-medeni- wrote:nego ne odgovori ti meni na važnije pitanje, namjerno preskačeš ono što ti ne odgovara
pitanje je bilo, kako je čudno to što se granice bosanskog pašaluka IDENTIČNO POKLAPAJU (previše dobro da bi bilo slučajno) sa granicama koje su donedavno "pravili" srbi sa SAO Krajinama po HR
ama baš iste granice !!! što pokazuje identičnost naseljenosti vlaha na graničnim područjima bosanskog pašaluka, na koje su ih turci naseljavali da brane granice...kasnije ti vlasi bivaju posrbljeni !!
i čine srbe u HR i BiH
Moj nana je najvjerovatnije Vlaskog porijekla. Dolazi iz jednog muslimanskog sela za koje mnogi misle da su to "Islamizirani Vlasi" ali i obicaji tih ljudi u tim selima su specificni i prezimena tih ljudi su specificna. John V.A. Fine je se detaljno dotakao "Vlaha" u svojoj knjizi kada opisuje Humsku zemlju. Ali moramo i znati da su Sasi (Saxonci) isto tako "importovani" od strane Tvrtka I i da su zaposleni o novo-otvorenim rudnicima Olova i Srebra. Takodjer je u srednovjekovnoj Bosni bilo nekoliko dubrovackih kolonija npr. u Srebrenici i sredisnjoj Bosni i tamo su zivijeli bogati Dubrovcani koji bi izvozili iz Bosne srebro, Olovo, zeljezo pa cak i u manjim kolicinama ZLATO.
Interesantno je da znamo i detalje oko tih "Dubrovackih kolonija" tako Fine pise da su Dubrovcani bili obavezni da plate 10% od vrijednosti tih sirovina tokom kupovine, na licu mjesta a jos 10% od te vrijednosti (recimo Srebra) su trebali platiti na izlazu iz Bosne na specijalnim granicnim prelazima koja su se nalazila na trgovinskim putevima. A posto su Bosna i Dubrovnik ipak bili ekonomski partneri; ti Dubrovacki trgovci nisu skretali sa zvanicnih trgovackih puteva.A ako bi ipak skrenuli i bili uhvaceni onda bi ih cekale teske kazne.
A o Vlasim Fine kaze da su ti ljudi u Hum-u zivijeli oduvijek ali da su vremenom Slavnenizirani jer na odredjenim stecima se moze vidijeti da su natpisi na Slavenskom jeziku. A isto tako su vremnom ti Vlasi preuzeli slavenska imena. U Humu su oni imali neki svoj kod vladanja. I nakon sto je Bosna zauzela Hum; Srpski i Vlaski plemici su ipak imali veliku autonomiju. Sta kaze Fine o anexaciji Huma od strane bosanske drzave. Kako i kada je Hum (Hercegovina) pripala Bosni i pretstala da bude dio Srpskih zemalja?
In 1326 some of the dispossessed and angry Hum nobles turned against Serbia. For though now, after his victory, Decanski was in a position to take action in Hum, he had done nothing about it; thus the frustrated nobles viewed his faillure to act as support of the Branojevici. These alienated nobles then approached the other strong ruler in the area, Stjepan Kotromanic, the Ban of Bosnia, who in the preceding years had asserted his firm control over the Bosnian lands and made Bosnia into a strong state. Allying himself with strong families from Hum and Dubrovnik, the Ban intervened in Hum, dispatchin two armies thither and anexing most of it. Orbini states that two of the Branivojevic brothers were killed in the fighting. Recent research has securely dated this campaign of annexation to April- June 1326. Bosnia acquired considerably more territory than te Branivojevic holdings, because the Branivocjevic's opponents, who supported the ban in this campaign, submitted to him in the course of it as did various other nobles of Hum who had grasped what the new balance of power in the area was to be. Relations between Bosnia and Serbia were extremely tense in the years that followed....
Ima dosta o tom dogadjaju "preuzimanja Hercegovine" od strane Bosanske drzave. Ali mislim da je ovo najvazniji dio. Ban Stijepan Kotromanic je bio prvi Bosanski vladar koji je, po Fine-u (i vecini drugih istoricara) uspijeo da dobije cvrstu kontrolu nad podrucijama koja su se nalazila "izvan jezgrene Bosne". I ban Kulin je imao formalnu kontrolu nad recimo Solima, Usorom ali ta kontrola nije bas bila cvrsta i zbog toga Fine naziva taj teritorij izvan jezgrene Bosne, za vrijeme Kulina "vecom Bosnom".
Stijepan Kotromanic je dakle, po Fine-u, uspijeo da izgradi po prvi put cvrsci drzavni identitet medju onim Bosanskim zemljama koje su i predhodni banovi drzali.Potom je, kao sto sam ovdje iznad napisao, on sa dvije vojske usao u Hum. A stvarno otimanje Huma od strane Bosne je se desilo izmedju Aprila-Juna 1326. godine. Tamosnji plemici su se podjelili i ocjenili ravnotezu moci. Neki najistaknutiji su "poginuli u borbi" a neki su pobjegli u Srbiju dok su se drugi prikljucili bosanskoj drzavi. Odnosi izmedju Bosne i Srbije su se nakon anexacije Huma znatno pogorsali.
P.S. izgleda na prvi pogled da je Stjepanovo preuzimanje Humske zemlje islo na slican nacin kao i Tvrtkovo preuzimanja dijelova Hrvatske i Dalmacije. Mislim da je ovo bilo uobicajeno u to vrijeme. Ako ste imali jakog vladara; njegovu moc bi osjetli plemici odredjene pokrajine i oni bi se prije same bitke vec vrlo cesto podijelili da bi spasili zivu glavu.
Ono sto nisam znao, a o cemu Fine isto opsirno pise; je to da su dijelovi oko Livna, Duvna, Glamoca isto usli u sastav Bosanske drzave vec za vrijeme Stjepana Kotromanica. Kasnije kada je isti umro bi ti dijelovi samo formalno ponovo bili dio Bosne sve dok nije Tvrtko postao mocan vladar i tada je njegova vojska zajedno sa vojskom njegove majke opet zauzela Livno. Ja sam smatrao do nedavno da je to podrucije tek od Tvrtka uslo u sastav Bosne ali znaci bilo je i prije dio Bosne; tako da znate.
Ako vas nesto specificno interesuje slobodno pitajte posto danas imam ionako slobodnog vremena i dosta sam toga procitao u ovom odmoru.
ostali bi seljadija u raškoj 
