veliki je podsticaj, jer imamo velike tekuće troškove, a velike su i režije. Sada smo dobili neki vjetar u leđa i plan mi je da širimo posao", dodaje Ćosić.
Ističe da ne želi nikome savjetovati šta da čini, ističući kako svačiju volju treba poštovati.
"Što se tiče situacije, uvijek može bolje. Bilo bi zastrašujuće da ne može bolje i treba na tome potencirati. U domaćinstvu smo supruga, kćerka i ja. Porodica je na prvom mjestu. Na Drini imamo neku vikendicu, u Amajlijama, voćnjake. Odemo tamo da se odmorimo. Ovaj komad svijeta između Save, Drine i Majevice, meni je najljepši. Kad se nešto pokvari, trebamo naravno ukazivati na kvar, ali i popravljati i onda možemo ići naprijed", zaključuje bijeljinski povratnik, automehaničar Edin Ćosić.
U Gračanici će uskoro biti otvoren novi pogon u kojem će se proizvoditi dijelovi za automobilsku industriju.
Tvornicu gradi kompanija “HST CNC technik”, a radovi na objektu su pri samom kraju.
Kompanija se bavi proizvodnjom dijelova od čelika za potrebe automobilske industrije i dijelove koji se ugrađuju u robote. Čak 85 posto proizvodnje izvozi se na njemačko tržište.
Kamen temeljac za izgradnju fabrike položen je u maju 2017.
ATT: Milionske investicije, nova fabrika i ugovori s Nijemcima
Kompanija ATT iz Gornjeg Vakufa, koja se bavi mašinskom obradom metala, početkom godine potpisala je ugovore s četiri nova kupca, rekao je za BiznisInfo direktor firme Adnan Telalović.
Radi se o kompanijama iz Njemačke, od kojih su već dobili godišnje narudžbe i planove isporuka.
– Jedan kupac se izdvaja po obimu posla i vrijednosti ugovora, te o značaju tog ugovora govori sama činjenica da ove godine samo u taj projekat ulažemo više od 2 miliona KM – kaže Telalović.
Radi se o visoko-serijskoj proizvodnji i o dugoročnom projektu sa kompanijom SCHAEFFLER GROUP, u čijem su sastavu i brandovi FAG, LUK, INA, CONTINENTAL.
– Taj projekat će nam donijeti u 2018. rast prihoda u iznosu od cca 25 posto, dok će se puni kapaciteti osjetiti u 2019. gdje imamo planirani rast prihoda u iznosu od cca 38 posto. Kada sve analiziramo, možemo reći da se radi o jednom ogromnom projektu, o potpuno novoj fabrici i pravcu koji će biti oslonac i stub razvoja naše regije – ističe Telalović.
ATT konstantno investira već tri godine. Jedan pogon ukupne veličine od 4.200m² je u potpunosti završen krajem 2015. godine i pušten u pogon. U okviru navedenog se nalazi i Upravna zgrada.
– U 2017. godini započeli smo novi pogon veličine cca 3.700 m², a plan finalizacije radova jeste septembar 2018. godine. Investirana sredstva su značajna, te zajedno sa proizvodnom opremom u protekle tri godine investirano je cca 5 miliona KM – kazao je Telalović.
Investicije nastavljaju i dalje.
– S obzirom na obim posla i novih ugovora, smatramo da smo tek počeli s investicionim ciklusom, te da nas i narednih nekoliko godina čeka isi proces. U 2018. godini prema planu investirat ćemo cca 2,5 miliona KM za završetak poslovnog objekta i kupovinu proizvodne opreme – ističe naš sagovornik.
Jedna od kompanija sa kojom sarađuju je Volkswagen.
– S Volkswagenom smo počeli saradnju 2016. godine, obim isporučenih proizvoda je bio mali, tek nekih 2 do 3 proizvoda. U 2017. su krenule serijske isporuke i značajno smo povećali realizaciju sa VW-om. Na kraju 2017. VW kao kupac je imao udio u iznosu od 19 posto naše ukupne prodaje. U 2018. u prva dva mjeseca se nastavlja rast, tako da VW postaje već naš stalni partner – navodi Telalović.
Pohvala za kolektiv
Inače, kompanija se bavi mašinskom obradom metala, proizvodi dijelove po zahtjevima kupaca, obradama kao što su struganje, glodanje, brušenje. Raspolažu sa najmodernijom tehnologijom i proizvodnom opremom. U 2017. godini kompanija je obradila više od 2.000 tona čelika, te je proizvela i isporučila kupcima više od 2,2 miliona proizvodnih jedinica, i preko 300 različitih proizvoda.
Što se tiče uposlenika, trenutno ih je 122, a početkom narednog mjeseca će otvoriti radna mjesta za još 25 mladih ljudi.
– Kad već govorimo o uposlenicima, želim zaista pohvaliti naš kolektiv, kompletan tim ATT-a, na angažmanu i odgovornosti. Činjenica je da u 2017. godini firma nije imala niti jednu reklamaciju od svojih kupaca što pruža ogromnu snagu i motivaciju za dalji razvoj i napredak. To je odličan pokazatelj da imamo zaista jak tim, i sve što smo do sad radili da smo radili ispravno i da idemo u pravom smjeru – kazao je Telalović.
Počeli radovi memorijalne spomen sobe u Donjoj Mahali
Prošlo je skoro mjesec dana od polaganja kamena temeljca za izgradnju Memorijalne spomen-sobe agresije na Mostar, u mostarskom naselju Donja Mahala. Ekipa city televizije provjerila je kako napreduju radovi i do kada je planiran njihov završetak.
Bh. halal kompanije ostvarile prihod od gotovo dvije milijarde BAM
"U 2016. bh. certificirane halal kompanije ostvarile su prihod od milijardu 918 miliona BAM, od toga 51% su prihodi mesne industrije", istakao je Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete za Federalnu televiziju.
Nije poznato koliki je prihod ostvaren na domaćem, a koliki na inotržištu.
Sve veća potražnja za halal proizvodima na tržištu Turske i zaljevskih zemalja ohrabruje domaće proizvođače.
Veliki potencijal je i na tržištu EU-a, na kojem ima oko 20 miliona konzumenata halal proizvoda.
Osim što raste potražnja za halal proizvodima, sve je više halal certificiranih preduzeća u BiH.
Za dobijanje halal certifikta potrebno je zadovoljiti odgovarajuće tehnološke i sanitarne zahtjeve u proizvodnji i preradi mesa.
Industrija mesa je od onih kojim ima najviše preduzeća s ovim certifikatom.
Mesna industrija iz Tešnja za svoje proizvode po halal standardu koristi domaću sirovinu od njive do trpeze.
Oko 600 zaposlenih uz 150 kooperanata čini tim ove kompanije.
"Očekujemo da će potražnja za halal proizvodima biti sve veća jer humani odnos prema životinjama koji zagovara EU je predviđen u halalu", kaže Edin Jabandžić, direktor mesne industrije Madi, Tešanj.
U tuzlanskoj kompaniji Menprom, koja u proizvodnji također imaju halal standarde, a zaposleno je 170 osoba.
Za njihovim proizvodima sve veća je potražnja u trgovačkim lancima, ali i tržištu islamskih zemalja.
"Što se tiče proizvodnje mesa, životinje su zaklane prema halal standardu, a začini i aditivi ne smiju sadržavati zabranjene sastojke, kao ni materijali za pakovanje i punjenje", navodi Alija Šehović, direktor proizvodnje mesne industrije Menprom.
Takođe, halal primjenjuje i kompanija AKOVA group o čemu je govorila Merjem Mlaćo, rukovodilac Službe kontrola kvaliteta ove kompanije.
Kontinuirani rad i investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, konstantna edukacija uposlenika, fokusiranost na potrebe kupaca kao i ljubav prema onome što rade doveli su do toga da brand Moj San postane lider na domaćem tržištu iz oblasti sistema za spavanje.
Moj San je bosanskohercegovačka industrija sistema za spavanje sa glavnim ciljem obezbjeđenja kvalitetnog sna za zdrav život. Tvornica je smještena u Kaknju, trenutno upošljava 120 radnika, a u svojoj ponudi imaju madrace, nadmadrace, jastuke, posteljine, latoflekse, krevete te druge proizvode iz asortimana za spavanje. Vjera u kvalitet onoga što nude na tržištu, fokusiranost na potrebe kupaca, visok nivo kontrole kvaliteta, vrhunska tehnologija i inovativna rješenja, upotreba materijala zdravih za okoliš, konstantna edukacija kao i ljubav prema ovom poslu je ono po čemu se ovaj brand uspio izdvojiti na našem tržištu te postati lider u ovaj oblasti. Kako je nastao i kako je tekao put razvoja ovog branda za Business magazine govori Boris Franjković, marketing manager brenda Moj San.
“Brand Moj San je logičan slijed strateškog razvoja firme Delibašić poliuretani d.o.o., koja je poznata u industriji namještaja kao glavni domaći snabdjevač ove industrije PU pjenom. Prije više od deceniju, tačnije 2005. godine počinje proizvodnja PU pjene, razrezivanje te njena distribucija, a 2007. došli smo na ideju da kreiramo brand Moj San koji će u asortimanu imati madrace, nadmadrace i ostale proizvode za spavanje, a u čijem sastavu je pjena ustvari dominantni i najvažniji sastojak. Poznavanje strukture ovog repromaterijala pružilo nam je mogućnosti kreiranja vrhunskih proizvoda za spavanje te danas u asortimanu Moj San imate proizvode koji su od samog starta kreirani od strane stručnjaka i za svoju krajnju namjenu, omogućavanje kvalitetnog sna za zdrav život“, kaže Franjković.
Timski rad
Zbog nepovjerenja u proizvode domaćih proizvođača, pozicioniranje branda na tržištu BiH kao high quality linije proizvoda u početku je bilo teško.
“Bili smo svjesni činjenice da je pred nama težak put, ali niti jednog trenutka nismo sumnjali u naš uspjeh. Primjena visokih standarda kontrole kvaliteta u sistemu funkcioniranja branda Moj San je obavezujućeg i strateškog značaja kako bi kontinuirano bili u mogućnosti ispunjavati zahtjeve kupaca, zakonske regulative i propise. Svaki proizvod prije distribucije prolazi nekoliko nivoa provjere kako bi bili sigurni da zadovoljava postavljene kriterije”, ističe Franjković te dodaje da je sve to zajedno sa timskim radom svih uposlenih dalo rezultat u vidu jakog domaćeg branda koji kvalitetom konkurira velikim svjetskim proizvođačima sličnih proizvoda, što je zaista predstavljalo težak izazov.
Na pitanje u čemu leži tajna njihovog uspjeha, Franjković ističe da je polazni osnov kvalitet u svakom segmentu poslovanja.
“Ključna stavka je kvalitetan repromaterijal za proizvodnju, adekvatne mašine, kao i radnik koji je sposoban odgovoriti visokim kriterijima završne obrade proizvoda. Mi vjerujemo da kvalitet nije samo imati kompletan proces pod kontrolom nego i da svaki pojedinačni aspekt djelovanja mora biti razvijan inovativnim i kreativnim pristupom, a u cilju što većeg zadovoljstva naših kupaca,” dodaje Franjković.
Kvalitet, emocionalni naboj i dugogodišnju dosljednost branda Moj San prepoznao je i globalni i neovisni autoritet na području brandinga, Superbrands, koji kroz svoj program djeluje u više od 88 zemalja širom svijeta, te je bh. brand Moj San nagrađen Superbrands statusom.
Liderska pozicija na domaćem tržištu iz oblasti sistema za spavanje te mogućnost konkuriranja svjetskim proizvođačima, rezultat je kontinuiranog rada na unaprjeđenju prozvoda, razvijanja i investiranja u proizvodne kapacitete kao i educiranja prodajnih predstavnika.
“Svaki od segmenata poslovanja nam je podjednako bitan i u svakom se maksimalno trudimo biti na visokom nivou kao pouzdan partner našim cijenjenim kupcima. U posljednje vrijeme posvetili smo značajnu pažnju opremanju hotela i smještajnih kapaciteta gdje smo razvili posebne linije proizvoda za taj segment industrije sistema za spavanje. Rezultat toga jeste prisustvo naših proizvoda u najvećim projektima ovog tipa u BiH i šire u zadnjih nekoliko godina”, ističe Franjković.
Pored domaćeg tržišta, na kojem posluju kroz nekoliko kanala prodaje i to; vlastiti maloprodajni Moj San SHOP saloni, Mobilna prodaja, Web shop, Veleprodaja – saloni namještaja (više od 120 širom BiH), proizvodi Moj San prisutni su i na tržištu EU. U Hrvatskoj su glavni snabdjevač za renomirani brand Meblo Trade, a također ovi proizvodi posredstvom kooperanata prisutni su i u Njemačkoj i Austriji. U Makedoniji nastupaju direktno posredstvom vlastite firme koja ima razvijen maloprodajni i veleprodajni kanal.
Proizvodni kapaciteti
Brand Moj San je s obzirom na povećanje prisustva i potražnje za vlastitim proizvodima na domaćem i regionalnom tržištu u decembru mjesecu krenuo u realizaciju izgradnje nove fabrike, na 4.500 kvadratnih metara proizvodnog prostora, čime će kapaciteti proizvodnje biti udvostručeni te omogućiti primjenu najnovijih standarda proizvodnje u industriji sistema za spavanje. “U decembru 2014. godine počeli smo sa radom u novoj fabrici Moj San u Kaknju te smo time zapravo proširili tadašnje kapacitete, a ove godine ulažemo novih tri miliona KM u povećanje proizvodnih kapaciteta koji će nam garantirati stabilnost proizvodnje i ozbiljniji nastup na inostranom tržištu”, kaže Franjković. Ulaganje u proizvodne kapacitete, pored intenzivnijeg nastupa na tržištu zemalja EU i uvođenja novih linija proizvoda jedan je od ciljeva koje je kompanija postavila sebi za 2018. godinu.
Pored investiranja u infrastrukturu i načine proizvodnje, Moj San investira i u svoje uposlenike. “Mnogo pažnje posvećujemo mladim članovima našeg tima koji su postali našim članovima bez prethodnog iskustva na sličnim poslovima. Naš tim sada broji značajan broj mladih i kreativnih ljudi raznih profesija,” kaže Franjković.
Da bi krajnji kupac dobio odgovarajuću informaciju te da u osobi koja mu prezentira određeni proizvod prepozna nekoga ko zaista poznaje materiju, velika pažnja posvećuje se edukaciji prodajnih savjetnika. Prodajni savjetnici putem edukativnih treninga kontinuirano rade na razvijanju prezentacijskih vještina, a sve sa ciljem što boljeg pristupa krajnjem korisniku što predstavlja strateški cilj ovog branda.
“Sresti zadovoljnog korisnika naših proizvoda sa osmijehom na licu nama je dokaz ispravnog pristupa poslu kojim se bavimo i daje nam energiju za dalje napredovanje i usavršavanje”, kaže Franjković.
Kada je u pitanju komunikacija s kupcima, Franjković ističe da se ona odvija putem raznih kanala prodaje, kao i putem društvenih mreža. Zahvaljujući svemu onome što rade po pitanju edukacije uposlenika i uslužnosti prema kupcima, uspjeli su stvoriti ono što je cilj svake ozbiljne kompanije na tržištu, a to je lojalnost prema vlastitom brandu.
“Cijelu komunikaciju olakšava nam i veoma mali, zanemarivi broj reklamacija u odnosu na broj proizvedenih proizvoda što je i naš glavni cilj kojim ćemo vjerujem obezbijediti dugoročni opstanak na tržištu, domaćem, ali i inostranom,“ dodaje Franjković.
Znanje se množi dijeljenjem
Kompanija Delibašić poliuretani i brand MojSan, osim po kvalitetnim proizvodima, u javnosti su poznati i po velikom broju donacija i aktivnosti s ciljem poboljšanja kvalitete života i pomoći raznim institucijama u BiH. Do sada su donirali madrace bolnicama i kliničkim centrima u Mostaru, Tuzli, Zenici, Bihaću, Travniku, Sarajevu i Foči, a kroz projekat pod nazivom Znanje se množi dijeljenjem, donirali su knjige osnovnim školama na području općine Kakanj.
“Učestvovanje u raznim akcijama pomoći, donacijama, stipendiranju te drugim aktivnostima za potrebe zajednice i društva u kojem živimo od početka je krasilo brand Moj San. Humanim gestovima u trenucima velikih poplava, pomoći bolnicama u cijeloj BiH, donacijama kulturno-prosvjetnim društvima te drugim gestovima, stvorili smo sliku kompanije izuzetno cijenjene od strane cjelokupne društvene zajednice. Do sada smo realizirali veliki broj sličnih aktivnosti i nadamo se da ćemo biti u prilici i dalje nastaviti istim putem. Vlastitim primjerom želimo potaknuti i druge”, ističe Franjković.
