Dobre vijesti iz BiH

[Athlon64]

https://www.klix.ba/sport/hifa-petrol-n ... /230919121

Hifa Petrol nagradila Lanu Pudar sa 15.000 KM nakon rezultata na Svjetskom juniorskom prvenstvu

[nivla]

https://www.klix.ba/sport/hifa-petrol-n ... /230919121

Hifa Petrol nagradila Lanu Pudar sa 15.000 KM nakon rezultata na Svjetskom juniorskom prvenstvu

je li to ista ona hifa sto je mazut u bosnu istresla bez posljedica?

[Athlon64]

https://www.klix.ba/sport/hifa-petrol-n ... /230919121

je li to ista ona hifa sto je mazut u bosnu istresla bez posljedica?

Ne, ovo je Hifa Petrol.

[nivla]

je li to ista ona hifa sto je mazut u bosnu istresla bez posljedica?

Ne, ovo je Hifa Petrol.

ista je to familija, drugi doo

[Athlon64]

Ne, ovo je Hifa Petrol.

ista je to familija, drugi doo

Jeste familija, ali su trenutno na ratnoj nozi koliko sam čuo, obaraju jedni drugima tendere.

Kakogod pozitivno je što su Lani dali 15 000KM, ostale pumpadžije nisu ništa uložile u sport i kulturu. Tako da

[kloxi]

BIHOS – Bosna i Hercegovina gradi inkluzivni nadzor nad sigurnošću



Projekat BIHOS (2023-2026) nastoji ojačati demokratsko upravljanje i inkluzivni nadzor sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini (BiH) na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Sistem upravljanja u BiH je u zastoju. S ovakvom arhitekturom upravljanja, teško je raditi i komplikovano ju je mijenjati. Kao rezultat toga, stabilnost BiH nije osigurana. Za građane BiH sigurnost nije apstraktan koncept, već konkretan aspekt svakodnevnog života. Budući da nema brzih rješenja ili dokazanih sredstava za institucionalnu reformu, ključno je ulagati u ljudski kapital u BiH. To svakako vrijedi za sigurnosni sektor, gdje je saradnja praktičara od ključnog značaja. Ulaganje u njihov profesionalni razvoj vrijedan je poduhvat koji je važan za budućnost BiH.

U BIHOS-u se koristi 3C pristup koji je razvio CESS:

„Capacities“ – Osiguravaju se kapaciteti za aktere nadzora sigurnosnog sektora, kao što su znanje, vještine i alati;
„Cooperation“ – Podstiče se saradnja između parlamenata, organizacija civilnog društva i drugih ključnih aktera; te
„Culture“ – Podstiče se kultura nadzora kako bi bila aktivnija, efikasnija, informiranija i inkluzivnija.

BIHOS će se fokusirati na aktere nadzora u BiH, tačnije:
Zakonodavna tijela na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou;
Ombudsmane, revizorske institucije i druge nezavisne nadzorne agencije;
Predstavnike civilnog društva (NVO-i, think tank-ovi, itd.);
Mlade političare i stručnjake civilnog društva, kao i napredne studente.

Tamo gdje je moguće i primjereno, projekat će, također, uključiti predstavnike izvršne i sudske vlasti, kao i međunarodnih aktera koji su aktivni u BiH. BIHOS okuplja aktere nadzora sigurnosnog sektora kroz izgradnju kapaciteta i istraživanje. Sljedeće aktivnosti su ključne za implementaciju BiHOS-a:

Prenošenje alata i vještina: U različitim okolnostima na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou, nude se kursevi obuke mješovitim grupama aktera nadzora, a koji se bave pažljivo procijenjenim potrebama u izgradnji kapaciteta za nadzor.
Pružanje praktičnih savjeta i angažmana: Donosioci politika na visokom nivou u BiH i državni službenici dijele znanja, izazove i iskustva o specifičnim mehanizmima nadzora sa svojim kolegama iz drugih evropskih zemalja.
Uspostavljanje mreža profesionalnih poznanstava: Na putu profesionalnog razvoja, grupa talentovanih mladih ljudi iz BiH učestvuje u obukama i istraživačkim vježbama, dok ujedno grade svoju (inter)nacionalnu mrežu.
Pružanje inovativnih analiza: Kroz procjenu potreba i funkcionalnu analizu, istražuje se nadzor sigurnosnog sektora u BiH s ciljem objavljivanja novih uvida i pružanja konkretnih političkih preporuka.

Projekat BIHOS provodi trio „misli, povezuj i djeluj“ nevladinih organizacija, koji se sastoji od:
Centra za evropske sigurnosne studije (CESS) iz Groningena, Kraljevina Nizozemska;
Centra za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva, BiH; te Evropskog defendološkog centra (EDC) iz Banja Luke, BiH.

[Athlon64]

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/32 ... govor.html

Fabrika transformatora Energoin trafo Visoko izvezla je prve transformatore za evropsko tržište.

To je prvi i veliki korak za elektroenergetsku industriju proizvodnje transformatora u Bosni i Hercegovini, obzirom da je ovo jedinstvena fabrika u poslijeratnom periodu u našoj državi.

Firma Energoin trafo izvezla je svoje prve distributivne transformatore na evropsko tržište, tačnije u Holandiju, te time ozvaničila dugoročno potpisani ugovor za proizvodnju i izvoz transformatora u Holandiju, javio je DVB portal.

Iz kompanije ističu da ovo predstavlja veliki uspjeh u samom startu i razvoju proizvodnje transformatora, kako za njih, tako i za cjelokupnu Bosnu i Hercegovinu, te se nadaju da će u budućnosti nastaviti još više širiti svoje poslovanje, jačati našu industriju, nauku i razvoj ovog energetskog proizvoda, kao i osposobljavati mlade kadrove naše države za ovu vrstu industrije.

Da li je ovo prvi put u historiji da BH firma proizvodi transformatore za tržište Zap. Evrope ?

[Moenx]

19 oktobra pocinje kviz na FTV
ZNZVKVI

[kloxi]

Brojne olakšice u procesu potpomognute oplodnje za parove



Finansiranje postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje (BMPO) na području Federacije BiH provodi se od početka godine, a odgovore na brojna pitanja dobili smo od predsjednika Komisije za BMPO Ermina Čehića.

Brojni parovi u Bosni i Hercegovini opredijelili su se za biomedicinski potpomognutu oplodnju, a od kako je pokrenuto finansiranje ovih postupaka, iz dana u dan se javljaju nova pitanja.

Predsjednik Komisije BMPO Ermin Čehić je kazao da je ubrzan postupak podnošenja zahtjeva za parove te da se plaća embriotransfer embrija koji su bili zamrznuti kao i to da je bitno što prije aplicirati za plaćanje postupka.

Kako se odvija program finansiranja postupaka BMPO i da li ste zadovoljni dosadašnjim rezultatima?

Moram reći da je Komisija pri FZZO zbog kasnog usvajanja budžeta za 2023. godinu od Federalnog parlamenta s radom počela tek sredinom petog mjeseca 2023. godine. Zatekli smo preko 300 predmeta i one koji su bili u našoj nadležnosti riješili u roku od 20-tak dana. Nažalost bilo je parova koji su postupak otpočeli kako je zakon i predvidio od 01. januara 2023. godine za što nisu imali odluku Komisije, jer ista nije niti mogla raditi zbog neusvajanja budžeta iz kojeg se finansiraju postupci BMPO. O tim parovima nismo mogli odlučivati jer Zakon o BMPO kao i Smjernice izričito zabranjuju refundaciju troškova. Takvih parova je oko 170.

[liyf]

Divota od života

[kloxi]

Za 8 mjeseci u BiH oko 50 hiljada turista i 190 hiljada noćenja više u odnosu na isti period 2019



U periodu januar - august 2023. godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.161.957 posjeta, što je za 19,2 posto više u odnosu na isti period 2022. godine i 2.521.950 noćenja, što je za 15 posto više u odnosu na isti period 2022. godine.

U periodu januar - august ove godine u Bosni i Hercegovinu je, u poređenju sa istim periodom 2019., godinom prije izbijanja pandemije koronavirusa, boravio 49.931 turista više. Te, do tada rekordne godine, u BiH je za osam mjeseci ostvareno 1.112.026 posjeta, što je bilo više za 11,5 posto više u odnosu na isti period prethodne 2018.godine.

Također, za osam mjeseci ove godine u BiH turisti su ostvarili 189.197 noćenja više u poređenju sa osam mjeseci 2019.godine kada su u BiH ostvarena 2.332.753 noćenja, što je bilo više za 9,9 posto u odnosu na isti period 2018. godine.

Broj noćenja domaćih turista za osam mjeseci ove godine bio je manji za 5,4 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 27,1 posto u odnosu na isti period 2022. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 30,6 posto dok je 69,4 posto učešće stranih turista. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (14,3 posto), Srbije (12,7 posto), Turske (7,6 posto), Slovenije (6,4 posto), Saudijske Arabije (5,6 posto), Njemačke (4,8 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,6 posto), SAD (3,1 posto) što je ukupno 58,1 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 41,9 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su Kuvajćani sa 3,8 noćenja, Katarani sa 3,4 noćenja, Albanci i Iranci sa po 3,1 noćenja, te turisti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Irske sa po tri noćenja.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,1 posto.

[kloxi]

Uručeni ključevi automobila ratnim vojnim invalidima 100 posto prve grupe



Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata saopćilo je da su uručeni ključevi automobila ratnim vojnim invalidima 100 prve grupe sa područja Sarajevskog, Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona, te da će u narednim danima biti uručeni i u preostalim kantonima. U ovogodišnjem Budžetu Federacije BiH osigurana su sredstva za nabavku 50 automobila, u ukupnom iznosu od 1.500.000 KM

- Ovaj program nabavke vozila je nastavak pružanja podrške ratnim vojnim invalidima 100 posto prve grupe s ciljem poboljšanja uslova njihovog života, te je, uprkos smanjenju finansijskih sredstava, ova budžetska pozicija ostala ista. Inače, riječ je o nastavku aktivnosti Vlade Federacije BiH putem Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata u osiguranju automobila najugroženijim kategorijama RVI – navode iz Federalnog ministarstva.

Od 2015. godine Vlada FBiH je putem resornog ministarstva osigurala nabavku 540 automobila za RVI 100 posto prve grupe, za što je iz Budžeta FBiH izdvojeno više od 14 miliona KM.

- Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata će i ubuduće činiti sve kako bi pomoglo najosjetljivijoj kategoriji društva, koja je u najtežim trenucima za našu domovinu dala nesebičan doprinos, saopćeno je iz Ministarstva.

[kloxi]

Otvoren sportski poligon i dvorište u Osnovnoj školi „Banovići Selo“



Svečanosti održanoj povodom uređenja dvorišta i sportskog poligona u JU Osnovna škola „Banovići Selo“ u Banovićima prisustvovali su danas ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović, ministrica pravosuđa i uprave TK Senada Dizdarević i načelnik Općine Banovići Bego Gutić. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 160 hiljada KM, od čega je 100 hiljada Vlada TK izdvojila iz kapitalnih ulaganja a ostalo su bila ulaganja Opštine Banovići. Budući da je pristup školi u lošim vremenskim uslovima bio izuzetno otežan, kazao je ovom prilikom ministar Omerović, Vlada TK je izašla u susret zahtjevima ove osnovne škole.

„Ova investicija će olakšati izvođenje nastave a mi ćemo nastaviti ne samo kroz program kapitalnih izdataka nego i saradnju sa domaćim i međunarodnim organizacijama da investiramo u školske objekte. U značajnoj mjeri smo to uradili prošle godine. To je bila godina sa najvećim programom kapitalnih ulaganja. Ova godina je blizu prošle kada očekujemo da ćemo nastaviti ovim intenzitetom da ulažemo i stvaramo bolje uslove za rad u našim školskim ustanovama“, rekao je ministar Omerović.

Prema mišljenju direktora škole Edisa Hasića i učenici i nastavnici su se gotovo dvije godine mučili prilikom ulaska u školu ali i održavanja higijene.

„Mi ćemo od današnjeg dana dobiti jedan human način izvođenja nastave. Ono što su naši učenici i nastavnici proživjeli 20 mjeseci bilo je jako loše. Skakutali smo do naše škole, snalazili se ovako i onako. Naši radnici na održavanju čistoće imali su velikih problema da održe minimum higijene u prostorijama.“

„Danas evo prisustvujemo stavljanju u funkciju novoasfaltiranog školskog dvorišta, pristupnih staza i školskog poligona. Ovo je jedan od meni najljepših i najdražih objekata s obzirom da je ovo projekat koji se tiče onih najmlađih a to su naši učenici, naša djeca. Mogu da se zahvalim u ime građana Banovići Sela, u ime roditelja, učenika i zaposlenika škole Vladi TK i resornom ministru na razumijevanju jer je ovo u okviru kapitalnih jedno od najznačajnijih ulaganja kad je u pitanju općina Banovići“, kazao je ovom prilikom načelnik Gutić naglasivši da je plan da u nastavku sljedeće godine počne izgradnja fiskulturne sale.

[aston_martin]

Pronađen litijum u Bosni i Hercegovini, procjene kažu: Vrijedan je više milijardi KM

https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna- ... -km/516694

[kloxi]

Potpisan sporazum za podjelu pomoći energetski siromašnim domaćinstvima u FBiH



Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić potpisao je danas s načelnicima i gradonačelnicima sporazume za provođenje programa EU pomoći energetski siromašnim domaćinstvima u FBiH.

Ministar Delić zahvalio je načelnicima i gradonačelnicima na dolasku u Sarajevo te u pozdravnom obraćanju istakao da je ovo program na kojem će zajednički Federacija BiH i lokalne zajednice pokazati zrelost i opredjeljenost da povjerene zadatke obave, svako iz svoje nadležnosti, na najbolji mogući način i time se osiguraju sadašnji, ali i svi drugi grantovi i podrške koje BiH može očekivati u narednom periodu.

Nakon potpisivanja sporazuma najavljeno je da će javni poziv biti objavljen 23. oktobra 2023. godine te da će prijavni obrasci biti dostupni na web stranicama Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Vlade FBiH, općina i gradova, kao i u prostorima općina i gradova. Uz prijavni obrazac bit će potrebne izjave o kućnoj listi i cips prijavnice svih članova domaćinstva.

"Svima nama je ovo prilika da dođemo do podataka o domaćinstvima i ujedno će ovaj javni poziv dati prve konkretne podatke koje ćemo moći koristiti i kod izrade socijalne karte. Značajno nam je to jer svaki sljedeći program moći ćemo brže realizovati. Po završetku javnog poziva pristupit će se obradi i ukrštanju podataka kako bismo na kraju dobili socijalnu kartu za ovih 109.000 domaćinstava, mada neke procjene govore da će broj domaćinstava koja su u zoni energetskog siromaštva biti i veći", izjavio je ministar Delić nakon potpisivanja.

Zadovoljstvo što su dijelom ovog programa podjele pomoći nisu krili ni prisutni načelnici i gradonačelnici koji su i u svojim izjavama medijima obećali da će svoj dio odgovornosti ispuniti kako bi ova pomoć što prije stigla do korisnika pomoći.

Načelnici općina Kupres i Ilidža, Zdravko Mioč i Nermin Muzur naglasili su da uz pomoć koju će podijeliti u svojim općinama, ovaj javni poziv donosi svima njima i podatke o domaćinstvima koji će im biti korisni za usmjeravanje programa pomoći u njihovim zajednicama.

Načelnici i gradonačelnici su ovim povodom pristigli u Sarajevo iz svih dijelova Federacije BiH.

[kloxi]

Gradska pijaca Goražde nakon četiri godine ponovo u funkciji



Goraždanski poljoprivrednici konačno mogu odahnuti, gradska pijaca od sutra će ponovo biti u funkciji.

Naime, premijer BPK Goražde Edin Ćulov sa ovlaštenim predstavnicima Ziraat Bank d.d.BiH danas je potpisao predugovor o kupovini nekretnina u goraždanskom naselju Rasadnik, u čijem sastavu je i objekat gradske pijace.

"Ova Vlada je od imenovanja riješenje problema gradske pijace u Goraždu stavila u fokus, na ovo već duže vrijeme čekaju poljoprivredni proizvođači, stoga su sredstva za realizaciju odredbi predugovora obezbjeđena u budžetu BPK Goražde za 2023.godinu", kaže Ćulov.

Procijenjena vrijednost nekretnina iznosi 1.130.000 maraka, a nakon potpisivanja predugovora u kojem je definirana otplata u tri rate, danas je uplaćena prva rata u iznosu od 550.000 maraka. Ostale dvije rate u iznosima od 290.000 maraka uplatit će se u skladu sa potpisanim predugovorom do kraja mjeseca aprila 2025.godine. Ukoliko se uplata izvrši ranije, odnosno u toku 2024.godine, cijena nekretnina smanjila bi se za 30.000 maraka.

Prema riječima Ćulova, nakon potpisivanja predugovora potpisan je i zapisnik o primopredaji objekata, a zvanično otvorenje pijace planirano je sutra ujutro u 7 sati obzirom da je subota u Goraždu tradicionalno pazarni dan.

Poljoprivredni proizvođači s ovog područja svoje proizvode od novembra 2019. godine bili su primorani prodavati na ulici u neposrednoj blizini nekadašnje tržnice, a nakon što je objekt zapečaćen u akciji Porezne uprave FBiH.

Radnici Javnog komunalnog preduzeća "6.mart" Goražde danas su izvršili neophodno čišćenje i uređenje pijace kako bi ona bila spremna da sutra primi prodavače i kupce.

Podsjetimo, zastupnici Skupštine BPK Goražde u srijedu su jednoglasno usvojili odluku o kupovini nekretnina u naselju Rasadnik, odnosno gradske pijace koja je od danas i zvanično u vlasništvu BPK Goražde, a goraždanski poljoprivrednici konačno će dobiti adekvatan prostor za plasman roba.

Podsjetimo, jedno od prvih obećanja ovog saziva kantonalne vlade je upravo rješavanje pitanja gradske pijace.radske pijace.

[kloxi]

Otvoren Veliki park na Ilidži, obnovljena zelena oaza iz vremena Austro-Ugarske


Na početku Velike Aleje večeras je svečano otvoren obnovljeni Veliki park, mjesto za odmor i rekreaciju koji će zasigurno postati omiljeno mjesto za sve ljude željne prirode, opuštanja i zabave.

Zelena oaza koja se prostire na blizu 50.000 kvadratnih metara oivičena je ulicama Hrasnička cesta, Velika Aleja i Četvrte viteške brigade a datira još iz vremena Austro-Ugarske i sasvim sigurno predstavlja jedan od najljepših parkova u Kantonu Sarajevo, ali i šire.

Revitalizirani Veliki park građanima će pružati mogućnost da uživaju u prirodi i zajedničkim aktivnostima, a centralni dio parka čine četiri amfiteatra različitih dimenzija koji su posebno kreirani za održavanje kulturno-zabavnih manifestacija.

Svoja vrata Veliki park posjetiocima je zvanično otvorio nakon što su načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur i direktor Javnog preduzeća Ilidža Jasmin Viteškić svečano presjekli vrpcu.

Poslije kratke šetnje kroz park načelnik Muzur je naglasio kako će ovaj prostor biti domaćin svima onima koji žele pronaći svoje mjesto, bilo da žele tišinu za razmišljanje ili vrijeme za opuštanje.

"U eri zgrada i betona mi uspješno gradimo i obnavljamo parkove. Nakon revitalizacije izletišta Stojčevac, izgradnje Sportsko-rekreativnog centra Čarli i obnove Centralnog trga, vraćanje Velikog parka građanima je još jedan važan korak ka izgradnji sadržaja kakvi su prethodnih godina nedostajali Ilidži. Što je obećano, ispunjeno je i možemo reći da je Općina Ilidža u Kantona Sarajevo prepoznatljiva kao općina s najviše pozitivnih promjena u proteklom periodu", poručio je načelnik Nermin Muzur.

Iako je prema prvobitnom planu obnove parka bilo planirano da se ukloni nekoliko stoljetnih stabala, načelnik je kazao da su na opće zadovoljstvo iznađena efikasna rješenja kako bi stabla ipak bila sačuvana i ostala dio prirodne ljepote Velikog parka koji predstavlja dio historijskog naslijeđa Ilidže, Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

U saradnji s Općinom Ilidža Javna ustanova Muzej Sarajevo upriličila je i izložbu "Sarajevo 1878. - 1918.", a koja je dala jasan prikaz kulturno-historijskog naslijeđa u pomenute četiri decenije. Kroz izložbu je tematizirana i službena posjeta Sarajevu prijestolonasljednika Austro-Ugarske Monarhije Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije, koji su odsjeli upravo na Ilidži,

Prigodan muzičko-plesni program večeras nas je nakratko vratio stotinjak godina unazad u period kada su Velikim parkom šetali Ferdinand i njegova supruga.

Svečanim otvorenjem Velikog parka, kojem je prisustvovao veliki broj građana, Ilidža i Kanton Sarajevo dobili su jedan itekako atraktivan turistički sadržaj, što će sigurno ići u prilog činjenici da je Ilidža iz godine u godinu jedna od domaćih destinacija s najvećim brojem turista i ostvarenih noćenja.

[kloxi]

I BiH proizvodi komponente za postrojenja obnovljivih izvora energije


U Bosni i Hercegovini postoje kompanije koje prave postrojenja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije i/ili prave komponente za ova postrojenja. Jedan od najvećih problema ove djelatnosti je nedostatak radnika.

Ako je suditi po odgovorima iz entitetskih privrednih komora, problem je što ne postoji sistemsko prikupljanje podataka kako bi se ostvario uvid u stvarnu strukturu ovog sektora.
U Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine samo su kazali da postoje kompanije koje proizvode komponente, kao i one koje proizvode solarne elektrane po principu "ključ u ruke".

"S obzirom na to da su se pojavile nove kompanije koje djeluju u tom sektoru, trenutno radimo na prikupljanju podataka i izradi registra kojim će se objediniti podaci o tim kompanijama", ukazali su u Privrednoj komori FBiH.

Najviše je onih kompanija koje prave solarne elektrane i/ili prave komponente za solarne elektrane. No, ne nedostaju i one koje proizvode i za vjetroelektrane. Među onima koje projektuju i grade i solarne i vjetroelektrane je banjalučki Elnos. Tu su i one koje proizvode solarne kolektore, poput Flexbarda iz Milića.

U Privrednoj komori Republike Srpske su konstatovali da je teško reći koliko ove kompanije izvoze, jer je to, kako su naveli, nemoguće klasifikovati pošto im je proizvodni program raznovrstan. Kao najveću poteškoću u poslovanju ovih kompanija istakli su nedostatak kvalifikovane radne snage.

Proizvodnja aluminijskih profila

Ukazali su da je u RS-u na desetine kompanija koje se bave proizvodnjom metalnih konstrukcija za solarne panele. Sudeći po ponudi na tržištu, to je slučaj i u ostatku Bosne i Hercegovine. Kompanija s takvom djelatnosti je Emerus koji proizvodi aluminijske potkonstrukcije za solarne elektrane.

Riječ je o pokonstrukcijama koje su otporne na koroziju, koje su lagane za transport, montažu i upotrebu te koje se mogu, kako su istakli, beskonačno reciklirati, čime su ekološki najprihvatljivije.

Proizvode podne zemljane i betonske potkonstrukcije, krovne industrijske panelne potkonstrukcije i krovne potkonstrukcije za crijep i ravne krovove. Najavili su proizvodnju sistema za agrosolarne i građevinsko-solarne sisteme.

Kao ono što ih izdvaja istakli su usluge u predmontaži, tj. smanjenje troškova i ubrzanje montaže na lokaciji elektrane. Naglasili su da se time smanjuju potencijalni problemi ili greške tokom instalacije.

U Emerusu su potvrdili da raste potražnja za njihovim proizvodima te da su im najčešći kupci investitori u male, srednje i velike elektrane. Međutim, ta potražnja je veća na stranom tržištu, nego na bh. tržištu. No, naveli su da ta potražnja raste i na domaćem tržištu. Uglavnom izvoze u Evropsku uniju, Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države.

Kao najveće poteškoće u proizvodnji istakli su popunjenost kapaciteta, smatrajući to "slatkom brigom". Od vlasti očekuju da usklade zakone o prosumerima (proizvođač/potrošač struje) s legislativom EU kako bi se proizvodnja dodatno razvijala.

Poslovi budućnosti

Prema Bečkoj privrednoj komori, zeleni poslovi su profesija budućnosti, jer će u narednim godinama biti potrebno sve više tehničara za elektroniku, građevinskih mehaničara i špeditera.

[kloxi]

Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo će podržati osnivanje 91 startupa


Vlada Kantona Sarajevo je ranije ove sedmice usvojila odluku o izboru korisnika poticajnih sredstava za podršku mladima za pokretanje startupa i podršku stanovništvu od 36 do 55 godina starosti za pokretanje startupa.

Kako su saopćili iz Vlade Kantona Sarajevo, nakon okončanja javnih poziva, na koji su se prijavila 152 aplikanta, Ministarstvo privrede će ove godine podržati osnivanje 91 poslovnog subjekta.

"Ukupna sredstva koja su im stavljena na raspolaganje iznose nešto manje od dva miliona KM. Ono što je bitno jeste da su odabrani korisnici po ovim odlukama ostali isti, kao i korisnici odabrani po preliminarnim listama", istakao je kantonalni ministar privrede Zlatko Mijatović.

S obzirom na specifičnost ovih programa, pozvao je odabrane korisnike da počnu s pripremanjem potrebne dokumentacije kako bi se stvorila mogućnost da se u što skorijem roku zaključe ugovori. Rok za dostavljanje dokumentacije potrebne za zaključenje ugovora je 10. decembar 2023. godine. Odluke će u narednom periodu biti objavljene na internetskoj stranici Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, saopćili su iz Vlade Kantona Sarajevo.

[kloxi]

Tuzla i projekat Ilinčica osvojili 3.mjesto na konferenciji Evropske mreže kulturnog turizma



Na održanoj ceremoniji 20. oktobra 2023, dodjele nagrada u okviru 16. Međnarodne konferencije Evropske mreže kulturnog turizma (ECTN), Grad Tuzla i Turistička zajednica grada Tuzle su u konkurenciji od preko 20 projekata iz 19 zemalja, osvojili 3. mjesto u oblasti „Transnacionalni tematski turistički proizvodi“.

U okviru kategorije u kojoj se natjecala i transnacionalna ruta „Panonsko-jadranske veze“ (projekat Grada Tuzle), 1. mjesto je osvojila „Ruta oslobođenja Evrope: transnacionalna memorijalna staza koja povezuje stratišta i priče iz II svjetskog rata – Kulturna ruta Vijeća Evrope”, a 2. mjesto je osvojila „Staza željeznog doba Podunavlja – Kulturna ruta Vijeća Evrope“. Za ovogodišnju konferenciju, koja je organizirana sa glavnom temom „Pametni turizam – pametne destinacije: kulturna baština i kreativnost, digitalizacija, održivost“, predavači su pozvani da izlože relevantna iskustva, podijele svoje najbolje prakse, daju detaljne primjere i praktične preporuke za očuvanje, obnovu, korištenje i promicanje vrijednosti kulture i baštine, s inovacijama za pametan, održiv i odgovoran razvoj turizma.

Turistička zajednica grada Tuzle je uvrštena u zvanični program konferencije sa prezentacijom projekta „Panonsko-jadranska veza“, zahvaljujući kojem je obnovljeno izletište Ilinčica.

Bila je ovo prilika da učesnici konferencije saznaju za napore koje Grad Tuzla ulaže u razvoj i promociju svojih turističkih potencijala, a kroz učešće u panel sesijama razgovaralo se o najnovijim trendovima u području kulture, baštine, pametnog i održivog turizma, uključujući inovacije, kreativnost i kulturni turizam. Naglasak je bio na važnoj ulozi kulturne baštine i digitalizacije u pametnom turizmu i pametnim destinacijama.

Konferencija ECTN 2023. je organizirana u okviru manifestacije Pafos 2023., Evropske prijestolnice pametnog turizma, Evropske godine vještina 2023, kao i ReInHerit Horizon 2020 projekta.

Inače, Evropska mreža kulturnog turizma (ECTN) je jedina panevropska mreža za razvoj i promociju kulturnog turizma. Članovi ECTN-a su općine/gradovi/regije, organi vlasti, nevladine organizacije i istraživački instituti. ECTN je član European Heritage Alliance kojim koordinira Europa Nostra i potpisnik je Manifesta evropskog turizma za rast i radna mjesta, kojim koordinira Evropska komisija za putovanja. ECTN trenutno broji 29 članica u 19 zemalja, uključujući 13 država članica EU i 6 pridruženih zemalja.

[kloxi]

Bosanski hirurg je vodeći robotski urolog u Evropi: Životna želja mu je donijeti svoje znanje u BiH


Njemački grad Bamberg je prije pet godina svjedočio jednom od najvažnijih trenutaka u historiji medicinske prakse grada - izvođenju robotske operacije, koju je vodio renomirani bosanski urolog, profesor doktor medicine Vahudin Žugor.

Urološka klinika u Bambergu suočila se s ozbiljnim izazovima 2018. godine, jer je godinama bilježila pad broja stacionarnih pacijenata, što je dovelo do prijetnje njenog zatvaranja. Uprava klinike je odlučila da nabavi robotski sistem Da Vinci i angažuje uglednog robotskog hirurga, prof. dr. med. Vahudina Žugora. Žugor je prethodno radio na elitnoj robotskoj klinici u Gronau, nedaleko od njemačko-holandske granice, i doprinio uspješnom razvoju robotike na univerzitetskoj klinici u Kölnu.

Izazovan početak
Dolazak u Bamberg zahtijevao je stvaranje tima za robotske operacije i obezbjeđivanje potrebnih uslova i resursa za primjenu ove visoko-tehnološke metode. Početak je bio izazovan, s većinom zaposlenih koji su bili skeptični prema robotici i njenim potencijalima.

"Ljudi u klinici nisu vjerovali u uspjeh minimalno invazivne urologije", kaže za Klix Žugor.

Međutim, nakon nekoliko operacija, skepsa je postepeno nestala, a robotika se brzo širila. Godinu za godinom, broj operacija robotskim sistemima značajno se povećavao. Klinika za urologiju postala je jedan od najvećih i najvažnijih centara za urologiju i robotiku u Bavarskoj, služeći populaciju od oko 13 miliona ljudi.

Pored lokalnih pacijenata, mnogi pacijenti iz raznih dijelova svijeta, posebno sa Zapadnog Balkana, dolaze u Bamberg u potrazi za liječenjem.

Prvi pacijent koji je podvrgnut ovoj revolucionarnoj proceduri, robotskoj radikalnoj prostatektomiji, bio je iz Beograda, čime je ova priča dobila posebnu simboliku, a Vahudin Žugor je tokom posljednjih pet godina izveo više od 1.200 operacija putem robotskog sistema Da Vinci u Bambergu.

Ukupno, u toku svoje 14-godišnje karijere, operisao je više od 4.000 pacijenata, radeći u klinikama u Gronau, Kölnu i Bambergu te spada među vodeće evropske robotske urologe.

Danas, pet godina nakon prve operacije u Bambergu, robotika je postala etablirana terapeutska metoda za liječenje karcinoma prostate, bubrega i mokraćnog mjehura.

Trnovit put do uspjeha
Profesor Žugor svojim putem do uspjeha nije imao lagan put. On je zbog rata napustio medicinski fakultet u Bosni i Hercegovini i došao u Njemačku bez novca i osnovnih znanja njemačkog jezika. Njegov dolazak u stranu zemlju nosio je ogroman psihološki pritisak. Danas, 30 godina kasnije, kaže da mu je osnovni cilj bio opstanak i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za studiranje i pomoć roditeljima koji su kao izbjeglice živjeli u Hrvatskoj.

"Dan i noć sam radio. Prvo sam radio kao njegovatelj. Tokom dana sam radio, a noću sam učio jezik, i obrnuto. Nakon tri godine upisao sam se na prestižni medicinski fakultet u Erlangenu", sjeća se Žugor.

Životna želja
Mnogi pacijenti iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja dolaze na liječenje u Bamberg i od Žugora traže pomoć i savjet. Mnoga teška urološka oboljenja, koja se ne mogu tehnički obraditi u BiH su domena doktora Žugora, koji je ujedno i jedini robotski urolog iz BiH u Evropi.

"Moj cilj i životna želja je da jednog dana dođe robotska hirurgija i u moju BiH. Za jedan takav projekt je potrebna specijalna infrastruktura, ogromna motivacija i edukacija kompletne robotske ekipe i medicinskog tima. Trenutno nema takve robotike i hirurgije u BiH, ali se nadam da će jednog dana naše znanje i iskustvo koje smo sticali vani, biti iskorišteno i upotrijebljeno i u našoj matičnoj domovini", kaže Žugor. On je također i vanredni profesor i predavač na medicinskom fakultetu u Kelnu, jednom od najvećih univerziteta u Njemačkoj. Osim toga, Žugor je naučni radnik i publicista s impresivnim portfoliom koji obuhvata više od 750 naučnih radova, publikacija, knjiga, postera i predavanja na nacionalnim i međunarodnim kongresima. Dobitnik je čak 21 naučnog priznanja za svoje kliničke i naučne rezultate.

[kloxi]

Bh. div gradi objekat na čak 28.000 kvadrata kojim će zacementirati lidersku poziciju



Najveća bh. kompanija Bingo usred je nove velike investicije.
Bingo je, naime, počeo s izgradnjom novog logističko-distributivnog centra u Tuzli, tačnije u Privrednoj zoni Bosanska Poljana, piše BiznisInfo.ba.

Objekat će se sastojati od dvije lamele koje će se, ukupno gledajući, prostirati na čak 28.080 kvadratnih metara. Time će domaći gigant drastično povećati svoje distributivne kapacitete koji su mu potrebni kako bi zadovoljio svoju rastuću maloprodajnu mrežu. Objekat će, kako saznajemo, biti opremljen po najsavremenijim principima. Inače, gradnja ovog centra odranije je planirana. To je u aprilu ove godine najavila direktorica Binga Ljiljana Kunosić.

– U ovoj godini planiramo početi izgradnju još većeg distributivnog savremenog centra u Tuzli – kazala je Kunosić, a kompanija je u međuvremenu prešla s riječi na djela, pa je izgradnja objekta počela i već dobro napreduje.

Inače, Kunosić je o tome govorila u aprilu na godišnjoj press konferenciji koja je održana u također novom, najsavremenijem Bingovom logističko-distributivnom centru u Rajlovcu u Sarajevu. U izgradnju tog centra u Rajlovcu je uloženo 40 miliona KM, a za njegovu implementaciju odgovorni su domaći stručnjaci.

– Podaci iz prošle godine pokazuju našu opredijeljenost rastu i razvoju domaće privrede. U ovoj godini nastavljamo i dalje sa investicijama. Uz razvoj prodajne mreže, akvizicije tržišnih centara i jačanja domaće proizvodnje – kazala je tada direktorica Bingo Group.

[kloxi]

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH izradilo aplikaciju za sudske odluke unutar BiH



Mobilna aplikacija Baze sudskih odluka omogućava brz, jednostavan i besplatan pristup bazi sudskih odluka unutar granica Bosne i Hercegovine. Pretraživanje je svedeno na 22.954 odluke iz građanske, krivične i upravne oblasti. Uvid u odluke u svakom trenutku i na svakom mjestu
Mobilnu aplikacija se može preuzeti na App Store ili Google Play.

Aplikaciju je izradio Sekretarijat VSTV-a BiH uz podršku Evropske unije.

[kloxi]

Magic Ice: Prva tvornica sladoleda u BiH počinje s proizvodnjom do kraja godine


Uz sadašnjih 800, te novih 100 radnika koji će zaposliti tvornica sladoleda, broj zaposlenih u Yimor grupi povećat će se na više od 900

Investicijom u izgradnju tvornice sladoleda, kojom će prvi put Bosna i Hercegovina dobiti svoj sladoled i svog, domaćeg proizvođača, investitor, kompanija Yimor, realizira ne samo najveći projekt u svojoj gotovo 35-godišnjoj istoriji, nego realizira i trenutno najveći projekt u prehrambenu industriju na ovim prostorima.

Riječ je o projektu vrijednom 20 miliona KM. A upravo ulaganjem u tvornicu, koja će u malom mjestu Domaljevcu u Bosanskoj Posavini zaposliti 100 osoba, otvaraju se prostori i za nove, snažne, izvozne iskorake. Prvi sladoledi iz tvornice MAGIC ICE očekuju se krajem 2023.. Po završetku pripremne faze proizvodnje, u svom punom instaliranom kapacitetu tvornica će moći proizvoditi čak 12.000.000 litara sladoleda vrhunskog kvaliteta.

Zlatko Oršolić, direktor kompanije Yimor, naglašava kako je nova investicija u prvu tvornicu sladoleda u BiH, dio strategije Yimora i okretanja domaćoj proizvodnji te jačanju ukupne proizvodnje u BiH, koja će u podršci i sinergiji s trgovinom i daljnjim otvaranjem maloprodajnih jedinica, imati snažan efekt za novi rast kompanije. “Uz sadašnjih 800, te novih 100 radnika koji će s punim kapacitetom zaposliti tvornica sladoleda, broj zaposlenih u Yimor grupi povećat će se na više od 900”, istaknuo je Oršolić.

Prateći svjetske trendove u industriji sladoleda, zahtjeve i očekivanja tržišta, u početnoj će se fazi proizvodnja fokusirati na porodična pakovanja sladoleda, različitih kombinacija okusa.

U planovima je i moguće proširenje asortimana proizvodnje kako bi zadovoljile potrebe tržišta.

Otvaranje tvornice i proizvodnja sladoleda imaju ključnu ulogu u poticanju razvoja Posavskog kantona i cijele Bosne i Hercegovine. Kroz stvaranje radnih mjesta, lokalnu suradnju i ekonomske prilike, tvornica Magic Ice će doprinijeti rastu i prosperitetu regije, istovremeno podržavajući gospodarski razvoj zemlje.

[kloxi]

Investicija od 19 miliona KM domaćeg giganta: Od narednog mjeseca u pogonu novo postrojenje


Početkom narednog mjeseca u punom pogonu bi trebala biti fabrika firme Agromix u Doboju, koju je prije dvije godine preuzeo tešanjski gigant MADI. Ovu informaciju je za BiznisInfo.ba potvrdio Maid Jabandžić, direktor MADI-ja.
Kako saznajemo, fabrika bi trebala biti najveći proizvođač stočne hrane u državi.

– Fabrika bi trebala biti u ponom pogonu narednog mjeseca. Riječ je, pored postojeće, i o potpuno novoj hali od 250 m2, te o novim silosnim kapacitetima koji su prošireni za 20x – otkrio nam je Jabandžić.

Prema njegovim riječima, MADI je kompanija koja je prepoznatljiva kao najveći proizvođač piletine u regionu.

– Budući da našu proizvodnju čini zaokružen proces “od farme do stola”, a s obzirom da Agromix i MADI imaju iste vlasnike potpuno je logično da će Agromix imati ozbiljnog kupca u startu. Imajući u vidu našu ambicioznost siguran sam da će ovaj projekat biti velika stvar kako za naše kompanije tako i za državu – kazao nam je direktor MADI-ja.

Osim za potrebe MADI-ja, hrana će se proizvoditi i za tržište Bosne i Hercegovine. Prema riječima našeg sagovornika, “govorimo o cifri od 20 t/h ili planiranih 100.000 t godišnje”.

– Kada je u pitanju ukupna investicija, riječ je o cifri od cca 19 miliona KM – kazao je Jabandžić za naš portal.

Agromix zapošljava cca 50 uposlenih, a nove investicije prate najmodernije svjetske tokove i s tim u vezi riječ je o potpuno automatizovanim proizvodnim linijama.

– Zbog veoma kompleksne i sveobuhvatne proizvodnje, MADI konstantno investira u modernu tehnologiju, nova vozila, obogaćuje proizvodne procese od farmi matičnih jata do gotovog proizvoda, a ono što našu kompaniju izdvaja i na što smo najviše ponosni su naši uposlenici – zaključuje Jabandžić.