Čega se sjećate iz djetinstva?

Post by **_BataZiv_0809** » 12/12/2018 12:24

Eurodance muzika na kanalu VIVA kojeg je pod bogzna kakvim okolnostima prenosio zenicki Zetel tamo 1996 ili 1997...ili je to ipak bilo kad smo satelitsku nabavili...

ExNihilo · Post by **ExNihilo** » 12/12/2018 12:26

dezurni_ucenik wrote:

I da ti suze ne krenu.

Uvijek mi poneka ruka ili noga bile otkinute.

wewa · Post by **wewa** » 12/12/2018 12:33

najranije uspomene vezane su za doba dok me nana cuvala, prije polaska u skolu, kad bi ljeti grickala sve zelene izdanke do kojih su mi zubi mogli doci. senzacija su bili listici ranjenika i vitice loze, onako hrskave i kisele...

zeleni fico kojim smo isli na more i u ribu, pa izbace zadnje sjediste da naredaju kamp opremu, a meni naprave lezaj na kojem spavam do odredista.

vrelih kifli u han pijesku, na putu u ribu subotom ujutru. jos bude mrak, kiflu jedva mozes cuvati jer je frisko iz peci, a cijelu je mozes odmotati u dugacku traku, naizmjenicno hrskavu i pamucastu

kinder-lada i oni hrskavi stapici s kremom u cosku pakovanja, za uzinu u skoli

odlazaka tati u radnju poslije prve smjene, na vrelu zeljanicu, pa od njegove raje dobijem susam plocicu s carsije, nekad i usecerenu jabuku

za rodjendane, cokoladna torta iz Evrope, maksuzija. i poneka figurica od marcipana pride.

posljednjih batina, kad sam slagala da cu uciti kod nane, a knjige mi ostale kuci

nesto kasnije, htjela sam imati frizuru kao Tasha Yar, Star Trek TNG naprosto se nije propustao

Bolji zivot nedjeljom, u vrijeme spremanja na pocinak, Budilica-probudilica radnim jutrom u 7 i 15, znak da je vrag odnio salu...

animals · Post by **animals** » 12/12/2018 13:16

Sjecam se, kad je Tito prolazio sa crnom limuzinom, a nas djecu postavili u spalir pored ceste,
cekamo ga..i napokon naidje kolona crni kola, sve tamno, mi masemo ko ludi..
koliko sam se god napregnuo da ga vidim iza tog crnog stakla, nisam uspio..
najvise me zivcirao moj habara, koji je danim pricao kako je vidio kako mase rukom..
on vjerovatno i nije bio u tom autu

ne vjerovatno , vec sigurno..

wewa · Post by **wewa** » 12/12/2018 13:17

e da, kako sam se bavila folklorom, imala sam priliku drzati posljednju Stafetu mladosti...

edo_79 · Post by **edo_79** » 12/12/2018 13:29

SaraFina · Post by **SaraFina** » 12/12/2018 13:33

Ko se sjeća jasno Olimpijade? Neka opiše malo ugodjaj, ne bilo mu zapovidjeno

Loo · Post by **Loo** » 12/12/2018 13:50

Nedeljnih ruckova
I domace pilece supe sa griz noklicama

Polaganja pionirske zakletve
Kad.sam dobila velikog zutog medu .i vucka

Sjecam se operacije krajnika

I mirisa i boje one zelene tkanine

animals · Post by **animals** » 12/12/2018 13:55

wewa wrote:e da, kako sam se bavila folklorom, imala sam priliku drzati posljednju Stafetu mladosti...

I ja sam..

animals · Post by **animals** » 12/12/2018 13:56

Koliko ja imam djetinjstva, mogao bi sest dana da pisem o dogadjajima..

zleo · Post by **zleo** » 12/12/2018 14:22

Sjećam se zimskih raspusta i odlazaka kod djeda i nene na selo. Ne znam kako ali uvijek je bilo hladno i puno snijega a rođaci i ja smo se do iznemoglosti sankali, grudvali i pravili tvrđave od snijega. I onda, naveče se sjedilo uz stari šporet na loženje u kojemu su se pekli onako čitavi krompiri koje bi večerali sa domaćim sirom i kajmakom. Televizora nije bilo pa nam je nena pričala priče. Ne znam je li neko od vas čuo priču o Jarcu Živodercu, mene je godinama proganjala. A da nam ne bi bilo hladno grijala se ona stara cigla i stavljala na krevet ispod nogu.

Sjećam se i ljetovanja kod mamine majke. Opet selo i opet sve puno neke ljubavi. Nisi mogao ništa napraviti a da se sazna. Odem sa rođacima u trešnje ili dudove, kao kradom, a samo čuješ ispod drveta "Djeco samo nemojte grane lomiti". Dođemo nazad a mati me uši. "Opet si išla u dudove" a ja se kunem da nisam, samo što je sve na meni crno od njih. Pa onda koševine, čitavo selo se okupi da pomogne, i svi su uvijek jedni drugima išli i kad se kosi i kad se plasti sijeno. Nabave se gajbe piva i ogromna lubenica koja čitav dan hladi ispod česme, a mi djeca samo gledamo hoće li nekom ostati gutljaj piva u flaši da marnemo. A lubenice mmi nikad slađe nisu bile.
Pa bonbone i karamele koje je majka (mamina mati) držala ispod jastuka na krevetu. Bila je bolesna i gotovo nepokretna i te bonbone nam je davala kao miloštu. I dan danas poslije 35 godina se sjećam kako je volila da me češlja i pravi mi pletenice, a ja kao na iglama čekam kad će završiti jer napolju ima toliko stvari za istražiti.

Sjećam se i kako smo svake godine išli da beremo šumske jagode, nizali smo ih na neku travu ili brali u teglice. Do kuće bi naravno bile pojedene, nikom nije mišja groznica na pamet padala.
Sjećam se i kako su me tjerali da svako jutro popijem po jedno svježe jaje a meni se uvijek gadilo.
A iz najranijeg djetinjstva se sjećam kako se otimam sa malo starijom rodicom oko neke gumene igračke i da je moja mati na kraju dala tu igračku njoj i da sam ja plakala kao kišna godina zbog toga. Neka beba na tuti je bila u pitanju. Kasnije kad smo pričali o tome nisu mi vjerovali da se sjećam jer sam tada imala oko 1,5 godinu.
A najgora uspomena mi je upala pluća sa 4 godine. Morala sam ostati u bolnici na Gradini. Sjećam se nas sestre nisu uopšte pazile i da su starija djeca stalno dolazila i kinjila nas mlađe, tukli su nas, štipali i čupali za kosu. Najgore je bilo vezivanje za krevet noću i stavljanje pelene. Odvezali bi nas tek pred doručak. Za majke naravno nije bilo mjesta da ostanu. Moji su dolazili svaki dan u posjetu i ja sam plakala i molila ih da me vode kući, na kraju me je mati na potpis izvadila.

Ma mogla bih ja ovako do sutra.

Ommadawn · Post by **Ommadawn** » 12/12/2018 14:28

Sjecanje iz djetinjstva
Dio II
Vozimo se Folcikom dido, nana, stari i ja prema Foci. Po prvi put ce, zbog geografske daljine, sresti roditelje od starog, koje ja zovem deda i nena. Nana i ja sjedimo na zadnjem sjedistu. Bice to nekoliko dana lijepog druzenja na selu, setnja sa dedom i didom pored rijecice, rahmetli amidza sa jaranima rastura kosarku na maloj livadi gdje je za jedno drvo prikucana tabla sa felgom od bicikla (bez zica) i sa pricvrscenom mrezom od krompira. Sa sobom imamo mali tranzistor-gramofon, marke Sanyo, donesen iz Austrije kada je deda tamo bio na privremenom radu. Sjedimo i gledamo kako igraju kosarku, dido iz Banjaluke prica o svojim partizanskim danima, dedo ga slusa i naginje iz cokanjcica… Prema fotografijama koje svjedoce o ovome vremenu, radnja je negdje na ljeto u vrijeme kosidbe. Bice to prvi i zadnji put da ce se mamini i tatini roditelji sresti, osim sto ce se mamin otac i oceva majka sresti u Svedskoj te nastaviti druzenje.
Sestra i ja budimo se na zadnjem sjedistu Folcike, smijemo se, rano je jutro, sa kasetofona se cuje ”Moja mala Ana” od Indeksa, mama uzvikuje ”Evo mora”. Stizemo u Cavtat i tu cemo biti par sedmica, mozda i vise, ne sjecam se jer je stari radio na nekom odrzavanju nekog postrojenja tamo. Sjecam se da je bila neka nestasica mlijeka, da nam je gazda smjestaja nabavljao mlijeko iz nekog obliznjeg sela. Druzili smo se sa nekim starijim ljudima iz Beograda, ja sam se igrao sa njihovom unukom Evom.
Kisni dan, Banja Luka, mama i dido sjede za kuhinjskim stolom i placu. Ne znam zbog cega. Dolazi daidza sa zutom Skodom i vozimo se prema bolnici. Nana lezi tamo, osmjehnula se kada nas je vidjela, ja joj nesto govorim ali ona me samo u cudu gleda. Par godina komunicirat cemo tako sto cu ja njoj crtati ono sto joj zelim reci i time zauvijek zavoljeti crtanje, jer ce nakon mozdanog udara ostati potpuno gluha iako ce moci pricati sasvim normalno. Dido ce mi sa tavana snijeti plavi RIZ ”Ero” gramofon s kojim cu se igrati kod kuce a zbog kojeg ce me jednom stresti struja jer sam pogresan kabl stavio u uticnicu. Tata ce poslije toga otkinuti sve kablove sa tog gramofona, ja cu se nastaviti igrati sa njim. Drugi Iskrin gramofon cemo i dalje koristiti za slusanje ploca koje ce povremeno donositi tata, tetka i tetkini prijatelji, sve dok mu ne ode iglica. Treci gramofon ce nam dati mamina radna kolegica sa punom kesom malih singlica, uglavnom pop-rock muzikom iz sezdesetih i sedamdesetih. Znao bih po citav dan sjediti ispred gramofona i slusati muziku.
Kasna jesen, 1984 (pamtim po tome jer je Olimpijada vec prosla) odlazimo kod tatinih u selo pored Foce, snijeg jos nije pao, tata me ostavlja tamo i tu cu ostati jedno duze vrijeme, radi poboljsanja disajnih organa. Tu cu spoznati pravi seoski zivot, igrati se sa djecom iz komsiluka, ja cu njima pokazivati igracke koje mi je tata donio iz Iraka, oni ce meni pokazivati svoje rucno izradjene igracke. U decembru ce pasti veliki snijeg, pravit cemo prtine kroz koje ce se moci samo dva covjeka mimoici, spustat cemo se ligurama, tada cu prvi put vidjeti koliko je deda vjest na skijama. Tata dolazi po mene, odlazimo u Sarajevo na ispracaj u vojsku mog amidze, puna je kuca ljudi, derneci se do kasnih sati, ja cu te dane provesti igrajuci se sa nekim Almirom, i onda ce doci tata, staviti me u auto i ponovo idemo kod dede i nene. Jos uvijek je snijeg ali ne toliko. Drugi amidza ce donijeti teglu fafarona, ja cu probati jednu i pit cemo vodu kao volovi, jest cemo cokoladu, gotovo sam na rubu povracanja ali drugi dan cu pojesti jos jednu. Odlazimo povremeno do stare skole gdje ce se u jednoj sali prikazivati razni filmovi, bio je to improvizovani bioskop. Preko puta skole zivi jedan nenin brat, ja i amidza idemo tamo, nasi rodjaci sklanjaju kuhinjske stolice u stranu, po njima redaju stvari sa stola i pice stolni tenis zajedno sa amidzom, dok stari sjede u drugoj sobi, peku se polovice krompira u rerni sporeta na drva, jedemo ih sa bijelim sirom i suhim mesom. Kasnije krecemo kuci u noc, osvjetljujemo put pomocu petrolejske lampe.

spreca · Post by **spreca** » 12/12/2018 14:39

zleo wrote:Sjećam se zimskih raspusta i odlazaka kod djeda i nene na selo. Ne znam kako ali uvijek je bilo hladno i puno snijega a rođaci i ja smo se do iznemoglosti sankali, grudvali i pravili tvrđave od snijega. I onda, naveče se sjedilo uz stari šporet na loženje u kojemu su se pekli onako čitavi krompiri koje bi večerali sa domaćim sirom i kajmakom. Televizora nije bilo pa nam je nena pričala priče. Ne znam je li neko od vas čuo priču o Jarcu Živodercu, mene je godinama proganjala. A da nam ne bi bilo hladno grijala se ona stara cigla i stavljala na krevet ispod nogu.

Sjećam se i ljetovanja kod mamine majke. Opet selo i opet sve puno neke ljubavi. Nisi mogao ništa napraviti a da se sazna. Odem sa rođacima u trešnje ili dudove, kao kradom, a samo čuješ ispod drveta "Djeco samo nemojte grane lomiti". Dođemo nazad a mati me uši. "Opet si išla u dudove" a ja se kunem da nisam, samo što je sve na meni crno od njih. Pa onda koševine, čitavo selo se okupi da pomogne, i svi su uvijek jedni drugima išli i kad se kosi i kad se plasti sijeno. Nabave se gajbe piva i ogromna lubenica koja čitav dan hladi ispod česme, a mi djeca samo gledamo hoće li nekom ostati gutljaj piva u flaši da marnemo. A lubenice mmi nikad slađe nisu bile.
Pa bonbone i karamele koje je majka (mamina mati) držala ispod jastuka na krevetu. Bila je bolesna i gotovo nepokretna i te bonbone nam je davala kao miloštu. I dan danas poslije 35 godina se sjećam kako je volila da me češlja i pravi mi pletenice, a ja kao na iglama čekam kad će završiti jer napolju ima toliko stvari za istražiti.

Sjećam se i kako smo svake godine išli da beremo šumske jagode, nizali smo ih na neku travu ili brali u teglice. Do kuće bi naravno bile pojedene, nikom nije mišja groznica na pamet padala.
Sjećam se i kako su me tjerali da svako jutro popijem po jedno svježe jaje a meni se uvijek gadilo.
A iz najranijeg djetinjstva se sjećam kako se otimam sa malo starijom rodicom oko neke gumene igračke i da je moja mati na kraju dala tu igračku njoj i da sam ja plakala kao kišna godina zbog toga. Neka beba na tuti je bila u pitanju. Kasnije kad smo pričali o tome nisu mi vjerovali da se sjećam jer sam tada imala oko 1,5 godinu.
A najgora uspomena mi je upala pluća sa 4 godine. Morala sam ostati u bolnici na Gradini. Sjećam se nas sestre nisu uopšte pazile i da su starija djeca stalno dolazila i kinjila nas mlađe, tukli su nas, štipali i čupali za kosu. Najgore je bilo vezivanje za krevet noću i stavljanje pelene. Odvezali bi nas tek pred doručak. Za majke naravno nije bilo mjesta da ostanu. Moji su dolazili svaki dan u posjetu i ja sam plakala i molila ih da me vode kući, na kraju me je mati na potpis izvadila.

Ma mogla bih ja ovako do sutra.

Bome i ti si shejtan bila

....djeces na tresnju pa da dernes s'tresnje kako su meni moji govorili

.....vi ste sejtanali a ja sam morao krave cuvati

....bilo je to sretno i dugo djetinjstvo...neka me tuga uhvati kad se svega sjetim i gledam ovu danasnju djecu i sva su ko roboti i necjerovatno zivcana.....ali takva je njihova sudbina

zikamu · Post by **zikamu** » 12/12/2018 14:40

Prelijepa tema... Neiscrpna... nadam se da bi trbala da dugo, dugo potraje...

zleo · Post by **zleo** » 12/12/2018 14:53

spreca wrote: Bome i ti si shejtan bila ....djeces na tresnju pa da dernes s'tresnje kako su meni moji govorili .....vi ste sejtanali a ja sam morao krave cuvati ....bilo je to sretno i dugo djetinjstvo...neka me tuga uhvati kad se svega sjetim i gledam ovu danasnju djecu i sva su ko roboti i necjerovatno zivcana.....ali takva je njihova sudbina

Nema slađih trešnji od onih koje ubereš sa vrha krošnje. A samo ću ti reći da mi je mati rahmetli učiteljica bila i da sam se uvijek, uvijek morala lijepo ponašati. Kad bih napravila neki belaj odmah joj je ruka išla meni iza uha, za kosu, sve sa osmjehom.
Čuvala sam i ja krave da ne odu u štetu komšijama. Krave su super, jesi li probao koze i ovce čuvati? E to je belaj. Jedna ode vamo, druga tamo, treća se uz šljivu vere, ona ode u baštu... Slom živaca da dobiješ. Ali ja svoje djetinstvo ne bih mijenjala ni za šta. Nismo se u kuću savijali. U komšiluku se ogrebeš za krišku sa kajmakom jer znaš ako kući dođeš nema više napolje.

Loo · Post by **Loo** » 12/12/2018 14:54

zleo wrote:
spreca wrote: Bome i ti si shejtan bila ....djeces na tresnju pa da dernes s'tresnje kako su meni moji govorili .....vi ste sejtanali a ja sam morao krave cuvati ....bilo je to sretno i dugo djetinjstvo...neka me tuga uhvati kad se svega sjetim i gledam ovu danasnju djecu i sva su ko roboti i necjerovatno zivcana.....ali takva je njihova sudbina
Nema slađih trešnji od onih koje ubereš sa vrha krošnje. A samo ću ti reći da mi je mati rahmetli učiteljica bila i da sam se uvijek, uvijek morala lijepo ponašati. Kad bih napravila neki belaj odmah joj je ruka išla meni iza uha, za kosu, sve sa osmjehom.
Čuvala sam i ja krave da ne odu u štetu komšijama. Krave su super, jesi li probao koze i ovce čuvati? E to je belaj. Jedna ode vamo, druga tamo, treća se uz šljivu vere, ona ode u baštu... Slom živaca da dobiješ. Ali ja svoje djetinstvo ne bih mijenjala ni za šta. Nismo se u kuću savijali. U komšiluku se ogrebeš za krišku sa kajmakom jer znaš ako kući dođeš nema više napolje.

sve price

spreca · Post by **spreca** » 12/12/2018 15:18

zleo wrote:
spreca wrote: Bome i ti si shejtan bila ....djeces na tresnju pa da dernes s'tresnje kako su meni moji govorili .....vi ste sejtanali a ja sam morao krave cuvati ....bilo je to sretno i dugo djetinjstvo...neka me tuga uhvati kad se svega sjetim i gledam ovu danasnju djecu i sva su ko roboti i necjerovatno zivcana.....ali takva je njihova sudbina
Nema slađih trešnji od onih koje ubereš sa vrha krošnje. A samo ću ti reći da mi je mati rahmetli učiteljica bila i da sam se uvijek, uvijek morala lijepo ponašati. Kad bih napravila neki belaj odmah joj je ruka išla meni iza uha, za kosu, sve sa osmjehom.
Čuvala sam i ja krave da ne odu u štetu komšijama. Krave su super, jesi li probao koze i ovce čuvati? E to je belaj. Jedna ode vamo, druga tamo, treća se uz šljivu vere, ona ode u baštu... Slom živaca da dobiješ. Ali ja svoje djetinstvo ne bih mijenjala ni za šta. Nismo se u kuću savijali. U komšiluku se ogrebeš za krišku sa kajmakom jer znaš ako kući dođeš nema više napolje.

ja sam cuvao ovce i krave ...ali kod mene su bile velike njive pa to i nije bio neki veliki problem...koza nismo imali....moj otac rahmetli je bio strog i skoro svaki put sam dobio batine ako je on procjenio da sam negdje nesto ukrao

....npr.tudje voce iako smo imali svoje ali tudje sladje.....jednom se okupila nas grupa djece i cuvamo krave i pecemo kukuruze

.....svi mi imamo svoje kukuruze i sad po redu idemo kao u svoj kukuruz da sebi donese da pece....ali shipak...niko neide u svoj kukuruz nego krademo jedan u drugog

.....neko je bio u mom kukuruzu a jasam bio u njegovom kukuruzu

....i tako mi zalozili vatru i pecemo kad ti odnekud moj otac i kaze gdje su tvoji kukuruzi?...ja pkazem on uzeo i gleda i kaze ovo nisu nasi kukuruzi i on me onako za uho povuce i kaze..."raspravicemo kad dodjes veceras kuci"

......dodjem kuci i priznam da sam u Amidze brao kukuruze a kukuruzi jedni pored drugih....natjero me da odem kod amidze i da mu se izvinem i da cu mu vratiti kad kukuruzi sazriju...ali nisam dobio vise batina jer sam priznao

King Theoden · Post by **King Theoden** » 12/12/2018 18:38

Tako se od balkanca pravi insan.
Aferim za babu

dezurni_ucenik · Post by **dezurni_ucenik** » 12/12/2018 20:17

ExNihilo wrote:
dezurni_ucenik wrote:

I da ti suze ne krenu.
Uvijek mi poneka ruka ili noga bile otkinute.

Kod svakoga je to bio problem. Ljepilom rijesis ali samo na krace vrijeme opet otpadne.

MaxPayne wrote:

ljubomoran sam,ja imao neki žnj klon jeftinjak ninja kornjača

Svi smo imali jeftinjak kornjace zato su im i otpadale ruke i noge

. Sjecam da jedino original nindze kornjace prije rata imao jedan komsija ciji stari je bio vojno lice u JNA , pa je meni objasnjavao kkao su jedino original bile nindze sa crnim oklopom. Tad sam kao dijete upoznao pojam i skontao o cemu Nele pjeve u Guzinjom sinu.

dezurni_ucenik · Post by **dezurni_ucenik** » 12/12/2018 20:24

animals · Post by **animals** » 12/12/2018 20:30

Jedan od generacije, inace zijancer zivi bio..
popeo se na hrastic i kaze preskocice na drugi..
prekrsti se prije podviga i skoci..
normala, promasio i spao na zemlju..
kad je ustao,
sav poderan ko da ga je poplava izbacila

dezurni_ucenik · Post by **dezurni_ucenik** » 12/12/2018 20:33

dezurni_ucenik · Post by **dezurni_ucenik** » 12/12/2018 20:36

_BataZiv_0809 wrote:Eurodance muzika na kanalu VIVA kojeg je pod bogzna kakvim okolnostima prenosio zenicki Zetel tamo 1996 ili 1997...ili je to ipak bilo kad smo satelitsku nabavili...

I TVZE i Zetel su pustali spotove eurodance bendova, dr.alban, scatman i ta ekipa i one bravo i the dome koncerte.

Post by **_BataZiv_0809** » 12/12/2018 20:50

dezurni_ucenik wrote:
_BataZiv_0809 wrote:Eurodance muzika na kanalu VIVA kojeg je pod bogzna kakvim okolnostima prenosio zenicki Zetel tamo 1996 ili 1997...ili je to ipak bilo kad smo satelitsku nabavili...

I TVZE i Zetel su pustali spotove eurodance bendova, dr.alban, scatman i ta ekipa i one bravo i the dome koncerte.

Ostao mi je naupecatljiviji Maxxx-Getaway, onaj spot na groblju, snijeg, lik u sesiru....mnogo godina kasnije nadjem da je zenski vokal neka nasa-Samira Besic se zove

ali nije to ona u spotu.

dezurni_ucenik · Post by **dezurni_ucenik** » 12/12/2018 20:54

_BataZiv_0809 wrote:
dezurni_ucenik wrote:
_BataZiv_0809 wrote:Eurodance muzika na kanalu VIVA kojeg je pod bogzna kakvim okolnostima prenosio zenicki Zetel tamo 1996 ili 1997...ili je to ipak bilo kad smo satelitsku nabavili...

I TVZE i Zetel su pustali spotove eurodance bendova, dr.alban, scatman i ta ekipa i one bravo i the dome koncerte.
Ostao mi je naupecatljiviji Maxxx-Getaway, onaj spot na groblju, snijeg, lik u sesiru....mnogo godina kasnije nadjem da je zenski vokal neka nasa-Samira Besic se zove ali nije to ona u spotu.

Sjecam se dobro te pjesme i spota a nisam znao da je nasa pjevala.

Inace ovo se sjecam da se vrtilo na zetelu

Čega se sjećate iz djetinstva?

#226 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#227 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#228 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#229 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#230 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#231 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#232 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#233 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#234 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#235 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#236 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#237 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#238 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#239 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#240 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#241 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#242 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#243 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#244 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#245 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#246 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#247 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#248 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#249 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?

#250 Re: Čega se sjećate iz djetinstva?