Dijalog sa profesorom filozofije

Rasprave o filozofskim temama.

Moderator: Bloo

Post Reply
ja71
Posts: 5444
Joined: 31/03/2006 14:45

#176

Post by ja71 »

njonjica wrote:Djelimicno se slazem, ali sta cemo sa brojem 19 koji se stalno ponavlja u Kur'anu?
Zasto je ljudsko tijelo 350 grama (ako se dobro sjecam) lakse odmah nakon nastupanja smrti? Sta nas to u tom trenutku napusta?
Gdje da smjestimo ljude koji su se duhovno izlijecili od fizickih ostecenja?
http://www.bruno-groening.huped.hr/
:?: :?:
Da li hoces da kazes da tih 350g otpada na dusu koja napusta tijelo ?
Ako je stvarno tako onda je i dusa materijalna.
Inace se ne bi mogla vagati.

Mozes li malo detaljnije objasniti to u vezi broja 19 ?
Gost123
Posts: 457
Joined: 05/06/2006 12:03

#177

Post by Gost123 »

blenta wrote: upravo to :D
ako neko zastupa neku, pa i nauchnu teoriju, onda on vjeruje da je ona ispravna, iako to ne zna, zar ne? u suprotnom, ako zastupa neshto za shta smatra da nije ispravno, je ili sharlatan ili ima neki interes, zar ne? :)
teoretski, ali i praktichno, razlichiti nauchnici na ista pitanja odgovaraju razlichitim teorijama. i svaka od tih teorija ima svoje ateistichko-agnostichke pristalice.
ne bas tako kako si zamislila. na podrucju teorijske fizike, gdje se mnoge stvari pokusavaju objasniti teoretski, matematicki, logicki (pa kasnije traziti empirijsku potvrdu), normalno je da razliciti fizicari imaju razlicita misljenja o stvarima koje nisu jos otkrivene, tj. kako bi moglo biti da je nesto. oni nisu uvjereni da su 100% u pravu, nego misle da bi njihova teorija mogla bolje objasniti neke stvari od necije druge. a
eksperimentalna provjera ce pokazati tko nije u pravu.
tako je sa pricom nastanka svemira, prirode materije, cestica, tamne energije, tamne materije itd...

ali tako nije na podrucju gdje su stvari dokazane. zato razliciti znanstvenici ne objasnjavaju iste stvari na razlicite nacine, ako su stvari dokazane. ova neistrazena podrucja daju znanstvenicima mogucnost da pokusaju objasniti nesto i kasniej dokazati, a onaj tko bude imao dokaze bit ce okrunjen lovorovim vijencem:)
iako su takve teorije nauchne u smislu da su falsifikabilne, sama chinjenica da su teorije, tj. da ih mozhe uporedno postojati ogroman broj razlichitih, a o istoj stvari, sve da je jedna tachna, znachi da pristalice svih drugih vjeruju u pogreshne teorije. a i ti chija je teorija, hipotetski, tachna, isto vjeruju, samo shto vjeruju ispravno.
pitanje je-osim shto nauchne teorije koriste nauchni metod i shto su oborive, koja je sushtinska razlika izmedju nekoga ko u neshto vjeruje koristechi logiku i induktivno zakljuchivanje bez faslifikabilnosti nefalsifikabilnih pojmova (npr. Boga) i nekoga ko na osnovu neke nauchne teorije vjeruje u neshto shto nije dokazano i za shta postoje brojne drugachije, isto nauchne teorije?

u znanosti nema vjerovanja u smislu religioznog vjerovajna da je necija teorija ispravna i gotovo. ja furam svoje, sta me briga sta drugi pricaju, tko ima dokaze, tko ne, cija teorija ima smisla, cija ne.... to nije dogmatski zauzet stav: moja teorija je ispravna, ovi drugi nisu u pravu.
teorija u znanstvenom smislu nije isto sto i teorija u svakodnevnom govoru. znanstvenici pokusavaju dati objasnjenje prirode ipak po nekim uredjenim pravilima, ne bilo kako.
postoji neki logicki-matematicki-fizikalni okvir koji ne moze biti bilo kakav. i svaka teorija koja nesto objasnjava mora biti u skladu sa svime sto smo dosad uspjesno objasnili i dokazali, ali mora dati vise. znaci sadrzavati staro, objasniti sto staro nije moglo, objasniti nesto novo, dati neka nova predvidjanja koja cemo moci provjeriti.
o takvim i slicnim stvarima je pisao filozof popper, pa ako ti se da procitaj ovdje:
karl popper - u potrazi za boljim svijetom(napisi i predavanja iz 30 godina)
http://www.sendspace.com/file/4450wd

granicna podrucje teorijske fizike su plodno podrucje za razne ljude da pokusaju objasniti neke stvari an razlicite nacine, ali koristeci znanstvenu metodu. i pravi znanstevnik ce prihvatiti cinjenicu da niej bio u pravu kad netko drugi bolje objasni i dokaze neke stvari pomocu svoje teorije. on nece vjerovati u svoju teoriju kao pripadnik neke religije. to je ta razlika. dopustit ce mogucnost da nije u pravu, da je njegova teorija samo pokusaj da nesto objasni, da je daleko od idealen i savrsene teorije, da tek treba naci dokaze....
sushtinske razlike izmedju ovih vjerovanja, ako je vjerovanje "smatrati neshto za istinu" (a ne znati zasigurno), nema. rijetki su ateisti ili agnostici (npr. ti se zovesh agnostikom, ali ponekad izletish sa ateistichkim pogledima) koji che ostati na onom shto je nauka definitivno utvrdila (agnostichki skepticizam bi morao biti bash takav), nego vechina prisvaja nachelnu pouzdanost nauke pozivajuchi se na nju i tamo gdje te pouzdanosti uopshte nema.
gore objasnih. znanstvenik nece smatrati da je njegova teorija istinita u to smislu, niti da sve objasnjava, niti ce *vjerovati* u nju.

za ovo zadnje nisam siguran na sto mislis. navedi primjer ako nije problem, da pogresno ne skontam, pa da pisem o necemu trecem
FFK as Lucy01
Posts: 3336
Joined: 20/04/2005 17:57
Location: USA

#178

Post by FFK as Lucy01 »

Gost123 wrote:
blenta wrote: upravo to :D
ako neko zastupa neku, pa i nauchnu teoriju, onda on vjeruje da je ona ispravna, iako to ne zna, zar ne? u suprotnom, ako zastupa neshto za shta smatra da nije ispravno, je ili sharlatan ili ima neki interes, zar ne? :)
teoretski, ali i praktichno, razlichiti nauchnici na ista pitanja odgovaraju razlichitim teorijama. i svaka od tih teorija ima svoje ateistichko-agnostichke pristalice.
ne bas tako kako si zamislila. na podrucju teorijske fizike, gdje se mnoge stvari pokusavaju objasniti teoretski, matematicki, logicki (pa kasnije traziti empirijsku potvrdu), normalno je da razliciti fizicari imaju razlicita misljenja o stvarima koje nisu jos otkrivene, tj. kako bi moglo biti da je nesto. oni nisu uvjereni da su 100% u pravu, nego misle da bi njihova teorija mogla bolje objasniti neke stvari od necije druge. a
eksperimentalna provjera ce pokazati tko nije u pravu.
tako je sa pricom nastanka svemira, prirode materije, cestica, tamne energije, tamne materije itd...

ali tako nije na podrucju gdje su stvari dokazane. zato razliciti znanstvenici ne objasnjavaju iste stvari na razlicite nacine, ako su stvari dokazane. ova neistrazena podrucja daju znanstvenicima mogucnost da pokusaju objasniti nesto i kasniej dokazati, a onaj tko bude imao dokaze bit ce okrunjen lovorovim vijencem:)
iako su takve teorije nauchne u smislu da su falsifikabilne, sama chinjenica da su teorije, tj. da ih mozhe uporedno postojati ogroman broj razlichitih, a o istoj stvari, sve da je jedna tachna, znachi da pristalice svih drugih vjeruju u pogreshne teorije. a i ti chija je teorija, hipotetski, tachna, isto vjeruju, samo shto vjeruju ispravno.
pitanje je-osim shto nauchne teorije koriste nauchni metod i shto su oborive, koja je sushtinska razlika izmedju nekoga ko u neshto vjeruje koristechi logiku i induktivno zakljuchivanje bez faslifikabilnosti nefalsifikabilnih pojmova (npr. Boga) i nekoga ko na osnovu neke nauchne teorije vjeruje u neshto shto nije dokazano i za shta postoje brojne drugachije, isto nauchne teorije?

u znanosti nema vjerovanja u smislu religioznog vjerovajna da je necija teorija ispravna i gotovo. ja furam svoje, sta me briga sta drugi pricaju, tko ima dokaze, tko ne, cija teorija ima smisla, cija ne.... to nije dogmatski zauzet stav: moja teorija je ispravna, ovi drugi nisu u pravu.
teorija u znanstvenom smislu nije isto sto i teorija u svakodnevnom govoru. znanstvenici pokusavaju dati objasnjenje prirode ipak po nekim uredjenim pravilima, ne bilo kako.
postoji neki logicki-matematicki-fizikalni okvir koji ne moze biti bilo kakav. i svaka teorija koja nesto objasnjava mora biti u skladu sa svime sto smo dosad uspjesno objasnili i dokazali, ali mora dati vise. znaci sadrzavati staro, objasniti sto staro nije moglo, objasniti nesto novo, dati neka nova predvidjanja koja cemo moci provjeriti.
o takvim i slicnim stvarima je pisao filozof popper, pa ako ti se da procitaj ovdje:
karl popper - u potrazi za boljim svijetom(napisi i predavanja iz 30 godina)
http://www.sendspace.com/file/4450wd

granicna podrucje teorijske fizike su plodno podrucje za razne ljude da pokusaju objasniti neke stvari an razlicite nacine, ali koristeci znanstvenu metodu. i pravi znanstevnik ce prihvatiti cinjenicu da niej bio u pravu kad netko drugi bolje objasni i dokaze neke stvari pomocu svoje teorije. on nece vjerovati u svoju teoriju kao pripadnik neke religije. to je ta razlika. dopustit ce mogucnost da nije u pravu, da je njegova teorija samo pokusaj da nesto objasni, da je daleko od idealen i savrsene teorije, da tek treba naci dokaze....
sushtinske razlike izmedju ovih vjerovanja, ako je vjerovanje "smatrati neshto za istinu" (a ne znati zasigurno), nema. rijetki su ateisti ili agnostici (npr. ti se zovesh agnostikom, ali ponekad izletish sa ateistichkim pogledima) koji che ostati na onom shto je nauka definitivno utvrdila (agnostichki skepticizam bi morao biti bash takav), nego vechina prisvaja nachelnu pouzdanost nauke pozivajuchi se na nju i tamo gdje te pouzdanosti uopshte nema.
gore objasnih. znanstvenik nece smatrati da je njegova teorija istinita u to smislu, niti da sve objasnjava, niti ce *vjerovati* u nju.

za ovo zadnje nisam siguran na sto mislis. navedi primjer ako nije problem, da pogresno ne skontam, pa da pisem o necemu trecem

Cini mi se da sam ja razumjela sta blenta hoce da kaze, medjutim...
Da bi dosli do bilo kakvog razumijevanja u razlicitosti pogleda na nauku i religiju, moramo se prvo sloziti oko makar jedne stvari, koja je dokazana ili vidljiva ili univerzlana...
Recimo da je to postojanje materije. Materija je neunistiva. Nesto sto postoji materijalno, ne moze se nikada potpuno unistiti, moze samo preci iz jednog materijalnog oblika u drugi...

Ako se slazes sa gore navedenim, automatski naucne teorije koje objasnjavaju materiju i njen postanak dobijaju veci znacaj i vecu mogucnost da budu istinite.
Ja sam se cesto nalazila u raspravama sa vjernicima koji iznose teorije "apsolutne istine" i mislim da je to glavni kamen spoticanja izmedju pristalica nauke i religije, jer nauka nikada nije tvrdila da je nesto apsolutno istina....nauka cak ne priznaje apsolutnu istinu, jer se stvari u prirodi i svemiru mijenjaju takvom brzinom, da bi naucne teorije o "apsolutnoj istini" izgledale neozbiljne...

Naucne discipline su proces, a ne konacnost, jer se u nauci svaki dan pronadje nesto novo sto ili procentualno povecava vjerovatnost neke teorije, umanjuje njenu vjerovatnost ili postavlja potpuno novu teoriju...dok u religiji vjerovatnosti nema; da bi bio religiozan i prihvacen od Boga, moras prihvatiti da sve pocinje i zavrsava se sa Bogom (apsolutizam), ostalo je manje-vise irelevantno.
Helem
Posts: 1386
Joined: 05/07/2006 06:12
Location: za kompjuterom

#179

Post by Helem »

Materijalno i
duhovno,
se ispreplicu.
Koloplet.
Sve je krug,
ciklika.

"Dajte mi tacku oslonca,polugom cu pokrenuti Zemlju",rece naucnik i osta ziv
a filozof ce:"Razmisljam kako da ti nadjem tacku" i on osta ziv,

a Bog ce,Allah Dragi,dz.sh.

"E nema tacke".

Nije im Bog,Allah dz.sh, dao.

Da im je dao tacku,oni bi nasli Muju,da polugom pokrene Planetu.


"Ipak se vrti", vrisnu Bruno s lomace.
specijalni slucaj
Posts: 68
Joined: 08/07/2006 11:48

#180

Post by specijalni slucaj »

ja71 wrote: Mozes li malo detaljnije objasniti to u vezi broja 19 ?


Islamskim ucenjacima je znacenje ajeta "Nad njim je devetnest" dugo
vremena bio nepoznat.
Sve dok dr. Rešad Halifa 1974. pomocu kompjutera nije otkrio sledece
cinjenice:

-Prva sura koja je objavljena po hronološkom redosledu je sura Al Alaq
koja je smeštena na 96. mjestu ili devetnestom mjestu odpozadi.
- Prvo je objavljeno 5 ajeta ove sure.
citaj , citaj u ime Gospodara tvoga koji stvara
stvara covjeka od ugruška
citaj plemenit je Gospodar tvoj koji poucava peru,
koji uci covjeka onome sto ne zna. (96:19)

-Ovih pet ajeta se sastoje od devetnest rijeci
-U ovih 19 rijeci su sadržana 76 harfa (slova) A broj 76 je djeljiv sa 19,
19x4=76
-Kasnije se objavljuje jos 14 ajeta, koji kada se saberu sa onih 5 daju 19
-Broj harfova ove sure je 285, opet broj koji je deljiv sa 19 (19x15=285)

-Allahov pecat u Kur'anu "Bismilahi Rahman i Rahim" sto znaci
"U ime Allaha Milostivog Samilosnog " se sastoji od 19 harfova.
-Rijec ISM (ime) se u Kur'anu pominje 19 puta
-Rijec ALLAH se u Kur'anu pominje 2698 puta ,
a broj 2698 je opet deljiv sa 19. 142x19=2698.
-Rijec ER RAHMAN ( Milostivi ) se u Kur'anu pominje 57 puta
19x3=57
-Rijec ER RAHIM ( Samilosni ) je u Kur'anu pomenuta 114 puta
19x6=114

-U Kur'anu se nalaze tacno 114 pecata
-Sura u casnom Kur'anu ima 114. 19x6=114
-Brojevi u Kur'anu se spominju na 285 mjesta sto je opet
djeljivo sa devetnest 19x15=285
-Ako saberemo ove brojeve po njihovoj brojcanoj vrijednosti
dobicemo broj 174 591 koji je djeljiv sa 19 (19x9189)
-Ako izbacimo brojeve koji se ponavljaju dobijamo 162 146
(19x8534)

-Ta i Ha su harfovi koji se u suri TAHA nalaze na 342 mjesta
19x18=342
-Ja i Sin u suri JASIN ima tacno 285. 19x15
-Ta i Sin u surama koje imaju ove inicijale ima na 494 mjesta
( 19x26=494 )
-Harfovi Elif,Lam,Mim i Ra su pocetni inicijali sure Ar-r'ad u kojoj su ovi
harfovi nalaze 1501 (19x79=1501)
-Lamova u 13 sura koje imaju ovaj inicijal ima 11 780
( 19x620=11 780 )
-Elifa u svih 13 sura koje imaju ovaj inicijal ima 17 499
( 9x921=17 499 )
-Mimova kojih u 17 sura koje imaju ovaj inicijal ima 8 683
( 19x457=8 683 )
-Sura An-Nasr koja je poslednja u cjelosti objavljena sastoji
iz 19 rijeci.

To su bile neke od cinjenica do koje je došao dr.Rešad Halifa
vezanih za broj 19.

A sada cu navesti jos neke cinjenice koje su vezane za numerologiju.

Rijec Ovozemaljski život (Dunjaluk) je pomenuta 115 puta u Kur'anu, Buduci
svijet (Ahiret) se nalazi takodjer na 115 mjesta u Kur'anu.
Rijec Andjeli (Meleki) se kao i rijec djavoli (?*ejtani) pominju 88 puta u Kur'anu.
Rijec Zivot (Hayat) se u Kur'anu pominje na 145 mjesta , koliko i rijec smrt
(Mawt).
Rijec Iblis (Satana-?*ejtan) je U Kur'anu pomenut na 11 mjesta isto koliko i
rijec zaštita od ?*ejtana.
Rijec Muslimani su pomenuti 41 puta u Kur'anu koliko i rijec dzihad (Borba na
Allahovom putu).
Rijec Zlato se pominje na 8 mjesta koliko i rijec Luksuzni život.
Rijec Razum se u Kur'anu pominje 49 puta koliko i rijec svjetlost.
Rijec cvrst je u Kur'anu pomenuta 114 puta koliko i rijec Strpljenje.
Rijec Muškarac se nalazi na 24 mjesta koliko i rijec Žena.
Rijec Molitva (Salat) je pomenuta 5puta.
Rijec Mjesec (Shahr) se pominje 12puta u Kur'anu.
A rijec Dan (Yawm) je U Kur'anu pomenuta 365 puta.

Rijec Voda (Baher) je u Kur'anu pomenuta 32 puta, a rijec Zemlja (Barr) 13
puta .Ako ih saberemo dobicemo broj 45.
Sada nalazimo procentualnu zastupljenost rijec Voda u ukupnom broju rijeci
(Voda i Zemlja). Ona iznosi 32/45 x 100%=71.11111%
Procentualna zastupljenost rijeci Zemlja u ukupnom broju rijeci voda i Zemlja
iznosi 28.8888888%
Odnos zemlje i vode na zemlji iznosi baš ovoliko.


inace Ahmed Deedat je napisao citavu knjigu o ovoj temi
Kuran - najsavršenija mudžiza
Al-Quran the ultimate miracle
njonjica
Posts: 3972
Joined: 05/06/2006 02:45
Location: Šeher

#181

Post by njonjica »

ja71 wrote:
njonjica wrote:Djelimicno se slazem, ali sta cemo sa brojem 19 koji se stalno ponavlja u Kur'anu?
Zasto je ljudsko tijelo 350 grama (ako se dobro sjecam) lakse odmah nakon nastupanja smrti? Sta nas to u tom trenutku napusta?
Gdje da smjestimo ljude koji su se duhovno izlijecili od fizickih ostecenja?
http://www.bruno-groening.huped.hr/
:?: :?:
Da li hoces da kazes da tih 350g otpada na dusu koja napusta tijelo ?
Ako je stvarno tako onda je i dusa materijalna.
Inace se ne bi mogla vagati.

Mozes li malo detaljnije objasniti to u vezi broja 19 ?
Ma necu ja nista da kazem, samo se pitam... :D

Vezano za 19.....ima ovdje na tom polju mnogo vecih strucnjaka od mene, oni ce sigurno bolje objasniti.
U principu (ako sam dobro informisana) jedan komjuterski "mozak" je izracunao da ako saberes neki broj ajeta, pa pomnozis ne znam vise sa cim, dobijes 19...Pa onda opet mnozis, sabiras, oduzimas i opet dobijes 19.
Helem, taj broj se provlaci kroz cijeli Kur'an po cemu se misli da ga je nemoguce promijeniti, nista dodati, oduzeti, jer nestaje magija tog broja.
Uzmes kalkulator, i uz pomoc apstraktne matematike koja je majka nauke izracunas svetost zapisanog.
E, kako sad, da je Muhammed a.s.v.s. to spoznao, napisao i sve lijepo namjestio da to racunar moze da izracuna, bas se pitam (opet)? :D
blenta
Posts: 258
Joined: 24/12/2003 00:00

#182

Post by blenta »

Gost123 wrote: ... oni nisu uvjereni da su 100% u pravu, nego misle da bi njihova teorija mogla bolje objasniti neke stvari od necije druge. a
eksperimentalna provjera ce pokazati tko nije u pravu.
tako je sa pricom nastanka svemira, prirode materije, cestica, tamne energije, tamne materije itd...
pa, isto je i sa vjernicima. da imaju znanje, onda bi bili uvjereni da su 100% u pravu, zahvaljujuchi toj chinjenici i mogu biti vjernici. i to se savrsheno uklapa u definiciju koju je ponudila Shoshana, "vjerovati znachi smatrati neshto za istinito". oni isto tako misle da njihovo vjerovanje objashnjava neke stvari bolje od nekih drugih. a drugi svijet che pokazati ko nije u pravu. jako mi je bitan bolidirani dio. on ustvari pokazuje ono shto sam jednom napisala: nauchni metod je ok, ali ga ne treba brkati sa nauchnim rezultatom. to je kao razlika izmedju igrati fer utakmicu i dobiti utakmicu.
Gost123 wrote: ali tako nije na podrucju gdje su stvari dokazane. zato razliciti znanstvenici ne objasnjavaju iste stvari na razlicite nacine, ako su stvari dokazane.

e, vidish, ovo bi bilo relevantno da su one stvari koje su dokazane u konfliktu sa npr. kur'anom. ali, nisu. to samo govori ono shto sam jednom napisala, a ti me chak na nekoj drugoj temi, odgovarajuchi nekom drugom, i citirao: iste stvari oko kojih postoji konsenzus ljudi razlichito interpretiraju. niko ne spori da je slika-slika. samo, kako je nastala? :)

ovo je sushtina tvog posta:
Gost123 wrote:
gore objasnih. znanstvenik nece smatrati da je njegova teorija istinita u to smislu, niti da sve objasnjava, niti ce *vjerovati* u nju.
a i ja fino objasnih, spominjuchi nauchni metod i falsifikabilnost, tako da mi nije jasno shta mi objashnjavash shto mi vech nije jasno i shto nisam napisala.
da se opet ponovim, gdje stoji nauka ako uvazhimo samo nauchno dokazano, nepotvrdjeno eksperimentom?
"nauchna teorija nije teorija iz obichnog govora". a iz mojih postova je kao ochito da mi to trebash razjasniti. previshe tautologije.
pitanje: kakav odnos ima zastupnik neke nauchne teorije ( i njegove pristalice) prema njoj?

"znanstvenik nece smatrati da je njegova teorija istinita u to smislu, niti da sve objasnjava, niti ce *vjerovati* u nju."

mislim da che bash vjerovati u nju i da je "vjerovati" prava rijech, jer che je smatrati vjerovatnijom od ostalih. jer che je smatrati makar relativno ispravnom, tj. ispravnijom od ostalih. dokaz je sama chinjenica da je on promovishe. nema druge rijechi do "vjerovanje". i nauchnici su ljudi ;)
Gost123 wrote: za ovo zadnje nisam siguran na sto mislis. navedi primjer ako nije problem, da pogresno ne skontam, pa da pisem o necemu trecem
npr. kad kazhesh da su poslanici znali shta je najbolje da urade, pa su boga opisali tako da niko ne mozhe pobiti njegovo postojanje.
to je mrtvi ateizam koji nema veze sa agnosticizmom.
dodushe, agnosticizam je zgodan debatantski paravan za ateiste, daje neke prednosti.
meni jedino Shoshana ovdje lichi na ono shto ja podrazumijevam pod agnostikom.
blenta
Posts: 258
Joined: 24/12/2003 00:00

#183

Post by blenta »

Lucy01 wrote: ...dok u religiji vjerovatnosti nema; da bi bio religiozan i prihvacen od Boga, moras prihvatiti da sve pocinje i zavrsava se sa Bogom (apsolutizam), ostalo je manje-vise irelevantno.
na Boga upuchuje razum. mislim da je crno-bijela i sasvim netachna predstava poistovjechivati razum sa nauchnim metodom. nauchni metod je samo jako dobro orudje, skoro savrsheno, u podruchju svoje primjene. kao shto su grtalice za snijeg dobre tamo gdje ima snijega, a beskorisne tamo gdje ga nema.
Haqqani
Posts: 1087
Joined: 06/12/2005 10:49

#184

Post by Haqqani »

specijalni slucaj wrote:
ja71 wrote: Mozes li malo detaljnije objasniti to u vezi broja 19 ?


Islamskim ucenjacima je znacenje ajeta "Nad njim je devetnest" dugo
vremena bio nepoznat.
Sve dok dr. Rešad Halifa 1974. pomocu kompjutera nije otkrio sledece
cinjenice:

-Prva sura koja je objavljena po hronološkom redosledu je sura Al Alaq
koja je smeštena na 96. mjestu ili devetnestom mjestu odpozadi.
- Prvo je objavljeno 5 ajeta ove sure.
citaj , citaj u ime Gospodara tvoga koji stvara
stvara covjeka od ugruška
citaj plemenit je Gospodar tvoj koji poucava peru,
koji uci covjeka onome sto ne zna. (96:19)

-Ovih pet ajeta se sastoje od devetnest rijeci
-U ovih 19 rijeci su sadržana 76 harfa (slova) A broj 76 je djeljiv sa 19,
19x4=76
-Kasnije se objavljuje jos 14 ajeta, koji kada se saberu sa onih 5 daju 19
-Broj harfova ove sure je 285, opet broj koji je deljiv sa 19 (19x15=285)

-Allahov pecat u Kur'anu "Bismilahi Rahman i Rahim" sto znaci
"U ime Allaha Milostivog Samilosnog " se sastoji od 19 harfova.
-Rijec ISM (ime) se u Kur'anu pominje 19 puta
-Rijec ALLAH se u Kur'anu pominje 2698 puta ,
a broj 2698 je opet deljiv sa 19. 142x19=2698.
-Rijec ER RAHMAN ( Milostivi ) se u Kur'anu pominje 57 puta
19x3=57
-Rijec ER RAHIM ( Samilosni ) je u Kur'anu pomenuta 114 puta
19x6=114

-U Kur'anu se nalaze tacno 114 pecata
-Sura u casnom Kur'anu ima 114. 19x6=114
-Brojevi u Kur'anu se spominju na 285 mjesta sto je opet
djeljivo sa devetnest 19x15=285
-Ako saberemo ove brojeve po njihovoj brojcanoj vrijednosti
dobicemo broj 174 591 koji je djeljiv sa 19 (19x9189)
-Ako izbacimo brojeve koji se ponavljaju dobijamo 162 146
(19x8534)

-Ta i Ha su harfovi koji se u suri TAHA nalaze na 342 mjesta
19x18=342
-Ja i Sin u suri JASIN ima tacno 285. 19x15
-Ta i Sin u surama koje imaju ove inicijale ima na 494 mjesta
( 19x26=494 )
-Harfovi Elif,Lam,Mim i Ra su pocetni inicijali sure Ar-r'ad u kojoj su ovi
harfovi nalaze 1501 (19x79=1501)
-Lamova u 13 sura koje imaju ovaj inicijal ima 11 780
( 19x620=11 780 )
-Elifa u svih 13 sura koje imaju ovaj inicijal ima 17 499
( 9x921=17 499 )
-Mimova kojih u 17 sura koje imaju ovaj inicijal ima 8 683
( 19x457=8 683 )
-Sura An-Nasr koja je poslednja u cjelosti objavljena sastoji
iz 19 rijeci.

To su bile neke od cinjenica do koje je došao dr.Rešad Halifa
vezanih za broj 19.

A sada cu navesti jos neke cinjenice koje su vezane za numerologiju.

Rijec Ovozemaljski život (Dunjaluk) je pomenuta 115 puta u Kur'anu, Buduci
svijet (Ahiret) se nalazi takodjer na 115 mjesta u Kur'anu.
Rijec Andjeli (Meleki) se kao i rijec djavoli (?*ejtani) pominju 88 puta u Kur'anu.
Rijec Zivot (Hayat) se u Kur'anu pominje na 145 mjesta , koliko i rijec smrt
(Mawt).
Rijec Iblis (Satana-?*ejtan) je U Kur'anu pomenut na 11 mjesta isto koliko i
rijec zaštita od ?*ejtana.
Rijec Muslimani su pomenuti 41 puta u Kur'anu koliko i rijec dzihad (Borba na
Allahovom putu).
Rijec Zlato se pominje na 8 mjesta koliko i rijec Luksuzni život.
Rijec Razum se u Kur'anu pominje 49 puta koliko i rijec svjetlost.
Rijec cvrst je u Kur'anu pomenuta 114 puta koliko i rijec Strpljenje.
Rijec Muškarac se nalazi na 24 mjesta koliko i rijec Žena.
Rijec Molitva (Salat) je pomenuta 5puta.
Rijec Mjesec (Shahr) se pominje 12puta u Kur'anu.
A rijec Dan (Yawm) je U Kur'anu pomenuta 365 puta.

Rijec Voda (Baher) je u Kur'anu pomenuta 32 puta, a rijec Zemlja (Barr) 13
puta .Ako ih saberemo dobicemo broj 45.
Sada nalazimo procentualnu zastupljenost rijec Voda u ukupnom broju rijeci
(Voda i Zemlja). Ona iznosi 32/45 x 100%=71.11111%
Procentualna zastupljenost rijeci Zemlja u ukupnom broju rijeci voda i Zemlja
iznosi 28.8888888%
Odnos zemlje i vode na zemlji iznosi baš ovoliko.


inace Ahmed Deedat je napisao citavu knjigu o ovoj temi
Kuran - najsavršenija mudžiza
Al-Quran the ultimate miracle

:):):)
Gost123
Posts: 457
Joined: 05/06/2006 12:03

#185

Post by Gost123 »

blenta wrote: pa, isto je i sa vjernicima. da imaju znanje, onda bi bili uvjereni da su 100% u pravu, zahvaljujuchi toj chinjenici i mogu biti vjernici. i to se savrsheno uklapa u definiciju koju je ponudila Shoshana, "vjerovati znachi smatrati neshto za istinito". oni isto tako misle da njihovo vjerovanje
objashnjava neke stvari bolje od nekih drugih. a drugi svijet che pokazati ko nije u pravu. jako mi je bitan bolidirani dio. on ustvari pokazuje ono
shto sam jednom napisala: nauchni metod je ok, ali ga ne treba brkati sa nauchnim rezultatom. to je kao razlika izmedju igrati fer utakmicu i
dobiti utakmicu.
to "vjerovati da je nesto istinito" u znanosti i religiji nije isto, kao sto nije ni isti pojam "istinitosti". vjernik vjeruje da je jedino ono sto on vjeruje
istina, drugi definitivno nisu u pravu, njegova istina je apsolutna istina, izravno od boga dana. i on zato vjeruje. njegov temelj vjerovanja je puno
drugaciji od onoga u znanosti.
kada netko u znanosti izmislja neku teoriju, ne izmislja je bilo kako. pridrzava se nekih pravila. znanstvenik definitivno nece vjerovati u tu svoju teoriju poput vjernika, niti ce smatrati da je u pravu, da je njegova teorija istinita samo tako. cak i kad se pokazi da je teorija logicna, matematicki elegantna, pa se i eksperimentalno dokaze nesto sto ta teorija predvidja, pravi znanstvenik nece ni tada u nju vjerovati poput pripadnika neke religije. mozda se pojavi neka nova koja cini sve sto i ta njegova, ali jos i vise od nje, bit ce spreman odreci se svoje teorije i prihvatiti novu(naravno da ima i onih koji ce se "emocionalno vezati" za svoju teoriju pa ce odbijati prihvatiti drugu, nece prihvatiti nove dokaze, smatrat ce ih nedovoljnma itd, jednostavn zato sto nije njihova). tako da to "vjerovanje" i smatranje istinitom neku teoriju definitivno nije isto kao kod pripadnika neke religije.
e, vidish, ovo bi bilo relevantno da su one stvari koje su dokazane u konfliktu sa npr. kur'anom. ali, nisu. to samo govori ono shto sam jednom
napisala, a ti me chak na nekoj drugoj temi, odgovarajuchi nekom drugom, i citirao: iste stvari oko kojih postoji konsenzus ljudi razlichito
interpretiraju. niko ne spori da je slika-slika. samo, kako je nastala? :)

da se opet ponovim, gdje stoji nauka ako uvazhimo samo nauchno dokazano, nepotvrdjeno eksperimentom?
"nauchna teorija nije teorija iz obichnog govora". a iz mojih postova je kao ochito da mi to trebash razjasniti. previshe tautologije.
pitanje: kakav odnos ima zastupnik neke nauchne teorije ( i njegove pristalice) prema njoj?

mislim da che bash vjerovati u nju i da je "vjerovati" prava rijech, jer che je smatrati vjerovatnijom od ostalih. jer che je smatrati makar relativno
ispravnom, tj. ispravnijom od ostalih. dokaz je sama chinjenica da je on promovishe. nema druge rijechi do "vjerovanje". i nauchnici su ljudi ;)
osim teorije evolucije:)
naravno da nisu u konfliktu kad se pjesnicki tekst moze natezati koliko god hoce. da tamo pise da je svijet nastao prije toliko i toliko milijardi
godina, pod tim i tim uvjetima, kad je bilo to takvo i takvo, e onda bi to bio vrijedilo puno i imalo bi tezinu. ovako nema objektivnu tezinu. pise da je svijet stvoren za 6 dana, ali eto to 6 dana se moze prevesti kao i 6 razdoblja, pa tko zna koliko su ta razdoblja trajala... itd. da se mozemo vratiti u proslost i pitati nekog vjernika u 10. stoljecu je li svijet nastao za 6 dana i je li eva nastala od adamovog rebra, sto mislis sto bi rekao?

kako je slika nastala, mozda nekada saznamo, a mozda nikada. medjutim, ako si odlucila vjerovati u neko objasnjenje bez dokaza, kako ces onda ikada saznati?

teorija u svakodnevnom govori je u biti hipoteza u znanstvenom jeziku. znaci, hipoteza je nesto za sto treba tek naci dokaze, dok teorija evolucije, teorija relativnosti i sl. nisu hipoteze nego u praksi dokazane stvari(neke vise neke manje, ali nisu bez dokaza).

znanost ide naprijed, ne stoji:)
ne znam sto ljudi ocekuju od znanosti, pa im nije dovoljno ono sto znamo do sada, nego im trebaju i neke stvari za koje nemamo dokaza. znanost
ne moze dati odgovore na sve.

kakav odnos? e to ti ovisi o karakteru covjeka. cinjenica je da mnogi ljudi *vjeruju* u teoriju evolucije, *vjeruju* u znanost i sl, a da ni sami ne razumiju ni jedno ni drugo. tako da imas ljudi koji su od znanosti i znanstvnih teorija napravili novu idelogiju, religiju. tako isto moze biti i sa
pojedinim znanstvenicima i njihovim teorijama. ovisno o pojedincu. kao sto i sama rece, i oni su ljudi. medjutim, to nije princip znanosti niti znanstvenog istrazivanja. kad znanstvenik postane tako emotivno vezan za svoju teoriju da "vejruje" u nju, vrlo ce tesko prihvatiti da je u necemu
pogrijesio, nece biti dovoljno objektivan, odbijat ce dokaze koji ne idu u prilog njegovoj teoriji... kazem, vjerojatno ima takvih. takav je cijela danas popularna pseudoznanost.

imas na ovoj stranici malo o tome, pa pogledaj ako te zanima:
http://www.paralax.co.yu/knjiga9.htm
npr. kad kazhesh da su poslanici znali shta je najbolje da urade, pa su boga opisali tako da niko ne mozhe pobiti njegovo postojanje.
to je mrtvi ateizam koji nema veze sa agnosticizmom. dodushe, agnosticizam je zgodan debatantski paravan za ateiste, daje neke prednosti. meni jedino Shoshana ovdje lichi na ono shto ja podrazumijevam pod agnostikom.
ne znam razliku izmedju mrtvog i zivog ateizma. a na kakav agnosticizam ja mislim, pogledaj ovdje clanak od bertranda russella:
http://www.nowscape.com/atheism/Russell ... nostic.htm

razlika je filozofska, ne prakticna.
Gost123
Posts: 457
Joined: 05/06/2006 12:03

#186

Post by Gost123 »

blenta wrote: na Boga upuchuje razum. mislim da je crno-bijela i sasvim netachna predstava poistovjechivati razum sa nauchnim metodom. nauchni metod je samo jako dobro orudje, skoro savrsheno, u podruchju svoje primjene. kao shto su grtalice za snijeg dobre tamo gdje ima snijega, a beskorisne tamo gdje ga nema.
nekada jest upucivao vrlo mnogo kad se vrlo malo znalo o prirodnim zakonima, svemiru, covjeku... danas manje razum, najvise ljudski osjecaji /psiholoske potrebe. ono sto bi objektivnije moglo upucivati na eventualnog stovritelja jest posebnost ovog svemira. primjerice da je ovaj svemir imalo drugaciji, ne bi mogao postojati nitko tko bi se pitao postoji li bog i kakko je sve nastalo.
ali da postoji stvoritelj onakav kakvim ga predstavalju 3 monoteisticke religije... vjerojatnost bas nije neka.
njonjica
Posts: 3972
Joined: 05/06/2006 02:45
Location: Šeher

#187

Post by njonjica »

"vjernik vjeruje da je jedino ono sto on vjeruje
istina, drugi definitivno nisu u pravu, njegova istina je apsolutna istina, izravno od boga dana."
Ako smijem....vjernik vjeruje da je istina samo jedna, dakle univerzalna, a da su razlicitosti u tumacenju....i da je tumacenje koje zastupa religija kojoj on pripada najispravnije. Tako se u Islamu ne dovodi u pitanje postojanje Boga, ali se dovodi u pitanje ispravnost Biblije za koju tvrde da je mnogo puta ispravljana, dopisivana i prepisivana. Temelj takvog vjerovanja nalaze u broju 19 koji se kao neraskidiva nit proteze kroz cijeli Kur'an.
Islam ne dovodi u pitanje postojanje Isusa Krista (Hrista) ali dovodi u pitanje njegovo bozansko porijeklo....obje religije su monoteisticke. Obje stavljaju zenu u podredjen polozaj u drustvu (neka manje, neka vise), obje vjeruju u prve ljude Adem-Adam, Hava-Eva, obje priznaju postojanje Dzebraila-Lucifera, obje najavljuju sudnji dan itd.....
Helem
Posts: 1386
Joined: 05/07/2006 06:12
Location: za kompjuterom

#188

Post by Helem »

Emitujemo..Emitujemo...
Posljednja Poruka Zemlji...

Nesto nije u redu s vasim nervnim sistemom...

Click......
njonjica
Posts: 3972
Joined: 05/06/2006 02:45
Location: Šeher

#189

Post by njonjica »

Gost123 wrote: nekada jest upucivao vrlo mnogo kad se vrlo malo znalo o prirodnim zakonima, svemiru, covjeku... danas manje razum, najvise ljudski osjecaji /psiholoske potrebe. ono sto bi objektivnije moglo upucivati na eventualnog stovritelja jest posebnost ovog svemira. primjerice da je ovaj svemir imalo drugaciji, ne bi mogao postojati nitko tko bi se pitao postoji li bog i kakko je sve nastalo.
ali da postoji stvoritelj onakav kakvim ga predstavalju 3 monoteisticke religije... vjerojatnost bas nije neka.
Sve to zavisi od aspekta posmatranja....za vjernika se sasvim podrazumijeva da ovakva savrsenost kakva postoji na zemlji pa i u cijelom kosmosu nije mogla desiti se bez nekog viseg Uzroka, Pokretaca. Za naucnika, to je izazov za istrazivanjem, za vjernika poziv za zahvalnost.
Ko zaista jeste u pravu nece se znati jos desetljecima (stoljecima, mozda), ali moje skromno misljenje i pravilo koje se cesto namece u zivotu je da je istina uvijek negdje u sredini... :)
Helem
Posts: 1386
Joined: 05/07/2006 06:12
Location: za kompjuterom

#190

Post by Helem »

Cestitam za post.

U tome je i razlika izmedju nauke i vjere, a ne da se do kraja cacka mecka.

Vjernik sjedne za rucak i zahvaljuje se Bogu sto mu je Bog dao rucak,a nikavoj nauci.

Baci zrno u zemlji i cekaj da rodi,jasno ko dan.

Nauka je cisto sranje.

Nauka i tehnika naprave kombajn i eto poljoprivrednog dobra.


Vjernik nikada i ne pomislja da izmisli raketu.

Vjernik takodje proucava svemir,Arapi su izmislili ASTROLAB, Arapi su izmislili KARAVELU, pretece danasnjih TELESKOPA i BRODOVA.

Kakvi naucnici i kakvi bakraci.


Sva nauka i tehnika se zasniva na VJERI.
U BOGA.
blenta
Posts: 258
Joined: 24/12/2003 00:00

#191

Post by blenta »

Gost123 wrote:
blenta wrote: na Boga upuchuje razum. mislim da je crno-bijela i sasvim netachna predstava poistovjechivati razum sa nauchnim metodom. nauchni metod je samo jako dobro orudje, skoro savrsheno, u podruchju svoje primjene. kao shto su grtalice za snijeg dobre tamo gdje ima snijega, a beskorisne tamo gdje ga nema.
nekada jest upucivao vrlo mnogo kad se vrlo malo znalo o prirodnim zakonima, svemiru, covjeku... danas manje razum, najvise ljudski osjecaji /psiholoske potrebe. ono sto bi objektivnije moglo upucivati na eventualnog stovritelja jest posebnost ovog svemira. primjerice da je ovaj svemir imalo drugaciji, ne bi mogao postojati nitko tko bi se pitao postoji li bog i kakko je sve nastalo.
ali da postoji stvoritelj onakav kakvim ga predstavalju 3 monoteisticke religije... vjerojatnost bas nije neka.
Gost, ne mislish li da se ponavljash, a i ja s tobom?
a poseban je biser da je nekad ljude na Boga upuchivao razum, a vishe to ne chini, nego su to psiholoshke potrebe. :-?
tako da ispade da su razumni (i pametni) oni koje razum upuchuje na nepostojanje Boga, a psiholoshki manjkavi (nesamopouzdani, labilni itd.) oni koji vjeruju u Boga.
i ti sa takvim arogantnim polaznim stavom hochesh da ozbiljno raspravljash?
ako su vjernici i ateisti ljudi, a po tebi ih danas odredjuju psiholoshke potrebe, pa i njihova vjerovanja, kakve su to onda psiholoshke potrebe koje ateiste tjeraju da ne vjeruju u Boga?
ah, nisu to kod njih potrebe, nego razum, psiholoshke potrebe djeluju selektivno. :shock:
kad teista koristi razum, to je ustvari psiholoshka potreba, a kad to ateista chini, to je onda ono pravo. :-?
a zadnja rechenica ti je prava nauchna-"zeko je rek'o da je mala vjerovatnocha".
nerazumijevanje je uvijek ono shto vodi u zadrtost.
a teorija evolucije. time shto si priznao vjerovanje u nju, nisi to vjerovanje ateista nachinio izuzetkom, nego ga potvrdio i time ono shto ja tvrdim. tako da je nakon te potvrde ostatak onog shto si pisao prilichno suvishan, jer si sam te argumente u startu oborio. kao da si rekao: "pazhljivo me slushajte, ono u shta chu vas pokushati ubijediti nije istina" :P
"pjesnichki tekst". univerzalnost i jeste u bogatstvu znachenja i za jednog vjernika je velika mudrost i dokaz u tome shto je kur'an bash takav. skeptik tu mudrost ne vidi.
eto ti primjer neobjashnjenog ajeta "nad njim je 19". posebna je argumentativna vrijednost, u smislu posrednog dokaza, ako chemo logichki, u tome shto muhamed a.s. za svog zhivota nije naveo taj, u svako doba dobrodoshao dokaz, potvrdu nadnaravnosti kur'ana?
zar nije mudrost te knjige, koja je Bozhiji govor, shto je to otkriveno tek skoro 14 vijekova nakon njegove smrti?
zar univerzalan ne znachi biti stalno aktuelan?
naravno, skeptiku treba dokazati i da je mlijeko bijelo. ali, srechom, svako za sebe koristi svoj razum.
Helem
Posts: 1386
Joined: 05/07/2006 06:12
Location: za kompjuterom

#192

Post by Helem »

Ejvala i tebi...

potpuno tacno.....
Bog je dao svima razum,pa kakav takav,tako da moramo tolerisati Goste.

Sta ces.
blenta
Posts: 258
Joined: 24/12/2003 00:00

#193

Post by blenta »

Helem wrote:Ejvala i tebi...

potpuno tacno.....
Bog je dao svima razum,pa kakav takav,tako da moramo tolerisati Goste.

Sta ces.
nisi ti to dobro upratio. Bog je ateistima dao razum, a vjernicima psiholoshke potrebe. ;)
Helem
Posts: 1386
Joined: 05/07/2006 06:12
Location: za kompjuterom

#194

Post by Helem »

promaklo mi oku.... :-)

sta ces kad sam blentav?
Gost123
Posts: 457
Joined: 05/06/2006 12:03

#195

Post by Gost123 »

blenta wrote: Gost, ne mislish li da se ponavljash, a i ja s tobom?
a poseban je biser da je nekad ljude na Boga upuchivao razum, a vishe to ne chini, nego su to psiholoshke potrebe. :-?
tako da ispade da su razumni (i pametni) oni koje razum upuchuje na nepostojanje Boga, a psiholoshki manjkavi (nesamopouzdani, labilni itd.) oni koji vjeruju u Boga.
naravno da ima smisla i da je razumsko pitanje postoji li stvoritelj ovoga svijeta, kako smo mi nastali i sve ovo, zasto itd... zelim reci da prije to imalo vecu tezinu jer smo tako malo znali o prirodi koja nas okruzuju, o prirodnim zakonima po kojima se stvari odvijaju itd. i da je bilo da normalno pretpostaviti da je sve ovo stvorilo neko bice s namjerom, razumom, inteligencijom...
naravno da i danas razum igra ulogu, medjutim na osnovu onoga sto znamo argumenti prvog uzroka, savrsenosti ovoga svijeta i samim time njegova stvoritelja i dr. nisu bas jaki kao nekada.
kad vidis koje psiholoske potrebe zadovoljava ideja boga stvoritelja, svmoguceg sveznajuceg, milostivog, dobrog, onoga koji voli, prasta itd. onda uvidis da je argument osjecaja puno jaci od argumenata razuma.

ne rekoh da razum upucije na nepostojanje boga, nego sam zelio reci da razum upucuje da je ono sto monoteisticke religije naucavaju "ljudsko, suvise ljudsko". i u biti kad kritiziram religije, ne mislim na postojanje boga, nego na ono sto monoteisticke religije naucavaju. mogu ja zamisliti postojanje boga, transcendentnog, izvan prostra vremena, u nekoj tko zna kojoj dimenziji, stvoritelja ovoga svijeta, ali je to svjetlosnim godinama udaljeno od price o raju, paklu, kaznama i nagradama, 72 djevice u raju, sejtanima, dzinovima i slicnim mitovima i legendama.
i ti sa takvim arogantnim polaznim stavom hochesh da ozbiljno raspravljash?
ako su vjernici i ateisti ljudi, a po tebi ih danas odredjuju psiholoshke potrebe, pa i njihova vjerovanja, kakve su to onda psiholoshke potrebe koje ateiste tjeraju da ne vjeruju u Boga?
ah, nisu to kod njih potrebe, nego razum, psiholoshke potrebe djeluju selektivno. :shock:
kad teista koristi razum, to je ustvari psiholoshka potreba, a kad to ateista chini, to je onda ono pravo. :-?
ja bas i ne pisem stvari onako kako ih ti protumacis sebi. buduci da nastupamo sa suprotnih pozicija, zasto ti je onda cudno sto se ne slazemo? ti vjerojatno ne citas nikoga tko nije vjernik, jer je "arogantan" kad kritizira ono sto ti vjerujes.

puno toga ovisi o pojedincu. psiholosku potrebu koju kod vjernika zadovoljava ideja boga, kod ateista moze zadovoljiti nesto drugo. mozda je ateist tako odgojen, a mozda je prestao vjerovati jer ga ono sto religije
nije uvjerilo u postojanje neke vise sile.
u krscanskoj i islamskoj teologiji postoje suptilnija ucenja i vidjenja te odnosi prema bogu, najvise kod mistika. medjutim kod vecine vjernika prica je puno drugacija.

svi ljudi vise manje imaju iste/slicne potrebe koju proizilaze iz uvjeta ljudske egzistencije. raliciti ljudi ih zadovoljavaju na razlicite nacine. medjutim, te potrebe mogu zadovoljiti i iluzije, ideje koje nisu stvari. dovoljno je da psiholoski postoje da bi covjek mogao funkcionirati.
i sada uskace primjena razuma! kako uvidjeti da nesto zadovoljava moju psiholosku potrebu, omogucujemu mi funkcioniranje, daje mi neki okvir i orijentaciju u zivotu, ali nije bazirano na stvarnosti! iluzija je, koja obavalja svoju psiholosku funkciju, "radi", ali je iluzija! kako uvidjeti koja su ogranicenja, minusi, iako mi se cini da sam slobodan, da mi je sve super i za pet, kako uvidjeti razliku izmedju onoga sto bih zelio i volio i izmedju onoga sto je stvarno? kako iskoristiti razum da uvidim da zbog emocija zelim vidjeti i vjerovati stvari koji nemaju nikakve veze sa stvarnoscu?
a zadnja rechenica ti je prava nauchna-"zeko je rek'o da je mala vjerovatnocha".
nerazumijevanje je uvijek ono shto vodi u zadrtost.
a teorija evolucije. time shto si priznao vjerovanje u nju, nisi to vjerovanje ateista nachinio izuzetkom, nego ga potvrdio i time ono shto ja tvrdim.
kad proucis sto monoteisticke religije naucavaju, na kojim temeljima, kad proucis sto su cinjenice a sto samo price i legende, onda uvidis da sve to bas i nema cvrstih temelja. zato kazem: vjerojatnost da je postoji onakav bog kakvim ga smatraju monoteisticke religije, nije bas neka.
ja ne "vjerujem" u teoriju evoluciju. u znanosti vjerovanja poput onoga u religiji nema. to se kosi sa principima znanosti. ali svakakvih 'ljudova' ima
"pjesnichki tekst". univerzalnost i jeste u bogatstvu znachenja i za jednog vjernika je velika mudrost i dokaz u tome shto je kur'an bash takav. skeptik tu mudrost ne vidi.
zar univerzalan ne znachi biti stalno aktuelan?
ako ti taj tekst koristis kao pomoc u svakodnevnom zivotu kad trazis neki savjet, kad su u pitanju neke moralno-eticke dileme i sl. onda se taj tekst naravno moze koristiti, i po mom misljenju to mu je prava funkcija. tekst je takav da daje neke smjernice olaksava covjeku kad se nadje u dilemi, i u tom je smislu univerzalan.
blenta
Posts: 258
Joined: 24/12/2003 00:00

#196

Post by blenta »

Gost123 wrote: kad vidis koje psiholoske potrebe zadovoljava ideja boga stvoritelja, svmoguceg sveznajuceg, milostivog, dobrog, onoga koji voli, prasta itd. onda uvidis da je argument osjecaja puno jaci od argumenata razuma.
kome?
zaobilazish sushtinu mog posta. ako pretpostavimo da je tachna tvoja tvrdnja (mada se ne slazhem s njom) da psiholoshke potrebe odredjuju ljude i oblikuju njihovu svijest u smislu da Boga stvara psiholoshka potreba vjernika, koje su to onda potrebe ateista koje vjerovanje u spontani/sluchajni nastanak svijeta, nepostojanje raja, pakla itd, zadovoljava?
ili hocesh rechi da ateisti koriste razum, a teisti emocije?
zar vjerovanje da je ovaj zhivot sve ne zadovoljava isto tako neke psiholoshke potrebe chovjeka, okrenute hedonizmu, uzhivanju, ugadjanju sebi koje u osnovi imaju sebichno i egocentrichno ishodishte? zar nepostojanje konachne, kosmichke pravde, nije poticaj za egoizam? zar nije ugodnije i lakshe misliti da raja i pakla nema?
morash iste arshine primjenjivati ako zhelish kredibilitet.


Gost123 wrote: ja bas i ne pisem stvari onako kako ih ti protumacis sebi. buduci da nastupamo sa suprotnih pozicija, zasto ti je onda cudno sto se ne slazemo? ti vjerojatno ne citas nikoga tko nije vjernik, jer je "arogantan" kad kritizira ono sto ti vjerujes.
ko je ovdje uistinu arogantan, pogledaj shta si napisao ;)
ono shto tebi zamjeram nije kritikovanje onog shto ja vjerujem, nego perfidna generalizacija sa dvostrukim arshinima.
ti sve svoje postove polazhish tako shto u startu diskvalifikujesh drugu stranu time shto kazesh npr. da su svi vjernici odgojeni da vjeruju i da nisu imali slobodu izbora (pa se kasnije diplomatski ispravish sa "skoro svi"), shto u startu implicira da je to nametnuto misljenje, a nametnuto misljenje ima, naravno, manju vrijednost u odnosu na nenametnuto. to je sasvim potcjenjihvachki. ja ne znam u kom se to obrazovnom sistemu uchenici ne srechu sa nauchnim pogledima, nego vjerskim. svi smo uchili da Boga nema, da je chovjek nastao od majmuna itd., da je religija opijum za mase itd. pa, kako to onda da je vjerovanje nametnuto, meni se chini da se bash nevjerovanje nameche kroz institucije sistema koje niko ne mozhe izbjechi. pa opet je vjernika puno vishe nego ateista, iako vjera ima loshiju polaznu poziciju u smislu ravnopravnosti. sve da su svi ljudi od roditelja vjernichki odgajani (a svjestan si koliko je to daleko od istine), onda bi obrazovni sistem bio drugi tas koji bi stvorio preduslove za vlastito zakljuchivanje i donoshenje suda. prosjechan chovjek ima puno vishe moguchnosti da se upozna sa ateistichkim pogledom na svijet i njegovim argumentima, nego shto je obratan sluchaj. tako da tvoje generaliziranje sezhe do predrasuda.


zatim kazesh da psiholoshke potrebe odredjuju vjernika i navedesh koje su to, i tako provuchesh izmedju redova da psiholoshke potrebe ne odredjuju ateistu, kao da on nije chovjek. ispada da njega odredjuje razum, a naravno, izmedju redova, blizhi je istini onaj ko se vodi za razumom, a ne emocijama. jer, emocije su koprena. to je ono shto je jako perfidno, tako pokushati u startu diskvalifikovati drugu stranu i onda, sa tih pozicija, kao, diskutovati.

to shto tvoj razum tebe ne upuchuje na postojanje Boga ti ne daje pravo da tvrdish da druge ljude njihov razum ne upuchuje na postojanje Boga, nego je to neshto drugo. ti sebi uzimash za pravo da tudje pravo na korishtenje vlastitog razuma nazovesh emocijom, psiholoshkom potrebom, chime u temelju ne uvazahvash sagovornika. a tada je diskusija besmislena.

Gost123 wrote: kad proucis sto monoteisticke religije naucavaju, na kojim temeljima, kad proucis sto su cinjenice a sto samo price i legende, onda uvidis da sve to bas i nema cvrstih temelja. zato kazem: vjerojatnost da je postoji onakav bog kakvim ga smatraju monoteisticke religije, nije bas neka.
ko kad prouchi, ko kad uvidi? opet se ponavljash, opet zeko rek'o.
to je nadivikivanje, ti ustvari tvrdish da je tvoja interpretacija superiorna u odnosu na tudju. ne shvatash da tvoja istina vazhi samo za tebe, jer je subjektivna. upravo takav stav je arogancija.
Gost123 wrote: ja ne "vjerujem" u teoriju evoluciju. u znanosti vjerovanja poput onoga u religiji nema. to se kosi sa principima znanosti. ali svakakvih 'ljudova' ima
svejedno da li je to stvar tvoje retorike, ili si zaista toliko dosljedan da "ne vjerujesh", chinjenica je da u prksi velika vechina ateista vjeruje u ispravnost teorije evolucije i smatraju da je chovjek nastao od majmuna. pri tome ne zadrzhavajuchi rezerve u smislu da u "nauci nema vjerovanja poput onog u religiji".

blenta wrote: "pjesnichki tekst". univerzalnost i jeste u bogatstvu znachenja i za jednog vjernika je velika mudrost i dokaz u tome shto je kur'an bash takav. skeptik tu mudrost ne vidi.
zar univerzalan ne znachi biti stalno aktuelan?
tvoje objasnjenje univerzalnosti ne odgovara na moje koje sam ilustrovala brojem 19 chiji si citat preskochio.

zamorno je i neproduktivno diskutovati sa nekim ko smatra da je i prije pochetka diskusije i iznoshenja argumenata, on psiholoshki predisponiran da bude u pravu, gdje samu chinjenicu da je neko vjernik uzima kao osnov za njegovu diskvalifikaciju.

na jednoj drugoj temi sam ti navela iskaririkirane opise vjernika, agnostika, ateista i kako to izgleda kad se u raspravu ulazi sa predrasudama. chini mi se da ti bash tako ulazish, sa jednim suptilnim ad hominemom koji se protezhe na chitavu vjernichku populaciju.
specijalni slucaj
Posts: 68
Joined: 08/07/2006 11:48

#197

Post by specijalni slucaj »

"U stvaranju nebesa i Zemlje, smjeni noći i dana, u lađi koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude i kiši koju Allah pušta s neba, pa tako u život vraća zemlju nakon njenog mrtvila, po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, u promjeni vjetrova i oblacima koji između neba i Zemlje lebde - ima doista znakova za one koji razumijevaju." (Kur`an 2:164)
Gost123
Posts: 457
Joined: 05/06/2006 12:03

#198

Post by Gost123 »

blenta wrote: kome?
zaobilazish sushtinu mog posta. ako pretpostavimo da je tachna tvoja tvrdnja (mada se ne slazhem s njom) da psiholoshke potrebe odredjuju ljude i oblikuju njihovu svijest u smislu da Boga stvara psiholoshka potreba vjernika, koje su to onda potrebe ateista koje vjerovanje u spontani/sluchajni nastanak svijeta, nepostojanje raja, pakla itd, zadovoljava?
ili hocesh rechi da ateisti koriste razum, a teisti emocije?

zar vjerovanje da je ovaj zhivot sve ne zadovoljava isto tako neke psiholoshke potrebe chovjeka, okrenute hedonizmu, uzhivanju, ugadjanju sebi koje u osnovi imaju sebichno i egocentrichno ishodishte? zar nepostojanje konachne, kosmichke pravde, nije poticaj za egoizam? zar nije ugodnije i lakshe misliti da raja i pakla nema?
morash iste arshine primjenjivati ako zhelish kredibilitet.
vjernicima. naravno da ima i onih vjernika koji imaju suptilnija shvacanja boga, ali ti su takvi rijetki...
vec rekoh: ljudi vise manje imaju iste/slicne potrebe koje proizilaze iz uvjeta ljudske egzistencije. nije ti dobra analogija s bogom i vjerovanjem u spontani nastanak svijeta...
kod neteista alternativa bogu moze biti gotovo bilo koji simbol koji ce odraditi svoju psiholosku funkciju: nacija, drzava, novac, moc, znanost, bilo kakav idol.
za razliku od vjernika, kod neteista(naravno ne tvrdim kod svih) taj objekt obozavanja i potcinjavanja nije nadnaravan, nego ovozemaljski. na kraju se uvidi da imas deklarativnih ateista koji su psiholoski i emocionalno istog mentaliteta kao i vjernici. razlika bude samo u objektu vjerovanja, obozavanja, potcinjavanja.
ja i takve vjernike kritiziram.

ovisi o pojedincu, na kakvom je stupnju duhovnog, intelektualnog razvoja. pa i kad nadjes neku plitku osobu, egoista kojem je smisao zivota samo ugadjati sebi, nejgovo nevjerovanje u reinkarnaciju, raj, pakao, nagradu i kaznu ima jace temelje. pretpostavljam da ti ne mislis tako:)
ono shto tebi zamjeram nije kritikovanje onog shto ja vjerujem, nego perfidna generalizacija sa dvostrukim arshinima.
da su svi vjernici odgojeni da vjeruju i da nisu imali slobodu izbora (pa se kasnije diplomatski ispravish sa "skoro svi"), shto u startu implicira da je to nametnuto misljenje, a nametnuto misljenje ima, naravno, manju vrijednost u odnosu na nenametnuto. to je sasvim potcjenjihvachki. ja ne znam u kom se to obrazovnom sistemu uchenici ne srechu sa nauchnim pogledima, nego vjerskim. svi smo uchili da Boga nema, da je chovjek nastao od majmuna itd., da je religija opijum za mase itd. pa, kako to onda da je vjerovanje nametnuto, meni se chini da se bash nevjerovanje nameche kroz institucije sistema koje niko ne mozhe izbjechi.
pa opet je vjernika puno vishe nego ateista, iako vjera ima loshiju polaznu poziciju u smislu ravnopravnosti.
cinjenica ostaje: najveci dio vjernika je odgojen vjernicki, vrlo malen postotak je samostalno prihvatio neku religiju, primjerice nakon 18. godine.
ako mislis na bivsu jugu i sustav skolovanja, mogu ti reci: to je bilo isto religija, kao i bilo koja danasnja organizirana. postojali su proroci, svete knjige, odabrani ljudi koji su "ispravno" tumacili te knjige, postojala je partija s vodjom na celu u kojeg se nije smjelo sumnjati, koji je bio nepogrjesiv. nisu ucili ljudi da samostalno misle, razvijaju kriticku misao, da sumnjaju, preispituju... trazili su vjernika, samo neteistickog.
prema tome, to je bila religija, samo je objekt vjerovanja bio drugaciji.
medjutim, ta religija nije bila ni priblizno prihvatljiva i uspjesna jer je bila zemaljskija od klasicnih religija, rezultati su se mogli provjeriti za zivota, pa ju je bilo omoguce diskvalificirati. i pala je na tom testu.

prema tome, ni ta prica ne drzi vodu, jer su se i tada obrazovali ljudi da vjeruju u iluzije, samo drugog tipa.

sve da su svi ljudi od roditelja vjernichki odgajani (a svjestan si koliko je to daleko od istine), onda bi obrazovni sistem bio drugi tas koji bi stvorio preduslove za vlastito zakljuchivanje i donoshenje suda. prosjechan chovjek ima puno vishe moguchnosti da se upozna sa ateistichkim pogledom na svijet i njegovim argumentima, nego shto je obratan sluchaj. tako da tvoje generaliziranje sezhe do predrasuda.
idealiziras sustav obrazovanja. vecina ljudi nauci suhoparne podatke, koji postoje u glavi, ali ne nauce razmisljati slobodno. to sto nauce u skoli nema veliku utjecaj ako nije povezano sa emocijama, ako to znanje nije i afektivno. dodatni je problem sto ljudi od znanosti zele gotove odgovore kao i od religije, neku sigurnost, izvjesnost. ali to znanost ne daje. znanost ti samo moze dati vjerodostojniju, istinitiju sliku stvarnosti, i na toj slici covjek moze izraditi svoj zivot, dati si smisao. covjeka ceka cijeli zivot ucenja i razmisljanja, zivot sigurne neizvjesnosti. nema armije teologa i duhovnjaka da razmisljaju umjesto nekoga drugog i da donose odluke sto vjerovati, ciniti, kako razmisljati, sto se smije sto ne smije, sto je dobro sto lose. to sve ostaje na pojedincu.
ispada da njega odredjuje razum, a naravno, izmedju redova, blizhi je istini onaj ko se vodi za razumom, a ne emocijama. jer, emocije su koprena. to je ono shto je jako perfidno, tako pokushati u startu diskvalifikovati drugu stranu i onda, sa tih pozicija, kao, diskutovati.
emocije su vrlo zavodljive. upoznaj psihologiju bolje pa ces vidjeti kako ljudi vrlo cesto cuju, vide i razumiju ono sto zele a ne ono sto jest.
a naravno da imas svakakvih i ateista, koji mogu po mentalitetu biti kao i vjernici, pa umjesto nekih iluzija o raju i paklu, nagradama i kaznama, povjeruju u neke druge iluzije. nije neobicno.
to shto tvoj razum tebe ne upuchuje na postojanje Boga ti ne daje pravo da tvrdish da druge ljude njihov razum ne upuchuje na postojanje Boga, nego je to neshto drugo. ti sebi uzimash za pravo da tudje pravo na korishtenje vlastitog razuma nazovesh emocijom, psiholoshkom potrebom, chime u temelju ne uvazahvash sagovornika. a tada je diskusija besmislena.

ko kad prouchi, ko kad uvidi? opet se ponavljash, opet zeko rek'o.
to je nadivikivanje, ti ustvari tvrdish da je tvoja interpretacija superiorna u odnosu na tudju. ne shvatash da tvoja istina vazhi samo za tebe, jer je subjektivna. upravo takav stav je arogancija.
mene moj razum upucuje na nepostojanja boga onakvog ga smatraju da monoteisticke religije. raj, pakao, cistiliste, nekavi sejtani, luciferi, demoni, svemoguci sveznajuci svemoguci bog koji nas voli ali ce nas vjecno muciti ako ga ne budemo slusali i cinili ono sto kazu neki ljudi, a jos i prije no sto je sve stvorio znao je sto ce i kako biti, ali opet je sve ucinio kako je ucinio, nije mu se dalo mijenjati, iako je mogao mnogo bolje to uradit...
na nepostojanje takvog boga me moj razum upucuje. postojanje storitelja ovoga svemira, koji je pokrenuo big bang, stovrio prirodne zakone i sl, e to je nesto drugo.

kad prouci onaj tko zeli znati.
nepostojanje objektivnih dokaza je zajednicko za sve.
svejedno da li je to stvar tvoje retorike, ili si zaista toliko dosljedan da "ne vjerujesh", chinjenica je da u prksi velika vechina ateista vjeruje u ispravnost teorije evolucije i smatraju da je chovjek nastao od majmuna. pri tome ne zadrzhavajuchi rezerve u smislu da u "nauci nema vjerovanja poput onog u religiji".
nisam ja kriv sto ima blentavih ljudi. ja stalno govorim: ima i ateista glupih, blentavih, koji pojma nemaju o znanosti, teoriji evolucije i sl. i to samo koriste za potvrdu svoje ideologije.
Gost123
Posts: 457
Joined: 05/06/2006 12:03

#199

Post by Gost123 »

ja71 wrote: Mozes li malo detaljnije objasniti to u vezi broja 19 ?
evo vidi drugu stranu price

http://www.monteislam.com/print.php?main_id=71
blenta
Posts: 258
Joined: 24/12/2003 00:00

#200

Post by blenta »

da spomenem samo bitne, neponavljajuche tachke. za bivshi edukativni sistem si promashio. nisam mislila na socijalizam, nego na to da se u shkolama i onda i danas uchi nauchni pogled na svijet, koji izlazhe svoje teorije, tipa teorije evolucije i toga da je chovjek nastao od majmuna. ako se biologija prvi put uchi josh u ranoj osnovnoj shkoli, nije mi bash jasna relevantnost tog tvog da ljudi iza 18-e godine ne mijenjaju chesto vjerovanja. ;)

na stranu to da je i teorija evolucije ustvari samo kvazi-falsifikabilna. jer, prema darvinu postoji "veliko nesavrshenstvo geoloshkih tragova". u kom je sluchaju ona oboriva? ako se ne pronadju dostatni i uvjerljivi fosilni dokazi o prelaznim formama. koliko jedno nepronalazhenje mozhe teorijski trajati? vjechno. ;)

svidja mi se tvoj dio o istim mentalitetima ljudi od kojih su jedni teisti, a drugi ateisti. samo shto ja to drugachije interpretiram. veliku fulu pravish kad kazhesh da "ima ateista" koji pojma nemaju o znanosti, teoriji evolucije itd. ja mislim da to nije "ima ateista", nego je vechina ateista, a i ljudi takva da nisu nauchnici, a chak nekad i kad jesu, skloni su vjerovanjima koja ne nose odrednicu nauchnog metoda. mnogi ljudi, chak i jako obrazovani, doslovno vjeruju u teoriju evolucije. (zato ti i zamjeram i nikako ne mogu prihvatiti tvoje generalizacije/predrasude o svim vjernicima) tvoja ogromna greshka je shto kompatibilnost nauchnog metoda sa ateizmom zhelish preslikati na sve ateiste. ti tako pravish jednakost izmedju nauchnika i uz to nekog generalno uchenog i superiornog u odnosu na druge "blentave", za shta (ono prvo) sebe, ochito smatrash.

problem danashnje nauke je shto ona nameche vjerovanje u sebe na nachin da postavlja iskljuchivu jednakost izmedju znanja i nauke, umjesto da sebe smatra jednom vrstom znanja i nachina njegovog sticanja. to je i tvoj pogled. ti ne mozhesh shvatiti ili priznati da razlichite ljude (jednako obrazovane) razum upuchuje na razlichite stvari, bez da svoje istomishljenike ne nazovesh glupim, blentavim itd.

a ovo je ilustracija u kojoj je vidljivo mutiranje, pravo evolucijsko :D, suptilnog u perfidno, o chemu sam i ranije govorila (bash ti hvala):
Gost123 wrote:
nisam ja kriv sto ima blentavih ljudi. ja stalno govorim: ima i ateista glupih, blentavih, koji pojma nemaju o znanosti, teoriji evolucije i sl. i to samo koriste za potvrdu svoje ideologije.
sad ja trebam rechi, vodjena tvojim superiornim primjerom, da ima ljudi koji u kuchi znanja, mudrosti, tolerancije, nevrijedjanja, kulture dijaloga, niti zhive, niti su ikad u nju navratili makar kao Gosti.

shta je to, ako nije povrijedjena sujeta, shto tjera ljude, koji su "obrazovani, neglupi, neblentavi, koji imaj pojma o znanosti", produhovljeni, rekli bismo, da idu tako lichno i tako nisko?
zashto dopushtash da postoji korelacija izmedju npr. klimave diskutantske pozicije i takvih perfidnih neprimjerenosti?

svaka chast tvojoj uchenosti. :-?
Post Reply