Zivjeti u Ceskoj, Pragu

[hrle1976]

Zaboravi jos neke sitnice da napisem.

Ako vam se da putovati autobusom onda koristire STUDENT AGENCY (nije pod moranje da ste student), imaju jako povolje cijene, a destinacije mozete tu pogledati: http://www.studentagency.eu/

Taxi: recimo od aerodroma do glavne busne stanice a ujednako i metro stanice (Florenc) vas kosta nekih 50km, da taksi uzimate u Pragi nocu i jos ako vam ceski ne ide super onda ce vas malo provozati kroz grad pa ce tarifa biti nekih 100km, do ponoci ide metro a poslje ima nekih autobusa sve do nekih 3-4 a od pola 6 - 6 pocinje redovna voznja.

I ako je moguce uci u tramvaj, bus ili metro bez karet cuvajte se kontrole!!!! ima ih jako puno a nema ono ovo, nego odmah vam pozovu policiju, Pa cak i ako je rijec da vam je karta istekla prije tri minute, oni ce vam pozvati policiju pa na policijskoj stanici se podigne kazna protiv vas! I kazne su 100+km - znaci zlatno pravilo kupi kartu, koju mozete kupiti na svim metro stanicama (automatima), kod vozaca tramvaja i buseva (ne placati sa vecim bank notama od 100kc) univerzalne su karte tako da vaze za sve javne transporte (TRAMVAJ, BUS, METRO i TROLEBUS)! oko 2,5km kosta jedna katra od nekih 90 minuta.

Sve u svemu grad (Prag) je jako siguran, ali opet teba voditi racuna. Kao prvo na metro stanicama Florenc (gdje je i glavna busna) se cuvajte, tamo ima dosta agresivnih bezkucnika (nisu cesi) nego stranci. Agresivni su ponekad i tokom dana (ali jedni prema drugima), pa cete cesto vidjeti specialnu gradsku policiju koja hoda u grupama od 3 do 4 oko tih mjesta i da se viditi osoblje s dugim vatrenim oruzijem! Tako isto na metro stanicama: Hlavni nadrazi (glavna zeljeznicka stanica) ima prak pokraj stanice u kojem ima dosta beskucnika, a po noci tamo se ne hoda osim ako imas pistolj magnum u po dana tamo hapse pijane koji ponekad pocnu provocirati. Isto vazi za Nadrazi Holesovice (metro i zeljeznicka stanica)! Zatim cuvajte se po noci kraja Chodov tamo ima isto ponekad problema jer tamo zive i izmedju ostaih ti neki opasni makedonci Sve metro stanice gdje ima dosta turistickog prometa posebno na Djevicka metro stanici jer tamo ima bus linija do aerodoroma gdje ima jako puno dzeparosa! Ako idete u disko provjerite reputaciju diska, ili upitajte nekoga od vasih ceskih poznanika (ako imate), policija vrsi cesto racije, zapadni stranci nisu meta osim ako se pronadnje posesdstvo neke ne zakonite substance (droge) onda ste najebali i to debelo. Ceska policija prvo udara, i to dobro, pa onda postavlja pitanja. Policija koristi municuju koja komotno prolazi kroz tijelo i tako moze jedan metak raniti ili ubiti dvoje (prijatelj mi rekao koji radi kao policajac u pragu), nisam ekspet oko ovog, ali eto - znaci kad bi doslo do nekog pucanja sa strane policije bacanje na zemlju je obavezno! Brno po ovom pitanju je nula i nema skoro nikakve opasnosti osim pojedinackih napada.

Gledajte da u Pragi upoznate gostione gdje nisu glavni cilj turisti jer tu su cijene 3-5 puta nize! U suvenirskim sopovima samo placajte sa kesom nikako s karticom! Cesi nisu vlasnici tih sopova, nego nasi, kinezi ili rusi, ima svakakvih!

Ako ste na krace vrijeme i u nekom hotelu nocite, slobodno ostaviste pasos na recepciji ako vam traze, samo napravite kopiju jer to je dovoljno ako bi vas slucajno policija zaustavila i pitala za identitet i ako su vjerovatnoce 0,00001% Vazna dokumenta samo u sef, nista po ladicama jer one cistacice imaju tedenciju da ukradu, a skro sve su ili ruskinje ili ukrainke!

Opasnst da vam se nesto desi je minimalna ako se drzite nekih pravila i nivo opreznosto! Pokusajte da prostudirate grad pomocu google earth i tako to, pa izbjegavajte da setate s kartom grada, ako imate staru kreditnu karticu ponesite uzase jer u slucaju da vas neko pocne maltretirati ako mu to date uzet ce i pustut vas na miru! Ali opet naglasam Prag je jako siguran grad i vejrovatnoca da vam se vako nesto nije nista vec od nekog grada u Skandinaviji .

[dr.Gonzo]

Licno sam uvijeren da je cehinjama stalo do nasih muskaraca koliko je nasim zenama stalo do rumunskih ili albanskih muskaraca. Seliti se tamo zbog cehinja je za moj pojam absurdno i glupo, ali svako ima svoje (nista nije licno protiv tebe), nego samo nako ugrubo pisem. U Ceskoj definicija mjesovitog braka je on ceh ona slovakinja ili obrnuto zbog jezika i skoro identicne kulture.

Ja cuo od vise Cehinja skroz drugu pricu, npr. da cijene sto su kod nas muskarci odlucniji, odgovorniji, i vise macho, sto je u prosjeku tacno kada se uporede sa Cesima. Naravno, veoma je tanka linija izmedju ovoga "biti frajer" i "biti sirovina", a to vec rijetko prolazi

[brko autoritet]

Ja sam bio nekoliko puta u Pragu 7 do 10 dana i naprosto sam oduševljen tim gradom, ženama , provodom , svime osim hranom ali thnx good imaju McD pa se tipični balkanac ima gdje najesti .
Ima se gdje i šta vidjeti , mauzeji , galerije , kabarei , nočni klubovi , dobre pivnice, javne ustanove društvenog tipa Nisam siguran da li je ono raj na zemlji ili pakao sa dobrim marketingom
U svakom slučaju jedva čekam novu priliku da ga obidjem. Mislim da bih gore mogao i živjeti.
Ima i dosta naših ljudi koji su gore veoma uspješni u svojim biznisima. U samom centru , kod glavnog trga Vaclave Namesti, sam bio u nekom extra restoranu koji drži lik iz Sarajeva i skoro svo osoblje je sa ovih prostora, bar tad bilo, izuzetno su nas primili kad su shvatili odakle smo
u svakom slučaju sretno šta god odlučiš, česi su stoljeće ispred nas u svakom slučaju

[vanad]

zivim u Ceskoj vec skoro dvadeset godina. Ogromna je razlika izmedju zivota u Pragu i ostatku Ceske. Nisam u Pragu ali kad bih danas birala destinaciju, definitivno idem tamo. Ipak je to svjetski grad, vecina stranih firmi ima predstavnistva tamo, lakse je za posao, lakse je i za jezik...Kad uzmem u obzir svoju situaciju, nepada mi na pamet da idem zivjeti u Prag. Cesku preporucujem za zivot ali nije to Bosna. Jedino ako je covjek svjestan te cinjenice se moze pregurati prve godine dok se covjek malo na aklimatizira. Ceski jezik je vrlo tezak ako zelite da ga znate odlicno. Gramatika je grozna i ako neko ne zivi od malena, tesko da ce je nauciti savrseno. Ali na komunikativnom nivou se moze nauciti dosta brzo. Problem je u naglasku tako da ce svi odmah prepoznati da niste te gore list.

[hrle1976]

Licno sam uvijeren da je cehinjama stalo do nasih muskaraca koliko je nasim zenama stalo do rumunskih ili albanskih muskaraca. Seliti se tamo zbog cehinja je za moj pojam absurdno i glupo, ali svako ima svoje (nista nije licno protiv tebe), nego samo nako ugrubo pisem. U Ceskoj definicija mjesovitog braka je on ceh ona slovakinja ili obrnuto zbog jezika i skoro identicne kulture.

Ja cuo od vise Cehinja skroz drugu pricu, npr. da cijene sto su kod nas muskarci odlucniji, odgovorniji, i vise macho, sto je u prosjeku tacno kada se uporede sa Cesima. Naravno, veoma je tanka linija izmedju ovoga "biti frajer" i "biti sirovina", a to vec rijetko prolazi

Odrasto sam u Ceskoj i sa cesima, i komotno mogu reci da 9 od 10 cehinja kad trazi sebi momka, ujednako trazi i prijatelje svojim roditeljima! Nije mi poznat slucaj da su neciji roditelji se protivili izboru njihove djece, a rekao bi da imam ceha prijatelja sto iz skolskih dana sto kasnje iz studentsih u svim razlicitim spektrumima drustva. I na osnovu toga mogu komotno reci, da velika vecina cehinja ipak ce traziti sebi ceha nego stranca, jer nije situacija da im se bjezi iz drzave, kao prvo. Onda kao drugo je komunikacija, jer oni su jako slabi sto se tice drugih jezika ne zato sto su smotani da ih uce, nego zato sto vecina nema volje. Uzmimo primjer jadransko more, i neku cesku porodicu koja dolazi vec 10 godina zaredom tu na odmor, da budem neutralan, zar nisu bili u stanju nesto jugoslovenskog da nauce za tih deset godina? Ja da idem recimo u Portugal deset godina po 14 dana, pa pokusao bi da nesto naucim a siguran sam da bi za 10 godina jako puno naucio. Za mene su cesi jako fini ljudi, ali oni nisu zainteresovani u druge nacije. Oni zive u svom svijetu i to je to, i stim se treba pomiriti. Od tebe ce cehinja traziti ako vec je odlucila da bude sa nekim strancom, da govoris ceski i da tvoji roditelji ga isto nauce inace ta vasa veza nece dugo opstati osim ako njenji roditelji nisu prvacu u engleskom jeziku a ima i takih ceha samo te je jako tesko sresti.

Sto se hrane tice nije ni blizu balkanskoj ali meni je sasvim super, sve je stvar navike i ukusa.

Sto se jezika tice samo je tezak ako ste stvarno glupi za uciti strane jezike, jer niko mi nece moci reci, da jedan slavenski jezik za nauciti je tezi a vec sami govorite slavenskim jezikom, nego njemacki ili finski! Je da gramatika nije slicna, te jedno slovo ni slovaci Ř (nekako hrzžš) nemogu da ga izgovore pa sta, jezik se opet da nauciti! Ali bez njega ste LOST u Ceskoj.

Moji roditelji su izdavali dvima ceskim porodicama kucu za ljetovanje na moru, pa sam kao djete se igrao sa njihovom djecom i tako jako puno naucio!

Jedno je biti u Ceskoj 7 do 14 dana na odmoru a drugo ziviti i raditi. Radna vremena su ogranicena na papiru a u praksi moze se desiti da vas danasnji radni dan je od 8 ujutru do 20 vecer! To je standard u Pragi a isto tako se moze reci i za neka druga mjesta! Ja trenutno sam van Ceske u stranoj drzavi zavrsavam specijalizaciju "po stare dane" i osjetim sta znaci ziviti a ne znati jezik : skoro pa ko nepismen se moze covjek osjecati!

[michal]

Čeh sam i slažem se da su češki muškarci za razliku od bosanaca neodlučni "sivi miševi" kako je neko ovdje rekao. Možda je djelomično do mene, ali već mi se desilo milijon puta da su Bosanci smatrali potpuno neshvatljivim da sam sebi kuham i kupujem hranu, perem veš, pospremam stan itd. umjesto toga da bih za sve ovo iskorištavao ženu, a sam uživao s rajom po kafićima. Isto ne mrzim pedere, nikakve druge manjine ili Slovake, nisam kupio auto da s nime obilazim sarajevske kafiće (da sebi nađem neke zgodne pičke), nisam zguzio sve Tuzlanke (jer u Tuzli radim, a cura mi je u Sarajevu, pa zašto ne?), u autu koristim sigurnosne pojase ("Kako ti nije neudobno jebo te? Opusti se malo!"), svaki put me prepadne kad na ulici čujem klakson (jer nisam još naučio da "EEEJ ĐE SI BURAZ, JEBO TE!" uz uporno mahanje iz prozora auta također je situacija važna za sigurnost saobraćaja), ne volim novogodišnje vatromete ili narodnu muziku, nemam pojma koju rezoluciju ili broj boja ima displej mojeg mobitela itd. itd. itd.
Jednostavno nisam ni blizu tako nekako "flamboyant" (ili kako to već na vašem zovete) kao većina bosanaca, i ne bih uopšte rekao da sam baš neki izuzetak među Česima. (Samo off-topic asocijacija - jedan moj jaran je Norvežanin i još je duplo gori.)

[vanad]

Čeh sam i slažem se da su češki muškarci za razliku od bosanaca neodlučni "sivi miševi" kako je neko ovdje rekao. Možda je djelomično do mene, ali već mi se desilo milijon puta da su Bosanci smatrali potpuno neshvatljivim da sam sebi kuham i kupujem hranu, perem veš, pospremam stan itd. umjesto toga da bih za sve ovo iskorištavao ženu, a sam uživao s rajom po kafićima. Isto ne mrzim pedere, nikakve druge manjine ili Slovake, nisam kupio auto da s nime obilazim sarajevske kafiće (da sebi nađem neke zgodne pičke), nisam zguzio sve Tuzlanke (jer u Tuzli radim, a cura mi je u Sarajevu, pa zašto ne?), u autu koristim sigurnosne pojase ("Kako ti nije neudobno jebo te? Opusti se malo!"), svaki put me prepadne kad na ulici čujem klakson (jer nisam još naučio da "EEEJ ĐE SI BURAZ, JEBO TE!" uz uporno mahanje iz prozora auta također je situacija važna za sigurnost saobraćaja), ne volim novogodišnje vatromete ili narodnu muziku, nemam pojma koju rezoluciju ili broj boja ima displej mojeg mobitela itd. itd. itd.
Jednostavno nisam ni blizu tako nekako "flamboyant" (ili kako to već na vašem zovete) kao većina bosanaca, i ne bih uopšte rekao da sam baš neki izuzetak među Česima. (Samo off-topic asocijacija - jedan moj jaran je Norvežanin i još je duplo gori.)

Koliko dugo zivis u Bosni? Nesto ne mogu da vjerujem da imas tako dobar rijecnik...

[michal]

Oko devet mjeseci. Hvala, ali nije moj rječnik ništa posebno - kad ovako pišem, moram stalno da razmišljam kako izbjeći neku riječ ili frazu za koju nisam siguran kako se koristi, tako da čak i ponekad ne pišem 100% tačno ono što sam htio, ali eto, valjda je barem opći smisao tu negdje. Osim toga, slični su jezici - nije to da učim mongolski ili šta ja znam.

[sinuhe]

A ni slucajno nisi iz Prnjavora?

[michal]

Nisam. I zašto upravo iz Prnjavora?

[jon_jovi]

Divno, divno, ali narodni i književni češki se apsolutno ne razumiju. Češki koji se govorio prije tri stoljeća današnjem Češkom je nerazumljiv. Neko reče kod češkog je najveći problem akcent, i to je tačno jer oni neke samoglasnike otežu tamo gdje mi ne otežemo, a one samoglasnike koje mi otežemo oni izgovaraju kratko, gotovo da ih "progutaju" i tu je najveća zapetljancija. Druga zapetljancija je u tome što Česi i pridruženi him Slovaci za naš ukus govore prebrzo. Znači ne možete ni našem jeziku jako slične pojmove "pohvatati"
Dokaz za to je to da kada čitate Češki razumijete 70% a kada taj tekst izgovara neki Čeh ne razumijete ni 30%

Evo vam tekst iz današnjeg izdanja češkog lista Pravo, bivše Rudo Pravo - Crvena Pravda.

VÁCLAV KLAUS, ZÁPISKY Z MALAJSIE (1)

Letošní asijskou cestu začínáme v úterý po osmé hodině večer nočním letem do indického Dillí, kde máme ráno (jejich času) technické mezipřistání pro doplnění paliva a výměnu posádky.
V sedm ráno tam už bylo 35 °C. Let pokračuje nad Indií, Bangladéšem a Barmou do hlavního města Malajsie Kuala Lumpuru.
Byl jsem zde jako předseda vlády v roce 1996. Pamatuji si velké horko, ještěrky běhající po stěnách, právě dokončovanou nejvyšší stavbu světa Petronas Towers (než ji předběhl mrakodrap v tchajwanském Taipei) a odpověď malajského premiéra Mahathira na mou otázku – motivovanou našimi tehdejšími spory s odboráři za vůdcovství pana Falbra – jaký mají sociální systém: rodinu, jiný není třeba. Znám to z literatury, ale takto přímo jsem to slyšel poprvé.
Malajsie byla tehdy rok před svou (a současně naší) měnovou krizí roku 1997, byla jí, stejně jako nám, ordinována politika absurdně vysokých úrokových sazeb a Malajsie, resp. její ministerský předseda se jako jediný v tomto regionu vzbouřil a misi Mezinárodního měnového fondu neposlechl. Udělal dobře. Já se bouřil také, ale neměl jsem Mahathirovu politickou sílu (se složitou koalicí s Kalvodou a Luxem a opozicí v čele s M. Zemanem) a on navíc neměl za zády Tošovského centrální banku, která hrála s MMF. Proti naší zemi.
Malajsie se mi už tehdy zdála jako rychle rostoucí země, navíc s výhodou ropy. Dnes je ekonomicky podstatně dále, ale vlhké teplo je zde opět.
Přijíždíme v pět odpoledne (šestihodinový časový rozdíl) a je 32 °C.
Tropické rostlinstvo dominuje, vlastně jsme jen kousek nad rovníkem.
(Pokračování na str. 10)

Ja mislim da se ovdje može razumjeti i više od 70%

Dekujeme

[jon_jovi]

Uzgred, ja ću malo poslije Ramazana gore.

[nOrMaLaC]

Pozdrav! Evo da i ja iskažem sopstvene dojmove nakon 3 dana boravka u Češkoj Republici.
Ušao u Češku iz pravca Njemačke tačnije Drezdena.
Dionica od Usti nad Labema pa do Litomerica mnogo podsječa na dionicu od Kaknja pa do Zenice.
Teška industrija - Željezare i slična priroda. Sve to daje uz oronule kuće dojam kao da ste u BiH, ali uz drastičnu razliku
kao što je čistina, jer je daleko više čišća i sređenija okolica nego kod nas.
Prag ko Prag, Boravio prošle sedmice. Vrlo lijep grad. Jedini minus po meni je bio što je bilo izuzetno toplo ta 2 dana u Pragu uz temp. 33-34 stepena.Obišao čitav grad uzduž poprijeko.
Vidio Karlški most gdje bih toplo preporučio svima da dobro čuvaju lične stvari jer vrvi od džeparoša.
Kad se prijeđe most na drugu stranu i kada se uputi ka dvorcu Hradčani ima jedna fontana blizu metrostanice
gdje se može uronuti noge u vodu. Vrlo lijepo
Židovski dio grada je također vrlo lijep, sa svojom čudnovatom arhitekturom i slično...

Ukoliko imate priliku posjetite Česke Budejovice vrlo lijep grad. Nalazi se na pola puta od Praga do Linza (A).

[eltroxin]

Čeh sam i slažem se da su češki muškarci za razliku od bosanaca neodlučni "sivi miševi" kako je neko ovdje rekao. Možda je djelomično do mene, ali već mi se desilo milijon puta da su Bosanci smatrali potpuno neshvatljivim da sam sebi kuham i kupujem hranu, perem veš, pospremam stan itd. umjesto toga da bih za sve ovo iskorištavao ženu, a sam uživao s rajom po kafićima. Isto ne mrzim pedere, nikakve druge manjine ili Slovake, nisam kupio auto da s nime obilazim sarajevske kafiće (da sebi nađem neke zgodne pičke), nisam zguzio sve Tuzlanke (jer u Tuzli radim, a cura mi je u Sarajevu, pa zašto ne?), u autu koristim sigurnosne pojase ("Kako ti nije neudobno jebo te? Opusti se malo!"), svaki put me prepadne kad na ulici čujem klakson (jer nisam još naučio da "EEEJ ĐE SI BURAZ, JEBO TE!" uz uporno mahanje iz prozora auta također je situacija važna za sigurnost saobraćaja), ne volim novogodišnje vatromete ili narodnu muziku, nemam pojma koju rezoluciju ili broj boja ima displej mojeg mobitela itd. itd. itd.
Jednostavno nisam ni blizu tako nekako "flamboyant" (ili kako to već na vašem zovete) kao većina bosanaca, i ne bih uopšte rekao da sam baš neki izuzetak među Česima. (Samo off-topic asocijacija - jedan moj jaran je Norvežanin i još je duplo gori.)

Upravo sam otkrio da sam ja u stvari Čeh!

[hrle1976]

Divno, divno, ali narodni i književni češki se apsolutno ne razumiju. Češki koji se govorio prije tri stoljeća današnjem Češkom je nerazumljiv. Neko reče kod češkog je najveći problem akcent, i to je tačno jer oni neke samoglasnike otežu tamo gdje mi ne otežemo, a one samoglasnike koje mi otežemo oni izgovaraju kratko, gotovo da ih "progutaju" i tu je najveća zapetljancija. Druga zapetljancija je u tome što Česi i pridruženi him Slovaci za naš ukus govore prebrzo. Znači ne možete ni našem jeziku jako slične pojmove "pohvatati"
Dokaz za to je to da kada čitate Češki razumijete 70% a kada taj tekst izgovara neki Čeh ne razumijete ni 30%

Evo vam tekst iz današnjeg izdanja češkog lista Pravo, bivše Rudo Pravo - Crvena Pravda.

VÁCLAV KLAUS, ZÁPISKY Z MALAJSIE (1)

Letošní asijskou cestu začínáme v úterý po osmé hodině večer nočním letem do indického Dillí, kde máme ráno (jejich času) technické mezipřistání pro doplnění paliva a výměnu posádky.
V sedm ráno tam už bylo 35 °C. Let pokračuje nad Indií, Bangladéšem a Barmou do hlavního města Malajsie Kuala Lumpuru.
Byl jsem zde jako předseda vlády v roce 1996. Pamatuji si velké horko, ještěrky běhající po stěnách, právě dokončovanou nejvyšší stavbu světa Petronas Towers (než ji předběhl mrakodrap v tchajwanském Taipei) a odpověď malajského premiéra Mahathira na mou otázku – motivovanou našimi tehdejšími spory s odboráři za vůdcovství pana Falbra – jaký mají sociální systém: rodinu, jiný není třeba. Znám to z literatury, ale takto přímo jsem to slyšel poprvé.
Malajsie byla tehdy rok před svou (a současně naší) měnovou krizí roku 1997, byla jí, stejně jako nám, ordinována politika absurdně vysokých úrokových sazeb a Malajsie, resp. její ministerský předseda se jako jediný v tomto regionu vzbouřil a misi Mezinárodního měnového fondu neposlechl. Udělal dobře. Já se bouřil také, ale neměl jsem Mahathirovu politickou sílu (se složitou koalicí s Kalvodou a Luxem a opozicí v čele s M. Zemanem) a on navíc neměl za zády Tošovského centrální banku, která hrála s MMF. Proti naší zemi.
Malajsie se mi už tehdy zdála jako rychle rostoucí země, navíc s výhodou ropy. Dnes je ekonomicky podstatně dále, ale vlhké teplo je zde opět.
Přijíždíme v pět odpoledne (šestihodinový časový rozdíl) a je 32 °C.
Tropické rostlinstvo dominuje, vlastně jsme jen kousek nad rovníkem.
(Pokračování na str. 10)

Ja mislim da se ovdje može razumjeti i više od 70%

Dekujeme

Ceski od nasih niko nije savladao kako treba ako nije ga ucio od malih nogu, jer nema nikakve slicnosti osim par rijeci i to je to. Brzina govora je jako brza nego kad neko bosanski prica, isto kad slusate slovence i oni za nas pojam bro govore. Od ex-YU jezika slovenacki je najblizi ceskom manje vise i u jednu ruku totalno jednak. Ceski dijalekti/naglasi? Svaki ceh ce ti reci da samo postoje dva tj. bohemski "obecná čeština" kao neka vrsta obicnog ceskog, koji se razlikuje od standardnog u nekim gramatickim sitnicama, padezima i izgovorima, te moravski i silesianski ali oba su jako blizu te su danas jos blizi nekom univerzalnom obicnom cekom jeziku (nemislim na gramaticki korektan), istocni dio ima neke svoje rijeci mozda najpoznatija je da u citavoj ceskoj se kaze tramvaj a u Brnu šalina. Za pocetnike, moravce ce te lakse razumiti nego bohemce, jer bohemci su ti koji brze govore. Sto se tice slovackog, nije istina ako znate slovacki da se da razumiti ceski. To samo vazi za starije generacije jer su slovaci ucili ceski. To vam je malo kao kod nas makedonci i slovenci, oni nas razumiju (starije generacije) a mi njih nekako ili nikako. Dok mladja generacija nece nista moci razumiti makdonskog ili slovenackog i tako obrnuto. Slovacke serije i filmovi se sinkroniziraju na ceski, a isto tako i ceske produkcije na slovacki. Stari ceski jezik je stari i dosta se razlikuje ali to danas niko vise nito koristi osim onih koji studiraju cesku jezicnu istoriju.

evo malo komedije:
Ceski


cvijeta parlament od provalija

[jon_jovi]

Ja nisam ni rekao da su Slovački i Češki isti i da se razumiju, ali sam rekao da i jedni i drugi prebrzo govore. Od prije nekoliko godina Slovačka državna televizija tiltuje programske sadržaje na češkom jeziku. Isto odlukom slovačke Vlade iz javnog prostora u Slovačkoj izbačen je Češki jezik koji je do tada bio jako rasprostranjen u Slovačkoj.
Nije tačno da je samo par riječi slično. Nazivi dana su gotovo identični, a večina mjeseci u godini slično su kao na hrvatskom jeziku mada ne svi.

Piće - Piče
Govorim - Hovorim
Želim - Imam rad
Velike - Velke
Našim - Našimi

Stalno se spominje Moravce i Šlezane a niko ne daje tačnu definiciju o ćemu se to radi čak ni oni koji gore navodno žive.
Šlezani uopće nisu Česi. Šlezani su Šlezani, a danas ipak se smatraju Poljacima što su i sami Šlezani prihvatili mada oni po svim pravilima nisu Poljaci. Šleska je povijesna teritorija u Europi danas iskomadana između Češke republike, Poljske i Njemačke. Dio Šleske koji je dobila Češka nema nikakvu samoupravu a u teritorijanoj podjeli unutar Češke na regione - Krajeve ili na češkom - Kraje taj je teritorij iskomadan na više Kraja - regiona. Ista stvar sa Moravskom čiji je povijesni i etniči teritorij raskomadan između Kraja - regiona.
Šlesku naseljavaju Šlezani, Moravci i još jedna nacionalna manjina Slavenskog porijekla za koju sam zaboravio kako se zove ali je bila ugnjetena od Čeoslovačkih vlasti kao i Šlezani.
Moravci nisu niti etnička skupina, niti narod a niti podvrsta Čeha. Moravska je uglavnom povijesni pojam ali i geografski pojam. To što se podrazumjeva pod Moravcima jesu skupina više od deset etničkih skupina, manjih ili većih. Jedna od njih su Valaši a to nije ništa drugo do li sami Vlasi. U sjevernoj Moravskoj skupine se skupno nazivaju Laschi - Laši. Razlika između njih i Bohemaca je ipak značajna.
Neko je rekao da je industrija u Bohemiji. Jeste ali koja industrija? Lahka industrija, pivare, prehrambena, tekstilna, turizam. Ima i teške ali je glavnina teške industrije u Češkoj republici bila grupirana u Moravskoj. I u Šleskoj također. Krahom komunizma sva ta teška industrija je propala, tranzicija nije uspjela tako da su milioni Moravaca i Šlezana ostali u neizvjesnosti. Od tada je počela migracija prema Bohemiji i Pragu čija se lahka industrija ipak nekako adaptirala kapitalističkom načinu privređivanja ili je došlo do preorjentacije ka turizmu, ugostiteljstvu i trgovini.
U geografskom pogledu kod Češke je u pitanju pravo prirodno čudo jer je Češka ovičena nižim planinama duž cijele svoje granice a u unutrašnjosti nema planina a ni vrleti.

[hrle1976]

Ja nisam ni rekao da su Slovački i Češki isti i da se razumiju, ali sam rekao da i jedni i drugi prebrzo govore. Od prije nekoliko godina Slovačka državna televizija tiltuje programske sadržaje na češkom jeziku. Isto odlukom slovačke Vlade iz javnog prostora u Slovačkoj izbačen je Češki jezik koji je do tada bio jako rasprostranjen u Slovačkoj.
Nije tačno da je samo par riječi slično. Nazivi dana su gotovo identični, a večina mjeseci u godini slično su kao na hrvatskom jeziku mada ne svi.

Piće - Piče
Govorim - Hovorim
Želim - Imam rad
Velike - Velke
Našim - Našimi

Stalno se spominje Moravce i Šlezane a niko ne daje tačnu definiciju o ćemu se to radi čak ni oni koji gore navodno žive.
Šlezani uopće nisu Česi. Šlezani su Šlezani, a danas ipak se smatraju Poljacima što su i sami Šlezani prihvatili mada oni po svim pravilima nisu Poljaci. Šleska je povijesna teritorija u Europi danas iskomadana između Češke republike, Poljske i Njemačke. Dio Šleske koji je dobila Češka nema nikakvu samoupravu a u teritorijanoj podjeli unutar Češke na regione - Krajeve ili na češkom - Kraje taj je teritorij iskomadan na više Kraja - regiona. Ista stvar sa Moravskom čiji je povijesni i etniči teritorij raskomadan između Kraja - regiona.
Šlesku naseljavaju Šlezani, Moravci i još jedna nacionalna manjina Slavenskog porijekla za koju sam zaboravio kako se zove ali je bila ugnjetena od Čeoslovačkih vlasti kao i Šlezani.
Moravci nisu niti etnička skupina, niti narod a niti podvrsta Čeha. Moravska je uglavnom povijesni pojam ali i geografski pojam. To što se podrazumjeva pod Moravcima jesu skupina više od deset etničkih skupina, manjih ili većih. Jedna od njih su Valaši a to nije ništa drugo do li sami Vlasi. U sjevernoj Moravskoj skupine se skupno nazivaju Laschi - Laši. Razlika između njih i Bohemaca je ipak značajna.
Neko je rekao da je industrija u Bohemiji. Jeste ali koja industrija? Lahka industrija, pivare, prehrambena, tekstilna, turizam. Ima i teške ali je glavnina teške industrije u Češkoj republici bila grupirana u Moravskoj. I u Šleskoj također. Krahom komunizma sva ta teška industrija je propala, tranzicija nije uspjela tako da su milioni Moravaca i Šlezana ostali u neizvjesnosti. Od tada je počela migracija prema Bohemiji i Pragu čija se lahka industrija ipak nekako adaptirala kapitalističkom načinu privređivanja ili je došlo do preorjentacije ka turizmu, ugostiteljstvu i trgovini.
U geografskom pogledu kod Češke je u pitanju pravo prirodno čudo jer je Češka ovičena nižim planinama duž cijele svoje granice a u unutrašnjosti nema planina a ni vrleti.

Evo ja koji zivim u Ceskoj 25 godina, govorim ceski jezik skoro 30 godina, znaci naucio sam ga poprilicno prije nego sto sam zapoceo ziviti u Ceskoj (Ceskoslovackoj). Zavrsio osnovnu, srednju i pa jednu akademsku, pa druge pola (akademske) skole u Ceskoj pola u insotranstvu, pa doktorat pola u CZ pola u insotranstvu. Zena mi cehinja, djeca, ja sam isto ceh, rodbina itd. itd. da sad ne nabrajam. Mogu ti jedno reci da Ceh iz Ostrave, Prahe, Brna ili bilo kog drugog mjesta ce reci za sebe da je ceh. Taj gore cosak o kojem ti pricas manje ima sa poljskom nego citava Slovacka. Npr. svi sjeverni slovaci razumiju i skoro slicno pricaju kao juzni poljaci, a slovaci i poljaci mogu komunicirati svak na svom jeziku i razumiju jedni druge dok ja koji sam odrastao uz njemacko/poljsku granicu nisam u stanju da razumijem poljakea zivio sam od poljske granice samo 8km (dugo godina).

Poljak i slovak mogu svak na svom komunicirati
Slovak i ceh mogu svak na svom komunicirati
Slovenac i slovak mogu svak na svom komunicirati

mada smatram da ceh i slovenac mogu svak na svom komunicirati, a imao sam priliku da vidim i cujem, ima dosta slicnosti i istih rijeci i istih formulisanja rijeci...

Lingvisticari opet preproucuju da se pocne sa ucenjem slovackog ako zelis da brze naucis, ceski, slovenacki i poljski.

To sto si nabrojo o Moraviji, isto komotno mozes reci da su jos uvijek ljudi iz SFRJ podjeljeni na banovine a ne na danasnje republike, samo sta to ima danas sa cinjenicom - nista.

Velika Moravia je zauzimala citav danjasnji prostor Ceske, citavu Slovacku i Madzarsku te dijelove Poljske, Njemacke, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Rumunije i Ukrajine. A Moravci kao etnicka grupa danas tako sebe negladaju, pa ni naj "otrodksnij" moravac. Razlika izmedju ceha se dijeli na dva tj. istocni i zapadni. A razlike su minimalisticne. U starijem postu sam naveo razlike. Istoci su vise odani vjeri (ali ne svi) zapadnjaci manje (ali ne svi). Zapadni dio je vise bio pod utjecajem industrije istocni vise poljuprivreda, u istocnom se dijelu jos neke tradicije cuvaju. Navodno su manje skrti nego zapadni dio. I to je to. Razlike su minimalisticne.

[hrle1976]

Ceski, Slovacki, Slovenacki, Poljski, Bosanski


Který, Ktorý, Kateri, Ktorý, Koji (ceski i slovenaski bliski) (poljski i slovacki identicni)

Vstup, Vstup, Vstop, Wejście, Ulaz (ceski, slovacki i sloveancki skoro identicni)

Mouka, Múka, Moka, Mąka, Brašno (ceski i slovenacki skoro identicni, slicnosti kod svih osim bosanksog)

Benátky, Benátky, Benétke, Wenecja, Venecija (Ceski, slovacki i slovancki skoro identicni) (poljski i bosnaski skoro identicni)

Člun, Čln, Čóln, Łódź, Čamac (Ceski, slovacki i slovenacki skoro identicni/bliski)

Letiště, Letisko, Letališče, Lotnisko, Aerodrom (Ceski i slovenacki bliski, poljski i slovacki bliski)

Obratlovci, Stavovce, Vretenčarji, Kręgowce, Kičmenjaci (niko nitsa srodnog)

řetěz, reťaz, veriga, łańcuch, lanac (ceski i slovacki srodni, bosnaksi i poljski srodi)

[jon_jovi]

Ja sam i rekao da Šlezani nisu Poljaci. Nisu ni Česi. Mislim, pokušaj da se prikaže harmonićno meni ne prolazi. Nije Harmonija. Etnički su zapetljaniji od Bosne ali religijski jednostavni: Katolici i protestanti.
Možda Šlezan reči za sebe da je Čeh, ali kad im dođe Čeh u njihovu sredinu taj je bijela vrana. Jednostavno, nije njihov.
Poljaci i Slovaci dva puta ratovali u 20. stoljeću. Zbog vrlo sitnog razloga. Ali ne moraju sve teme bit političke

Kao što sam rekao Češka ima prirodne granice, a sami Česi ne provode vrijeme ispijajući sva ta piva. Vole knjige a kazališta im ne služe da se u njima legu vrane.

[jon_jovi]

Ceski, Slovacki, Slovenacki, Poljski, Bosanski


Který, Ktorý, Kateri, Ktorý, Koji (ceski i slovenaski bliski) (poljski i slovacki identicni)

Vstup, Vstup, Vstop, Wejście, Ulaz (ceski, slovacki i sloveancki skoro identicni)

Mouka, Múka, Moka, Mąka, Brašno (ceski i slovenacki skoro identicni, slicnosti kod svih osim bosanksog)

Benátky, Benátky, Benétke, Wenecja, Venecija (Ceski, slovacki i slovancki skoro identicni) (poljski i bosnaski skoro identicni)

Člun, Čln, Čóln, Łódź, Čamac (Ceski, slovacki i slovenacki skoro identicni/bliski)

Letiště, Letisko, Letališče, Lotnisko, Aerodrom (Ceski i slovenacki bliski, poljski i slovacki bliski)

Obratlovci, Stavovce, Vretenčarji, Kręgowce, Kičmenjaci (niko nitsa srodnog)

řetěz, reťaz, veriga, łańcuch, lanac (ceski i slovacki srodni, bosnaksi i poljski srodi)

Ma tu jednostavno nema pravila. Ponekada ispadnu bosanski i slovački prisnji neko češki i slovački.

[hrle1976]

Ja sam i rekao da Šlezani nisu Poljaci. Nisu ni Česi. Mislim, pokušaj da se prikaže harmonićno meni ne prolazi. Nije Harmonija. Etnički su zapetljaniji od Bosne ali religijski jednostavni: Katolici i protestanti.
Možda Šlezan reči za sebe da je Čeh, ali kad im dođe Čeh u njihovu sredinu taj je bijela vrana. Jednostavno, nije njihov.
Poljaci i Slovaci dva puta ratovali u 20. stoljeću. Zbog vrlo sitnog razloga. Ali ne moraju sve teme bit političke

Kao što sam rekao Češka ima prirodne granice, a sami Česi ne provode vrijeme ispijajući sva ta piva. Vole knjige a kazališta im ne služe da se u njima legu vrane.

Ja mislim da ti mjesas Slezane u poljskoj sa ostalom Ceskom, jer taj cosak sto je dio Ceske i ljudi u sto tu zive su potpuni Cesi, i niko se ne osjeca ni strancom ni nista. Dok sam studirao bilo je na predavanju vise ljudi iz tog regiona i nikada nije bilo nesto, da bi covjek mogao reci vidi svoji su itd. Iskreno receno zivim preko dvije decenije u CZ i nemogu da shvatim o cemu pricas, jer to sto ti navodis ja za dvije decenije nisam osjetio, a evo i sa zenom bas poprica o toj temi i sama kaze da joj nije poznato - da su u ceskoj etnicki zapetljani. Etnicki i vjerski poroblemi su na podjuciju juzno od Slovenije. To zna svak pa cak ljudima u Tadzakistanu je poznat rat u exYu. Nisu bili etnicki zapleteni u Ceskoslovackoj - nisu znali zasto se razvide pa su u parlamentu jedni se nasalili - hajd da napisemo, da jedni piju vise piva od drugih i da to daje nizi ukupan prosjek. Ako hoces da poredis BiH sa Ceskom pa neke etitete da pravis, te da kao vuces Bohemiju, Moravsku i Sleziju to je absurd. Po zadnjem popisu samo 10-12.000 je izgalsio se da su Slezani po nacionalnosto. U Poljskoj imas oko 1 mil. tamo ima tog nekog "nacionalizma".

[jon_jovi]

"For 600 years we have been waiting for you (1335-1938)." Ethnic Polish band welcoming the annexation of Zaolzie by the Polish Republic in Karviná (Karwina), October 1938.

http://en.wikipedia.org/wiki/Polish_min ... h_Republic



Gorol (lit. Highlander) men's choir from Jabłonków during the parade at the beginning of the Jubileuszowy Festiwal PZKO 2007 in Karwina.

In Poland (1938-1939)


On 1 October 1938 Zaolzie was annexed by Poland following the Munich Conference.[23] The Polish Army, commanded by General Władysław Bortnowski, annexed an area of 801.5 km² (309.5 mi²) with a population of 227,399. The Polish side argued that Poles in Zaolzie deserved the same rights as Germans in the Munich Agreement. The vast majority of the local Polish population enthusiastically welcomed the change, seeing it as a liberation and a form of historical justice.[24] But they quickly changed their mood. The new Polish authorities appointed people from Poland to various positions from which Czechs had been dismissed. The Polish language became the sole official language. Rapid Polonization followed. Czech organizations were dismantled and their activity was prohibited. Czech education ceased to exist.[25] About 35,000 Czechs emigrated to Czechoslovakia by choice or forcibly.[26] The behaviour of the new Polish authorities was different but similar in nature to that of the Czech authorities before 1938. Two political factions appeared: socialists (the opposition) and rightists (loyal to the new authorities). Leftist politicians and sympathizers were discriminated against and often dismissed from their jobs.[27] The Polish political system was artificially implemented in Zaolzie. Local Polish people continued to feel like second-class citizens and a majority of them were dissatisfied with the situation after October 1938.[28] Zaolzie remained a part of Poland for only eleven months.
[edit]
World War II

During the war, strong Germanization was introduced by the Nazi authorities. The Jews were in the worst position, followed by the Poles.[29] Poles received lower food rations, they were supposed to pay extra taxes, and were not allowed to enter theatres, cinemas, and other venues.[29] Polish and Czech education ceased to exist, Polish organizations were dismantled and their activity was prohibited. The Nazis especially targeted the Polish intelligentsia and many functionaries died during the war. The German authorities introduced terror into Zaolzie. Mass killings, executions, arrests, taking locals to forced labour, and deportations to concentration camps all happened on a daily basis.[29] The most notorious war crime was a murder of 36 villagers in and around Żywocice on 6 August 1944. Most of the victims were Poles.[30] This massacre is known as Tragedia Żywocicka (the Żywocice tragedy). The resistance movement, mostly of Poles, was fairly strong in Zaolzie.

Volkslists, documents introduced by the Nazi authorities were soon introduced during the war. A non-German citizen declared that he had some German ancestry by signing it and refusal to sign this document could lead to deportation to a concentration camp. Local people who signed the lists were later on enrolled in the Wehrmacht. Many local people with no German ancestry were also forced to sign them. The World War II death toll in Zaolzie is estimated at about 6,000 people: about 2,500 Jews, 2,000 other citizens (80% of them being Poles),[31] and more than 1,000 locals who died in the Wehrmacht (those who signed the Volksliste). Also a few hundred Poles from Zaolzie were among those murdered by the Soviets in the Katyń massacre.[32] Percentage-wise, Zaolzie suffered the worst human loss out of the whole of Czechoslovakia – about 2.6% of the total population.[31]
[edit]
Since 1945 and during the Communist Era (1948-1989)



Immediately after World War II, Zaolzie was returned to Czechoslovakia within its 1920 borders, although local Poles hoped it would again be given to Poland.[33] The local Polish population again suffered discrimination, as many Czechs blamed them for the discrimination by the Polish authorities in 1938–1939.[34] Polish organizations were banned, and the Czech authorities made many arrests and dismissed many from their jobs.[35] Polish property stolen by the Germans during the war was never returned. The Communist Party of Czechoslovakia was the only political party defending the rights of the Polish minority.[36] In the 1946 elections, the majority of Poles voted for the communists.[33] In Zaolzie, 51% of elected communist officials were ethnic Poles.[33] The situation of Poles improved somewhat when the Communist Party of Czechoslovakia seized power in February 1948. The Polish Cultural and Educational Union (PZKO) was created in 1947. The creation of other Polish organizations was prohibited.[37] This was the only Polish organization representing the Polish minority in the communist era, and was therefore under the strong influence of the Communist Party. It remains today the Polish organization with the largest membership.

During the communist era, rapid urbanization and growth of heavy industry occurred. Whole villages in the coal mining areas were destroyed by the mining activity.[38] These conditions quickened the assimilation of the Poles. Another cause of assimilation was the high rate of intermarriage.[39] Besides Poles belonging to the minority, many more commuted across the border from Polish People's Republic to work in Czechoslovakia or to take advantage of the relative abundance of consumer goods in Czechoslovakia.[40]

During the 1960s cultural life flourished. Polish books were published and Polish sections in Czech libraries were set up. For example, the state Czech Postal and Newspaper Service was delivering 72 magazines from Poland.[41] During the Prague Spring, the more liberal atmosphere also contributed to the growth of cultural life. After 1968, purges were conducted throughout Czechoslovak society, including the Polish minority. Reformists were fired from their positions. The so-called "normalization" also affected the PZKO. From 1976 the law recommended the introduction of bilingual signs in some municipalities. Being only a recommended measure, it was not implemented. The Czechoslovak communist authorities tried to limit the influence of Poles, resident or not, considering the influence of Poles (given that Polish communist regime was considered more liberal) in the workplace a threat to the regime.



Hotel Piast in Český Těšín, one of the architectural symbols of the Polish minority

[jon_jovi]

Dvojezični potokaz u gradu Albrechtice (Olbrachcice)

[jon_jovi]

Općinski ured Český Těšín (Czeski Cieszyn)

[hrle1976]

To je poljska manjina u tom regionu, sta to ima sa Cesima? I tvojoj prici o etnickim komplikacijama? U Ceskoj imas priznatih 12 manjina i medju njima je Poljska manjina koja svega broji nekih 39.000 po zanjedm popisu a slezana je samo 12.000 po zanjdem popisu a u slezane spadaju ljudi ceskog, poljskoh, njemackog, slovackog, austriskog projekla itd ali svi oni su cesi danas. Dok Poljska manjina pretezno drzi poljsko drzavljanstvo i zvivi. I tu absolutno nema nikakvih problema niti stvarno nekontam tvoj izlaganje. Suvise smjesno. Onosi izmedju Ceske i Poljske su jako dobri. Dva distrikta u tom regionu imaju dvo-jezicna naziva. Te u tom citavom regionu je samo 3% poljske manjine, a 3,5% slovacke manjine. nemi ni 0,5% sto se izjasnjava da su slezani.