Crkva Bosanska i Rimokatolicka Crkva u predosmanskoj Bosni

[sv12]

Na ovu temu me nagnao jedan tekst koji sam nasao i kojem su autori Franjevci. Franjevci su poslani u Bosnu od strane rimokatolickog pape da "obracaju" i kako oni kazu "suzbijaju" bogumilstvo. To je tad znacilo po inkvizitorskim standardima, vjerovatno masakriranje pripadnika Crkve Bosanske. I upravo me to zanima iz tog perioda, kako je to sve funkcionisalo izmedju Crkve Bosanske i fratra kao inkvizitorskih papinih agenata na terenu tad Bosni strane Rimokatolicke Crkve. Istocnu ortodoksnu crkvu ne trebamo ni spominjati, jer ona do Osmanlijske okupacije Bosne nije ni bila prisutna u Bosni. Znaci tema je o odnosu pripadnika Crkve Bosanske i Franjevaca Bosni strane rimokatolicke crkve koje je papa poslao u Bosnu da prema Franjevcima, "suzbijaju i obracaju heretike". Ovaj franjevacki tekst ispod je malo obradjen i prilagodjen za danasnja vremena, Franjevci i RKC nisu pripadnike Crkve Bosanske nazivali "bogumilima", nego nevjernicima, paganima, hereticima itd.


E sad dolazim na samu temu, pogledajte u tekstu, nije to bas bilo mirno preobracanje, izgleda da je tu bilo zestokih borbi, sto dokazuje i ovaj franjevacki tekst ispod.

Visočki mučenici

Fratri se nalaze u Visokom već od samog utemeljenja Bosanske vikarije 1340. godine i tu djeluju, gdje im je ban Stjepan podigao i samostan Sv. Nikole čije je ime nosio prvi vikar fra Peregrin Saksonac. To pokazuje koliko je povjerenje imao u fratre i što su značili za njegovu zemlju. Fratri svojim uzornim životom i svjedočanstvom to potvrđuju. Radili su na suzbijanju i obraćanju bogumila, koji iznenada god. 1450. napadaju na samostan, razaraju ga i spaljuju, a braću i pogube. Prema predaji, na samostanskim ruševinama mogle su se vidjeti goruće baklje. Spomendan ovih petorice mučenika slavi se 26. ožujka, i franjevački martirologij ih naziva blaženima. Ovo je bio i jedan od razloga da se u Visokom podigne i Franjevačko sjemenište i gimnazija, nekoliko stoljeća poslije. 2

Izvor: Franjevci Bosna Srebrena, naslov "Mučenici i svjedoci vjere iz srednjovjekovne povijesti Katoličke crkve u Bosni ", pod naslov Visočki mučenici", a ispod samog clanka tog teksta se nalazi sazetak na talijanskom jeziku pisan od franjevca Marka Semrena (Marko Semren, Bosna franciscana, br. 4, str. 114-122). Vjerovatno je on i autor tog teksta.

Evo orginalnog preslika tog teksta da ga imamo ovdje.



Za zapisnik, Osmanlije okupiraju Bosnu 1463 godine. Sto znaci da prije okupacije Bosne, unutar Bosne traje maltene rat izmedju pripadnika Crkve Bosanske i Franjevaca kao rimokatolicko-inkvizitorskih agenata u predosmanskoj Bosni. Sto samo dokazuje tezu da je srednjevjekovna Bosna bila razvaljena od strane RKC i njihovih agenata na terenu Franjevaca jos prije nego li su Osmanlije zauzele Bosnu, zapravo samo toj razaranje Bosne iznutra je vjerovatno i bio povod da Osmanlije napadnu Bosnu, gdje nailaze na potpuno otvorene gradove koji se nisu zeljeli ni braniti.

Uglavnom obratite paznju na one franjevacki rijeci, "Franjevci su poslani u Bosnu, da rade na suzbijanju i obracanju bogumila" (tada za njih pagana, heretika, a za istocnjake babuna).

Postoji li jos takvih primjera gdje su Bosnjaci srednjevjekovne Bosne i pripadnici Crkve Bosanske unistavali rimokatolicke franjevacke ispostave i palili ih i rusili? Znaci ovaj slucaj o kojem Franjevci govore gore, se desio 1450 godine ili 13 godina prije osmanlijske okupacije Bosne.

[nosara]

zapravo samo toj razaranje Bosne iznutra je vjerovatno i bio povod da Osmanlije napadnu Bosnu, da nailaze na poptuno otvorene gradove koji se nisu zeljeli ni braniti.

Docekali ih ko svoje rodjene...

Da ne bi turaka, od bosne kamen na kamenu ne bi ostao...

[VjecitiStudent]

Ko je pisao ovaj tekst koji bi trebao poslužiti kao osnov za diskusiju i kada?

[sema911s]

zasto ljudi misle da dolaskom osmanlija u bosnu,. tada pocinje procvat prosperitet i spominjanje Bosne,., kao da nista ovdje nije postojalo prije osmanlija,., kao da smo svi dosli sa njima,.
procitajte ljudi kakvu knjigu pustite te price sto hodze, popovi, jehovini svjedoci pricaju

[sv12]

zapravo samo toj razaranje Bosne iznutra je vjerovatno i bio povod da Osmanlije napadnu Bosnu, da nailaze na poptuno otvorene gradove koji se nisu zeljeli ni braniti.

Docekali ih ko svoje rodjene...

Da ne bi turaka, od bosne kamen na kamenu ne bi ostao...

Ovaj tekst sto sam stavio, to je orginalni franjevacki tekst, gdje oni priznaju da im je glavni zadatak zapisavanje teritorije srednjevjekovne Bosne. I do sad nam je uvvijek bio plasiran takav scenario da su zapravo papa i Franjevci kao njegovi agenti inkvizitori na terenu to maltene radili u Bosni "pastirski".

A sad ovaj franjevacki tekst nam daje sasvim drugu sliku toga, da je zapravo se tu maltene ratovalo, rusili se i palili inkvizitoroski samostani, ubijali fratri i ostali inkvizitori, koji su vjerovatno pretezno macem i silom pokrstavali Bosnjake i pripadnike Crkve Bosanske.

Sto znaci da je neposredno pred pad Bosne pod Osmanlije, postojao otvoreni rat izmedju pripadnika Crkve Bosanske i rimokatolickih invkizitora, sto opet baca sasvim drugo svijetlo i zahtjeva sasvim drugcije tumacanje na cijelu tadasnju historiju Bosne.

Isto tako se namece pitanje, da li je zapravo Ahdnama, tj. " magna charta libertatis " bila zapravo Osmanlijsko svrstavanje na stranu rimokatolickih inkvizitora u borbama protiv pripadnika Crkve Bosanske?

Mislim zasto sultan Fatih (Mehmed II) nije istu stvar izdao i za pripadnike Crkve Bosanske, nego iskljucivo za strane Bosni inkvizitore?

Isto tako, manje je poznato da Fatih nakon sto je zauzeo Bosnu, postavlja za kralja Bosne Matiju Kotromanica. Sto znaci, Fatihu nije bio cilj unistavanje srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva.

[VjecitiStudent]

zapravo samo toj razaranje Bosne iznutra je vjerovatno i bio povod da Osmanlije napadnu Bosnu, da nailaze na poptuno otvorene gradove koji se nisu zeljeli ni braniti.

Docekali ih ko svoje rodjene...

Da ne bi turaka, od bosne kamen na kamenu ne bi ostao...

Ovaj tekst sto sam stavio, to je orginalni franjevacki tekst, gdje oni priznaju da im je glavni zadatak zapisavanje teritorije srednjevjekovne Bosne. I do sad nam je uvvijek bio planiran takav secnario da su zapravo papa i Franjevci kao njegovi agenti inkvizitori na terenu to maltene radili u Bosni "pastirski" ono dobrovoljno. A sad ovaj tekst nam daje sasvim drugu sliku toga, da je zapravo se tu maltene ratovalo, rusili se i palili inkvizitoroski samostani, ubijali fratri i ostali inkvizitori, koji su vjerovatno pretezno macem i silom pokrstavali Bosnjake i pripadnike Crkve Bosanske.

Sto znaci da je neposredno pred pad Bosne pod Osmanlije, postojao otvoreni rat izmedju pripadnika Crkve Bosanske i rimokatolickih invkizitora, sto opet baca sasvim drugo svijetlo i zahtjeva sasvim drugcije tumacanje na cijelu tadasnju historiju Bosne.

Isto tako se namece pitanje, da li je zapravo Ahdnama, tj. " magna charta libertatis " je bila zapravo Osmanlijsko svrstavanje na stranu rimokatolickih inkvizitora u borbama protiv pripadnika Crkve Bosanske? Mislim zasto sultan Fatih (Mehmed II) nije istu stvar izdao i za pripadnike Crkve Bosanske, nego iskljucivo za strane Bosni inkvizitore?

Isto tako, manje je poznato da Fatih nakon sto je zauzeo Bosnu, postavlja za kralja Bosne Matiju Kotromanica. Sto znaci, Fatihu nije bio cilj unistavanje srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva.

"Originalni tekst" objavljen gdje, od koga, pisan kada?

[sv12]

Ko je pisao ovaj tekst koji bi trebao poslužiti kao osnov za diskusiju i kada?

Franjevci, Bosna Srebrena, naslov "Mučenici i svjedoci vjere iz srednjovjekovne povijesti Katoličke crkve u Bosni ", pod naslov Visočki mučenici", a ispod samog clanka tog teksta se nalazi sazetak na talijanskom jeziku pisan od franjevca Marka Semrena (Marko Semren, Bosna franciscana, br. 4, str. 114-122). Vjerovatno je on i autor tog teksta.

Evo orginalnog preslika tog teksta da ga imamo ovdje.

[elma89_]

[VjecitiStudent]

Ko je pisao ovaj tekst koji bi trebao poslužiti kao osnov za diskusiju i kada?

Franjevci, Bosna Srebrena, naslov "Mučenici i svjedoci vjere iz srednjovjekovne povijesti Katoličke crkve u Bosni ", pod naslov Visočki mučenici", a ispod samog clanka tog teksta se nalazi sazetak na talijanskom jeziku pisan od franjevca Marka Semrena (Marko Semren, Bosna franciscana, br. 4, str. 114-122). Vjerovatno je on i autor tog teksta.

Evo orginalnog preslika tog teksta da ga imamo ovdje.

Trebali bi sad raspravljati o događajima iz 15.st. na osnovu teksta pisanog prije mjesec dana i kojeg bi trebali prihvatiti kao potpuno vjerodostojnog?

[elma89_]

Isto tako, manje je poznato da Fatih nakon sto je zauzeo Bosnu, postavlja za kralja Bosne Matiju Kotromanica. Sto znaci, Fatihu nije bio cilj unistavanje srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva.

Bitno

[nosara]

zapravo samo toj razaranje Bosne iznutra je vjerovatno i bio povod da Osmanlije napadnu Bosnu, da nailaze na poptuno otvorene gradove koji se nisu zeljeli ni braniti.

Docekali ih ko svoje rodjene...

Da ne bi turaka, od bosne kamen na kamenu ne bi ostao...

Ovaj tekst sto sam stavio, to je orginalni franjevacki tekst, gdje oni priznaju da im je glavni zadatak zapisavanje teritorije srednjevjekovne Bosne. I do sad nam je uvvijek bio plasiran takav scenario da su zapravo papa i Franjevci kao njegovi agenti inkvizitori na terenu to maltene radili u Bosni "pastirski".

A sad ovaj franjevacki tekst nam daje sasvim drugu sliku toga, da je zapravo se tu maltene ratovalo, rusili se i palili inkvizitoroski samostani, ubijali fratri i ostali inkvizitori, koji su vjerovatno pretezno macem i silom pokrstavali Bosnjake i pripadnike Crkve Bosanske.

Sto znaci da je neposredno pred pad Bosne pod Osmanlije, postojao otvoreni rat izmedju pripadnika Crkve Bosanske i rimokatolickih invkizitora, sto opet baca sasvim drugo svijetlo i zahtjeva sasvim drugcije tumacanje na cijelu tadasnju historiju Bosne.

Isto tako se namece pitanje, da li je zapravo Ahdnama, tj. " magna charta libertatis " bila zapravo Osmanlijsko svrstavanje na stranu rimokatolickih inkvizitora u borbama protiv pripadnika Crkve Bosanske?

Mislim zasto sultan Fatih (Mehmed II) nije istu stvar izdao i za pripadnike Crkve Bosanske, nego iskljucivo za strane Bosni inkvizitore?

Isto tako, manje je poznato da Fatih nakon sto je zauzeo Bosnu, postavlja za kralja Bosne Matiju Kotromanica. Sto znaci, Fatihu nije bio cilj unistavanje srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva.

1. Meni to puno govori...

2. Lutka na koncu...

[sv12]

Trebali bi sad raspravljati o događajima iz 15.st. na osnovu teksta pisanog prije mjesec dana i kojeg bi trebali prihvatiti kao potpuno vjerodostojnog?

Je li ti znas ko je Marko Semren?

Wikipedia

Mons. Marko Semren, OFM, katolički biskup. Od 15. srpnja 2010. je abaradirski biskup naslovnik i pomoćni biskup banjalučki.

Inace zasto bi Franjevci lagali da su poslani od pape da kako oni to zvanicno kazu, "rade na suzbijanju i obracanju bogumila", zasto bi lagali da su im bogumili 13 godina prije osmanske okupacije Bosne, 1450 godine, spalili samostan u Visokom i da su pobili fratre koje danas nazivaju "visockim mucenicama"?

Znas kako se u to vrijeme radilo na suzbijanju "heretika" ili "pagana" kako su ih tad zvali papini inkvizitori? Otkinu im glavu, isjeku im sve udove, zapale ih na lomaci, otkinu im glavu na giljotini, spale sela, masakriraju sve zivo sto hoda na dvije noge, ukljucujuci i bebe, siluju se zenske osobe itd.

Tako se tad radilo "suzbijanje i obracane heretika". Inace zasto bi "pastirski" franjevci bili meta pripadnika Crkve Bosanske, da su im 13 godina prije osmanske okupacije Bosne, zapalili samostan u Visokom, a franjevce pobili? Ima li to kakve veze sa bosnjackim zbjegom od nekih prema procjenama 40 000 ljudi koji su pobjegli pred inkvizitorima na jug kod Vlatka Vukovica, koji je takodjer bio pripadnik Crkve Bosanske?

Da li je zapravo neposredno prije okupacije Bosne od Osmanlija u Bosni vladao rat izmedju bogumila i inkvizitora i konvertita zadnjih vladara Bosne, koje je rimokatolicka crkva vrbovala na svoju stranu?

Da li je opet taj rat unutar BiH, bio povod Osmanlijama da napokon ulete u Bosnu i da je zauzmu? Jer znamo da su oni decenijama prije bili na granicama Bosne, cak su i imali upade u pogranicne dijelove, ali nisu smjeli pokusati zauzeti Bosnu, jer su se prije oprzili.

Na kraju pitanje, da li je zapravo rimokatolicka crkva unistila srednjevjekovnu Bosnu i prije nego su je Osmanlije okupirale?

Crkvu Bosansku jesu sigurno, inace i oni bi dobili adhenamu od Fatiha, kao i rimokatolicka crkva, a Crkva Bosanska se mogla unistiti iskljucivo macem, a iz prvog posta vodimo sa sigurnoscu da se i branila "macem" (spaljivanje franjevackog samostana u Visokom 1450 godine). Sto znaci da je Crkva Bosanska i napadana "macem", sto nam opet daje zakljucak da je u Bosni neposredno prije osmanske okupacije vladao haos, a cak mozda i rat izmedju pripadnika Crkve Bosanske i inkvizitora, koji su ovaj put imali i podrsku u zadnjim vladarima Bosne. Nije tajna da je bosanska kraljica (po udaji) Katarina bila opiceni i zaludjeni pripadnik franjevackog reda i da je konvertirala na katolicanstvo jos prije udaje, da je sopstvenu djecu ostavila i da je pobjegla prvo u Dubrovnik, a onda u Rim. Isto tako ako su Osmanlije zeljele unistiti srednjevjekovnu Bosnu, zasto su titule Katarinine djece u Osmanlijskom Carstvu bile "kraljevic", zasto su postavile jos jednog Kotromanica (Matiju) za kralja Bosne, nakon sto su zauzeli Bosnu?

Da, u oporuci Katarina Bosnu nije ostavila djeci, nego rimokatolickoj crkvi, bez obzira sto je Bosna nakon toga imala kralja Matiju Kotromanica. Da, Matija je bio Fatihova pudlica, nista manje i nista vise nego je Katarina bila pudlica rimokatolicke crkve, plus Katarina nije imala nikakvog prava na naslijedje bosanskog trona. Da, njena djeca jesu, ali Katarina nije, jer ona se udala za pretposljednjeg kralja bosanskog, ona nije bila kraljica po rodjenju. A prije udaje je konvertirala na katolicanstvo. Njeni i otac i mati su bili pripadnici Crkve Bosanske.

[japin_mutapi]

mak dizdar poruka
http://blob.blogger.ba/arhiva/2007/03/01/748306

Ne rekoh li ti već jednom
Da o meni zaista ne znaš ništa -
Da ne znaš ništa o mome luku i strijeli
Da ništa ne znaš o mome štitu i maču
Da nemaš pojma o tim
Ljutim oružjima
Da ne znaš ništa o mome bijednom tijelu
Niti kakav on žarki plamen
U sebi
Ima

[VjecitiStudent]

Trebali bi sad raspravljati o događajima iz 15.st. na osnovu teksta pisanog prije mjesec dana i kojeg bi trebali prihvatiti kao potpuno vjerodostojnog?

Je li ti znas ko je Marko Semren?

Wikipedia

Mons. Marko Semren, OFM, katolički biskup. Od 15. srpnja 2010. je abaradirski biskup naslovnik i pomoćni biskup banjalučki.

Bezbeli ugledno ime na području istorijske nauke?????

Ovo ti je taman ozbiljno toliko ko da sad na tvrdnju prošlog reisa 'Svi smo mi Turci", ovdje započnemo ozbiljnu i temeljitu raspravu.

[de_neoprit]

Mons. Marko Semren, OFM, katolički biskup. Od 15. srpnja 2010. je abaradirski biskup naslovnik i pomoćni biskup banjalučki.

Bezbeli ugledno ime na području istorijske nauke?????

Ovo ti je taman ozbiljno toliko ko da sad na tvrdnju prošlog reisa 'Svi smo mi Turci", ovdje započnemo ozbiljnu i temeljitu raspravu.

Sta je, nesto ti se ne svidja ovaj tekst?

Podijeli ti svoje izvore onda i otvori nam oci...

[cyprus]

...i silom pokrstavali Bosnjake i pripadnike Crkve Bosanske...

Ovo je najjače: silom pokrštavali krstjane

Koji umovi jbt

[akcid]

...Postoji li jos takvih primjera gdje su Bosnjaci srednjevjekovne Bosne i pripadnici Crkve Bosanske unistavali rimokatolicke franjevacke ispostave i palili ih i rusili? .

Možeš li malo pojasniti ove dvije različitosti: "Bošnjaci srednjevjekovne Bosne" naspram "pripadnika Crkve bosanske"?

Usput, da li je stanovništvo srednjevjekovne Bosne ispravno nazivati Bošnjacima, obzirom na potpuno isti naziv dijela stanovništva moderne BiH koji je svoj naziv preimenovao iz naziva Muslimani - stanovništva bivše Jugoslavije koje je bilo apsolutno islamizirano u svojoj religioznoj određenosti?

[de_neoprit]

...i silom pokrstavali Bosnjake i pripadnike Crkve Bosanske...

Ovo je najjače: silom pokrštavali krstjane

Mislim da znas na sta se misli ovdje. Katolici nisu priznavali Bosnjane kao "prave" krscane.

[Cicero]

Neposredno nakon osvajanja Bosne od strane Osmanlija, na prvom sprovedenom popisu stanovništva, pripadnici Crkve bosanske su upisivani kao "kristian" (krstjanin), dok su katolici i pravoslavci upisivani kao "gebr" ili "kafir", što prosto znači nevjernik. Međutim, ovaj popis je zabilježio cca 700 krstjana u čitavoj Bosni, što govori o stradalništvu koje su pripadnici Crkve bosanske pretrpjeli prije osvajanja od strane Osmanlija.

Inače, popis je sproveden 1468/69. godine (samo pet godina nakon pada srednjovjekovne Bosne) i to nam govori da je vrlo mali broj zatečenih krstjana prešao na islam u jednom velikom talasu, kako to neki historičari i oni koji se historijom bave tvrde, jer je nemoguće za tako kratko vrijeme da svi pređu na islam i da ih ostane samo sedam stotina.

Ovako mali broj pripadnika Crkve bosanske govori i o tome da su Osmanlije osvojile Bosnu u kojoj su krstjani bili uveliko poraženi od strane inkvizitorskih elemenata, a prije svega dominikanskih ekspedicija koje je Vatikan upućivao u Bosnu. Franjevci su, inače, poznati po svojoj nenametljivosti i umjerenoj prirodi, za razliku od dominikanaca, koji su, zapravo, bili udarna pesnica Vatikana u Bosni.

Moram ovdje napomenuti i da je baš u vrijeme kada se odigrao spomenuti događaj (1450. godine), pod velikim pritiskom Rima, kralj Stjepan Tomaš započeo otvorenu i sveobuhvatnu akciju progona bosanskih krstjana, što je predstavljalo organizovanu državnu akciju istrijebljenja bogumila. Progoni su bili toliko intenzivni da je did Crkve bosanske potražio utočište kod hercega Stjepana Kosače 1453. godine, a prema jednom pismu carigradskog patrijarha Genadija II Sholarija, sam did je prešao na pravoslavlje, a za njim i mnogi bosanski krstjani, pošto su čuli za povlastice koje je grčka pravoslavna crkva dobila od sultana Mehmeda Fatiha odmah po osvajanju Carigrada.

Dakle, sredina XV vijeka jeste turbulentno vrijeme kada veliki broj bosanskih krstjana (dobrih Bošnjana) konvertira u katoličanstvo, pod pritiskom uglavnom dominikansih, a sporadično franjevačkih inkvizitora, odnosno pravosljavlje, a slijedeći primjer vrhovnog poglavara Crkve. Sigurno je da je jedan manji dio prihvatio islam kao svoju vjeru, ali je taj broj zanemarljivo mali. Ipak, konverzija bosanskih krstjana iz ovog vremena je bila nagla i nije predstavljala produkt stvarne volje samih krstjana, već je odraz njihove bojazni za fizičku egzistenciju. To indirektno govori da su oni uglavnom zadržali svoje učenje i običaje, prikrivajući ga na način da su se predstavljali kao katolici/pravoslavci. Veliki broj tih konvertita je, tokom vladavine Osmanlija u Bosni, kasnije konvertirao na islam, a jedan od razloga vidimo i u navedenom popisu, jer ih je nova vlast priznavala kao posebnu religiju u odnosu na ostale, ali i zbog izraženih sličnosti između islamskog i manihejskog (bogumilskog) učenja.

U rezultatima prvog popisa sandžaka Bosna leži i razlog zašto krstjani nisu dobili nikakvu ahdnamu. Zatečeno kvantitativno stanje je bio dovoljan razlog da sultan Fatih ne razmišlja o takvom potezu. Ipak, katolici dobijaju istu, a mahom su to konvertovani krstjani pa možemo reći da su oni i bili zaštićeni, ali indirektno.

Osvrnuo bih se i na pitanje zašto Fatih otvoreno pokazuje naklonost prema bosanskoj srednjovjekovnoj kraljevskoj dinastiji instalirajući Matiju Kotromanića kao bosanskog kralja. Dobrim dijelom jeste tačno da ga on imenuje kraljem Bosne iz vojno-strateških razloga potrebe za vazalnim vladarem na grudobranu islamske Osmanlijske imperije od katoličkog Zapada, ali tu su i političko-diplomatski razlozi, a prije svega sada već tradicionalno dobar odnos bosanske dinastije sa Vatikanom, od kojeg bi Fatih profitirao, očekujući da će papa biti naklonjeniji kraljevini Bosni kao vazalnoj tvorevini prije negoli sandžak-Bosni kao integralnom dijelu Osmanlijske imperije. Kasnije je ovakvo shvatanje odbačeno, jer je vatikanski animozitet prema Osmanlijama bio mnogo veći nego je i sam Fatih mogao anticipirati u vrijeme osvajanja Bosne.

[ioannes]

opet bogumili......pa dokle vise

[Great Cornholio]

opet bogumili......pa dokle vise

Pa jesu li živjeli u srednjevjekovnoj Bosni, i jesu li sebe nazivali dobrim bošnjanima i pravim krstjanima?

[Great Cornholio]

...i silom pokrstavali Bosnjake i pripadnike Crkve Bosanske...

Ovo je najjače: silom pokrštavali krstjane

Mislim da znas na sta se misli ovdje. Katolici nisu priznavali Bosnjane kao "prave" krscane.

Da, Vatikan ih je nazivao hereticima, otpadnicima od "prave vjere", katoličanstva.

[Great Cornholio]

Čuo sam da Mustafu Imamovića, autora knjige 'Historija države i prava Bosne i Hercegovine', ne gotive ni bošnjački, ni srpski ni hrvatski nacionalisti, valjda zato što je u svojoj knjizi rekao da se istoričari ne slažu oko pitanja pripadnika Crkve Bosanske, njenog porijekla, učenja itd.

Ali, činjenica je da pripadnici Crkve Bosanske nisu bili ni katolici, a ni pravoslavci.

[Great Cornholio]

Nije mi mrsko da prepišem ovo što je Mustafa Imamović napisao u gore pomenutoj knjizi:

- Općenito se smatra da je vjerskim životom srednjevjekovne Bosne dominirala Crkva bosanska čiji su se sljedbenici sami nazivali "krstjanima", "dobrim Bošnjanima", "dobrim ljudima" ili naprosto "ljudima", a njihovi protivnici na Istoku i Zapadu nazivali su ih bogumilimima, babunima, patarenima ili hereticima. Iz akta o odricanju (abjuraciji) vidi se da su bosanski krstjani u vrijeme sabora na "Bilinom polju" imali svoje starješine, a to znači vjersku organizaciju. U latinskim izvorima za nju se redovno koristio naziv Eclesia Sclavoniae i u pravilu se odnosio na Bosnu i Crkvu bosansku. Bosansko - slavenski termin Crkva bosanska prvi put se spominje u jednoj povelji bana Stjepana II Kotromanića, koja vjerovatno potiče iz 1325. godine.

Crkva bosanska je bila jedan od mnogih izdanaka manihejstva, kao sinteze tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, sa elementima ranog kršćanstva. Tu je sintezu uobličio perzijski vjerski učenjak Mani ( Maniheus) još u trećem stoljeću nove ere za vrijeme dinastije Sasanida. Odatle se njegovo učenje proširilo po cijelom Rimskom carstvu, posebno među obespravljenima slojevima stanovništva. Tokom kasnijeg procesa feudalizacije Manijevo učenje se preplelo sa raznim socijalnim antifeudalnim pokretima. Poznati bosanski istoričar Ante Babić je utvrdio da je na prostoru od Male Azije do Pirineja bilo 16 takvih pokreta, među kojima je Crkva bosanska sa svojim krstjanima i pristalicama bila najbrojnija i najuspješnija.

[Great Cornholio]

Ne znam koliko je njemu vjerovat jer on je član SDA , ali jedan moj profesor Sociologije nam je na jednom predavanju rekao da pripadnici Crkve bosanske nisu jeli meso, nisi pili alkohol a crkvena zvona su nazivali "đavoljim trubama".