Rat u Hercegovini 1992-1995 part 2

[riko-ga]

Ja samo pišem ono što sam čuo od jednoga moga susjeda koji je bio gore.
Nisam izravni svjedok. A mnogi sve predoslovno shvaćaju. Nisam rekao da ti Muslimani ili Bošnjaci iz Blagaja se nisu borili. To je glupo i pomisliti. Ali to je valjda bilo još u onome vremenu dok "rat nije bio njihov" pa je 90% vojnika koji su se borili bilo Hrvata. Ono malo što je bilo Muslimana je tada još bilo u sklopu HVO-a ili HOS-a. Pa su tako i vojnici iz Ilića, Cima, Rudnika, .... išli boriti se sa Srbima i po takvim mjestima. Jer, nažalost, mnogi su shvatili prekasno da to jeste i "njihov" rat.
Jer mišljenja sam da bi se sa Srbima lakše obračunali i da Mostar ne bi bio u nekom poluokruženju, da su ranije shvatili da situacija nepovratno ide ka ratu. I da su se na vrijeme naoružavali. A ne da su kasnije često i po oružije dolazili kod HVO-a. Jer ipak bi nam zajedno lakše bilo nego odvojeno.

Slazem se da se trebalo naoruzavati.Al porediti HVO i ARBiH u to vrijeme je nemoguce.Pa nije Armija iza ledja imala Hrvatsku kao HVO.To je valjda svima jasno.

I neslazm se sa tezom kak to nije nas rat.To je jedna recenica izvadjena iz konteksta i samo sluzi Hrvatima u BiH kao opravdanje ili kao podbadanje Bosnjaka.Jer da je to tako kao sto ti kazes nebi imali ni ovo teritorije u BiH sto se danas ima.

Da je jasno odma- potpuno sam nezadovoljan sa pripremama u redovima Bosnjackoga korpusa u BiH pred rat.Ali ima tema o tome ovdje na forumu pa se moze na istoj to raspredati.

[karanana]

da se razumijemo, nikako nisam alijin fan, ali slazem se sa rikom u vezi te recenice i njenog vadjenja iz konteksta.
ona je izrecena nekad sredinom 91. cini mi se, dakle odnosila se na rat u hrvatskoj, a recena je kako bi se bosnjacima odaslala poruka da se vise ne odazivaju u jna koja je tukla po hrvatskoj.

[kv99]

da se razumijemo, nikako nisam alijin fan, ali slazem se sa rikom u vezi te recenice i njenog vadjenja iz konteksta.
ona je izrecena nekad sredinom 91. cini mi se, dakle odnosila se na rat u hrvatskoj, a recena je kako bi se bosnjacima odaslala poruka da se vise ne odazivaju u jna koja je tukla po hrvatskoj.

Ta izjava je dio recenice koja je 1991 kada je izrecena u Zagrebu a i u Beogradu shvacena kao podrska Hrvatskoj. Svako ko se imalo sjeca tog perioda zna da je zato ta izjava izazvala pravu buru u javnosti i zato su predsjedniku Izetbegovicu u to vrijeme u Zagrebu zahvaljivali na njoj ne samo zbog moralne tezine da Bosnjaci na sebe pruzimaju rizik odbijajuci da idu u JNA vec i zbog prakticne jer su time slabili jedince JNA i time pomagali ZNG/HV. U isto vrijeme je u Beogradu to protumaceno kao podrska " ustasama " i zbog toga je predsjednik Izetbegovic i citav Bosnjacki narod bio proglasen kao u najmanju ruku simpatizeri ustasa a obicno kao ustase.
1992 ta recenica se odjednom skracuje u Hrvatskim medijima i tumaci se skroz na drugi nacin i tako ostaje do danas. Sta se to promjenilo od 1991 pa do 1992 da recenica koju je dao predsjednik Izetbegovic u ime ne samo Bosnjaka vec svih gradjana Bosne i Hercegovine koji nisu zeljeli da podrze tadasnju JNA u napadu na Hrvatsku , godinu dana poslije u Hrvatskoj tumaci na skroz drugaciji nacin ? Da nije mozda isti onaj razlog zbog cega je tzv hvo a u ime tadasnjeg zvanicnog Zagreba vec aprila 1992 proglasio sluzbene oruzane snage Bosne i Hercegovine za neprijatelja ?

I apsolutna je izmisljotina da je HVO bio mnogo bolje organizovaniji ili naoruzaniji nego TO BIH. I jedni i drugi nisu imali dovoljno naoruzanja i to se pokazalo i kroz praksu. Ono sto je pomoglo HVO-a je ulazak HV koja je na sebe preuzela ovo sa cime se sada kite iz HVO-a . HV je doslovno samo mijenjala oznake na uniformi i time samo formalno bila HVO a sve ostalo je bilo HV, od jedinica, organizacije, komandne strukture, oruzja, logistike itd. Armija Bosne i Hercegovine ne samo da nije imala taj luksuz vec je aktivno onemogucena da se kvalitetno naoruza bas od HV i tzv hvo-a.
I to se vidi iz prakse, HVO nije pokazao nikakve bolje rezultate u odbrani od TO BIH i to se vidi ne samo da nije nigdje djelovao kao zasebna formacija , izdvojena od HV vec i od Kupresa 1992 gdje je i pored cinjenice da je HV na sebe preuzela sve najvaznije dijelove te operacije izgubili. Isto tako Posavina a pogotovo Hercegovina. Tek je ulaskom HV zaustavljeno napredovanje cetnickih jedinicaa HVO nije pokazao neke dobre rezultate, bas suprotno . TO BiH je vec maja 1992 sam oslobodio prvi grad u Bosni i Hercegovini dok HVO to sam nikada nije uradio.
Isto tako se moglo vidjeti ne samo tada na pocetku agresije vec i poslije , 1993. Tada , poslije citave godine rata tzv hvo je pokazao potpuni amaterizam i da je bez iskustva a u medijima se tvrdi kako su bas oni zaustavili cetnike ? Kako je to moguce da se neko bori citavu godinu dana a da nema iskustva , ne samo kao pojedinac vec i na nivou vecih jedinica ? Odgovor je da tzv hvo nije stekao iskustvo jer se nije ni borio onako kako bi oni to zeljeli da se vjeruje pa znaci da imamo cinjenicu da nisu bili sposobni da se bore 1993 a tvrde da su to bili 1992 .

[karanana]

ja isto znam da se hvo previse kiti oslobadjanjem mostara i lipanjskim jutrima/zorama (jeli se tako zove ta operacija?) u biti najveci teret te operacije je nosila hrvatska vojska. ako hvo smatra da je to jedno te isto, onda je to u redu, ali ja licno znam par momaka, sada vec ljudi u godinama, koji su iz 4. splitske brigade toga juna prelazili neretvu na razne nacine, camcima i uzadima i tukli se sa chetnicima na lijevoj obali. dakle ja ne hvalim ni armiju bih u tom okrsaju, ali sumnjam i da bi HVO kao vojna jedinica hrvata iz BiH mogao ista da uradi bez HV-a po pitanju bilo koje bitke koja se desavala u BiH pa i ovih mostarskih i 92. i 93-94.

[Dupli_skalp]

ok, ali kakve su to operacije na lijevoj strani neretve u ljeto 92?

zar nisu bitke vođene na podveležju gdje je i bila linija?

[karanana]

na samom pocetku rata, maj/juni, srpska vojska i rezervisti su drzali veci dio lijeve obale grada i onda su u junu izbaceni dalje od grada. nekad tada se uzima i stolac i dole srpska sela oko capljine tasovcici, zitomislici......

[dragan.s]

ok, ali kakve su to operacije na lijevoj strani neretve u ljeto 92?

zar nisu bitke vođene na podveležju gdje je i bila linija?

Bitka u Podveležju je završni dio operacije "Lipanjske zore". Operacija je počela negdje početkom juna 1992.-e zauzimanjem Tasovčića od strane HV-a. Istovremeno su vođene neke borbe oko Hutova tj. od Hutova prema Ravnom i Stocu. Na strani VRS nije bilo većih gubitaka, ali je došlo do sloma linije koja se formirala u rejonu od Domanovića prema Stocu. Konačno 11.-tog uveče bez borbe su se jedinice povukle prema Šćepan Krstu i Hrgudu gdje je linija i ostala do kraja rata.
U Mostarskom dijelu je otpočela mislim 14.06.1992.-e prelaskom jedinica HVO preko Neretve u Mostaru i u rejonu Bune.
Dan, dva ranije se VRS povukla sa visova na zapadnoj strani Neretve (Orlac, Hum, Brkanovo brdo, Košaruša, Slipčići). To povlačenje je ranije bilo predviđeno i zato su stanovnići Baćevića planski iseljeni prema Nevesinju. Na lijevoj strani se nije formirala linija odbrane iz više razloga, ali najviše zbog haosa koji je nastao nakon povlačenja JNA polovinom maja. Nekih velikih borbi tokom zauzimanja grada nije bilo jer je VRS imala jako malo snaga u samom gradu. Nešto malo borbi oko Fabrike duhana i kod Starog mosta. Sjeverni logor je držala VRS i neki idiot je u onom haosu poslao transporter u ispomoć ovima kod F.duhana. Isti je uništen na zaobilaznici i koliko ja znam to su jedine žrtve (dva vojnika) koje je VRS imala u samom gradu u tom periodu. Te snimke su bile na Youtube-u. Iz Sjevernog logora se VRS povukla par dana kasnije kada i iz Vrapčića i Bijelog polja.
U južnom dijelu na Buni DI grupa na čelu sa Krstičevićem (kasnije komandant 4.GB HV) je zauzela bez borbe most kod hotela. U svom onom haosu ljudi nisu znali da je taj most zauzet i svi oni koji su pokušali tuda proći su ubijeni. I ti snimci su bili na youtube-u. Bilo je tu u vojnika i civila i većina ih se još vodi nestalima.
Uveče 14.06. došlo je naređenje da se snage izvuku iz južnog dijela grada prema aerodromu tj. kaponirima ispod Gnojnica, a zatim prema Čobanovom polju. Kasno noću 14/15.06. u Podveležju je došlo do napada lokalnih civila Bošnjaka na komandu brigade VRS u selu Šipovac i artiljerijske jedinice na M.Glavi i Svetoj Gori. Tom prilikom je ubijen komandant brigade puk.Pušara i nekoliko boraca. Jedan broj je i zarobljen, ali većina se izvukla prema Vrapčićima koji su u tom momentu još bili u rukama VRS.
Snage VRS koje su se povukle na Čobanovo polje su se pregrupisale i krenule u zauzimanje Podveležja. Ta operacija je trajala od 15.06. - 09.07.1992.-e i završila je izbijanjem snaga VRS na linije koje su ostale do kraja rata.

[stranac2]

NIkada necu zaboraviti onaj zargon koji su imali pripadnici HVO-a i jednog dijela Hrvatsko naroda neposredno prije sukoba HVO Armija BH u Mostaru. Satrat cemo ih , unistit cemo ih .. Svi ce niz Neretvu. To je bilo vrijeme kada se jos izmijesano zivilo i (donekle) izmijesano borilo prema Srpskoj vojsci. Vrlo za.j.ebano vrijeme gdje je svak pametan znao sta se iza brda valja i gdje je svak pametan pazio sta reci u kakvom drustvu.

Ta neka voda sa usta im je malo manje curila poslije Bajrama zima/proljece 1993. Tada se 4-5 dana bukvalno nije moglo ostati od pucnjavine pripadnika Armije BH (vecinom Bosnjaka) . Tih dana moje razmisljanje je bilo zasto ljudi trose toliko municije a znaju da ce vjerovatno doci do sukoba i da ce vjerovatno ostati u okruzenju.

Ne znam jel to bila jedna vrsta psiholoskog rata il sta jer nije inace bilo logicno. Al znam da su se vecina raje u gradu iznenadila sa brojem pjesadijskih cijevi na strani Armije. Onako sudeci po pucnjavi odokativno.

Ta pjesadijska snaga se i potvrdilo pocetkom sukoba HVO Armija.

[karanana]

sta je sporno u ovome gore?

[dragan.s]

sta je sporno u ovome gore?

Ma ništa nije sporno. Svi koji su to gledali 1992.-e su znali za debelo učešće HV u BiH. To u zaleđe Dubrovnika je samo manji dio snaga koje su učestvovale u ratu u BiH, ali je njihovo prisustvo bilo konstantno od maja 1992.-e pa sve do početka 1996.-te.
Prisustvo se krilo kao zmija noge, ali svi koji su željeli da znaju su znali. UN se pravio lud, a vladi u SA je prisustvo većinom odgovaralo (sem 1993-1994 u srednjoj Bosni) i ni oni se nisu puno bunili.

[karanana]

kakve veze ima karadjordjevo sa ovim? opste je poznato da je rijeka neretva bila granica koja je dogovorena u karadjordjevu. a ako su hrvatske jedinice bile 6-7 km od trebinja to sigurno nije bio dogovor tudjman-milosevic. moguce je da se tu radilo o operacijama za oslobadjanje/deblokadu dubrovnika, jer ovo izgleda da je snimak nekad iz ljeta 92. to ljeto 92. jos uvijek je funkcionisala kakva-takva saradnja izmedju legitimnih predstavnika republika BiH i hrvatske, dakle moguce je da je vojska i usla uz dozvolu predsjednistva u cilju borbe protiv zajednickog agresora kao i u lipanjskim zorama u mostaru.
ovo nije agresija na BiH jer ti dijelovi koje je HV navodno i napadao nisu priznavali BiH i bili su van kontrole BH vlasti u sarajevu a uz to se sa njih zestoko tuklo po dubrovniku i republici hrvatskoj vec od sredine 91. dakle kljucno pitanje je za sta se HV borio ovdje? da li za osiguravanje pozadine dubrovnika, da li kao pomoc hvo-u/armiji bih u odbrani integriteta RBiH ili za neku veliku hrvatsku. sa tvoje strane, ovo moze da bude agresija na srpsku republiku BiH ili mozda vec tada republiku srpsku.
kad mu je rekao da ne prica nesto sto nema nikakve veze s vezom, ja sam mislio da mu odgovara ne pitanje o toj nekakvoj dubrovackoj republici.

[iceman2010]

.

[dragan.s]

Opštepoznate stvari su najviše i pogrešne. Dogovor u Karađorđevu nije se ticao konkretnih teritorijalnih podjela. To se trebalo riješiti dogovorom u Gracu Boban-Karadžić 06.05.1992.-e. http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJA ... 995/49.pdf

Iz ovoga (ako je ovaj tekst tačan?) izlazi da se Boban i Karadžić nisu mogli dogovoriti o granici na Neretvi i prema tome taj dogovor ne postoji. Da je postojao takav dogovor onda bi ga VRS 1993.-e u sadejstvu sa HV i HVO i realizovala. Ali nije i koliko ja znam mi nikakve direktne veze nismo imali sa HVO-om u Mostaru. Nešto je bilo na relaciji Grude-Han Pijesak, ali niže jedinice na mostarskom području ne. Bilo je nešto saradnje na Borcima, ali ta jedinica HVO je bila mala i skoro beznačajna, ali ju je pomoć VRS održala u životu. Dalje od Vranjevića pa do Ravnog smo imali front sa HVO koji nikad nije u potpunosti mirovao, ali niko nije ni izvodio neke veće akcije.
Od Ravnog pa skoro do granice sa C.Gorom smo imali front sa HV od maja 1992.-e i tu je bilo dosta aktivnosti do jula 1992.-e (zauzimanje Vlaštice od strane HV), a zatim zatišje (uz manje artiljerijske čarke) do ljeta 1995.-e. kad smo očekivali ofanzivu HV-a (operacija Burin http://--- NO LINKS ---/forum/download/f ... 2e9bb0df55), ali se ona nije dogodila.

[junkers]

Opštepoznate stvari su najviše i pogrešne. Dogovor u Karađorđevu nije se ticao konkretnih teritorijalnih podjela. To se trebalo riješiti dogovorom u Gracu Boban-Karadžić 06.05.1992.-e. http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJA ... 995/49.pdf

Iz ovoga (ako je ovaj tekst tačan?) izlazi da se Boban i Karadžić nisu mogli dogovoriti o granici na Neretvi i prema tome taj dogovor ne postoji. Da je postojao takav dogovor onda bi ga VRS 1993.-e u sadejstvu sa HV i HVO i realizovala. Ali nije i koliko ja znam mi nikakve direktne veze nismo imali sa HVO-om u Mostaru. Nešto je bilo na relaciji Grude-Han Pijesak, ali niže jedinice na mostarskom području ne. Bilo je nešto saradnje na Borcima, ali ta jedinica HVO je bila mala i skoro beznačajna, ali ju je pomoć VRS održala u životu. Dalje od Vranjevića pa do Ravnog smo imali front sa HVO koji nikad nije u potpunosti mirovao, ali niko nije ni izvodio neke veće akcije.
Od Ravnog pa skoro do granice sa C.Gorom smo imali front sa HV od maja 1992.-e i tu je bilo dosta aktivnosti do jula 1992.-e (zauzimanje Vlaštice od strane HV), a zatim zatišje (uz manje artiljerijske čarke) do ljeta 1995.-e. kad smo očekivali ofanzivu HV-a (operacija Burin http://--- NO LINKS ---/forum/download/f ... 2e9bb0df55), ali se ona nije dogodila.

maj ili juni 93. moja jedinica je imala sukob iznad sela orahovica(konjic) sa havajcima koji su bili izdašno pomognuti granatama sa položaja vrs(pretpostavljam borci).

[Dupli_skalp]

ok, ali kakve su to operacije na lijevoj strani neretve u ljeto 92?

zar nisu bitke vođene na podveležju gdje je i bila linija?

Bitka u Podveležju je završni dio operacije "Lipanjske zore". Operacija je počela negdje početkom juna 1992.-e zauzimanjem Tasovčića od strane HV-a. Istovremeno su vođene neke borbe oko Hutova tj. od Hutova prema Ravnom i Stocu. Na strani VRS nije bilo većih gubitaka, ali je došlo do sloma linije koja se formirala u rejonu od Domanovića prema Stocu. Konačno 11.-tog uveče bez borbe su se jedinice povukle prema Šćepan Krstu i Hrgudu gdje je linija i ostala do kraja rata.
U Mostarskom dijelu je otpočela mislim 14.06.1992.-e prelaskom jedinica HVO preko Neretve u Mostaru i u rejonu Bune.
Dan, dva ranije se VRS povukla sa visova na zapadnoj strani Neretve (Orlac, Hum, Brkanovo brdo, Košaruša, Slipčići). To povlačenje je ranije bilo predviđeno i zato su stanovnići Baćevića planski iseljeni prema Nevesinju. Na lijevoj strani se nije formirala linija odbrane iz više razloga, ali najviše zbog haosa koji je nastao nakon povlačenja JNA polovinom maja. Nekih velikih borbi tokom zauzimanja grada nije bilo jer je VRS imala jako malo snaga u samom gradu. Nešto malo borbi oko Fabrike duhana i kod Starog mosta. Sjeverni logor je držala VRS i neki idiot je u onom haosu poslao transporter u ispomoć ovima kod F.duhana. Isti je uništen na zaobilaznici i koliko ja znam to su jedine žrtve (dva vojnika) koje je VRS imala u samom gradu u tom periodu. Te snimke su bile na Youtube-u. Iz Sjevernog logora se VRS povukla par dana kasnije kada i iz Vrapčića i Bijelog polja.
U južnom dijelu na Buni DI grupa na čelu sa Krstičevićem (kasnije komandant 4.GB HV) je zauzela bez borbe most kod hotela. U svom onom haosu ljudi nisu znali da je taj most zauzet i svi oni koji su pokušali tuda proći su ubijeni. I ti snimci su bili na youtube-u. Bilo je tu u vojnika i civila i većina ih se još vodi nestalima.
Uveče 14.06. došlo je naređenje da se snage izvuku iz južnog dijela grada prema aerodromu tj. kaponirima ispod Gnojnica, a zatim prema Čobanovom polju. Kasno noću 14/15.06. u Podveležju je došlo do napada lokalnih civila Bošnjaka na komandu brigade VRS u selu Šipovac i artiljerijske jedinice na M.Glavi i Svetoj Gori. Tom prilikom je ubijen komandant brigade puk.Pušara i nekoliko boraca. Jedan broj je i zarobljen, ali većina se izvukla prema Vrapčićima koji su u tom momentu još bili u rukama VRS.
Snage VRS koje su se povukle na Čobanovo polje su se pregrupisale i krenule u zauzimanje Podveležja. Ta operacija je trajala od 15.06. - 09.07.1992.-e i završila je izbijanjem snaga VRS na linije koje su ostale do kraja rata.

znači do juna, srpska strana je kontrolisara vrapčiće, bijelo polje i cijelu lijevu stranu neretve (od sjevernog logora, zalika, starog grada, pa dole prema otriješu i buni)? jel to znači da je i buna bila pod kontrolom srpske strane?

i jel se tu radi o snagama bivše jna ili vrs?

bilo bi dobro kad bi neko mogao neku kartu priložiti da se vidi šta i kako je bilo.

[dragan.s]

znači do juna, srpska strana je kontrolisara vrapčiće, bijelo polje i cijelu lijevu stranu neretve (od sjevernog logora, zalika, starog grada, pa dole prema otriješu i buni)? jel to znači da je i buna bila pod kontrolom srpske strane?

i jel se tu radi o snagama bivše jna ili vrs?

bilo bi dobro kad bi neko mogao neku kartu priložiti da se vidi šta i kako je bilo.

Jeste, od Salakovca na sjeveru pa sve do Tasovčića na jugu plus Jasenice, Rodoč, Baćevići i visovi na zapadnoj strani (Hum, Košaruša, Slipčići, Orlovac ili Orlac više se ne sjećam). Buna takođe, kao i čitava Dubravska visoravan uključujući i Stolac. Blagaj je bio u nekoj vrsti blokade, ali vojska nije ulazila u njega.
JNA tj. Užički korpus (većinom Crnogorci) su se povukli negdje početkom maja 1992.-e, a lokalne jedinice JNA negdje sredinom maja 1992.-e tako da je početkom juna postojala samo VRS. Tačnije rezervisti iz jedinica JNA koje su se povukle plus nekakva seoska TO plus policija plus nekakve samozvane grupe. Uglavnom nakon povlačenja JNA je ostao kompletan haos koji je kako tako sređen tek u junu-julu 1992.-e. formiranjem Nevesinjske brigade i 5 bataljona. Ove samozvane jedinice su rasformirane tek u jesen 1992.-e uz hapšenje pojedinih od vođa koji nisu htjeli pod jedinstvenu komandu.

[mirage77]

znači do juna, srpska strana je kontrolisara vrapčiće, bijelo polje i cijelu lijevu stranu neretve (od sjevernog logora, zalika, starog grada, pa dole prema otriješu i buni)? jel to znači da je i buna bila pod kontrolom srpske strane?

i jel se tu radi o snagama bivše jna ili vrs?

bilo bi dobro kad bi neko mogao neku kartu priložiti da se vidi šta i kako je bilo.

Jeste, od Salakovca na sjeveru pa sve do Tasovčića na jugu plus Jasenice, Rodoč, Baćevići i visovi na zapadnoj strani (Hum, Košaruša, Slipčići, Orlovac ili Orlac više se ne sjećam). Buna takođe, kao i čitava Dubravska visoravan uključujući i Stolac. Blagaj je bio u nekoj vrsti blokade, ali vojska nije ulazila u njega.
JNA tj. Užički korpus (većinom Crnogorci) su se povukli negdje početkom maja 1992.-e, a lokalne jedinice JNA negdje sredinom maja 1992.-e tako da je početkom juna postojala samo VRS. Tačnije rezervisti iz jedinica JNA koje su se povukle plus nekakva seoska TO plus policija plus nekakve samozvane grupe. Uglavnom nakon povlačenja JNA je ostao kompletan haos koji je kako tako sređen tek u junu-julu 1992.-e. formiranjem Nevesinjske brigade i 5 bataljona. Ove samozvane jedinice su rasformirane tek u jesen 1992.-e uz hapšenje pojedinih od vođa koji nisu htjeli pod jedinstvenu komandu.

Evo pitanje za Dragana vezano za taj period. Da li misli da je kompetna ta akcija HV, HVO-a kao i malih snaga ARBiH u nastajanju od Salakovca do Popovog polja bila dio velikog deala? Ja znam da su snage Hercegovackog korpusa u formiranju bile tada u problemima, nakon povlačenja Perišića i vojske iz SRJ. Ali i sada po nekim pričama ova ofanziva je išla pre lagano čak i sa VRS-om tako dezorganizovanim. Ja nigdje nevidim neki veliki otpor. Posebno je interesantno gdje se stalo. Ako je bilo toliko snage što se nisu oslobodila hrvatska sela Šćepan Krst i Brštanik ili Stolac ostavio u sigurnijoj dubini.

[dragan.s]

Evo pitanje za Dragana vezano za taj period. Da li misli da je kompetna ta akcija HV, HVO-a kao i malih snaga ARBiH u nastajanju od Salakovca do Popovog polja bila dio velikog deala? Ja znam da su snage Hercegovackog korpusa u formiranju bile tada u problemima, nakon povlačenja Perišića i vojske iz SRJ. Ali i sada po nekim pričama ova ofanziva je išla pre lagano čak i sa VRS-om tako dezorganizovanim. Ja nigdje nevidim neki veliki otpor. Posebno je interesantno gdje se stalo. Ako je bilo toliko snage što se nisu oslobodila hrvatska sela Šćepan Krst i Brštanik ili Stolac ostavio u sigurnijoj dubini.

Meni to nije ličilo na neki veliki deal. Naprosto nam je u maju 1992.-e JNA ostavila preveliku teritoriju za koju realno I.Hercegovina nije imala ljudstva da drži. Tako da je svako razuman očekivao slom. Nisu ni snage koje su nas napadale bile prevelike. Povlačenje (posebno sa Dubravske visoravni) je išlo tako brzo da je HV-u (4.brigada) trebalo sedmicu dana da stigne od Tasovčića do Gubavice jer išli polako i očekivali otpor, a nikakvog otpora nije bilo.
Linije na koje smo se povukli su omogućavale lakšu odbranu (visovi i vrhovi ispred kojih su padine) sa manjim brojem ljudstva. U međuvremenu je profunkcionisao i Hercegovački korpus, uspotstavilo se snabdijevanje i veze. Linije su odmah utvrđene i zato smo izdržali prvi jači napad 08.11.1992.-e.
Da li su mogli više zauzeti je teško reći. Šćepan krst i Brštanik nisu baš čisto hrvatska mjesto, čak mislim da su Hrvati bili u maloj manjini prije rata. Oni se nalaze na visoravni iznad Dubrava i njihovim zauzimanjem (što je bio jedan od ciljeva napada 08.11.92) bi snage na tom mjestu bile ukljinjene između Vranjevića i Hrguda sa mogućnosti okruženja. Slično je i sa stvar i kod Stoca. Da bi eliminisao kompletno opasnost po grad trebalo je zauzeti i Berkoviće i Hrgud i doći skoro do Ljubinja. I onda dolaziš u nepovoljan položaj za odbranu.

Na Dubrovačkom području HV je zauzela teritoriju do onih linija koje je bilo lakše braniti. Mogli su oni tada zauzeti i Trebinje, ali im to zbog međunarodne javnosti nije odgovaralo. I tada je uspotstavljena vatrena ravnoteža tj. onoliko blizu koliko granata padne blizu Trebinje toliko blizu VRS gađa Dubrovnik. I nekoliko granata je zbilja palo na Trebinje, pa je uzvraćeno i od tada nije takvih "gradskih duela". Ostatak rata se pucalo dalje od gradova.

[dragan.s]

Evo sta kaze jedan Srbin Mostarac bivsi pripadnik Belih Vukova na sudjenju Milosevicu.

TUŽILAC UERC-RECLAF – PITANJE : Da li se JNA povukla iz Mostara juna
1992. godine?
SVEDOK C-017 – ODGOVOR: Da, jeste.
TUŽILAC UERC-RECLAF – PITANJE : Da li je Momčilo Perišić održao jedan
govor povodom ovog povlačenja, a ako jeste šta je rekao u tom govoru?
SVEDOK C-017 – ODGOVOR: Da, jeste. Momčilo Perišić je održao jedan
govor na aerodromu pred svima koji su se zatekli tu i svima koji su došli
tu i reko im je da je Mostar prodat za Doboj i Derventu, da su njemu ruke
vezane i da je to politička igra, da on ne može ništa da uradi i jedino što
može jeste da onima koji ostanu može da ostavi oružje, a onima koji žele da
idu sa njim će omogućiti da budu vojnici po ugovoru

Covek je ovo rekao pred stotinama ljudi iskreno od njega.

Svašta je Perišić govorio, ali se lijepo pokupio sa svitom krajem maja i otišao za Srbiju. Doduše ne mogu kriviti kompletno njega za ono što se dogodilo jer veliku odgovornost snosi lokalni SDS na čelu sa Brankom Simićem koji je stalno bio u sukobu sa Perišićem i sabotirao je vođenje rata od početka osnivanjem svoje policije i svoje vojske.
Plus što je Perišić u Hercegovinu došao relativno kasno (početak 1992.-e ili kraj 1991.-e) i zatekao JNA na frontu prema Dubrovniku. Frontu kojeg nije smjelo biti, koji nam je vezao najmanje 5000 ljudi, i koji Hercegovačkom korpusu nije trebao, ali to je već neka druga priča.
Naravno da su mitovi o prodaji teritorija poznata stvar, ali za taj front od Salakovca na sjeveru do Zubaca iznad Trebinja na jugu je bilo potrebno bar dvostruko više vojnika nego što je I.Hercegovina mogla imati čak da je mobilizacija bila 100%, a snabdijevanje besprijekorno. Mobilizacija je bila možda 60-80% zavisno od grada, a snabdijevanje naročito gorivom je bilo kritično veći dio rata. Čak i artiljerijskom municijom od 1993.-e pa nadalje.

[mirage77]

Evo pitanje za Dragana vezano za taj period. Da li misli da je kompetna ta akcija HV, HVO-a kao i malih snaga ARBiH u nastajanju od Salakovca do Popovog polja bila dio velikog deala? Ja znam da su snage Hercegovackog korpusa u formiranju bile tada u problemima, nakon povlačenja Perišića i vojske iz SRJ. Ali i sada po nekim pričama ova ofanziva je išla pre lagano čak i sa VRS-om tako dezorganizovanim. Ja nigdje nevidim neki veliki otpor. Posebno je interesantno gdje se stalo. Ako je bilo toliko snage što se nisu oslobodila hrvatska sela Šćepan Krst i Brštanik ili Stolac ostavio u sigurnijoj dubini.

Meni to nije ličilo na neki veliki deal. Naprosto nam je u maju 1992.-e JNA ostavila preveliku teritoriju za koju realno I.Hercegovina nije imala ljudstva da drži. Tako da je svako razuman očekivao slom. Nisu ni snage koje su nas napadale bile prevelike. Povlačenje (posebno sa Dubravske visoravni) je išlo tako brzo da je HV-u (4.brigada) trebalo sedmicu dana da stigne od Tasovčića do Gubavice jer išli polako i očekivali otpor, a nikakvog otpora nije bilo.
Linije na koje smo se povukli su omogućavale lakšu odbranu (visovi i vrhovi ispred kojih su padine) sa manjim brojem ljudstva. U međuvremenu je profunkcionisao i Hercegovački korpus, uspotstavilo se snabdijevanje i veze. Linije su odmah utvrđene i zato smo izdržali prvi jači napad 08.11.1992.-e.
Da li su mogli više zauzeti je teško reći. Šćepan krst i Brštanik nisu baš čisto hrvatska mjesto, čak mislim da su Hrvati bili u maloj manjini prije rata. Oni se nalaze na visoravni iznad Dubrava i njihovim zauzimanjem (što je bio jedan od ciljeva napada 08.11.92) bi snage na tom mjestu bile ukljinjene između Vranjevića i Hrguda sa mogućnosti okruženja. Slično je i sa stvar i kod Stoca. Da bi eliminisao kompletno opasnost po grad trebalo je zauzeti i Berkoviće i Hrgud i doći skoro do Ljubinja. I onda dolaziš u nepovoljan položaj za odbranu.

Na Dubrovačkom području HV je zauzela teritoriju do onih linija koje je bilo lakše braniti. Mogli su oni tada zauzeti i Trebinje, ali im to zbog međunarodne javnosti nije odgovaralo. I tada je uspotstavljena vatrena ravnoteža tj. onoliko blizu koliko granata padne blizu Trebinje toliko blizu VRS gađa Dubrovnik. I nekoliko granata je zbilja palo na Trebinje, pa je uzvraćeno i od tada nije takvih "gradskih duela". Ostatak rata se pucalo dalje od gradova.

Meni je to izgledalo pre lagano napredovanje. Posebno sto su bile i neke prednosti za zilaviji otpor Srba na Neretvi. Npr. nije lako uzeti lijevu stranu Mostara (to je borba u urbanoj sredini), posebno sa sadašnjim znanjem šta se dešavalo godinu dana iza toga. Kada opet te iste snage HV i HVO-a nisu mogle metar naprijed. Znamo opet da je VRS imao dobar hardware: artiljerija i nešto tenkova. Znamo recimo i da je demografski Srba bilo dosta pogotovo u opštini Mostar, za jednu jaku brigadu. A i snagama iz dubine: Nevesinje, Gacko, Bileca itd. Inace ja sam rodom sa Dubravske visoravni-Opličići i znam te lokalne Srbe. Pošto si nešto ranije počeo pričati o tome, možeš li nešto više napisati o 8. motorizovanoj nevesinjskoj brigadi: struktura, ljudstvo, hardware....

[dragan.s]

Meni je to izgledalo pre lagano napredovanje. Posebno sto su bile i neke prednosti za zilaviji otpor Srba na Neretvi. Npr. nije lako uzeti lijevu stranu Mostara (to je borba u urbanoj sredini), posebno sa sadašnjim znanjem šta se dešavalo godinu dana iza toga. Kada opet te iste snage HV i HVO-a nisu mogle metar naprijed. Znamo opet da je VRS imao dobar hardware: artiljerija i nešto tenkova. Znamo recimo i da je demografski Srba bilo dosta pogotovo u opštini Mostar, za jednu jaku brigadu. A i snagama iz dubine: Nevesinje, Gacko, Bileca itd. Inace ja sam rodom sa Dubravske visoravni-Opličići i znam te lokalne Srbe. Pošto si nešto ranije počeo pričati o tome, možeš li nešto više napisati o 8. motorizovanoj nevesinjskoj brigadi: struktura, ljudstvo, hardware....

U pravu si za pretpotstavke. Ali... veliki broj Srba (naročito iz Mostara) je sa početkom rata otišao sa ovih prostora, nije bilo jedinstvene linije komandovanja, samim tim ni informacija šta se gdje dešava i kuda je prohodno (žrtve na mostu na Buni npr.), komanda brigade locirana u 100% Bošnjačkom selu (Podveležje) itd.
Nevesinjska brigada je formalno formirana 16.06.1992.-e od ostataka nekadašnje Mostarske i Nevesinjske brigade. Brojala je negdje oko 4000 ljudi raspoređenih u 5 motorizovanih bataljona.
1. bataljon - Šćepan Krst, Brštanik
2. bataljon - Podveležje od Brasine do Ravnica
3. bataljon - Podveležje, od Ravnica, Busak, Čobanovo polje do Vranjevića
4. bataljon - Vranjevići do Brštanika
5. bataljon - Zijemlja, Prenj, Rujišta do Brasine
- oklopni bataljon sa oko 20-tak tenkova T-55, raspoređeni po bataljonima
- artiljerijski mislim divizion sa topovima 130mm, haubicama od 105-155mm, nekolika VRB-a ali je bio manjak granata, nekolike baterije MB 120mm raspoređene po bataljonima.
- četa veze
- pozadinski bataljon
Komanda brigade je bila u s.Prijeki Grm na raskrsnici puta za Rabinu.

[kv99]

Kasno noću 14/15.06. u Podveležju je došlo do napada lokalnih civila Bošnjaka na komandu brigade VRS u selu Šipovac i artiljerijske jedinice na M.Glavi i Svetoj Gori. Tom prilikom je ubijen komandant brigade puk.Pušara i nekoliko boraca. Jedan broj je i zarobljen, ali većina se izvukla prema Vrapčićima koji su u tom momentu još bili u rukama VRS.

Da li imas vise detalja sta se tu dogodilo, kako je tekla akcija ko je i kako izveo itd?

[dragan.s]

Kasno noću 14/15.06. u Podveležju je došlo do napada lokalnih civila Bošnjaka na komandu brigade VRS u selu Šipovac i artiljerijske jedinice na M.Glavi i Svetoj Gori. Tom prilikom je ubijen komandant brigade puk.Pušara i nekoliko boraca. Jedan broj je i zarobljen, ali većina se izvukla prema Vrapčićima koji su u tom momentu još bili u rukama VRS.

Da li imas vise detalja sta se tu dogodilo, kako je tekla akcija ko je i kako izveo itd?

Nemam puno više detalja. Prilikom zauzimanja Podveležja pronašli smo MKŠK (mali zatvoreni džip sa antenama) izrešetan i unutra puno krvi. Pretpotsavlja se da je puk.Pušara u njemu poginuo. Tijelo je bilo sahranjeno u blizini u nekoj vrtači i tek smo ga pronašli mislim 1994.-te na osnovu informacija iz Mostara.
Ljudstvo iz komande brigade je većinom bilo zarobljeno, i na samim artiljerijskim položajima jedan dio. Zbog haosa se nije znalo da li su Vrapčići sigurni, ali je jedan dio ljudstva na rizik otišao na tu stranu i izvukli su se.
Jedan dio ljudstva je i poginuo, ali nemam tačne cifre i pod kojim okolnostima.
Zarobljenici su razmijenjeni negdje u ljeto 1992.-e.
O detaljima akcije nigdje nisam mogao naći nešto više.

[riko-ga]

Meni je to izgledalo pre lagano napredovanje. Posebno sto su bile i neke prednosti za zilaviji otpor Srba na Neretvi. Npr. nije lako uzeti lijevu stranu Mostara (to je borba u urbanoj sredini), posebno sa sadašnjim znanjem šta se dešavalo godinu dana iza toga. Kada opet te iste snage HV i HVO-a nisu mogle metar naprijed. Znamo opet da je VRS imao dobar hardware: artiljerija i nešto tenkova. Znamo recimo i da je demografski Srba bilo dosta pogotovo u opštini Mostar, za jednu jaku brigadu. A i snagama iz dubine: Nevesinje, Gacko, Bileca itd. Inace ja sam rodom sa Dubravske visoravni-Opličići i znam te lokalne Srbe. Pošto si nešto ranije počeo pričati o tome, možeš li nešto više napisati o 8. motorizovanoj nevesinjskoj brigadi: struktura, ljudstvo, hardware....

U pravu si za pretpotstavke. Ali... veliki broj Srba (naročito iz Mostara) je sa početkom rata otišao sa ovih prostora, nije bilo jedinstvene linije komandovanja, samim tim ni informacija šta se gdje dešava i kuda je prohodno (žrtve na mostu na Buni npr.), komanda brigade locirana u 100% Bošnjačkom selu (Podveležje) itd.
Nevesinjska brigada je formalno formirana 16.06.1992.-e od ostataka nekadašnje Mostarske i Nevesinjske brigade. Brojala je negdje oko 4000 ljudi raspoređenih u 5 motorizovanih bataljona.
1. bataljon - Šćepan Krst, Brštanik
2. bataljon - Podveležje od Brasine do Ravnica
3. bataljon - Podveležje, od Ravnica, Busak, Čobanovo polje do Vranjevića
4. bataljon - Vranjevići do Brštanika
5. bataljon - Zijemlja, Prenj, Rujišta do Brasine
- oklopni bataljon sa oko 20-tak tenkova T-55, raspoređeni po bataljonima
- artiljerijski mislim divizion sa topovima 130mm, haubicama od 105-155mm, nekolika VRB-a ali je bio manjak granata, nekolike baterije MB 120mm raspoređene po bataljonima.
- četa veze
- pozadinski bataljon
Komanda brigade je bila u s.Prijeki Grm na raskrsnici puta za Rabinu.

Da pitam.Nevesinjska brigada VRS-e je drzala Glavaticevo?E sad mi nije jasno sa kojom vasom brigadom je granicila Nevesinjska uzvodno i gdje.Ili sam ja fulo da su Borci i Glavaticevo bili u zoni odgovornosti Nevesinjske brigade.

[dragan.s]

Da pitam.Nevesinjska brigada VRS-e je drzala Glavaticevo?E sad mi nije jasno sa kojom vasom brigadom je granicila Nevesinjska uzvodno i gdje.Ili sam ja fulo da su Borci i Glavaticevo bili u zoni odgovornosti Nevesinjske brigade.

Ne, nije. Na sjeveru je naš 5.mtb graničio sa 2.lakom pbr koja je imala komandu na Borcima (komandant veći dio rata bio puk. Antelj). Granica je bila negdje na Prenju, ali ne znam tačno gdje jer nisam nikad tamo išao.
Njihov sektor odgovornosti je bilo dijelom Prenj, Glavatičevo, Borci, Bijela i ne znam koliko sjeverno prema Kalinoviku.