Da bismo definisali šta je Srednji vijek, morali bismo se prvo okrenuti periodizaciji. Periodizacija je pokušaj kategorizacije ili dijeljenja nekog historijskog, evolucionog, geološkog ili kosmološkog vremena u diskretne (tačno određene) imenovane cjeline. U našem slučaju radi se o historijskoj periodizaciji. Svakako da je riječ o kompleksnom problemu, kako i na koji način definisati kada počinje a kada završava jedan period ili doba. Oko toga se i danas mnogi historičari raspravljaju. Za to je potrebno donijeti i spoljašnji sud. Npr. poznati francuski historičar i mediavelista, Jacques Le Goff, smatrao je da se civilizacija ponovno rodila u srednjem vijeku koji završio tek u 19. vijeku.
Jacques Le Goff (Toulon, 1.1.1924. - Pariz, 1.4.2014.)
Pitanje periodizacije npr. kada počinje ili završava srednji vijek ili renesansni period može se npr. primijeniti i na određene događaje, kada počinje Drugi svjetski rat, napadom na Poljsku 1.9.1939., okupacijom Čehoslovačke, anšlusom Austrije ili napadom Njemačke na SSSR. Periodizacije u historiografiji se npr. razlikuju i među samim državama, pa Englezi npr. za kraj srednjeg vijeka uzimaju jedan događaj, a Španjolci drugi.
Da ne duljimo, na ovoj temi ćemo se držati standardne i ustaljene periodizacije kod nas, a to je da Srednji vijek počinje sa padom Rimskog carstva 476. godine i traje do Kolumbovog otkrića Amerike 1492. godine, tj. do Renesanse i velikih geografskih otkrića. I sami period Srednjeg vijeka se periodizira na: rani, razvijeni i pozni srednji vijek.
Koncept i sintagmu "Mračno doba" upotrijebio je talijanski znanstveni i pjesnik, "Otac humanizma", Petrarca u 14. vijeku. On je pretkršćansko razdoblje nazvao "starim - antiqua", a kršćansko "novim - nova". Za njega je antički period predstavljao svjetlost.
Francesco Petrarca (1304. - 1374.)
Aktuelni termin "Dark Age - Mračno doba" potiče od latinskog saeculum obscurum i izvorno ga primjenjuje kardinal Cesare Baronius 1602. godine za burni period 10. i 11. vijeka.
Cesare Baronius (1538. - 1607.)
Pojam "Mračno doba" je izvorno namijenjen za označavanje cijelog razdoblja između pada Rima i Renesanse; termin "srednji vijek" ima sličnu funkciju, što označava i predtavlja srednji period između antičkog i modernog doba. Ovom humanističkom stavu o srednjem vijeku kao mračnom periodu doprinijela je Reformacija. Također, protestanti su imali izričito negativan stav prema srednjem vijeku, budući da je to vrijeme kada dominira papa kojeg su oni nerijetko nazivali Antikristom. Stav o mračnom srednjem vijeku kulminirao je sa prosvjetiteljstvom koji je u organiziranoj religiji, u ovom slučaju konkretno kršćanstvu vidio glavnog neprijatelja, smatrajući religiju izvorom zadrtosti, sujevjerja, primitivizma i kočnicom progresa. U 19. vijeku znanstvenici su počeli prepoznavati postignuća za vrijeme srednjovjekovnog perioda, čime se počela dovoditi u pitanje ranija slika o srednjem vijeku kao vremenu tame i dekadencije. Budući da je 19. vijek bio vijek romantizma i stvaranja nacionalnih država, mnogi su u srednjem vijeku tražili svoje uzore.
U 20. vijeku mnogi naučnici i historičari su skoro u potpunosti napustili i odbacili koncept ili sintagmu srednjeg vijeka kao "Mračnog doba", smatrajući je nategnutom, neobjektivnom i eurocentričnom. S druge strane pojam "mračnog doba" neki prenose samo na razdoblje ranog srednjeg vijeka (od 5. do 10./11. vijeka). Već sam ranije naveo uglednog mediavelistu Le Goffa po kojem srednji vijek završava u 19. vijeku i koji je u svojim radovima izbjegavao ustaljenu kvalifikaciju srednjeg vijeka kao mračnog doba. Švedski historičar Michael Nordberg, autor knjige "Dinamični srednji vijek", također smatra da srednji vijek nije bio mračan.
U svome djelu "Božiji filozofi - God's Philosophers", James Hannam objašnjava kako su polemisti poput Thomasa Huxleya, John William Drapera i Andrew Dickson Whitea, svi sa svojim antikršćanskim stavovima, uspjeli da oblikuju ideju o mračnom dobu, koja je još uvijek popularna, da je srednji vijek bio lišen nauke i razuma.
To bi bio neki kratki presjek i uvod u ovu, nadam se, interesantnu temu. Tema bi trebala biti polemičkog karaktera. Dakle, glavno pitanje je da li smatrate da je srednji vijek predstavljao mračno doba ? AKo jeste, i ako nije, zašto ? Da li je "Mračno doba" zabluda i mit ili pak realnost ? Po čemu je to naše doba svjetlije od srednjovjekovlja i sve što ide zajedno s njim ? Svako vrijeme i razdoblje sa sobom nosi dobre i loše stvari, srednji vijek je imao vjerske ratove, inkviziciju, sukob između svjetovne i vjerske vlasti, progone. Mi i danas u ovom razvijenom svijetu, svijetu progresa, nauke i tehnologije imamo ratove, siromaštvo, dezinformacije, propagandu, pljačke, razne bolesti, itd. Ako već jeste srednji vijek bio mračno doba, da li se ona može primijeniti na druge krajeve i područja tog razdoblja ili samo na Evropu ? Šta je sa Arapima, Kinom, Američkim kontinentom ? Dakle, to su neka od pitanja koja bi se trebala prelamati kroz ovu temu.
budem pronala jos inforamcija i postavila na temu 
