Čija Imena Nose Ulice Sarajeva?!

[sehohari]

Ne znam zašto svaka ulica mora biti imenovana po nekome.
Meni bi puno draže bilo da za ulice imamo neke ciljeve našeg društva, smjer i ideale u kojima bi se (trebali) kretati.

Ulica evrope, zlatnih ljiljana, radnički put, čaršijska...

Ne treba možda baš po ljudima nazvati ulice, već po nekim idealima, kolektivima...

[Edin H.]

Misliš Ulica kasirki Binga, Ulica Coloseum krupijea, Ulica portira…itd.?

[Entropio]

Misliš Ulica kasirki Binga, Ulica Coloseum krupijea, Ulica portira…itd.?

Ulica dudlaca Swiss mente, Trg ljubitelja Seje Brajlovica

[Van Halen]

Revizora propalog GRASA 2A/4

[Ommadawn]

Da znate po kome ulice današnje Banja Luke nose imena, Sarajevo je još mila majka.
Da ne spominjemo Foču, Višegrad, Trebinje…

[perfect_guy]

Mehmed Spaho je morao dobiti veću ulicu. Takodje nemaju ulicu nasi srednjovjekovni velikani. Ban Ninoslav,Stjepan II Kotromanic.

Ninoslav ima u Buća potoku

[Van Halen]

Mehmed Spaho je morao dobiti veću ulicu. Takodje nemaju ulicu nasi srednjovjekovni velikani. Ban Ninoslav,Stjepan II Kotromanic.

Ninoslav ima u Buća potoku

Hajde bar tu,čovjek koji je vodio i odbranio Bosnu od krstaškog rata zaslužuje barem u Buca potoku ulicu

[vjeshalica]

Mehmed Spaho je morao dobiti veću ulicu. Takodje nemaju ulicu nasi srednjovjekovni velikani. Ban Ninoslav,Stjepan II Kotromanic.

Ninoslav ima u Buća potoku

Bitni ljudi trebaju da imaju bitne ulice,a ne po periferijama poput Bucapotoka gdje ne znaju stanovnici kad im se mater rodila a kamoli ko je Ninoslav.

[BHDragons]

Matej Ninoslav ima ulicu u Bucha Citiju, a Aziza zato ima jednu od najvažnijih ulica u Sarajevu. I žalimo se što nas prozivaju da nemamo identiteta...

[suspect_zero]

Matej Ninoslav ima ulicu u Bucha Citiju, a Aziza zato ima jednu od najvažnijih ulica u Sarajevu. I žalimo se što nas prozivaju da nemamo identiteta...

Sve kontam da će se neko sjetiti i preimenovati je.

[Ludzak]

Zar imamo identitet?
Većina su čula za sultan Fatiha, nego za tog Ninoslava. Većina su čula za Sulejmana veličanstvenog, nego za bana Kulina. Realno... Da su i Ninoslav, i ban Kulin danas živi, borili bi se protiv današnjih Bošnjaka.

[Ludzak]

meni je zanimljivo recimo sto nemamo ulice nekih ljudi koji su doprinjeli covjecanstvu
paster galilej kopernik njutn ajnstajn da vinci i sl
a sto se tice naziva ulica prije bih nazvao po biljkama i zivotinjama nego imena ljudi ili kao u americi po brojevima istok zapad parne sjever jug neparne i bog te veselio

Ima ulica Luja Pastera, na Dobrinji...

Zanimljivo je i da su naši naučnici relativno slabo zastupljeni u nazivima ulica, sa izuzetkom historičara, orijentalista i teologa... Mislim da nema nijedan iz tih grana, a da nije dobio ulicu Iz ostalih, tek poneko...

Aa izvini...
A ko su naši naučnici?

[salik79]

Ima ulica Luja Pastera, na Dobrinji...

Zanimljivo je i da su naši naučnici relativno slabo zastupljeni u nazivima ulica, sa izuzetkom historičara, orijentalista i teologa... Mislim da nema nijedan iz tih grana, a da nije dobio ulicu Iz ostalih, tek poneko...

Aa izvini...
A ko su naši naučnici?

Recimo, na prvu, ETH Cirih:


O njemu je snimljen i dokumentarac u Svicarskoj, a najpoznatiji slovenacki atomski fizicar, prof.dr. Alojz Paulin, je u strucnom casopisu "Vakuumist" napisao "in memoriam" u kojem posebno treba obratiti paznju na posljednju recenicu:


"Vrlo (tj. potpuno) opravdano ga ubrajamo u one velikane ljudske historije koji su u stoljecima (tj. kroz stoljeca) covjecanstvo vodili od petrolejke do svemira.".

A i sama cinjenica da je jos u taj vakat bio profesor na cuvenom ETH, u izuzetno konzervativnoj Svicarskoj, u kojoj su i Nijemci gradjani drugog reda, te da je bio sef odjela na njihovom naucnom dragulju, AfiF-u (Abteilung fuer industrielle Forschung/Odjel za industrijsko istrazivanje), sama dovoljno govori za sebe...

[Fanzi]

Pozz,

ko je bio dr. Fetah Becirbegovic? O njemu ne mogu nista da nadjem na Google.

[sime_cipol]

Aa izvini...
A ko su naši naučnici?

Recimo, na prvu, ETH Cirih:


O njemu je snimljen i dokumentarac u Svicarskoj, a najpoznatiji slovenacki atomski fizicar, prof.dr. Alojz Paulin, je u strucnom casopisu "Vakuumist" napisao "in memoriam" u kojem posebno treba obratiti paznju na posljednju recenicu:


"Vrlo (tj. potpuno) opravdano ga ubrajamo u one velikane ljudske historije koji su u stoljecima (tj. kroz stoljeca) covjecanstvo vodili od petrolejke do svemira.".

A i sama cinjenica da je jos u taj vakat bio profesor na cuvenom ETH, u izuzetno konzervativnoj Svicarskoj, u kojoj su i Nijemci gradjani drugog reda, te da je bio sef odjela na njihovom naucnom dragulju, AfiF-u (Abteilung fuer industrielle Forschung/Odjel za industrijsko istrazivanje), sama dovoljno govori za sebe...

Mene sramota da prvi put čujem za ovog covjeka tek sada.

[salik79]

Recimo, na prvu, ETH Cirih:


O njemu je snimljen i dokumentarac u Svicarskoj, a najpoznatiji slovenacki atomski fizicar, prof.dr. Alojz Paulin, je u strucnom casopisu "Vakuumist" napisao "in memoriam" u kojem posebno treba obratiti paznju na posljednju recenicu:


"Vrlo (tj. potpuno) opravdano ga ubrajamo u one velikane ljudske historije koji su u stoljecima (tj. kroz stoljeca) covjecanstvo vodili od petrolejke do svemira.".

A i sama cinjenica da je jos u taj vakat bio profesor na cuvenom ETH, u izuzetno konzervativnoj Svicarskoj, u kojoj su i Nijemci gradjani drugog reda, te da je bio sef odjela na njihovom naucnom dragulju, AfiF-u (Abteilung fuer industrielle Forschung/Odjel za industrijsko istrazivanje), sama dovoljno govori za sebe...

Mene sramota da prvi put čujem za ovog covjeka tek sada.

Nikakvo cudo da nisi cuo, posto nasim vrlim glavesinama nikada nicija pamet nije trebala, jer su oni uvijek bili najpametniji.

Enis se je nudio, potpuno besplatno, prvenstveno univerzitetima u BiH za postdiplomske studije, a njegov njegov potpis je bio garancija za dobivanje Fulbrightove stipendije...Niko se nikada ni udostojio nije da mu odgovori. Ni da im ne treba, a kamoli treba. To su saznali glupi Slovenci, tj. profesor Kansky, i odmah ga vrbovali za otvaranje postdiplomskog studija vakuumistike u Mariboru. Rado im se je odazvao, posto je to, ipak, tada bila jedna drzava...

Turci ga zbog turskog drzavljanstva i srednjoskolskog obrazovanja, kao i cinjenice da mu je otac zavrsio veterinu na Vojnoj akademiji u Istanbulu, te po cinu bio major Osmanske vojske (tada su se prezivali Bastaymaz - turska izvedenica od naseg prezimena Basic), svojataju i ponosno isticu medju svojim najistaknutijim imenima svjetske nauke. Tako u knjizi "Uspomene na nase profesore fizike", prof. dr. Mehmet Erbudak (takodjer profesor na ETH i rahmetli Enisov student) pise sljedece (100% tacnost prijevoda ne mogu garantovati, posto je rijec o strucnim izrazima) :

Prof.dr. Enis Behic* Bas (1919 – 2005)
Enis Behic Bas , sin veterinara Ibrahim Hakije i gospođe Fatime koji su iz Anadolije odselili u Bosnu i Hercegovinu, rođen je 30. maja 1919. u Istanbulu. U Duvnu je 1930 okončao osnovno školsko obrazovanje. Dalje školovanje je nastavio na Hajdarpaša gimnaziji u Istanbulu. Kao devetnaestogodišnjak završava maturu i biva primljen na Univerzitet Humboldt u Berlinu. Nakon studija fizike 1940. studirao je elektrotehniku na Visokoj tehničkoj školi Charlottenburg u Berlinu. U to vrijeme Berlin je bio rasadnik kako naučnika tako i mjesto okupljanja poznatih pronalazača. Primjera radi, profesor Ernst Ruska je tih godina radio na razvoju elektronskog mikroskopa, za koji je kasnije nagradjen Nobelovom nagradom. Osnovna načela mnogih elektronskih uređaja, koji se danas primjenjuju u tehnici je razvijen, ili je njihov razvoj započet, istraživanjima i radovima naučnika koji su tada djelovali u Berlinu.
Uticaj Prvog svjetskog rata i nacionalsocijalizma, koji se je tih godina etablirao, primorao je mnoge naučnike da napuste Njemačku. Tradicionalni istraživački duh kojeg su razvili je i dalje bio prisutan u Berlinu. U tom okruženju se, nakon završene Hajdarpaša gimnazije, obreo i mladi Enis Bas, koji je i sam, sve do odlaska u penziju 1984., održavao taj duh brojnim pronalascima na polju elektronske fizike, čime je bio primjer mladim naraštajima.
Enis Bas je 1945., nakon okončanja radnog angažmana u Berlinu, otišao u Cirih gdje započinje profesionalnu karijeru kao asistent na Federalnoj tehničkoj visokoj školi/visokoškolskoj ustanovi (ETH). Prvi rad mu je bilo istraživanje sekundarnih elektrona emitiranih iz tečnih materijala. Svoje pronalaske na ovom polju je iskoristio u televizijskom projektoru „Eidophor“, na čemu je 1949. i doktorirao. 1951. pristupa Odjelu za industrijsko istraživanje (AFIF) pri ETH, gdje rukovodi Odjelom za vakuumsku tehniku i elektronsku optiku. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća Enis Bas usmjerava svoje interesovanje na područje fizike površina, koja je tek bila u razvoju, načinivši pionirska istraživanja na polju svojstava emisije elektrona, udarivši temelje pomenutoj oblasti u Švicarskoj.
Pored toga što je Bas često citiran u naučnim člancima, njegovi pronalasci su našli praktičnu primjenu i u raznim oblastima. Basove LaB6 (Lantanheksaborid) katode, sačinjene od monokristala, su zbog svoje dugotrajnosti i visokih amplituda pri niskim temperaturama, te sposobnosti energetske distribucije, zahvaljujući svojstvima uske emisje elektrona, našle široku primjenu u preciznom varenju minijaturnih dijelova elektronskim zavarivačem, koji je razvijen primjenom elektrona sa visokim elektronskim sadržajem, čime je fokusiranje elektrona moglo biti svedeno na minimum. Isti uređaj je promjenom režima rada omogućavao pravljenje jako malih procjepa/rupa u različitim materijalima. Time je, recimo, omogućeno bušenje ležajeva točkića sa safirnim kristalima u industriji satova. Na isti način je Enis Bas realizirao i uređaj koji je lokaliziranjem i usmjeravanjem topljenja omogućavao izuzetno čist monokristalni rast metala kod materijala s visokom tačkom topljenja, kao što su Mo (Molibden) i W (Volfram). Također, barium-aluminatske katode, na čijem razvoju je radio, korištene su u betatronima kao elekronski injektori. Panoramix – rentgenski uređaj, kojim je omogućen prikaz svih zuba u ustima vrlo kratkim zračenjem, te akcelerator 1,5 milionskog elektronskog mikroskopa u gradu Tuluzu su Bašovi izumi.
Izumi prof.dr. Enisa Basa na polju elektronske optike su dovela do razvoja mnogih uređaja upotrebljavanih za osnove istraživačkog rada. Sve do odlaska u mirovinu (1984.) prof.dr. Enis Bas je obavljao obje funkcije – šefa odjela (Vakuumistika i elektronska optika) AFIF-a i profesora-predavača na polju elektronske optike pri odjelu za fiziku ETH, gdje je vodio postdiplomske i doktorske studije. Asim Orhan Barut, koji je doktorirao 1951. na tezi istraživanja osobina elektronskih multiplikatora je jedan od njegovih najpoznatijih studenata. (Prilog sastavio Prof.dr. Mehmet Erbudak)

http://fizikciler.info.tr/index.php/13- ... -behic-bas


Rahmetli Enis je bio i jedan od osnivaca "Matice Bosne i Hercegovine" u Cirihu, a tokom agresije je bio izuzetno angazovan na svim poljima pomoci domovini, zajedno sa svojim kucnim prijateljem, kao i ostalim (uglednim) Bosancima i Hercegovcima, rahmetli Adilom Zulfikarpasicem (kasnije je svu svoju naucnu biblioteku poklonio Adilovom Bosnjackom institutu).



P.S.
Recimo, Svicarci, izmedju ostalog, i danas drze prepiske Enisa Basa i Jacoba Ackereta, oca moderne aeronautike, ciji student je bio i cuveni Werner von Braun.

[_BataZiv_0809]

Ima neke veze sa Iranom dok ti kacis ove ponjave

[salik79]

Pa,...i ima Predavao je i kod njih.

I u njihovim bibliotekama mozes pronaci knjige poput ovih

[Ommadawn]

Po kome i gdje su nazvane ulice u Sarajevu je odraz naše realnosti.
Još dugo će Bosna biti rupa Europe.

[_BataZiv_0809]

Nece.

[cyprus]

Ima ulica Luja Pastera, na Dobrinji...

Zanimljivo je i da su naši naučnici relativno slabo zastupljeni u nazivima ulica, sa izuzetkom historičara, orijentalista i teologa... Mislim da nema nijedan iz tih grana, a da nije dobio ulicu Iz ostalih, tek poneko...

Aa izvini...
A ko su naši naučnici?

Pa mislim da bi svaki fakultet UNSA mogao zasigurno kandidovati nekoliko značajnih imena... Evo tipa Smilje Mučibabić sa PMF-a...

https://bs.wikipedia.org/wiki/Smilja_Mu ... babi%C4%87

Evo i nekih lista na wikipediji:

https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorij ... %C4%8Dnici
https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorij ... anstvenici

[Bloo]

Ne znam zašto svaka ulica mora biti imenovana po nekome.
Meni bi puno draže bilo da za ulice imamo neke ciljeve našeg društva, smjer i ideale u kojima bi se (trebali) kretati.

Ulica evrope, zlatnih ljiljana, radnički put, čaršijska...

Ne treba možda baš po ljudima nazvati ulice, već po nekim idealima, kolektivima...

Ulica AFZ-a.

[Piaty]

Zar imamo identitet?
Većina su čula za sultan Fatiha, nego za tog Ninoslava. Većina su čula za Sulejmana veličanstvenog, nego za bana Kulina. Realno... Da su i Ninoslav, i ban Kulin danas živi, borili bi se protiv današnjih Bošnjaka.

Znam ali ti kao da insisriras na tome, koliko sam ja to primjetio?
Kao da bi ti i sam volio da nismo ni culi za bana Kulina?

To sam primjetio sa one teme o Bosnjacima. Tamo pises kao "sta su Bosnjaci", a ovdje ti se sve svodi na tipa - ma sta znaju Bosnjaci ko je ban Kulin, a pocinjes sa recenicom "zar imamo identitet?"

Jel ti lamentiras nad time sto postoji kriza identiteta kod Bosnjaka ili kazes da Bosnjaci nemaju identitet?

Sta od to dvoje, ili i jedno i drugo?

[Piaty]

Pozz,

ko je bio dr. Fetah Becirbegovic? O njemu ne mogu nista da nadjem na Google.

Cini mi se da sam nekad negdje procitao o njemu i mislim da je on bio partizan, tako nesto. Uglavnom, imao je neke veze sa tzv NOB-om

[Ludzak]

Zar imamo identitet?
Većina su čula za sultan Fatiha, nego za tog Ninoslava. Većina su čula za Sulejmana veličanstvenog, nego za bana Kulina. Realno... Da su i Ninoslav, i ban Kulin danas živi, borili bi se protiv današnjih Bošnjaka.

Znam ali ti kao da insisriras na tome, koliko sam ja to primjetio?
Kao da bi ti i sam volio da nismo ni culi za bana Kulina?

To sam primjetio sa one teme o Bosnjacima. Tamo pises kao "sta su Bosnjaci", a ovdje ti se sve svodi na tipa - ma sta znaju Bosnjaci ko je ban Kulin, a pocinjes sa recenicom "zar imamo identitet?"

Jel ti lamentiras nad time sto postoji kriza identiteta kod Bosnjaka ili kazes da Bosnjaci nemaju identitet?

Sta od to dvoje, ili i jedno i drugo?

Nisam rekao sta znaju Bosnjaci ko su... Onii Bosnjaci koji su proucavali historiju prije Osmanske vladavine, znaju. Ali velika većina ne istražuje to doba. Već su se uhvatili doba od Osmanlija i dolaska Islama na ove prostore. Misliš da su hodze proucavali to vrijeme prije Osmanlija? Jesu vraga.