To sam i mislio. Non stop kukaju kako im bas taj embargo od strane amerike onemogucava razvoj. Mogli su vala do sada obnoviti vozni park. Ni Sovjeti im u tome nisu bas pomogli.wanderer wrote:Za tvoju informaciju, Kubanci sada cak i secer dobijaju u humanitarnoj pomoci.
Sto se tice Amerikanaca, tesko im mogu onemoguciti izvoz u trece zemlje Evrope, Azije, itd, ali tu su Kastrov rezim i "logika" ionako mnogo "efikasniji".
Da li je Fidel Kastro pobijedio Amerikance?
-
winetou
- Posts: 2030
- Joined: 30/07/2003 00:00
- Location: cyber prerije
- Contact:
#51
-
wanderer
- Posts: 725
- Joined: 11/12/2004 13:10
#52
Sta im fali? Bolje ocuvane "moskvice" i "lade" neces ni u Rusiji vidjeti. O onim "friziranim" da i ne govorimo 
Mada sudeci po voznom parku i tehnici, trenutno su u dobrim odnosima sa Korejcima (onim juznim, nesamoupravnim), Francuzima i donekle Svabama, Talijanima i Japancima.
Mada sudeci po voznom parku i tehnici, trenutno su u dobrim odnosima sa Korejcima (onim juznim, nesamoupravnim), Francuzima i donekle Svabama, Talijanima i Japancima.
-
Bosanac sa dna kace
- Posts: 9886
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#53
Eh evo jednog interesantnog linka, slucajno sam nabaso...
Kad je Jevrejima vako na Kubi, mogu mislit kako je ostalima, pogotovo muslimanima!
http://www.makabijada.com/kuba.htm
Kad je Jevrejima vako na Kubi, mogu mislit kako je ostalima, pogotovo muslimanima!
http://www.makabijada.com/kuba.htm
-
kike
- Posts: 381
- Joined: 17/09/2004 14:05
#54
Onome ko je otvorio temu iskreno čestitam, jer je socijalno kompleksna i vrijedna pozornosti.
Ipak, Fidel za razliku od mnogih komunista istočnog bloka nema vile u privatnom vlasništvu niti je išta opljačkao
Ostao je isti "El Comandante" kji je sa nekoliko čamaca izveo revoluciju
Opire se godinama, dobro plaćemom (čitaj prodanom) kubanskom lobiju na Majamiju, čije javne manifestacije graniče sa gotovo histeričnim fašizmom, pjesmama Glorije Esteban, a uvijek mi se nameće lik Elijanove rodice sa izgubljenim ili drogiranim izrazom lica.
Fidel na ulicama nema prosjaka, svaki kubanac ima besplatno i solidno školovanja i zdravstvo, i bori se istovremeno sa puno neprijatelja van Kuba i unutar Kube
Da li će Južna Amerika nastaviti lijevičarskim tijekom, kako nastoji pomalo kontraverzni Chavez, ili će pasti da bude jeftina kolonija sjevernog susjeda ne znam
Ali je sigurno da Kuba poslije Fidela više nikada neće biti Kuba
Ipak, Fidel za razliku od mnogih komunista istočnog bloka nema vile u privatnom vlasništvu niti je išta opljačkao
Ostao je isti "El Comandante" kji je sa nekoliko čamaca izveo revoluciju
Opire se godinama, dobro plaćemom (čitaj prodanom) kubanskom lobiju na Majamiju, čije javne manifestacije graniče sa gotovo histeričnim fašizmom, pjesmama Glorije Esteban, a uvijek mi se nameće lik Elijanove rodice sa izgubljenim ili drogiranim izrazom lica.
Fidel na ulicama nema prosjaka, svaki kubanac ima besplatno i solidno školovanja i zdravstvo, i bori se istovremeno sa puno neprijatelja van Kuba i unutar Kube
Da li će Južna Amerika nastaviti lijevičarskim tijekom, kako nastoji pomalo kontraverzni Chavez, ili će pasti da bude jeftina kolonija sjevernog susjeda ne znam
Ali je sigurno da Kuba poslije Fidela više nikada neće biti Kuba
-
Bosanac sa dna kace
- Posts: 9886
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#55
slazem se s tobom da Kuba nece bit Kuba posle Fidela, ali ipak procitaj tekst na linku koji sam dao, pa ces vidjet ko sve ima privatne vile...
-
Shoshana
- Posts: 3271
- Joined: 22/10/2005 21:48
- Location: okolina Montreala
#56
Na kojoj si ti Kubi zivota ti bio? I da li bi mogao malo poblize objasniti: "...svaki kubanac.... se istovremeno (bori) sa puno neprijatelja....unutar Kube"? Koji su ti to ako nisu kubanci?kike wrote:Fidel na ulicama nema prosjaka, svaki kubanac ima besplatno i solidno školovanja i zdravstvo, i bori se istovremeno sa puno neprijatelja van Kuba i unutar Kube
-
valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#57
Evo kako se kubanci brinu za stare
KUBA: DATI VIŠE ŽIVOTA GODINAMA
Piše: Iris Armas Padrino
Specijalni izveštač AIN
Starenje stanovništva je fenomen koji se dešava u čitavom svetu, i mada su razvijena područja ona koja se češće susreću sa tom situacijom i u nekim nerazvijenim zemljama se beleži progresivan rast prosečne starosti njihovih žitelja.
Niske stope plodnosti i rađanja i produženje životnog veka, koji u slučaju Kube dostiže skoro 77 godina, smanjuju broj mladih u društvu i zbog toga dolazi do porasta broja starijih.
Programi kontrole rađanja koji se sprovode u državama u razvoju isto tako određuju ubrzano starenje njihovog stanovništva.
Ostrvo postaje primer toga, sa milion i 630 hiljada ljudi starijih od 60 godina, skoro 15 % stanovnika, a prema procenama za 2025 g., jedna četvrtina onih koji budu živeli na ostrvu preći će tu granicu zahvaljujući prioritetnom državnom planu brige za ljude trećeg doba.
1959 g., 6% Kubanaca je prelazilo tu starosnu granicu.
Prema podacima koje je izneo Fond za stanovništvo Ujedinjenih Nacija, u okviru Latinske Amerike u tom progresivnom procesu starenja prevazilaze je samo Urugvaj, Argentina i Barbados,
Doktor Enrike Vega, nacionalni direktor pomenutog programa, koji takođe uključuje i socijalnu pomoć, tvrdi da Kuba predstavlja jednu od nacija koja je najbrže ostarila, ali istovremeno se pojavljuje među onima koje u okviru Trećeg sveta najviše čine za taj segment stanovništva.
Trenutno je 778 hiljada osoba uključeno u 178 Vrtiće za deke i bake, gde provode dane u obrazovanju, ručaju i užinaju i imaju zajednički društveni život.
Ova cifra predstavlja 35% onih koji se takođe nazivaju starije osobe.
Među primenjenim novinama pojavljuje se model kućne nege koji danas koristi više od 9 hiljada starijih koji žive sami. Tu akciju potpomažu Ministarstvo zdravlja i rada i socijalnog osiguranja.
Skoro 6 hiljada njih je stalno smeštena u Kuće za deke i bake, a radi i 125 staračkih domova, sa sličnom negom i 38 gerijatrijskih sala u zdravstvenim institucijama na čitavoj nacionalnoj teritoriji.
Još jedno naše dostignuće u cilju poboljšanja kvaliteta života starih su Katedre za starije osobe, koje su za 5 godina od kako je započeo ovaj projekat obučile više od 30 hiljada osoba u vezi porodičnog suživota, lične zdravstvene brige, uspešnog korišćenja slobodnog vremena, socijalne pomoći i osiguranja i ljudskog razvoja. Na sadašnji kurs, po ovim novim metodama kulturnog i naučnog usavršavanja, trenutno je upisano još 13 hiljada starijih, a raspolaže sa nekih 700 filijala u svih 14 pokrajina.
KLUB 120. GODIŠNJAKA
Među više od 11 miliona Kubanaca, ima 2.500 onih koji imaju više od sto godina, a od toga je 70 žena. Većina je adekvatno uhranjena, a osam živi samo, što pokazuje da imaju veliku vitalnost.
Septembra 2003 g. je na ostrvu stvoren «Klub 120. godišnjaka» u koji se upisalo više od 5 hiljada članova sa svih kontinenata, a među njima je raspon od novorođenčadi do stogodišnjih ljudi i žena.
Ostrvo 120. godišnjeg života je moto ove inicijative, a da bi se postigla zadovoljavajuća dugovečnost, kao što je rekao njen predsednik Dr. Euhenio Selman, treba da se od najranijeg doba počne sa usvajanjem zdravih načina života, jer svaki dan koji prođe, čak i u starosti, treba živeti sa najvišim mogućim kvalitetom.
Prihvatanje zdravih životnih navika, iskorenjivanje pušenja i alkoholizma, praktikovanje fizičkih vežbi, upražnjavanje izbalansirane ishrane, posebno bogate povrćem, a osim toga učestvovanje u kulturnim aktivnostima koje daju radost i optimizam, možda može da dovedu do toga da se mnogi takmiče sa Metuzalemom, koji je, prema biblijskim tekstovima, živeo 969 godina.
Kako u modernoj civilizaciji, tako i u drugim iščezlim, postojalo je veliko interesovanje za dugovečnost.
Izvan svake fantazije ili himere, realno produženje ljudskog života je još više podstaklo želju da se ljudski život produži koliko je god moguće.
Računa se da je u Bronzanom dobu prosečno trajanje ljudske egzistencije osciliralo između 18 i 20 godina, a tokom Rimske imperije nije prelazilo 23 godine. Već u srednjem veku je povećano na 35 godina, a u XIX veku na 44.
U deceniji 60. godina, u razvijenim zemljama starost najdugovečnijih je uspela da se približi 70. godinama, a sada se očekivani životni vek u tim državama približava osmoj deceniji.
Taj uspeh se pre svega duguje iskorenjivanju zaraznih bolesti u poodmaklom dobu i poboljšanju dijagnostike i lečenja velikog broja bolesti koje su do pre samo nekoliko decenija bile smrtonosne.
Kuba je treća država na američkom kontinentu koja je za nekih 20 godina podigla životni vek svog stanovništva na skoro 77 godina, a to dostignuće prevazilaze samo visoko razvijene države kao Kanada i SAD.
POVEĆANJE BUDŽETA IDE U KORIST PENZIONERA
Milion i po Kubanaca su penzioneri, 10% stanovništva, a skoro 400 hiljada prima socijalnu pomoć. Za isplatu penzija u 2005 g., su prema Državnom budžetu namenjene 2 milijarde 306 miliona pezosa, 147 više nego što je bilo predviđeno za prošlu godinu i predstavlja povećanje od skoro 7%. Dok je za socijalnu pomoć izdvojeno 645 miliona pezosa, 5,7% više nego u 2004 g. U novembre 2005 g. su penzije povećane na najmanje 164 pezosa, a socijalna pomoć na 122 pezosa.
A za one koji zele nesto vise nauciti:
http://www.kubabeograd.org.yu/
KUBA: DATI VIŠE ŽIVOTA GODINAMA
Piše: Iris Armas Padrino
Specijalni izveštač AIN
Starenje stanovništva je fenomen koji se dešava u čitavom svetu, i mada su razvijena područja ona koja se češće susreću sa tom situacijom i u nekim nerazvijenim zemljama se beleži progresivan rast prosečne starosti njihovih žitelja.
Niske stope plodnosti i rađanja i produženje životnog veka, koji u slučaju Kube dostiže skoro 77 godina, smanjuju broj mladih u društvu i zbog toga dolazi do porasta broja starijih.
Programi kontrole rađanja koji se sprovode u državama u razvoju isto tako određuju ubrzano starenje njihovog stanovništva.
Ostrvo postaje primer toga, sa milion i 630 hiljada ljudi starijih od 60 godina, skoro 15 % stanovnika, a prema procenama za 2025 g., jedna četvrtina onih koji budu živeli na ostrvu preći će tu granicu zahvaljujući prioritetnom državnom planu brige za ljude trećeg doba.
1959 g., 6% Kubanaca je prelazilo tu starosnu granicu.
Prema podacima koje je izneo Fond za stanovništvo Ujedinjenih Nacija, u okviru Latinske Amerike u tom progresivnom procesu starenja prevazilaze je samo Urugvaj, Argentina i Barbados,
Doktor Enrike Vega, nacionalni direktor pomenutog programa, koji takođe uključuje i socijalnu pomoć, tvrdi da Kuba predstavlja jednu od nacija koja je najbrže ostarila, ali istovremeno se pojavljuje među onima koje u okviru Trećeg sveta najviše čine za taj segment stanovništva.
Trenutno je 778 hiljada osoba uključeno u 178 Vrtiće za deke i bake, gde provode dane u obrazovanju, ručaju i užinaju i imaju zajednički društveni život.
Ova cifra predstavlja 35% onih koji se takođe nazivaju starije osobe.
Među primenjenim novinama pojavljuje se model kućne nege koji danas koristi više od 9 hiljada starijih koji žive sami. Tu akciju potpomažu Ministarstvo zdravlja i rada i socijalnog osiguranja.
Skoro 6 hiljada njih je stalno smeštena u Kuće za deke i bake, a radi i 125 staračkih domova, sa sličnom negom i 38 gerijatrijskih sala u zdravstvenim institucijama na čitavoj nacionalnoj teritoriji.
Još jedno naše dostignuće u cilju poboljšanja kvaliteta života starih su Katedre za starije osobe, koje su za 5 godina od kako je započeo ovaj projekat obučile više od 30 hiljada osoba u vezi porodičnog suživota, lične zdravstvene brige, uspešnog korišćenja slobodnog vremena, socijalne pomoći i osiguranja i ljudskog razvoja. Na sadašnji kurs, po ovim novim metodama kulturnog i naučnog usavršavanja, trenutno je upisano još 13 hiljada starijih, a raspolaže sa nekih 700 filijala u svih 14 pokrajina.
KLUB 120. GODIŠNJAKA
Među više od 11 miliona Kubanaca, ima 2.500 onih koji imaju više od sto godina, a od toga je 70 žena. Većina je adekvatno uhranjena, a osam živi samo, što pokazuje da imaju veliku vitalnost.
Septembra 2003 g. je na ostrvu stvoren «Klub 120. godišnjaka» u koji se upisalo više od 5 hiljada članova sa svih kontinenata, a među njima je raspon od novorođenčadi do stogodišnjih ljudi i žena.
Ostrvo 120. godišnjeg života je moto ove inicijative, a da bi se postigla zadovoljavajuća dugovečnost, kao što je rekao njen predsednik Dr. Euhenio Selman, treba da se od najranijeg doba počne sa usvajanjem zdravih načina života, jer svaki dan koji prođe, čak i u starosti, treba živeti sa najvišim mogućim kvalitetom.
Prihvatanje zdravih životnih navika, iskorenjivanje pušenja i alkoholizma, praktikovanje fizičkih vežbi, upražnjavanje izbalansirane ishrane, posebno bogate povrćem, a osim toga učestvovanje u kulturnim aktivnostima koje daju radost i optimizam, možda može da dovedu do toga da se mnogi takmiče sa Metuzalemom, koji je, prema biblijskim tekstovima, živeo 969 godina.
Kako u modernoj civilizaciji, tako i u drugim iščezlim, postojalo je veliko interesovanje za dugovečnost.
Izvan svake fantazije ili himere, realno produženje ljudskog života je još više podstaklo želju da se ljudski život produži koliko je god moguće.
Računa se da je u Bronzanom dobu prosečno trajanje ljudske egzistencije osciliralo između 18 i 20 godina, a tokom Rimske imperije nije prelazilo 23 godine. Već u srednjem veku je povećano na 35 godina, a u XIX veku na 44.
U deceniji 60. godina, u razvijenim zemljama starost najdugovečnijih je uspela da se približi 70. godinama, a sada se očekivani životni vek u tim državama približava osmoj deceniji.
Taj uspeh se pre svega duguje iskorenjivanju zaraznih bolesti u poodmaklom dobu i poboljšanju dijagnostike i lečenja velikog broja bolesti koje su do pre samo nekoliko decenija bile smrtonosne.
Kuba je treća država na američkom kontinentu koja je za nekih 20 godina podigla životni vek svog stanovništva na skoro 77 godina, a to dostignuće prevazilaze samo visoko razvijene države kao Kanada i SAD.
POVEĆANJE BUDŽETA IDE U KORIST PENZIONERA
Milion i po Kubanaca su penzioneri, 10% stanovništva, a skoro 400 hiljada prima socijalnu pomoć. Za isplatu penzija u 2005 g., su prema Državnom budžetu namenjene 2 milijarde 306 miliona pezosa, 147 više nego što je bilo predviđeno za prošlu godinu i predstavlja povećanje od skoro 7%. Dok je za socijalnu pomoć izdvojeno 645 miliona pezosa, 5,7% više nego u 2004 g. U novembre 2005 g. su penzije povećane na najmanje 164 pezosa, a socijalna pomoć na 122 pezosa.
A za one koji zele nesto vise nauciti:
http://www.kubabeograd.org.yu/
-
Nesferatu
- Posts: 744
- Joined: 22/03/2004 06:09
#58
Men's Health Magazine, za Januar
Clanak - Cuban Muscle Crisis.
"Ninety miles south of Florida, four men have done the extraordinary: They have opened a gym".
90 milja juzno od Floride, 4 covjeka su uradila nesvakidasnju stvar - otvorili su teretanu. Nazvali su je po jednom od najcuveniji posjetilaca Kube - Ernest Hemingway.
Uglavnom tekst govori o tome kako na Cubi nije absolutno moguce nabaviti uredaje potrebne za dizanje tegova, te su se 4-vorica dizaca tegova ujedinila i od dijelova autobusa, traktora i kamiona varenjem napravili teretanu, u kojoj je mjesec dana treniranja kosta - 20 Americkih cenata.
Nadalje, u clanku stoji kako je zbog nekih od citata sa zidova koji su napisani da bi stimulirali one koji dizu te tegove, teretana zatvarana nekoliko puta, te su zidovi mjenjali boje i ono sto je receno na njima.
Jos, uz to, pise da je prosjecna mjesecna plata manja od $20 i da je prosjecno auto napravljeno negdje izmedju 1950 i 1960 godina proslog vijeka.
Da rezumiram. Kuba mozda jest pobijedila Amerikance. Ali je porazila sama sebe.
Clanak - Cuban Muscle Crisis.
"Ninety miles south of Florida, four men have done the extraordinary: They have opened a gym".
90 milja juzno od Floride, 4 covjeka su uradila nesvakidasnju stvar - otvorili su teretanu. Nazvali su je po jednom od najcuveniji posjetilaca Kube - Ernest Hemingway.
Uglavnom tekst govori o tome kako na Cubi nije absolutno moguce nabaviti uredaje potrebne za dizanje tegova, te su se 4-vorica dizaca tegova ujedinila i od dijelova autobusa, traktora i kamiona varenjem napravili teretanu, u kojoj je mjesec dana treniranja kosta - 20 Americkih cenata.
Nadalje, u clanku stoji kako je zbog nekih od citata sa zidova koji su napisani da bi stimulirali one koji dizu te tegove, teretana zatvarana nekoliko puta, te su zidovi mjenjali boje i ono sto je receno na njima.
Jos, uz to, pise da je prosjecna mjesecna plata manja od $20 i da je prosjecno auto napravljeno negdje izmedju 1950 i 1960 godina proslog vijeka.
Da rezumiram. Kuba mozda jest pobijedila Amerikance. Ali je porazila sama sebe.
-
Fair Life
- Posts: 14219
- Joined: 02/03/2004 00:00
-
valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#60
Los Andjeles
Prijestonica beskucnika
Na temelju izvjestaja o beskucnickoj populaciji, gradonacelnik Los Andjelesa Antonio Villaraigosa proglasoi je svoj grad „prijestolnicom beskucnika“ Sjedinjenih Drzava.
Izvjestaj uprave za beskucnike Los Andjelesa pokazuje da je u drugome americkom gradu u 2005. bilo 82.291 beskucnika, od toga 48.103 u uzem dijelu grada.
Ta procijena prvi je pokusaj da se prikupe detaljni podaci o beskucnicima. Studija je pokazala da je u Kaliforniji 195.367 beskucnika, sto je najvise u SAD. Njih 46 posto locirano je u okrugu Los Andjelesa, sto znaci da je jedna od 110 osoba u tom okrugu barem jednu noc bila beskucnik.
Otprilike 49 posto moze se smatrati hronicnim beskucnicima. To je definirano kao osoba s „nekim stanjem“, bilo mentalnom bolescu ili drogiranjem, koja je beskucnik godinu ili vise i koja je u zadnje tri godine bila beskucnik 4 ili vise puta.
Oslobodjenje 14.1.2006.
Prijestonica beskucnika
Na temelju izvjestaja o beskucnickoj populaciji, gradonacelnik Los Andjelesa Antonio Villaraigosa proglasoi je svoj grad „prijestolnicom beskucnika“ Sjedinjenih Drzava.
Izvjestaj uprave za beskucnike Los Andjelesa pokazuje da je u drugome americkom gradu u 2005. bilo 82.291 beskucnika, od toga 48.103 u uzem dijelu grada.
Ta procijena prvi je pokusaj da se prikupe detaljni podaci o beskucnicima. Studija je pokazala da je u Kaliforniji 195.367 beskucnika, sto je najvise u SAD. Njih 46 posto locirano je u okrugu Los Andjelesa, sto znaci da je jedna od 110 osoba u tom okrugu barem jednu noc bila beskucnik.
Otprilike 49 posto moze se smatrati hronicnim beskucnicima. To je definirano kao osoba s „nekim stanjem“, bilo mentalnom bolescu ili drogiranjem, koja je beskucnik godinu ili vise i koja je u zadnje tri godine bila beskucnik 4 ili vise puta.
Oslobodjenje 14.1.2006.
-
manijak1
- Posts: 47640
- Joined: 16/01/2003 00:00
- Location: https://www.klix.ba/
- Contact:
#61
Čuo sam da će Slobo izdržavati kaznu na Kubi pa sad ......... ko zna 
Ne računa se
-
Fair Life
- Posts: 14219
- Joined: 02/03/2004 00:00
#62 Re: Da li je Fidel Kastro pobijedio Amerikance?
valterbranisarajevo wrote:(...)
E viva il comunismo E la liberta !
[img]http://www.htnet.hr/imagesT/fset_images/logo50.gif[/img][color=white]. . .[/color][size=134]Srijeda, 01.03.2006.[/size] wrote:Havana - prijestolnica siromaštva i plesa
Okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom, Republika Kuba već je godinama među najpopularnijim turističkim destinacijama. Zbog čega ovaj otok, na kojem život kao da je stao prije 40 godina zarobljen u siromaštvu, privlači tolike znatiželjnike otkriva vam naš globe-trotter Vlado Šestan.
"Vamos bien (Dobro nam je)" slogan je koji vrišti s mnogobrojnih plakata obješenih na oronule kuće Havane, glavnoga grada Kube i duž lokalnih cesta punih rupa po kojima trabantaju automobili '57. godišta i po kojima njište konjske zaprege.
Veliki vođa Fidel Castro uvjerava sebe i svojih dvanaest milijuna podanika kako je upravo ovakav život bijede i neimaštine najbolji mogući, vodeći se parolama Viva la revolución i Viva Che. Nema veze što se to sve zbilo još 1959. kada je Castro revolucijom uspostavio komunistički režim i postao premijer, a od tada je bilo dovoljno vremena da se za građane osiguraju osnovne civilizacijske tekovine, poput dovoljno mlijeka i mesa te redovite opskrbe strujom i pouzdanim javnim transportom. Ne spominjem nove privatne automobile, mobitele ili ribarske čamce jer je to u domeni znanstvene fantastike.
Plativši 15 kubanskih konvertibilnih pesosa (CUC) za ulazak u Casa de la Música, jedan od legendarnih havanskih klubova, ušao sam u hram salse. Te večeri točno u ponoć nastupao je popularni bend Azúcar Negra.
Publika se, osim nešto turista, sastojala od šarenih raznobojnih parova, uglavnom ona plavuša, a on crnac, te on direktor u najboljim godinama, a ona njegova mlađahna tajnica. Bilo je i nešto Kubanaca, no uz cijenu ulaza koja je jednaka prosječnoj mjesečnoj plaći na Kubi, malo njih si može priuštiti takav izlazak.
Kubanci govore vrlo slabo engleski jezik jer se tek nedavno počeo učiti u školama, ali 'body language' je vrlo jasan. Na Kubi su ples i glazba glavni izričaj tako da su se razni parovi vrlo brzo upoznali i spojili. Kubanci su otvoreni i prijateljski ljudi pa lako prihvaćaju strance. Ako slučajno postoji i najmanja nada da bi se tim poznanstvom možda mogli okoristiti te jednog dana napustiti ovaj ukleti otok siromaštva, to su ljubazniji.
Yolanda Ochoa, frendica iz Havanatura, inače partijanerica upoznata sa svim tajnama noćnog života na Kubi bila nam je najbolji vodič po klubovima. Osim Casa de la Músice, u Havani svakako treba posjetiti i Delirio Habanero, klub koji se nalazi na četvrtom katu zgrade Nacionalnog kazališta. Ovdje je ulaz 10 CUC-a, a bend također počinje svirati u ponoć.
Te je večeri nastupao bend Boni y Kelly kojeg čine blizanci. Vrlo dobar koncert, energetski nabijen i odlično otplesan program moderne ubrzane salse uz fenomenalne plesačice iz publike i litre sedam godina starog Havana Cluba, potrajao je do ranih jutarnjih sati. Provod u Havani, ako se poznaju prava mjesta, je odličan, ali ne i jeftin.
Za dobar izlazak se teško može potrošiti manje od stotinjak eura uključujući taksi, ulaznice te Mojitose, Daiquiri ili Cuba Libre. Upoznati lokalce je vrlo lako, Kubanci sami prilaze, no pitanje je kamo poslije jer oni ne smiju u bolje hotele za strance, a to gdje oni žive i nije baš za pokazivanje.
Dan donosi drugačiju sliku. Rasplesane noći ustupaju mjesto dugačkim redovima ljudi koji od ranih jutarnjih sati čekaju autobuse bez voznog reda poput stočnih kamiona i šlepera s prikolicama kojima će možda jednom stići do posla. Bijeda i siromaštvo urušenog gospodarstva i planske ekonomije ipak kreće malim puževim koracima naprijed.
Prvi put sam posjetio Kubu 1994. pred kraj velike krize prouzrokovane raspadom SSSR-a, glavnog financijera Castrovog režima. Od tada se nabolje promijenio jedino onaj segment života vezan uz turizam. Uz osnivanje mješovitih poduzeća između vlade i stranih hotelskih kompanija, izgrađeno je dosta hotela. Razvijena su ljetovališna središta za masovni turizam poput Varadera i Holguina, a turizam je postao glavni izvor prihoda za državu, ali i za one koji se vrzmaju oko turista.
Naime, u porastu je kriminal i korupcija kojeg je bilo nemoguće zamisliti prije desetak godina, a ni prošle godine mi policajci u uniformi nisu nudili švercane cigare, što prošlog mjeseca jesu. Čuo sam i za slučaj Zagrepčanke koju su jedne noći orobili i sve joj oduzeli. Kuba je u odnosu na druge zemlje u regiji još uvijek najsigurnija i najmirnija, no očito je i ovdje dugogodišnja neimaština uzela danak poštenju.
Prava Kuba se doživi putujući ovim rajskim otokom. Kolumbo je 1492. kao prvi bijelac kročio nogom na Kubu. U svoj dnevnik je napisao kako je zemlja tako lijepa da se rasplakao od ljepote. Dobar dio obale je i dalje takav, a mjesta kao što je UNESC-ov dragulj Trinidad pa živopisni šareni gradići Cienfuegos, Camaguey te grad muzike Santiago de Cuba pokazuju svu strast i apsurde života.
S jedne strane toliko strasti u glazbi, a s druge toliko letargije glede političkog uređenja, neimaštine i bijede. Američke krntije s kraja pedesetih, konjske zaprege i bicikli jedina su privatna prijevozna sredstva.
Hrana je racionalizirana i dobiva se na točkice, kao i ostale kućne potrepštine. Drastični primjeri poput onoga da mlijeko dobivaju samo djeca do sedam godina, i to samo litru tjedno, te da se za ilegalno posjedovanje govedine može ići i do 20 godina u zatvor upotpunjuju sliku stanja među dvanaest milijuna Kubanaca.
Najbolje:
1. Mojito
2. salsa
3. Trinidad
4. Havana
5. Cohiba
Najgore:
1. Varadero
2. gastronomija
3. Aero Cubana
4. cijene
5. shopping
Na Kubu je najbolje otići prije početka (našeg) ljeta, jer tada počinje doba uragana koje kulminira u devetom i desetom mjesecu. U to doba se može dogoditi da turisti i po tjedan dana ne izađu iz hotela zbog jakih kiša i vjetra, no tada su putovanja na Kubu najjeftinija.
Kubu treba doživjeti i sada. ali definitivno će je biti atraktivnije posjetiti nakon što se promjeni režim. Tada će, nadam se, Havana zablistati i postati jedan od najljepših gradova svijeta, hrana će biti dobra, a zemlja očišćena i blistava.
Vlado Šestan
srijeda, 01.03.2006.
-
Fair Life
- Posts: 14219
- Joined: 02/03/2004 00:00
#64
MRAVOJED wrote:braćo komunisti
[img]http://www.htnet.hr/imagesT/fset_images/logo50.gif[/img][color=white]. . .[/color][size=134]Srijeda, 01.03.2006.[/size] wrote:Havana - prijestolnica siromaštva i plesa
(...)
-
da pamtis
- Posts: 1514
- Joined: 16/07/2005 14:10
#66
MRAVOJED wrote:to što mi pokazuješ je posljedica sile koju primjenjuje neprijatelj, a ne ideje koju sažima pojam komunizma
http://video.google.com/videoplay?docid ... 7318878184 -
valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#67
Dragi komandante!
Ispratio si u penziju 9 americkih predsjednika. Nadam se da ces brzo ozdraviti i ispratiti i ovog desetog. Onda mozes mirno otici u penziju i predati vlast Raulu !
Sa zeljama za brzo ozdravljenje pozdravlja te tvoj i Titin vjeciti pionir
Valter
Ispratio si u penziju 9 americkih predsjednika. Nadam se da ces brzo ozdraviti i ispratiti i ovog desetog. Onda mozes mirno otici u penziju i predati vlast Raulu !
Sa zeljama za brzo ozdravljenje pozdravlja te tvoj i Titin vjeciti pionir
Valter
-
addo888
- Posts: 242
- Joined: 15/07/2006 20:42
#70
cuo sam nesto slicno.Batonus wrote:Tito je umro ko musliman zato sto mu je zadnje obracanje Bogu bilo kroz bismillu, koju je ucio zbog interesovanja za islam..
Doktor Tite je muftiji Beogradskom na komeromaciji prisao i rekao "cestitam" a ovaj sav zacudjen "sta cestitas a covjek mrtav" a doktor odgovorio "ali je umro u tvojoj vjeri"-
![[img]http://www.htnet.hr/imagesT/fset_images/logo50.gif[/img][color=white]. . .[/color][size=134]Srijeda, 01.03.2006.[/size]](http://www.htnet.hr/imagesT/fset_images/logo50.gif){kind=link}
-
Shoba
- Posts: 1734
- Joined: 24/11/2003 00:00
#75
Kuba je od revolucije naovamo pod stalnim pritiskom koji amerika svakodnevno pojacava. Sankcije koje su im nametnute prije 50 godina i dalje su na snazi. Uopste mi nije jasno zasto to i dalje rade. U stvari , jasno mi je. Amerika ne smije dopustiti nijedan uspjesan socijalisticki sistem na svijetu, jer to dovodi u pitanje biznis koji se vrti svud po svijetu. Nisu se smirili dok SSSR nisu dokrajcili. Nece se smiriti ni dok Chaveza maknu. Juzna Amerika je kolonija koja pripada USA i to je neupitno. Svako ko se tome usprotivi je nayebao.
Siguran sam da je kubanska revolucija mogla biti izuzetno uspjesna da bukvalno svaki dan nisu morali da se bore za opstanak. I pravo je cudo da su izdrzali do sada. Poslije kastrove smrti ce nazalost sve da bude kao i prije: Americka kolonija za pravljenje cigara, prostitucije, sakrivanje gangstera, bjezanje od placanja poreza. A narod ce da ostane sirotinja koju ce ponovo da izrabljuju "demokrati", iliti "free world" predvodjen Bushom i slicnima.
Siguran sam da je kubanska revolucija mogla biti izuzetno uspjesna da bukvalno svaki dan nisu morali da se bore za opstanak. I pravo je cudo da su izdrzali do sada. Poslije kastrove smrti ce nazalost sve da bude kao i prije: Americka kolonija za pravljenje cigara, prostitucije, sakrivanje gangstera, bjezanje od placanja poreza. A narod ce da ostane sirotinja koju ce ponovo da izrabljuju "demokrati", iliti "free world" predvodjen Bushom i slicnima.