Prave turci i "TAVA BÖREĞİ" sto bi s-h i makdonska braca rekli u prevodu: burek od tave.u-pet-deka wrote: ↑16/05/2021 14:23 Vitkan (iz makedonskog) = umotan, rolovan...
Kad sam bio u JNA, u Makedoniji, tada na makedonskom su to zvali: Burek pita so meso, burek pita so spanaḱ itd. Kada bi rekao molim jedan burek odgovor bi bio, koji burek želiš?
To, da Burek samo po sebi je pita sa mesom koji nazivamo samo Burek, je samo u Bosni tako te do neke mjere u Hercegovini. Otstak SFRJ je Burek sa ili Burek pita sa pa sad nabrajaj.
TAVA BÖREĞİ
Sa cime se puni LAVAS BÖREĞİ i kako ga prevode na s-h;
zatim:
- Kuru Yufka Böregi;
-Çarşaf Böreği, ovaj sigurno ne pune carsafom; a pogledaj sta turci pisu.
- sigara böreği ili kalem böreği pune cigarama i kalemovima ;Bosna Hersek'in milli yemekleri arasında yer alan çarşaf böreği, Türklere özgü bir lezzettir. Özellikle Trakya mutfağından eksik olmayan bu besin, Rumeli ve Balkan ülkelerinde de tüketilir. Genellikle beyaz peynir kullanılsa da, lor, ezine veya kaşar peyniri ile farklı versiyonları hazırlanabilir. Kahvaltı ve çay saatlerinde sunulan böreğin yapımında kullanılan yufkanın çok ince olması gerekir. Bu yüzden çarşaf adı verilmiştir. Karbonhidrat ve yağ değeri yüksek olduğu için küçük porsiyonlarda tüketilmesi önerilir. Peki, kahvaltılara çok yakışacak bol peynirli çarşaf böreği nasıl yapılır? Malzemeler hazırsa, nefis lezzeti ve şık sunumuyla ev yapımı çarşaf böreği tarifine geçebiliriz.
-Su böreği, jelte, pune vodom;
-Kürt böreği
-
-Kıymalı Kürdan Böreği, ovaj pune cackalicama;
-Osmanlı Böreği, molim s-h prevod;
-Fincan Böreği
evo kako sam ja nekad pravio findzan burek:
Prave turci burek od: ruza,luka, prase, zute cvekle, sacivice, skembe, crijeva, debelih crijeva itd.
Tacno je da smo dosta toga preuzeli iz turske kuhinje, kao sto su oni preuzeli iz arapske, egipatske, mesopotamijske, grcke. Turska kuhija je velika i zato sto ce jednu vrstu bureka preuzeti od bosanaca i hercegovaca i nazvati ga:
Koliko znam: ne postoje srpski i hrvatski burek u turskoj.
Kada su LJudevit Gaj i Vuk pisali gramatike dolazili su u Hecegovinu da prepisuju. I dan danas damatincima i zagorcima sluzbeni jezik nije i maternji. Isto je i u Srbiji, pirocanci imaju dvajest padezi.
Samo je u BIH bosnjacima, srbima i hrvatima maternji jezik i sluzbeni jezik.