Mirzet Mujčić sa svojom porodicom već nekoliko godina se bavi proizvodnjom prirodnih sokova, pekmeza i džemova, a voće koje koriste u svom proizvodnom pogonu ubiru iz vlastitog voćnjaka. Sve je počelo sa proizvodnjom soka od jabuke, a danas koriste i druge vrste voća. U prosjeku, godišnje proizvedu oko 40 000 litara soka, a pored sokova i pekmeza, porodica Mujčić nudi usluge sušenja šljiva po tradicionalnoj recepturi.
Pekmezi, džemovi, i ostali proizvodi od voća, kao i prirodni sokovi dio su svakodnevne ishrane, trošimo ih i poznajemo od davnina. Načina za proizvodnju pekmeza i sokova ima koliko god poželimo, ali složit ćemo se da je najbolji onaj jedan jedini, prirodni i 100% organski. E, u našoj idućoj priči još jednom potvrđujemo da ona stara izreka ‘kad se male ruke slože, sve se može’ nije samo fraza. A da je doista tako, dokaz i ova pozitivna priča o porodici Mujčić iz naselja Kozaruša, kod Prijedora.
Naime, ova porodica se bavi proizvodnjom potpuno prirodnih sokova i pekmeza, a voće koje upotrebljavaju u ovoj proizvodnji ubiru iz vlastitog voćnjaka. A kako je sve počelo, koliko voća imaju u svojim voćnjacima, na koji način proizvode sokove i džemove, te koliko dugo traje ova porodična tradicija, saznali smo iz razgovora sa Mirzetom Mujčićem, glavom porodice Mujčić.
Tradicija stara 100 godina
Mirzet nam otkriva kako je cijela priča oko proizvodnje voćnih sokova i džemova krenula sasvim slučajno, još 2013.godine, kada je voće u njihovom porodičnom voćnjaku rodilo izuzetno dobro. U voćnjaku imaju oko šest duluma jabuke i četiri duluma šljive. Te godine kada je urod bio enorman, bilo je teško prodati sve te zalihe voća, pa su došli na ideju da višak voća ukuhavaju za pekmez, odnosno med od jabuka. A naravno, da bi se sve to uradilo, bilo je potrebno samljeti jabuke, iscijediti ih i dobiti čisti sok.
“Vremenske prilike 2013. godine bile su izuzetno naklonjene voću i u našem voćnjaku površine šest dunuma imali smo ga na tone, a nismo znali šta ćemo s njim. Odlučili smo se za proizvodnju cijeđenog soka bez ikakvih dodataka, a preko stručne literature smo se upoznali sa tehnološkim procesom proizvodnje pošto nismo znali kako se to radi, ni kakva je oprema za to potrebna“,priča Mirzet Mujčić.
A kako je sok nastajao prilikom kuhanja, postavilo se pitanje može li se taj sok sačuvati? Od već pozajmljene prese i mlina koji su imali, te godine su napravili oko 200 litara soka od jabuke.
“Sok se sačuvao do narednih godina, tako da smo počeli u novembru 2013. godine zvačnično sa proizvodnjom ovih sokova i pekmeza“, kaže Mirzet Mujčić, koji inače pored ovog posla, radi i kao direktor u Osnovnoj školi “Kozarac” u Kozarcu.
On je dalje dodao kako se radi o porodičnom poslu, te da oni vrše usluge cijeđenja voća drugim osobama, ali prodaju i vlastiti sok koji proizvedu.
“Inače, djed i nana sa očeve strane su imali veoma velike zasade autohtonog voća, tako da smo samo nastavili porodičnu tradiciju, dugu skoro 100 godina“, objašnjava Mirzet.
Sve je počelo s jabukama
Dakle, Mujčići su isprva počeli sa proizvodnjom sokova od jabuke, ali su kasnije krenuli sa proizvodnjom sokova i od višnje, maline, kupine, jagode, kruške, dunje, grožđa, cikle, mrkve, a neizostavan je i sok od aronije, koji je izuzetno jako tražen i cijenjen sok. Pored nabrojanog, proizvode i mješavinu soka od jabuke, mrkve i cikle, dunje i jabuke i slično.
Budući da nam je Mirzet rekao da proizvode i sok od aronije, zanimalo je nas je da li pored uzgoja jabuka i šljiva, uzgaja i aroniju, na što nam je on rekao da nemaju vlastite zasade, već je kupuju od drugih proizvođača. Cijena njihovog soka od aronije se kreće oko 15 KM/ litru i jako je tražen.
Mirzet Mujčić: U proizvodni proces uključena je cijela porodica
Ovakvi poslovi zahtijevaju mnogo truda i rada, te su naporni, posebno u vrijeme sezone, koja traje, kako nam Mirzet otkriva, od polovine augusta do polovine novembra.
“Tada se najviše radi. Rano ustajemo i po cijeli dan smo u ovom poslu. Još uvijek to nije biznis od kojeg se može pristojno živjeti, no dobro dođe kao dopuna za kućni budžet“, kaže Mirzet Mujčić, koji je zadovoljan i prodajom, jer ono što proizvedu uglavnom jako brzo dolazi do kupaca.
Pored Mirzeta, u cijeli proces proizvodnje su uključeni i ostali članovi porodice, od supruge, brata, oca, pa i majke. Mirzet dodaje i da će od naredne godine najvjerovatnije angažirati još dodatnih radnika, ukoliko za to bude potrebe.
“Za sokove smo zaduženi brat, otac i ja, a supruga i majka imaju recepture za pekmez i džem“, otkriva nam on.
Godišnje proizvedu 40.000 litara soka
Mirzet priča kako proces proizvodnje ide u kontinuitetu, što znači da kada krenu s poslom, prekida nema. Njihovo radno vrijeme je od 07.00 do 22.00 sata, a najintenzivniji radovi su u septembru. Inače, radi se od kraja maja, tj. kada dospijevaju jagode, pa do novembra, kada već traju kasnije sorte jabuka i grožđa. Tako na godišnjem nivou, u prosjeku proizvedu oko 40 000 litara soka.
Zadovoljni kupci, prodaju skoro sve što proizvedu
Pitali smo Mirzeta gdje najčešće vrše prodaju sokova i džemova, na što on kaže da je to u većini slučajeva od kuće, ali nude svoje proizvode i na raznim sajmovima ili manifestacijama, koje redovno posjećuju. Dodao je kako uglavnom prodaju vrše fizičkim licima, te da su njihovi kupci jako zadovoljni, odnosno da kada jednom kupe nešto, stalno se vraćaju po novu turu. Do januara ili februara naredne godine prodaju oko 90% proizvedenog.
Pekmez je također bez vještačkih dodataka
Pored sokova koji su 100% organski, i ne sadrže nikakve vještačke dodatke, ova porodica proizvodi i potpuno organske pekmeze. Njih proizvode u manjem obimu nego sokove jer je tehnološki proces proizvodnje pekmeza daleko kompliciraniji. Trenutno u ponudi imaju pekmez od šljiva, jagoda, dunja, malina, višanja, te pekmez ili med od jabuke. Mirzet nam ukratko obajšnjava i na koji način formiraju cijene svojih proizvoda.
“Prodaja je bazirana na individualnoj prodaji i na poljoprivrednim sajmovima, jer se još uvijek radi o malim količinama. Međutim, mi smo za sada zadovoljni prodajom. Cijena po litri soka iznosi 2,50 KM, a 3 KM za teglicu od 500 grama pekmeza“, kazao je naš sagovornik.
Pored ovih cijena, prodaju sok od grožđa i dunje po 3 KM/litar, te sok od višnje, maline i mješavinu sa ciklom i mrkvom po cijeni od 3,50 KM, također po litru. Cijena pekmeza, odnosno meda od jabuke se kreće od 12 do 15 KM.
Mirzet kaže da nemaju namjeru u budućnosti proširivati površine pod voćem, ali dakako da planiraju svojim kupcima ponuditi nove proizvode, te nabaviti neophodnu novu opremu, kao i urediti prostor u kojem se odvija proizvodni proces.
Prirodno je najbolje
Iako se radi o stvarno napornom i teškom poslu, koji pored velike predanosti, zahtijeva i mnogo truda, Mirzet je mišljenja da se od ovog posla može solidno živjeti.
“Smatram da je ovo siguran izvor primanja, jer je Bosna i Hercegovina veoma bogata voćem, ljudi se polako bude i dolazi svijesti da je prirodno najbolje…“, dodao je on, te rekao kako posjeduju svoj vlastiti proizvodni pogo.
Oprema koju koriste u proizvodnji stigla je iz Austrije i Bosne i Hercegovine. Rekao je i kako razmišljaju o proširenju tehnološkog procesa, odnosno, da proizvedu što više litara soka u što manjoj jedinici vremena.
Bave se i sušenjem šljiva na tradicionalan način
Pored jabuka i šljiva, Mujčići u svome voćnjaku imaju i kruške. Mirzet je već ranije rekao da je sve što proizvedu posve organsko, ali je dodao da jedino u sokove od višnje i maline dodaju malo šećera, a isto rade i kod nekih vrsta pekmeza, s tim da pripremaju recepture po želji kupaca.
Ono što je zanimljivo, jeste podatak da pored svih aktivnosti koje smo naveli, Mujčići vrše usluge sušenja šljiva na tradicionalan način, loženjem, ali bez doticanja dima. Mirzet je na kraju razgovora zaključio da od naredne godine planiraju kupiti savremene sušare i tako u svoj asortiman proizvoda uvrstiti i suhe šljive, kruške i jabuke, kao i 100%-tno jabučno sirće, koje proizvode od 2015. godine.
