Demografija

Rasprave na razne teme... Ako ne znate gdje poslati poruku, pošaljite je ovdje.

Moderators: Benq, O'zone

Post Reply
User avatar
_BataZiv_0809
Nindža revizor
Posts: 65587
Joined: 09/05/2013 13:56
Location: ...da ti pricam prstima..kad padne haljina...
Vozim: Lancia na servisu

#2176 Re: Demografija

Post by _BataZiv_0809 »

Sve to ode iz tih gradova...
Nivelacija
Posts: 5366
Joined: 24/08/2018 23:15
Location: Travnik

#2177 Re: Demografija

Post by Nivelacija »

tvojkomsija wrote: 03/07/2021 20:12 Strasno koliko je Novi Pazar demografski jak grad. Od 170 opcina u Srbiji, NP je jedna od pet koja vec dugo, godinama ima pozitivan prirodni prirastaj.

Redovno imati preko 1500 rodjenih, za grad takve velicine, i jos poprilicno nerazvijen, je ogroman uspjeh.

Za one koji ne razumiju, jedino Sarajevo i Banja Luka u BiH imaju preko 1500 rodjenih.

Tutin, Sjenica, Prijepolje takodjer odlicni. I uz to jako mlado stanovnistvo u prosjeku.

Da smo mi u Tuzli, Zeniciy Mostaru imali ovu sandzacku demografiju, danas bi Bosnjaci cinili 70% BiH stanovnistva.
Zenica ima 1200 Tuzla 800-900 Mostar 900-1000..
User avatar
tvojkomsija
Posts: 1478
Joined: 21/04/2014 17:59

#2178 Re: Demografija

Post by tvojkomsija »

@Nivelacija opet nije 1500...

Naravno da puno odlaze, Njemacka je prepuna sandzaklija. To su nazalost najslabije razvijeni gradovi u Srbiji.
User avatar
_BataZiv_0809
Nindža revizor
Posts: 65587
Joined: 09/05/2013 13:56
Location: ...da ti pricam prstima..kad padne haljina...
Vozim: Lancia na servisu

#2179 Re: Demografija

Post by _BataZiv_0809 »

I Sarajevo je....
User avatar
fortaleza
Posts: 5559
Joined: 05/03/2012 23:16
Location: https://www.youtube.com/watch?v=Vh4QWmx50qA

#2180 Re: Demografija

Post by fortaleza »

Bloo wrote: 03/07/2021 16:51
Suljagica sokak wrote: 03/07/2021 14:37 Rodjeni/Umrli u 2020 godini:Sjeverni Sandzak

Priboj 146/436
Prijepolje 322/576
Nova Varos 92/261
Sjenica 342/409
Tutin 533/310
Novi Pazar 1592/1121

Ukupno 61 692 rodjenih i 116 850 umrlih u 2020 godini,znaci cijela Srbija
---------------------
Zivorodjeni nacionalno 2020

Srbi 50 693/102 858
Romi 2871/882
Bosnjaci 2174/1446
Madjari 1589/4715
Albanci 663/511
Muslimani 482/541
Hrvati 251/1098
Bunjevci 83/333
Bugari 38/222
Zar se tema ne bavi demografijom u BiH?
Sandžak je srce bejha.
User avatar
desni
Posts: 1494
Joined: 10/03/2012 01:21

#2181 Re: Demografija

Post by desni »

Mašala, Novi Pazar sam više rođenih nego cijeli Unsko-sanski kanton u 2020. 1591/1552 :-?
Jedna lijepa demografska pjesma iz osamdesetih godina prošlog stoljeća :(

Sociolog
Posts: 4312
Joined: 06/05/2008 17:44
Location: Sarajevo

#2182 Re: Demografija

Post by Sociolog »

Preporucujem ovu studiju da se procita iz Svjetske Banke zaBIh

https://romanijamedia.com/detalji-iz-iz ... ubi-ljude/
User avatar
_BataZiv_0809
Nindža revizor
Posts: 65587
Joined: 09/05/2013 13:56
Location: ...da ti pricam prstima..kad padne haljina...
Vozim: Lancia na servisu

#2183 Re: Demografija

Post by _BataZiv_0809 »

De prepricaj sta kazu
User avatar
R A V E N
Posts: 640
Joined: 05/06/2008 01:21

#2184 Re: Demografija

Post by R A V E N »

Godine 2020.-e TFR za FBiH je nastavio da pada do vrijednosti 1.16.

Možda se nekome čini da broj stanovništva raste, ali raste, ako ne griješim, u urbanim, površinom malim sredinama. Istovremno je ostatak površinski golemih područja demografski obliterisan.
Sociolog
Posts: 4312
Joined: 06/05/2008 17:44
Location: Sarajevo

#2185 Re: Demografija

Post by Sociolog »

Imamo najnizi fertilitet 1.16 stopu po zeni skoro u Europi.

Jasta cu ovdje pisati planove da mi neko ukrade, pa da neki polaklni politicar promovise kao svoju agendu.

Stjepan Sterc i Akrap su vrhunski demografi.

Sterc je nehotice otkrio u zadnjem intervju na kanalu Velebit, da je Hrvatska konacno odlucila useliti 300.000 ljudi do 2035 iz Bih najvise pa onda iz Sr.i Makedonije, zato su ovoliko i navalili oko izbornih zakona.

Jos kad pocnu generacije babzmy boombera umirati.

Odlaze produktivni ljudi o sebi pri sebi, koni zaradjuju i placaju poreze trose novce ovdje, a ostaju nam propaliteti ljudi koji idu u zatvore, gdje drzava mora placati 80km po danu najmanje.

Volio bih neko da nadje troskove Komuna za 2010 i za eto 2019, troskove zatvora.

To su ogromna povecavanja koja se finansiraju kreditima.
User avatar
Haris.ba
Posts: 24380
Joined: 08/09/2005 20:08

#2186 Re: Demografija

Post by Haris.ba »

Sociolog wrote: 12/07/2021 14:54 Sterc je nehotice otkrio u zadnjem intervju na kanalu Velebit, da je Hrvatska konacno odlucila useliti 300.000 ljudi do 2035 iz Bih najvise pa onda iz Sr.i Makedonije, zato su ovoliko i navalili oko izbornih zakona

Hoce primati Bosnjake? Da dignemo na nekih 400 tisuca stanovnistvo, pa trazimo konstitutivnost.
Sociolog
Posts: 4312
Joined: 06/05/2008 17:44
Location: Sarajevo

#2187 Re: Demografija

Post by Sociolog »

Ja ne znam sto ovi masi politicari ne odgovore Milanovicu sto su ukinuli konstituivnost Srba jos je njih bilo oko 600.000+.

Generalno svi ce izgubiti ogromne kolicine ljudi 2020/2030
Sociolog
Posts: 4312
Joined: 06/05/2008 17:44
Location: Sarajevo

#2188 Re: Demografija

Post by Sociolog »

S portala akos.ba

Naslovna/Vijesti/Kolumne i intervjui
Kolumne i intervjuiVijesti iz zemlje
Monografija “Demografska slika općine Bugojno”: Bez mjera prijeti izuzetno nepovoljna demografska slika
- Monografija "Demografska slika općine Bugojno" ima 288 strana, a sadrži 59 tabela, 50 grafikona, 34 karte, 15 fotografija uz preko 200 navedenih literaturnih jedinica
24/06/2021 184 4 minute čitanja


Razgovarao: Voloder Sanadin

Haris Gekić (rođen 1984. godine), docent Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i šef Katedre za društvenu geografiju, autor je monografije “Demografska slika općine Bugojno” koja ima 288 strana, a sadrži 59 tabela, 50 grafikona, 34 karte, 15 fotografija uz preko 200 navedenih literaturnih jedinica. Izdavač publikacije je “Dobra knjiga” iz Sarajeva.

Gekić je osnovnu školu i gimnaziju završio u rodnom Bugojnu, a diplomirao je 2007. godine na temu “Demogeografska obilježja općine Bugojno”. Magistarsku tezu pod naslovom “Društveno-geografske determinante kao osnova prostornog plana općine Bugojno” odbranio je 2011. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Geografske osnove poljoprivredne proizvodnje u Uskopaljskoj kotlini” uspješno je odbranio 2016. godine i stekao zvanje doktora geografskih nauka.



Pored aktivnog članstva u Geografskom društvu Federacije Bosne i Hercegovine, član je Američkog geografskog društva i Svjetske asocijacije regionalnih studija. Od 2017. do 2021. godine bio je član Savjeta gradonačelnika za urbanizam, ekologiju i estetsko uređenje Grada Sarajeva. Aktivno je učestvovao u šest međunarodnih COST projekata Evropske unije.

Autor je preko 50 naučnih radova objavljenih u međunarodnim i nacionalnim naučnim časopisima i zbornicima sa kongresa i konferencija od čega više od 10 na temu općine Bugojno. Pored naučne monografije “Demografska slika općine Bugojno” koautor je još pet naučnih knjiga.

– Savremene karakteristike stanovništva općine Bugojno –



U ovoj naučnoj monografiji prikazane su savremene karakteristike stanovništva općine Bugojno i ukazano je na ključne probleme u čijim rješavanjima upravo geografska nauka ima veliki značaj.

“Cjelokupna geografska istraživanja koja su se provodila u svrhu izrade ove monografije mogu se identifikovati kao fundamentalno-aplikativna. Zasnovana su na demogeografskom nomotetičkom pristupu za potrebe utvrđivanja osnovnih uticaja geografskih uslova na stanovništvo. Za navedene svrhe vršena su terenska istraživanja stacionarnog i maršrutnog tipa na prostoru općine Bugojno. Ona su se sprovodila u cilju dobivanja neophodnog dodatnog statističkog demogeografskog materijala i boljeg razumijevanja kompletne prostorno-vremenske dimenzije modifikatorskog djelovanja glavnih geografskih uslova na demografski razvoj općine Bugojno”, izjavio je na početku razgovora za Anadolu Agency (AA) Gekić.

Prema geografskom položaju, općina Bugojno zauzima krajnji zapadni dio planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine.

“Osnovni vremenski okvir istraživanja čine dvije posljednje popisne godine -1991. i 2013. Međutim, u definisanju šireg konteksta i ustanovljavanju dugoročnih tendencija u razvoju stanovništva općine Bugojno, vremenski okvir istraživanja je proširen te on obuhvata i drugu polovinu 20. vijeka. Pojedini aspekti kretanja i razvoja stanovništva analizirani su i prikazani u dužem vremenskom razdoblju, od kraja 19. vijeka”, pojašnjava Gekić.

– Negativni demografski procesi –



Rezultati istraživanja demografskih kretanja općine Bugojno do kojih je došao Gekić nažalost nisu ohrabrujući.

“Ukoliko se ne poduzmu sveobuhvatne populacione mjere prijeti izuzetno nepovoljna demografska slika do koje smo došli putem projekcija stanovništva općine Bugojno u narednih 50 godina, od 2018. do 2068. godine. Ključni dugoročni vrlo negativni procesi razvoja stanovništva u općini Bugojno su ukupna i prirodna depopulacija, demografsko starenje te urbano-ruralna polarizacija naseljenosti. Savremeni dinamični i strukturni procesi u demografskom razvoju ne daju neke razloge za optimizam”, poručuje Gekić.

Ipak, za razliku od većine bosanskohercegovačkih općina, općina Bugojno ima veće i kvalitetnije prirodne resurse i geografske mogućnosti za naseljavanje što je neophodno što prije i što bolje iskoristiti.

“Mogućnosti optimalnog ekonomskog razvoja i revitalizacije geoprostora općine Bugojno s postojećim demografskim resursima su u velikoj mjeri upitne,te je neophodno povećati ekonomsku atraktivnost cijele općine kroz različite projekte u kojima će lokalna uprava morati učiniti najveći napor”, smatra Gekić.

Projekcije demografskog razvoja općine pokazuju negativno produbljavanje ključnih segmenata kao što je udio starog stanovništva, pad udjela mladih i fertiliteta.

“Što se tiče promjena u starosnoj strukturi, rezultati projekcija ukazuju na nastavak procesa demografskog starenja tokom čitavog projekcionog perioda. On će se nastaviti pri ostvarenju pretpostavki o komponentama promjene stanovništva, a razlika će se javiti jedino u brzini odvijanja procesa starenja. U uslovima ovakve projekcije on bi bio vrlo intenzivan, a na kraju projekcionog perioda više nego svaki četvrti stanovnik bio bi stariji od 65 godina (28,3 posto)”, objašnjava Gekić.

Proces ukupne depopulacije stanovništva prema projekcijama bit će iz decenije u deceniju sve naglašeniji i sve više prostorno produbljeniji ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere populacione politike.

“Nastavak procesa prostorne koncentracije naseljenosti u manjem broju naselja, posebno gradskom i naseljima blizu njega je sasvim realna perspektiva razvoja stanovništva općine Bugojno. Naslijeđena naseobinska struktura koja još uvijek nije reorganizovana nakon 1995. godine, usprkos tome što 25 naselja nema stalnih stanovnika, doživjet će značajne promjene. Potrebno je naglasiti da su najugroženija naselja s malim brojem stanovnika, a uz to se nalaze uglavnom planinskim područjima”, dodaje Gekić.

– Prijedlozi populacionih mjera i aktivnosti –



Na osnovu rezultata istraživanja Gekić je predložio niz mjera i aktivnosti na općinskom nivou u cilju zaustavljanja negativnih demografskih tendencija.

“Sve mjere koje se odnose na demografski razvoj općine Bugojno trebaju predstavljati elementarni dio politike ukupnog razvoja. Moguće ih je realizovati samo uz zajednički napor svih struktura lokalne vlasti u sklopu programa ekonomskog, socijalnog, kulturnog, obrazovnog i općenito ukupnog društvenog razvoja. Izuzetno je bitno raditi na zaustavljanju emigracije stanovništva putem podsticajnih mjera, povećati natalitet odnosno fertilitet stanovništva, te raditi na mjerama podsticanja razvoja, te imigracije u skladu s time kako bi se izbjegao scenarij budućnosti prema projekciji”, ističe dr Gekić.

Gekićeva publikacija je usamljeni primjer detaljne geografske analize općina i gradova u Bosni i Hercegovini.

“Ovo je sasvim sigurno prva naučna monografija ovakvog tipa gdje su na egzaktan način istražene karakteristike stanovništva jedne općine u relaciji sa uticajima geografskih faktora i geografske sredine. Upravo to je bio jedan od razloga zbog kojeg sam se odlučio napisati ovu monografiju kako bih istakao ogromni značaj demografskog razvoja manjih prostornih jedinica u okviru demografskog sistema naše zemlje”, smatra Gekić.

Prvo predstavljanje knjige će se održati u sklopu manifestacije “Dani Ajvatovice” u Bugojnu, a promotori će biti eminentni naučnici i stručnjaci Rahman Nurković, Dženan Dautović i Alen Jahja.

Monografija se već nalazi u brojnim bibliotekama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji.

“Nadam da će monografija posebno koristiti studentima i stručnjacima koji se bave pitanjima demografskog razvoja, jer metode koje su korištene se mogu primjeniti na bilo koju drugu prostornu jedinicu ili cjelinu kako bi se došlo do konkretnih spoznaja i zaključaka”, zaključuje na kraju razgovora za Anadolu Agency (AA) Gekić.

Akos.ba
Sociolog
Posts: 4312
Joined: 06/05/2008 17:44
Location: Sarajevo

#2189 Re: Demografija

Post by Sociolog »

Evo novi podaci izasli za Maj...sta sam vam kazao?

:-) :roll: :D

50% veca smrtnost za maj u odnosu na 2020
User avatar
Truba
Posts: 81190
Joined: 17/03/2004 09:36
Location: Vizantija

#2190 Re: Demografija

Post by Truba »

Sociolog wrote: 12/07/2021 15:33 Ja ne znam sto ovi masi politicari ne odgovore Milanovicu sto su ukinuli konstituivnost Srba jos je njih bilo oko 600.000+.

Generalno svi ce izgubiti ogromne kolicine ljudi 2020/2030
Konst nije broj nego ideja dogovor i potpis
Sto filipinci nisu konst u uae katar i to sve...

Konst je dogovor da stane rat
Guadalajara
Posts: 32809
Joined: 24/04/2019 18:10
Contact:

#2191 Re: Demografija

Post by Guadalajara »

Ništa Komi stući će vas demokratskim metodama.
User avatar
studiorum_tuzlaensis
Posts: 5938
Joined: 08/07/2015 11:06
Location: dogodine u Mariupolju

#2192 Re: Demografija

Post by studiorum_tuzlaensis »

Komsic je dio dogovora i potpisa, pa opet kmečanje. :)
Loki2k9
Posts: 1851
Joined: 26/11/2019 01:03

#2193 Re: Demografija

Post by Loki2k9 »

Image

1. Dobretici nemaju skolu, pa svake godine prvcacici, a imaju ih po dva, idu u Jajce u skolu.
2. Kresevo nema nastavu po Bosanskom nastavnom planu i programu, pa djeca idu u skole u Kiseljaku, samo poneki Bosnjak ostane ici u Kresevo.
3. Donji Vakuf ima iskljucivo na bosanskom jeziku.
4. Pojedina bosnjacka djeca iz Kiseljaka idu u skole u Hadzicima i Ilidzi, iako i u Kiseljaku ima nastava po BNP.
Sociolog
Posts: 4312
Joined: 06/05/2008 17:44
Location: Sarajevo

#2194 Re: Demografija

Post by Sociolog »

Loki2k9 wrote: 16/07/2021 22:12 Image

1. Dobretici nemaju skolu, pa svake godine prvcacici, a imaju ih po dva, idu u Jajce u skolu.
2. Kresevo nema nastavu po Bosanskom nastavnom planu i programu, pa djeca idu u skole u Kiseljaku, samo poneki Bosnjak ostane ici u Kresevo.
3. Donji Vakuf ima iskljucivo na bosanskom jeziku.
4. Pojedina bosnjacka djeca iz Kiseljaka idu u skole u Hadzicima i Ilidzi, iako i u Kiseljaku ima nastava po BNP.
Ni 1 jedino dijete iz Kiseljaka ne ide na Ilidzu sto se tice osnovaca ne idu cak ni u Rakovicu.
Nisi upravu.

Za Hadzice ne znam.
User avatar
tvojkomsija
Posts: 1478
Joined: 21/04/2014 17:59

#2195 Re: Demografija

Post by tvojkomsija »

Zivorodjeni u USK:

2000. god: 3.722
2005. god: 2.891
2010. god: 2.673
2015. god: 2.096
2020. god: 1.552

2030. god: ~600
2040. god: nacionalni park
User avatar
tvojkomsija
Posts: 1478
Joined: 21/04/2014 17:59

#2196 Re: Demografija

Post by tvojkomsija »

14% novorodjenih u Kantonu Sarajevo su "ostali" po nacionalnosti.

2012.god. je rodjenih Ostalih bilo 6%.

Arapi preuzimaju Sarajevo? :run:
User avatar
Suljagica sokak
Posts: 135
Joined: 18/02/2020 23:36

#2197 Re: Demografija

Post by Suljagica sokak »

Broj osnovaca Skolska 2010/2011 godine vs Skolska 2020/2021 (PK i BPK)

Domaljevac 403/149
Orasje 2043/902
Odzak 1398/701


Ukupno 3844 ucenika osnovnih skola u Posavskom kantonu sk 2010/2011 godina
Ukupno 1752 ucenika osnovnih skola u Posavskom kantonu sk 2020/2021 godina



Praca 119/56
Ustikolina 190/122
Gorazde 2495/1761


Ukupno 2804 ucenika osnovnih skola u kantonu Gorazde sk 2010/2011 godine
Ukupno 1939 ucenika osnovnih skola u kantonu Gorazde sk 2020/2021 godina


Prednost od + 1000 osnovaca sk 2010/2011 u korist Posavskog kantona je kao sto vidimo.Ona vise ne postoje.Posavski kanton ima manje osnovaca.
Sociolog
Posts: 4312
Joined: 06/05/2008 17:44
Location: Sarajevo

#2198 Re: Demografija

Post by Sociolog »

Izasli su podaci za Republiku Srbiju za prvih 6 mjeseci..i to rekordnih
pazi sad -37.000
User avatar
Satrap_Darije
Posts: 471
Joined: 03/11/2020 13:43
Location: Rijeka, Hrvatska

#2199 Re: Demografija

Post by Satrap_Darije »

Prvi puta naletio na ovu temu.

Znam da mi u Hrvatskoj izumiremo i iseljavamo, ali nije loše pogledati brojke.

2019.
Rođeni = 36.135
Umrli = 51.794
Prirast = - 15.659

2020.
Rođeni = 35.987
Umrli = 57.023
Prirast = - 21.036

Niti u jednoj županiji nije bilo više rođenih nego umrlih.

Image

Sklopljeni brakovi. To je valjda zato jer su svadbe morale biti otkazane, 20% manje je previše za jednu godinu.

Image

Da drugovi, situacija je odlična. Fenomenalna.



Uzdravlje.
mistek
Posts: 3376
Joined: 23/05/2010 15:16

#2200 Re: Demografija

Post by mistek »

Zanimljiv uvid u demografiju BiH može se dobiti posmatranjem izbornih rezultata, broja zaposlenih, broja osnovnoškolaca, pa upoređivanjem tih brojeva sa rezultatima popisa.

Globalno gledano, prema ovim kriterijima, najveće demografsko rasulo u FBiH (pošto sam to analizirao) imamo u ovim manjim općinama (Ravno, Dobretići, Domaljevac-Šamac, Bosansko Grahovo, Glamoč, Drvar, Kupres, Usora i sl.). Od ozbiljnijih mjesta, najlošije stoji Krajina, očekivano, ali tu se baš ističe Sanski Most. Više školaraca ima u Busovači nego u Sanskom Mostu, a da ne pričam koliko bolje stoji Ilijaš ili Donji Vakuf. Očajno po ovom pitanju stoje i Ključ, Livno, Tomislavgrad, Orašje, Prozor i sl. Eh da, i Cazin je u svakom pogledu užasan.

Kada je riječ o broju zaposlenih,situacija je slična. Postoji velika razlika kod općine Bužim :D Oni su prema broju osnovnoškolaca jedna od najboljih općina u BiH, ali po broju zaposlenih stoje užasno loše. Tek je 5% više zaposlenih nego osnovnoškolaca. Primjera radi, u sarajevski općinama je prosjek oko 4:1 :D

Općine koje po ovim demografskim kriterijima stoje jako dobro su općine u Kantonu Sarajevo (bez izuzetka, sve i jedna), a solidno stoji i Goražde, Široki, Visoko i sl. Najpozitivnije iznenađenje su Banovići. Broj zaposlenih u Banovićima je debelo veći nego u Livnu ili Žepču recimo, a izjednačeno sa Bugojnom. Za školarce je još bolje, pa u Banovićima ima haman duplo više djece nego u Sanskom Mostu, debelo iznad Tomislavgrada i Livna, Čapljine, Jajca, čak je to na nivou Starog Grada.

Ako je bitan nacionalni predznak, onda po broju školaraca kod Hrvata, najbolje stoje: Kiseljak, Široki, eventualno u nekoj granici dobrog Posušje i Vitez. Naravno, Vitez i Kiseljak možda vuku Bošnjaci, ali općine sa hrvatskom većinom. Očajno stoje Ravno, Dobretići, Domaljevac-Šamac, Odžak, Usora, Tomislavgrad, Kupres, Livno, Orašje, Kreševo, a vrlo loše i Čapljina, Stolac, Ljubuški i Neum.

Po broju zaposlenih, tek Široki i Mostar stoje dosta solidno (i uglavnom središta kantona ovdje imaju plus), a očajno stoje: Ravno, Dobretići, Domaljevac-Šamac, Tomislavgrad, Usora, Prozor, Kupres, Livno. Nešto bolji, ali i dalje loši su: Stolac, Orašje, Žepče, Čapljina, Ljubuški i Posušje.

Naravno, opštine na zapadu BiH (Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar) su na dnu u obje kategorije :)
Post Reply