Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderator: anex

User avatar
pojedinac
Posts: 1454
Joined: 02/06/2006 19:02
Contact:

#51 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by pojedinac »

Prof.dr. Ivica Djurok wrote:
.............
Sokci i Bosnjaci su oni pripadnici Hravstkog korpusa za koja je etnicka pripadnost iznimno vazna. Njihov, odnosno nas jezik i nasi obicaji i dan danas jasno pokazuju na geografsko i kulturno podrijetlo. Identitet Sokoca i bosnjaka je specifican u tome da oni svjesni svoje pripadnosti hravtskoj kultrunoj zajednici ali za njih istodobno barem toliko je vazno da su oni Sokci i Bosnjaci. Danas kada politika jako utjece na zivot sviju nas, Sokci i Bosnjaci i nadalje kane cuvati sve ono sto njima pripada, sto ih razlikuje od ostalih.
Budzaklije, Taradzije, Kadije cuvaju svoje pendzere, odzake, bunarice, orasja, cerija. Za njih, za nas to znaci proslost. To je nasa dusa koju nikome ne zelimo dati. Za tu dusu najmilija je ona glazba koja nosi bosanske elemente. .........
Prof.dr. Ivica Djurok wrote:To je nasa dusa koju nikome ne zelimo dati. Za tu dusu najmilija je ona glazba koja nosi bosanske elemente.
:thumbup: :bih: :thumbup: :bih: :thumbup: :bih: :thumbup: :bih:
theTruePath
Posts: 8483
Joined: 26/12/2009 15:23

#52 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by theTruePath »

profesor tu kaze ono sto ja citavo vrijeme govorim,ljudi se smatraju bosnjackim hrvatima
User avatar
Jazz_Junkie
Posts: 3052
Joined: 16/03/2008 22:35
Location: Wien

#53 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by Jazz_Junkie »

Interesantan raskol: jedni im negiraju hrvatstvo, dok ih se true path zeli rijesiti posto su mu Turci "blizi". :lol:
theTruePath
Posts: 8483
Joined: 26/12/2009 15:23

#54 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by theTruePath »

Bunjevci

Image

Bunjevci su jedna od najbrojnijih grana hrvatskoga roda. Vučemo korine od izvornih starih Hrvata. Kolivka nam je zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija.

http://www.bunjevac.com/bunjevci.html
Geronimo81
Posts: 874
Joined: 04/06/2009 14:13

#55 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by Geronimo81 »

Goran_35 wrote:Bunjevci-u Vojvodini su koncno dobili nacionalnost -Bunjevci!A to su zapravo Bosnjaci,katolici samo ih se nasilno pokusalo uvesti u Hrvate,sto naravno nije uspjelo ikao su cak po partijskoj direktivi nasilno popisivani po nacionalnosti kao Hrvati.Preko 100 godina traje njihovo opiranje nasilnim pokusajima da se izjasne kao Hrvati!

Takodjer i Sokci su Bosnjaci - katolici,ali velika vecina ih se ipak izjasnjava kao Hrvati.

Zajednicki im je jezik-starobosanska ikavica.Najpoznatiji Bunjevac je Zvonko Bogdan
Nasilno se pokusalo uvesti :D:D:D:D:D
Pa zar lakse nebi bilo prevesti muslimane koji su se borili na strani hrvata u NDH i dobiti novi par miliona hrvata muslimana.

Kako rekoh i ranije ti si zalutao ovdje pa samo baljezgas bez ikakvi argumenata o nekakvim nasilnim prevođenjem na hrvatstvo

Bunjevci su podjeljeni u vojvodini (samo u vojvodini)na one koji se smatraju hrvatima (velika ih je vecina) i one koji su trazili nacionalnost Bunjevci .Vodeca stranka u Subotici je bila DSHV i vladala je suboticom skupa sa nekakvom mađarskom strankom to je bilo prije par godina sada nemam pojma ko je na vlasti.

Ovaj forum sto ste stavili je smjesan 5 likova na 123 teme i vode se ukrug 3 bunjevaca dokazju ostalim da su zaseban narod.
Sokci,Bošnjaci,Bunjevci vuku korijene iz BiH kao i mnogi hrvati u hrvatskoj ali to neznaci da su Bošnjaci od Filipovica
i da sebe smatraju bosnjacima koji su u bih.
Postavimo pitanje na tom forumu pa da vidimo sta kazu jel pripadaju bosnjackom etnosu U BIH pa da vidimo odgovor.

Doba nacionalni preporoda je proslost i odrađen je katolici su postali Hrvati pravoslavci su postali srbi jer je to tako bilo prije 130 godina kad su se ljudi dijelili na vjere (mada se i danas dijele) muslimani su to preskocili a da nije bilo osmanlija i domaci poslusnika BiH bi imala svoj preporod koji je zagovarao Fra Jukić i vjerovatno bi danas svi bili Bosanci kao i ovi o kojima pricamo ali to se nije desilo pa su i oni kao i ostali katolici se priklonili hrvatskom preporodu .
User avatar
BHCluster
Posts: 23345
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#56 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by BHCluster »

Geronimo81 wrote:
Goran_35 wrote:Bunjevci-u Vojvodini su koncno dobili nacionalnost -Bunjevci!A to su zapravo Bosnjaci,katolici samo ih se nasilno pokusalo uvesti u Hrvate,sto naravno nije uspjelo ikao su cak po partijskoj direktivi nasilno popisivani po nacionalnosti kao Hrvati.Preko 100 godina traje njihovo opiranje nasilnim pokusajima da se izjasne kao Hrvati!

Takodjer i Sokci su Bosnjaci - katolici,ali velika vecina ih se ipak izjasnjava kao Hrvati.

Zajednicki im je jezik-starobosanska ikavica.Najpoznatiji Bunjevac je Zvonko Bogdan
Nasilno se pokusalo uvesti :D:D:D:D:D
Pa zar lakse nebi bilo prevesti muslimane koji su se borili na strani hrvata u NDH i dobiti novi par miliona hrvata muslimana.

Kako rekoh i ranije ti si zalutao ovdje pa samo baljezgas bez ikakvi argumenata o nekakvim nasilnim prevođenjem na hrvatstvo

Bunjevci su podjeljeni u vojvodini (samo u vojvodini)na one koji se smatraju hrvatima (velika ih je vecina) i one koji su trazili nacionalnost Bunjevci .Vodeca stranka u Subotici je bila DSHV i vladala je suboticom skupa sa nekakvom mađarskom strankom to je bilo prije par godina sada nemam pojma ko je na vlasti.

Ovaj forum sto ste stavili je smjesan 5 likova na 123 teme i vode se ukrug 3 bunjevaca dokazju ostalim da su zaseban narod.
Sokci,Bošnjaci,Bunjevci vuku korijene iz BiH kao i mnogi hrvati u hrvatskoj ali to neznaci da su Bošnjaci od Filipovica
i da sebe smatraju bosnjacima koji su u bih.
Postavimo pitanje na tom forumu pa da vidimo sta kazu jel pripadaju bosnjackom etnosu U BIH pa da vidimo odgovor.

Doba nacionalni preporoda je proslost i odrađen je katolici su postali Hrvati pravoslavci su postali srbi jer je to tako bilo prije 130 godina kad su se ljudi dijelili na vjere (mada se i danas dijele) muslimani su to preskocili a da nije bilo osmanlija i domaci poslusnika BiH bi imala svoj preporod koji je zagovarao Fra Jukić i vjerovatno bi danas svi bili Bosanci kao i ovi o kojima pricamo ali to se nije desilo pa su i oni kao i ostali katolici se priklonili hrvatskom preporodu .
To reci im ti sta su oni jer oni sigurno nemaju pojma. :-) :-) :-) :-) :-) :-)
A to sto ti pricas da se desilo prije 130 godina ti pada u vodu a evo ti i cisti primjer kako i sta je radjeno i kako je izgledao taj nacionalni preporod. :-) :-) :-)
Problem nacionalnog pitanja Bunjevaca traje od njevog doselenja u Bajski trokut (Subotica, Sombor i Baja) pa sve do danas.

Povisničar Iványi István o istoriji Subatice u svojoj knjigi “Szabadka varos története, II. Rész. 1892.” piše: “Naseljavanje Bunjevaca u Subaticu i njezinu okolinu datira od 1526 godine, dok drugi povisničari navode da je to 1686 godina.

1686. godine u spisima povisti Subatice se spominju ko njezini stanovnici “romoi kat. Rácok vogy a bunyevácok” i u to vrime čine veliku većinu rimokatoličkog stanovništva. I od tad tokom čitavog povisnog puta našeg naroda, nacionalno pitanje se kobno nadvijalo nad njegovom sudbom. Poznato je da su Bunjevci zajedno sa drugim narodima stvarali države razni društveni uređenja al zauzvrat njevo nacionalno pitanje nikada nije bilo regulisano: propisima, zakonima i međunarodnim standardima.

Da pridstavimo jednom kratkom hronologijom problem bunjevačkog pitanja.

1788. godine na prvom popisu zvanične Austrougarske vlasti Bunjevce nazivaju Ilirima a njev jezik ilirskim. Popisano je 17.043 Ilira.

1850. godine na popisu iste zvanične Austro-Ugarske vlasti Bunjevce nazivaju Dalmati ili Dalmate. Popisano je 13.894 Dalmata.
Na sve ove nazive zvanični vlasti naš bunjevački narod, za sebe je uvik kazao: “Mi smo Bunjevci”.

1880. godine na popisu od isti vlasti Bunjevci su u popisu evidentirani zajedno sa Srbima. Popisano je Bunjevaca i Srba 26.637.

1892. godine na popisu od isti vlasti Bunjevci su u popisu evidentirani zajedno sa Srbima. Popisano je Bunjevaca i Srba 31.824.

1910. godine popisano je 33.390 ostali (t.j. Bunjevaca) odnosno 35,29% (podatak, “Subotica pre i posle oslobođenja, Subotica, 1934.”)

1921. godine popisano je Srbohrvata 60.699 odnosno 66,73% (podatak “izdanje Opšte državne statistike, Sarajevo 1933″) Popis je evidentirao i Pravoslavnih 6746, Rimokatolika 78.494 Mađara 26.749 i dr. Ako se zbrajanju Rimokatolika oduzme broj Mađara, a kod Srbohrvata, Pravoslavnih dobije se broj Bunjevaca 44.999 odnosno 49,47%.

1931. godine na popisu je bilo Bunjevaca 43.832 odnosno 44,29%, (objavljeno u Sarajevu 1932 godine i u Statističkom godišnjaku Kraljevine Jugoslavije 1940. Beograd, februara 1941.g.

1941 godina okupatorska vlast oktobra 1941 god. privata popis iz 1931 god. (objavljeno “Az 1941 evi Nép számlálás -Demográfiái adatok – Kösponti Statisztikai Hivatal, Budapest, 1947.).

Krajom drugog svickog rata (1944 g.), dok je rat još trajo, nama Bunjevcima je sudbina namistila veliku povisnu nepravdu.
06. novembera 1944 g. na narodnom zboru u Subatici i Somboru general Božidar Maslarić u ime CK KPJ govori o rvatstvu Bunjevaca, isto to čini za Božić (25. decembera 1944 g.) general Ivan Rukavina u Tavankutu. To je bilo vrime, kada se nije moglo od bilo koga tražit objašnjenje a pogotovo da se pronikne “šta se iza brda valja”, kad je CK KPJ tako odlučijo. Najmanje se pomišljalo da tako “privođenje Bunjevaca u Rrvate” brez pitanja naroda koji je 1918 g. zajedno sa Srbima Vojvodine dono plebiscitarnu odluku o odcipljenju od Ugarske i priključenju Srbiji. Narod, Bunjevci, je bijo u nevirici. Prvi korak nove vlasti je bio da je naredijo da njim se izbriše iz mozga vikovni nacionalni identitet i ime Bunjevac, te da postanu Rvati, što nisu nikada bili, osim u nikim ekstremnim rvaatskim političkim prvacima, (kojim je svesrdno pomago i dio katoličkog klera).

Danas je to već očigledno, da su manipulacije oko teritorija zemlje i naroda neprekidno tekle. Nastupi i govori pomenuti generala o “hrvatstvu Bunjevaca” govore u prilog tom. Čak je i sam Josip Broz Tito govorio na Osnivačkom kongresu KP Srbije, 08. maja 1945 godine o Bunjevcima. Između ostalog je reko i ovo “Uzimamo naprimjer Vojvodinu. Mi gradimo jedinstvo i bratstvo, ali srpski šovinisti u Vojvodini neće da priznaju Hrvatu da je Hrvat, već ga zovu Bunjevac”. Eto odgovora na pitanje kako i kada je sa najvišeg vrva vlasti oma posli drugog svickog rata dozvoljeno i priporučeno svojatanje Bunjevaca. Sve u svemu, Tito je jednim potezom izbriso i iskorenio sa lica zemlje sve Bunjevce. Sproveo je zbog zakulisni interesa to, što ni tuđinski gospodari nisu mogli kroz vikove. Bunjevci su silom asimilirani.

Za vaku tvrdnju imamo i dokaze. Komuniste su bili taliko osioni da su mislili da će dovika ostat na vlasti pa su iza sebe ostavili i pisani trag ovog nečuvenog zločinstva.

Prilažemo kopiju dekreta koju je Glavni Narodno Oslobodilački Odbor Vojvodine /GNOOV/ broj 1040/1945 od 14. maja 1945.g., Novi Sad uputijo svim Okružnim Narodno Oslobodilačkim Odborima.
Image
GLAVNI NARODNO OSLOBODILAČKI ODBOR
VOJVODINE /GNOOV/
Odaljak za unutrašnje poslove
Broj 1040/1945.
14 maja 1945 godine
Novi Sad.

SVIMA OKRUŽNIM NARODNO OSLOBODILAČKIM ODBORIMA


Dogadja se, da se mnogi Hrvati uvode kao Bunjevci i Šokci u rubrike, gde se označava narodnost, a ne kao Hrvati kao n.pr.: u legitimacije, razne evidencije i spiskove, i to biva često i po njihovom izričitom zahtevu ili po volji i nahodjenju dotičnog činovnika.

Kako bunjevačke i Šokačke narodnosti ne postoje, to vam se naređuje da sve Bunjevce i Šokce imadete tretirati isključivo kao Hrvate bez obzira na njihovu izjavu.
U raznim okruzima i mestima , gde se oni do sada uvedeni kao Šokci i Bunjevci ima se to ispraviti i označiti kao Hrvati naročito u legitimacijama, biračkim spiskovima, putnim dozvolama i raznim drugim spiskovima po narodnosti. U buduće se imaju unositi samo isključivo kao Hrvati. Sve do sada izdate legtimacije i isprave, gde su označeni kao Bunjevci i Šokci, imaju se uništiti i nove izdati, izdavanje novih legitimacija ne sme se ponovo naplaćivati od stranaka.
Stavlja vam se u dužnost da o ovome odmah izvestite sve gradske i sreske, a preko ovih Mesne, da to što pre bezuvetno sprovedu, a vi da se starate, da se ovo svakako izvrši i da o učinjenom izvestite.

Smrt fašizmu – Sloboda narodu !

НАЧЕЛНИК
одељења за унутрашње послове
(u potpisu niki Marinković)


Okružni i Sreski narodno oslobodilački odbori nisu bili lini pa su pripisali dekret i proslidili ga Mesnim narodno oslobodilačkim odborima. Imamo i jednu taku kopiju:
Image

SRESKI NARODNO OSLOBODILAČKI ODBOR
SREZA BAČKOPALANAČKOG
Odaljak za unutrašnje poslove
Broj 1968/1945.
18. maja 1945.
Bačka Palanka

SVIMA MESNIM NARODNO OSLOBODILAČKIM ODBORIMA
Sekciji sa unutrašnje poslove 1-6
Svim Vojnim Stanicama 1-6


Okružni Narodno Oslobodilački Odbor, Otsek za unutrašnje poslove pod I.br.1878 od 16 maja 1945 g. dostavio nam je sledeće:
“Glavni narodno oslobodilački odbor Vojvodine, Odeljenje za unutrašnje poslove pod br.1040/1945. dostavlja sledeće:
Dogadja se da se mnogi Hrvati uvode kao Bunjevci i Šokci u rubrike, gde se označava narodnost, a ne kao Hrvati kao n.pr.u legitimacije, razne evidencije i spiskove, i to biva često i po njihovom izričitom zahtevu ili po volji i nahodjenju dotičnog činovnika.
Kako bunjevačke i Šokačke narodnosti ne postoje, to vam se naređuje da sve Bunjevce i Šokce imadete tretirati isključivo kao Hrvate bez obzira na njihovu izjavu.
U raznim Okruzima i mestima , gde se oni do sada uvedeni kao Šokci i Bunjevci ima se to ispraviti i označiti kao Hrvati naročito u legitimacijama, biračkim spiskovima, putnim dozvolama i raznim drugim spiskovima po narodnosti. U buduće se imaju unositi samo isključivo kao Hrvati. Sve do sada izdate legtimacije i isprave, gde su označeni kao Bunjevci i Šokci, imaju se uništiti i nove izdati, izdavanje novih legitimacija ne sme se ponovo naplaćivati od stranaka.
Stavlja vam se u dužnost da o ovome odmah izvestite sve gradske i sreske, a preko ovih Mesne, da to što pre bezuvetno sprovedu, a vi da se starate, da se ovo svakako izvrši i da o učinjenom izvestite.
Dostavlja vam se prednje radi znanja i izvršenja te izveštaja o učinjenom.
Dostavlja vam se prednje da po istome postupite u celosti te da dostavite izveštaj u svakom slučaju do 24, t.m. bez požurenja. I negativne izveštaje treba podneti.

Smrt fašizmu – Sloboda narodu !

Sekretar, Pretsednik,
Miladin Amidžić (nečitak potpis brez imena)


Nije tribalo tušta čekati. Za dvi-tri nedilje Mesni narodno oslobodilački odbori su izvištavali Sreske narodno oslobodilačke odbore da je naredba izvršena. Imamo kopiju jednog takog izvištaja:
Image

Narodno Oslobodilački odbor
Broj: 1974/1945.
Martonoš 7 juna 1945.

Sreskom Narodno Oslobodilačkom Odboru
/odeljak za unutrašnje poslove/
SENTA


Na Vas broj 3072/1945, izvestavate se da su bunjevacke i sokacke narodnosti po legitimacijama, birackim spiskovima, putnim objavama i raznim drugim spiskovima ispravljeni i uvedeni kao Hrvati.

SMRT FAŠIZMU SLOBODA NARODU

Referent za u.p. Pretsednik MNOO-a
/Čongradac Ljubomir/ /Bajić Ilija/


Održani popisi od strane Saveznog zavoda za statistiku 1948 g. 1953 g. i 1961 g. o nacionalnom sastavu stanovništva, Bunjevcima na svoje izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti nije bilo moguće upisati Bunjevac. Popisivači su upisivali Bunjevce u Hrvate el u ostale.

1971. godine na poseban Zaktiv Bunjevaca iz Subatice, Pokrajinski zavod za statistiku izvršio je obadu podataka iz popisa stanovništva u IV dilu Statističkog biltena br. 7 jula 1971 god. “Pregled broja stanovnika u SAP Vojvodini koji su se u popisu izjasnili kao Bunjevci” – prema popisu 1971 godine – i to iznosi 14.892 odnosno 10,15%.

Osnova za obradu i publikovanje od strane Saveznog zavoda za statistiku izjašnjavanje “Bunjevac i Šokac” svrstani su u grupu “Hrvati”.

Isto se odnosi i na Pokrajinu, opštine i naselja, etnička skupina Bunjevaca svrstana je u “Hrvate”.

1981. godine je identičan princip kod obrade i publikovanja ko i 1971 godine. Broj popisani Bunjevaca je 8.895 odnosno 5,70%.
1991 godine, usvaja se “Zahtev Bunjevačke i Šokačke stranke”, i Savezni zavod za statistiku uvodi šifru i rubriku za upis kod izjašnjavanja nacionalnosti Bunjevac. Broj popisani Bunjevaca je 17.527 odnosno 11,70%.

2002 godine, Broj popisani Bunjevaca je 16.254 odnosno 10,95%.

Napiso: Nikola Babić


Priopravijo i na Bunjevački priveo Ivan Vojnić Kortmiš
Goran_35
Posts: 1382
Joined: 29/12/2005 14:08

#57 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by Goran_35 »

Geronimo81 wrote:
Goran_35 wrote:Bunjevci-u Vojvodini su koncno dobili nacionalnost -Bunjevci!A to su zapravo Bosnjaci,katolici samo ih se nasilno pokusalo uvesti u Hrvate,sto naravno nije uspjelo ikao su cak po partijskoj direktivi nasilno popisivani po nacionalnosti kao Hrvati.Preko 100 godina traje njihovo opiranje nasilnim pokusajima da se izjasne kao Hrvati!

Takodjer i Sokci su Bosnjaci - katolici,ali velika vecina ih se ipak izjasnjava kao Hrvati.

Zajednicki im je jezik-starobosanska ikavica.Najpoznatiji Bunjevac je Zvonko Bogdan
Nasilno se pokusalo uvesti :D:D:D:D:D
Pa zar lakse nebi bilo prevesti muslimane koji su se borili na strani hrvata u NDH i dobiti novi par miliona hrvata muslimana.

Kako rekoh i ranije ti si zalutao ovdje pa samo baljezgas bez ikakvi argumenata o nekakvim nasilnim prevođenjem na hrvatstvo

ja "baljezgam" i to mi jos kaze majstor demagogije i kvazi-historije,hocu reci majstor kvazi-povjesti.BHCluster ti je postavio dokumente-crno na bijelo,ako hoces mogu i ja jos koji?

Naravno ne uklapa se u sablon hrvatsko-srpskog nacionalizma,jer Bunjevci iako katolici nikada nisu prihvatili Hrvatsku naciju.Gledam vas,ukljucujuci i hrabrena-miloradovica i jos par likova.Zaista zalosno ili mozda cak smjesno?"Sve_srpski" ili "sve_hrvatski" univerzum pitanje je sad? :lol:
theTruePath
Posts: 8483
Joined: 26/12/2009 15:23

#58 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by theTruePath »

Nije tacno da nisu,eto ti gore njihov sajt jedan gdje potvrdjuju da su jedan hrvatski narod,,ima jedan dio naroda koji se smatra zasebnom nacijom-Bunjevcima, ali ni njima ne pada na pamet da se smatraju bosnjacima,to im je blisko onako kako su im bliski i kinezi odprilike :-)
User avatar
BHCluster
Posts: 23345
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#59 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by BHCluster »

theTruePath wrote:Nije tacno da nisu,eto ti gore njihov sajt jedan gdje potvrdjuju da su jedan hrvatski narod,,ima jedan dio naroda koji se smatra zasebnom nacijom-Bunjevcima, ali ni njima ne pada na pamet da se smatraju bosnjacima,to im je blisko onako kako su im bliski i kinezi odprilike :-)
I pored dokaza kako su Bunjevci postajli Hrvati ne svojom voljom ti si se odluci da dadnes ovakav odgovor, Ovo je najveca poraz i propast Hrvatskog nacionalnog preporoda koji je trajo od 19. vijeka pa moze se reci i sada traje bezuspjesno dokaz Bunjevci.
theTruePath
Posts: 8483
Joined: 26/12/2009 15:23

#60 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by theTruePath »

BHCluster wrote:
theTruePath wrote:Nije tacno da nisu,eto ti gore njihov sajt jedan gdje potvrdjuju da su jedan hrvatski narod,,ima jedan dio naroda koji se smatra zasebnom nacijom-Bunjevcima, ali ni njima ne pada na pamet da se smatraju bosnjacima,to im je blisko onako kako su im bliski i kinezi odprilike :-)
I pored dokaza kako su Bunjevci postajli Hrvati ne svojom voljom ti si se odluci da dadnes ovakav odgovor, Ovo je najveca poraz i propast Hrvatskog nacionalnog preporoda koji je trajo od 19. vijeka pa moze se reci i sada traje bezuspjesno dokaz Bunjevci.
ja sam bosnjak musliman,samo sam objektivan ;)
detroit-mercy
Posts: 16046
Joined: 07/04/2009 16:54
Location: povis jajca

#61 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by detroit-mercy »

U nas bio jedan Ramo Katolik, u koju grupu bi njega svrstali.............
User avatar
BHCluster
Posts: 23345
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#62 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by BHCluster »

theTruePath wrote:
BHCluster wrote:
theTruePath wrote:Nije tacno da nisu,eto ti gore njihov sajt jedan gdje potvrdjuju da su jedan hrvatski narod,,ima jedan dio naroda koji se smatra zasebnom nacijom-Bunjevcima, ali ni njima ne pada na pamet da se smatraju bosnjacima,to im je blisko onako kako su im bliski i kinezi odprilike :-)
I pored dokaza kako su Bunjevci postajli Hrvati ne svojom voljom ti si se odluci da dadnes ovakav odgovor, Ovo je najveca poraz i propast Hrvatskog nacionalnog preporoda koji je trajo od 19. vijeka pa moze se reci i sada traje bezuspjesno dokaz Bunjevci.
ja sam bosnjak musliman,samo sam objektivan ;)
Ovdje je rijec o Bunjevcima koji kako oni kazu potjecu iz okolici Blagaja rijeke Bune... A o tvojoj objektivnosti se vidi po prilozima u ovom topiku :D
theTruePath
Posts: 8483
Joined: 26/12/2009 15:23

#63 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by theTruePath »

Ja govorim ono sto oni sami za sebe kazu,a svoj nacionalizam prosipaj negdje drugo,ja vala to ne prihvacam.Dakle,ljudi su podjeljeni na hrvate,hrvate-bunjevce i "Bunjevce"---Bosnjacima se niko ne smatra! vecina su hrvati danas
User avatar
BHCluster
Posts: 23345
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#64 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by BHCluster »

theTruePath wrote:Ja govorim ono sto oni sami za sebe kazu,a svoj nacionalizam prosipaj negdje drugo,ja vala to ne prihvacam.Dakle,ljudi su podjeljeni na hrvate,hrvate-bunjevce i "Bunjevce"---Bosnjacima se niko ne smatra! vecina su hrvati danas
Mome nacionalizmu jesi li pogleda svoj postove slucajno pa ih usporedi sa mojim, cinjenice su cinjenice a sada sta ti mislis je druga stvar.

P.S.
A odakle ti Bunjevci poticu? Jer znamo kako su Bunjevci postali Hrvati ono iz dokumenata kore navedenih.
theTruePath
Posts: 8483
Joined: 26/12/2009 15:23

#65 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by theTruePath »

U nas bio jedan Ramo Katolik, u koju grupu bi njega svrstali.............

u nas bio jedan Slobodan musliman

otac mu bio u partiji pa ono kontao treba biti napredno :lol:
theTruePath
Posts: 8483
Joined: 26/12/2009 15:23

#66 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by theTruePath »

BHCluster wrote:
theTruePath wrote:Ja govorim ono sto oni sami za sebe kazu,a svoj nacionalizam prosipaj negdje drugo,ja vala to ne prihvacam.Dakle,ljudi su podjeljeni na hrvate,hrvate-bunjevce i "Bunjevce"---Bosnjacima se niko ne smatra! vecina su hrvati danas
Mome nacionalizmu jesi li pogleda svoj postove slucajno pa ih usporedi sa mojim, cinjenice su cinjenice a sada sta ti mislis je druga stvar.

P.S.
A odakle ti Bunjevci poticu? Jer znamo kako su Bunjevci postali Hrvati ono iz dokumenata kore navedenih.
pa pise ti gore na njihovom sajtu,Hercegovina i Dalmacija
User avatar
BHCluster
Posts: 23345
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#67 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by BHCluster »

theTruePath wrote:
BHCluster wrote:
theTruePath wrote:Ja govorim ono sto oni sami za sebe kazu,a svoj nacionalizam prosipaj negdje drugo,ja vala to ne prihvacam.Dakle,ljudi su podjeljeni na hrvate,hrvate-bunjevce i "Bunjevce"---Bosnjacima se niko ne smatra! vecina su hrvati danas
Mome nacionalizmu jesi li pogleda svoj postove slucajno pa ih usporedi sa mojim, cinjenice su cinjenice a sada sta ti mislis je druga stvar.

P.S.
A odakle ti Bunjevci poticu? Jer znamo kako su Bunjevci postali Hrvati ono iz dokumenata kore navedenih.
pa pise ti gore na njihovom sajtu,Hercegovina i Dalmacija
A zaboravio si i zapadnu Bosnu mozda (ne)namjerno...
User avatar
BHCluster
Posts: 23345
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#68 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by BHCluster »

Poreklo Bunjevaca se može tražiti u procesu etnogeneze buniona, vlaha, pastirskih naroda različitog etničkog ishodišta, koji su, još pre vremena velike seobe naroda, obitavali u planinskim područjima zapadnog Balkana, od severne Albanije do Istre. O tome Mijina knjiga daje opsežnu dokumentaciju.

Istorijski je verodostojno gledište da je početno jezgro formiranja Bunjevaca kao etniciteta, od kojeg bački Bunjevci vode poreklo, sistem Dinarskih planina koji se proteže u Zapadnoj Bosni, Hercegovini, dalmatinskoj Zagori. Pitanje je: Šta je bio razlog da proto-bunjevačka plemena, upravo na tom prostoru, počnu da razvijaju osećanje zajedništva, bunjevačkog identiteta? Odgovor na ovo pitanje sugerišu materijali iz Mijine knjige.



Proces etnokulturnog formiranja Bunjevaca u toj njihovoj prapostojbini, počeo je još pre Otomanske invazije, pod uticajem misionarske aktivnosti franjevaca organizovanih u njihovoj redodržavi Bosni Srebrenoj. Franjevci su dospeli u prapostojbinu Bunjevaca sa misionarskim zadatkom da privedu katoličanstvu narod u Paganiji (Travuniji) i ograniče uticaj grčkog-ortodoksnog i arijanskog hrišćanstva u dalmatinskoj Zagori i Bosni. To je vreme postojanja Bosne pod Kotromanićima, u kojoj je Crkva krstjanska (patarenska, bogumilska, „starovirska“), imala ulogu državne crkve.



Uticaj franjevaca bio je sveobuhvatan, jer su oni nastupali kao privržena narodna inteligencija, što je bunjevački narod učinilo „tvrdim“ katolicima.



Franjevci su delovali kao snažan činilac etnogeneze vlaha u Bunjevce i u vreme Otomanske vladavine Bosnom i celim prostorom bunjevačke prapostojbine, uključujući veći deo Ugarske. Kolika je bila njihova organizaciona, državnička sposobnost, i koliko snažan njihov uticaj među bunjevačkim narodom u 17. veku, pokazuje masovni odziv na iseljavanje 1686. godine, o čemu postoje verodostojni istorijski podaci. Ovaj dokumentovani događaj je od najvećeg značaja za razumevanje etnogeneze bunjevačkog naroda, a posebno bačkih Bunjevaca. Većina Bunjevaca se iselila u zapadni pojas Vojne krajine (Lika, Slavonija) dok se manji deo, oko 28 hiljada, naselio u Bačkoj na prostoru koji je kasnije dobio naziv Bajski trokut. Mijina knjiga pruža istorijski verodostojne podatke o ovom periodu delovanja bosanskih franjevaca u južnoj Ugarskoj (posebno podaci o manastiru u Radni, u Erdelju).



Proces stvaranja etniciteta Bunjevaca iz područja zapadnog Balkana, bio je uznapredovao sredinom 17. veka. Istovremeno, već je otpočeo proces stvaranja hrvatske nacije, koji je donosio kategorizaciju Bunjevaca kao Hrvata. Kako se ovaj proces integracije Bunjevaca u hrvatsku naciju odvijao, o tome malo znamo, ali je rezultat preusmeravanja njihove etnogeneze ka razvijanju hrvatskog nacionalnog identiteta, nesumnjiv. Bunjevci su aktivno učestvovali u stvaranju moderne hrvatske nacije, dajući tom procesu državotvornu elitu (počev od Ante Starčevića). Na toj istorijskoj ulozi Bunjevaca, zatečenih na teritorijama na kojima se rađala moderna hrvatska država, koji su prošli kroz „nacionalnu topionicu“ i postali deo hrvatske nacije, zasniva se poimanje svih Bunjevaca, uključujući bačke Bunjevce, kao a priori Hrvata.

(2)

Doseljavanje katolika, Dalmatinaca i Bosanaca u područje Bajskog trokuta, tokom 17 veka, stvorilo je demografsku kolevku u kojoj se, tokom naredna dva veka, odvijao proces etnogeneze Bunjevaca. Mijo dokumentuje da su doseljenici, oko Budima i Ostrogona, zatekli etnički bliske sunarodnike, kao i institucije bosanskih franjevaca. Kako on dokumentuje, deo tih Ilira i Raca bili su starosedeoci čije poreklo seže do 13 veka, a deo su bili izbeglice pred Turcima, pretežno Srbi, organizovano preseljeni, iz prostora kasnijeg Bajskog trokuta, u okolinu Ostrogona.

Srednjeevropska kultura slovenskog/ ilirskog starosedelačkog stanovništva Budima i okoline, omogućila je genezu dalmatinskih i bosanskih doseljenika sa kraja 17 veka, kao posebnog autohtonog ogranka Bunjevaca. Etnonim Bunjevci doneli su doseljenici Dalmatinci (etnonim Šokci vezuje se sa doseljenicima Bosancima) ali, na osnovu Mijine dokumentacije, prihvatanje imena Bunjevac, kao markera etničkog identiteta, može se povezati sa uticajem zatečenih, autohtonih budimskih Bunjevaca. Ovo saznanje o izvorima autohtonosti bačkih Bunjevaca, vredan je doprinos Mijine knjige.

Drugi izvor autohtonosti bačkih Bunjevaca i, na osnovu toga, razumevanja njihovog kasnog uključivanja u procese izgradnje država- nacija, predstavlja njihova socioekonomska transformacija kao graničara Austrijske imperije i kasnija borba za očuvanje statusa slobodnih zemljovlasnika. Graničarski status doseljenika Bunjevaca i Srba, trajao je samo pola veka. Drugi deo 18 veka Bunjevci i Srbi vode zajedničku borbu za očuvanje privilegija stečenih vojnom službom. Ova politička simbioza Bunjevaca i Srba, koja je trajala i tokom otpora mađarizaciji posle 1867 godine, važna je odlika bačkih Bunjevaca.

(3)

Borba Bunjevaca za opstanak kao etnokulturne zajednice odvijala se na dva fronta. Prvo, otpor za kolektivni opstanak, za kolektivna prava nasuprot asimilacije. Uspeh na tom frontu bio je uslovljen održanjem „salašarskog naroda“, očuvanjem njegovih tradicionalnih vrednosti koje su izgradili franjevci i autentična bunjevačka inteligencija. Drugo, borba na frontu individualne promocije bila je manje uspešna: pojedinci, koji su u Austrijskoj imperiji ostvarili promociju na ugledne plemićke, vojne i činovničke položaje, integrisani su u dominantni etnicitet sa postepenim gubitkom bunjevačkog identiteta. Ovaj proces akulturacije ubrzan je nasilnim metodima asimilacije, posebno građanskog dela Bunjevaca, između 1867 i 1918 godine. U tom periodu najmanje 40 hiljada Bunjevaca je prihvatilo pripadnost mađarskoj naciji. Iz ove mađarizovane populacije bunjevačkog porekla, posle 1921 godine, u vojvođanskom delu Bajskog trokuta, proistekla je ekspanzija samokategorizovanih Hrvata. Mijina knjiga dokumentuje da se ovo kolebanje bunjevačkog identiteta u pomenutom društvenom sloju, pokazalo u remađarizaciji dela Hrvata u vremenu Hortijeve Mađarske između 1941 i 1944 godine. Ovakvo ponašanje se može objasniti na osnovu koncepcije „malog naroda“: egzistencijalno održanje službeničkih, od države dominantne nacije zavisnih socijalnih slojeva, odnosi prevagu nad etnokulturnim identitetom, čiji tradicionalizam ne uspeva da se uklopi u novi istorijski referentni okvir stvaranja država-nacija.

(4)

Naposletku, uspeh administrativne kategorizacije vojvođanskih Bunjevaca i Šokaca kao Hrvata 1945-te godine, i marginalizacija Bunjevaca u Vojvodini, koja traje kroz nekoliko poslednjih decenija, takođe se može tumačiti istom koncepcijom „malog naroda“: egzistencijalni problem odnosi prevagu nad negovanjem i modernizacijom etnokulturnog ideniteta Bunjevaca.
theTruePath
Posts: 8483
Joined: 26/12/2009 15:23

#69 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by theTruePath »

ja citam o njima na njihovom sajtu,i tu sam procitao Hercegovina i Dalmacija
User avatar
BHCluster
Posts: 23345
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#70 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by BHCluster »

theTruePath wrote:ja citam o njima na njihovom sajtu,i tu sam procitao Hercegovina i Dalmacija
Ovo u sazetku naljbolje govori o Bunjevima iz historijskog ugla a ne nacionalistickog mozda je to problem?

Poreklo Bunjevaca se može tražiti u procesu etnogeneze buniona, vlaha, pastirskih naroda različitog etničkog ishodišta, koji su, još pre vremena velike seobe naroda, obitavali u planinskim područjima zapadnog Balkana, od severne Albanije do Istre. O tome Mijina knjiga daje opsežnu dokumentaciju.

Istorijski je verodostojno gledište da je početno jezgro formiranja Bunjevaca kao etniciteta, od kojeg bački Bunjevci vode poreklo, sistem Dinarskih planina koji se proteže u Zapadnoj Bosni, Hercegovini, dalmatinskoj Zagori. Pitanje je: Šta je bio razlog da proto-bunjevačka plemena, upravo na tom prostoru, počnu da razvijaju osećanje zajedništva, bunjevačkog identiteta? Odgovor na ovo pitanje sugerišu materijali iz Mijine knjige.



Proces etnokulturnog formiranja Bunjevaca u toj njihovoj prapostojbini, počeo je još pre Otomanske invazije, pod uticajem misionarske aktivnosti franjevaca organizovanih u njihovoj redodržavi Bosni Srebrenoj. Franjevci su dospeli u prapostojbinu Bunjevaca sa misionarskim zadatkom da privedu katoličanstvu narod u Paganiji (Travuniji) i ograniče uticaj grčkog-ortodoksnog i arijanskog hrišćanstva u dalmatinskoj Zagori i Bosni. To je vreme postojanja Bosne pod Kotromanićima, u kojoj je Crkva krstjanska (patarenska, bogumilska, „starovirska“), imala ulogu državne crkve.



Uticaj franjevaca bio je sveobuhvatan, jer su oni nastupali kao privržena narodna inteligencija, što je bunjevački narod učinilo „tvrdim“ katolicima.



Franjevci su delovali kao snažan činilac etnogeneze vlaha u Bunjevce i u vreme Otomanske vladavine Bosnom i celim prostorom bunjevačke prapostojbine, uključujući veći deo Ugarske. Kolika je bila njihova organizaciona, državnička sposobnost, i koliko snažan njihov uticaj među bunjevačkim narodom u 17. veku, pokazuje masovni odziv na iseljavanje 1686. godine, o čemu postoje verodostojni istorijski podaci. Ovaj dokumentovani događaj je od najvećeg značaja za razumevanje etnogeneze bunjevačkog naroda, a posebno bačkih Bunjevaca. Većina Bunjevaca se iselila u zapadni pojas Vojne krajine (Lika, Slavonija) dok se manji deo, oko 28 hiljada, naselio u Bačkoj na prostoru koji je kasnije dobio naziv Bajski trokut. Mijina knjiga pruža istorijski verodostojne podatke o ovom periodu delovanja bosanskih franjevaca u južnoj Ugarskoj (posebno podaci o manastiru u Radni, u Erdelju).



Proces stvaranja etniciteta Bunjevaca iz područja zapadnog Balkana, bio je uznapredovao sredinom 17. veka. Istovremeno, već je otpočeo proces stvaranja hrvatske nacije, koji je donosio kategorizaciju Bunjevaca kao Hrvata. Kako se ovaj proces integracije Bunjevaca u hrvatsku naciju odvijao, o tome malo znamo, ali je rezultat preusmeravanja njihove etnogeneze ka razvijanju hrvatskog nacionalnog identiteta, nesumnjiv. Bunjevci su aktivno učestvovali u stvaranju moderne hrvatske nacije, dajući tom procesu državotvornu elitu (počev od Ante Starčevića). Na toj istorijskoj ulozi Bunjevaca, zatečenih na teritorijama na kojima se rađala moderna hrvatska država, koji su prošli kroz „nacionalnu topionicu“ i postali deo hrvatske nacije, zasniva se poimanje svih Bunjevaca, uključujući bačke Bunjevce, kao a priori Hrvata.

(2)

Doseljavanje katolika, Dalmatinaca i Bosanaca u područje Bajskog trokuta, tokom 17 veka, stvorilo je demografsku kolevku u kojoj se, tokom naredna dva veka, odvijao proces etnogeneze Bunjevaca. Mijo dokumentuje da su doseljenici, oko Budima i Ostrogona, zatekli etnički bliske sunarodnike, kao i institucije bosanskih franjevaca. Kako on dokumentuje, deo tih Ilira i Raca bili su starosedeoci čije poreklo seže do 13 veka, a deo su bili izbeglice pred Turcima, pretežno Srbi, organizovano preseljeni, iz prostora kasnijeg Bajskog trokuta, u okolinu Ostrogona.

Srednjeevropska kultura slovenskog/ ilirskog starosedelačkog stanovništva Budima i okoline, omogućila je genezu dalmatinskih i bosanskih doseljenika sa kraja 17 veka, kao posebnog autohtonog ogranka Bunjevaca. Etnonim Bunjevci doneli su doseljenici Dalmatinci (etnonim Šokci vezuje se sa doseljenicima Bosancima) ali, na osnovu Mijine dokumentacije, prihvatanje imena Bunjevac, kao markera etničkog identiteta, može se povezati sa uticajem zatečenih, autohtonih budimskih Bunjevaca. Ovo saznanje o izvorima autohtonosti bačkih Bunjevaca, vredan je doprinos Mijine knjige.

Drugi izvor autohtonosti bačkih Bunjevaca i, na osnovu toga, razumevanja njihovog kasnog uključivanja u procese izgradnje država- nacija, predstavlja njihova socioekonomska transformacija kao graničara Austrijske imperije i kasnija borba za očuvanje statusa slobodnih zemljovlasnika. Graničarski status doseljenika Bunjevaca i Srba, trajao je samo pola veka. Drugi deo 18 veka Bunjevci i Srbi vode zajedničku borbu za očuvanje privilegija stečenih vojnom službom. Ova politička simbioza Bunjevaca i Srba, koja je trajala i tokom otpora mađarizaciji posle 1867 godine, važna je odlika bačkih Bunjevaca.

(3)

Borba Bunjevaca za opstanak kao etnokulturne zajednice odvijala se na dva fronta. Prvo, otpor za kolektivni opstanak, za kolektivna prava nasuprot asimilacije. Uspeh na tom frontu bio je uslovljen održanjem „salašarskog naroda“, očuvanjem njegovih tradicionalnih vrednosti koje su izgradili franjevci i autentična bunjevačka inteligencija. Drugo, borba na frontu individualne promocije bila je manje uspešna: pojedinci, koji su u Austrijskoj imperiji ostvarili promociju na ugledne plemićke, vojne i činovničke položaje, integrisani su u dominantni etnicitet sa postepenim gubitkom bunjevačkog identiteta. Ovaj proces akulturacije ubrzan je nasilnim metodima asimilacije, posebno građanskog dela Bunjevaca, između 1867 i 1918 godine. U tom periodu najmanje 40 hiljada Bunjevaca je prihvatilo pripadnost mađarskoj naciji. Iz ove mađarizovane populacije bunjevačkog porekla, posle 1921 godine, u vojvođanskom delu Bajskog trokuta, proistekla je ekspanzija samokategorizovanih Hrvata. Mijina knjiga dokumentuje da se ovo kolebanje bunjevačkog identiteta u pomenutom društvenom sloju, pokazalo u remađarizaciji dela Hrvata u vremenu Hortijeve Mađarske između 1941 i 1944 godine. Ovakvo ponašanje se može objasniti na osnovu koncepcije „malog naroda“: egzistencijalno održanje službeničkih, od države dominantne nacije zavisnih socijalnih slojeva, odnosi prevagu nad etnokulturnim identitetom, čiji tradicionalizam ne uspeva da se uklopi u novi istorijski referentni okvir stvaranja država-nacija.

(4)

Naposletku, uspeh administrativne kategorizacije vojvođanskih Bunjevaca i Šokaca kao Hrvata 1945-te godine, i marginalizacija Bunjevaca u Vojvodini, koja traje kroz nekoliko poslednjih decenija, takođe se može tumačiti istom koncepcijom „malog naroda“: egzistencijalni problem odnosi prevagu nad negovanjem i modernizacijom etnokulturnog ideniteta Bunjevaca.
User avatar
zemomak
Posts: 1686
Joined: 30/08/2008 14:47

#71 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by zemomak »

xrvati i srbi kao nacije predstavljaju mix najmanje 5 - 6 razlicitix naroda :)
theTruePath
Posts: 8483
Joined: 26/12/2009 15:23

#72 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by theTruePath »

zemomak wrote:xrvati i srbi kao nacije predstavljaju mix najmanje 5 - 6 razlicitix naroda :)


zasto x umjesto h?
Geronimo81
Posts: 874
Joined: 04/06/2009 14:13

#73 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by Geronimo81 »

BH rekao sam ti ranije da su podjeljeni na bunjevce(novu naciju ) i na hrvate bunjevce stim da je daleko vise oni koji sebe smatraju hrvatom.Lijepis mi nekakve dokumente o povijesnom desavanju a sine dragi danas je demokratija i mozes da se izjasnis i da si konj ako ti daju tu opciju ali ipak velika vecina bunjevaca se izjasnjava da su hrvati u cemu je sada problem ? Nacionalni preporodi su rađeni na bazi vjere katolici su postali hrvati a pravoslavci srbi i to je tako islo.Da su dozvolili novu naciju bunjevci kad su poceli i ovi preporodi sigurno bi bili svi bunjevci isto tako da su robovi otomanskog carstva dozvolili preporod u BiH sigurno bi danas svi u BiH bili bosanci ali to tako nije bilo.
Nemoras mi lijepiti sa njihove stranice mogu da se izjasne kako zele i nek se izjasne ali i dalje ih se velika vecina izjasnjava da su hrvati i tu nista nije sporno
Geronimo81
Posts: 874
Joined: 04/06/2009 14:13

#74 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by Geronimo81 »

Goran_35 wrote:
Geronimo81 wrote:
Goran_35 wrote:Bunjevci-u Vojvodini su koncno dobili nacionalnost -Bunjevci!A to su zapravo Bosnjaci,katolici samo ih se nasilno pokusalo uvesti u Hrvate,sto naravno nije uspjelo ikao su cak po partijskoj direktivi nasilno popisivani po nacionalnosti kao Hrvati.Preko 100 godina traje njihovo opiranje nasilnim pokusajima da se izjasne kao Hrvati!

Takodjer i Sokci su Bosnjaci - katolici,ali velika vecina ih se ipak izjasnjava kao Hrvati.

Zajednicki im je jezik-starobosanska ikavica.Najpoznatiji Bunjevac je Zvonko Bogdan
Nasilno se pokusalo uvesti :D:D:D:D:D
Pa zar lakse nebi bilo prevesti muslimane koji su se borili na strani hrvata u NDH i dobiti novi par miliona hrvata muslimana.

Kako rekoh i ranije ti si zalutao ovdje pa samo baljezgas bez ikakvi argumenata o nekakvim nasilnim prevođenjem na hrvatstvo

ja "baljezgam" i to mi jos kaze majstor demagogije i kvazi-historije,hocu reci majstor kvazi-povjesti.BHCluster ti je postavio dokumente-crno na bijelo,ako hoces mogu i ja jos koji?

Naravno ne uklapa se u sablon hrvatsko-srpskog nacionalizma,jer Bunjevci iako katolici nikada nisu prihvatili Hrvatsku naciju.Gledam vas,ukljucujuci i hrabrena-miloradovica i jos par likova.Zaista zalosno ili mozda cak smjesno?"Sve_srpski" ili "sve_hrvatski" univerzum pitanje je sad? :lol:
A golemo nisu prihvatili :) pa koji k... ih se toliko smatra hrvatima kao i Bosnjaka i Šokaca kad nisu prihvatili.okle toliko hrvata u Vojvodini ?
User avatar
BHCluster
Posts: 23345
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#75 Re: Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Post by BHCluster »

Geronimo81 wrote: A golemo nisu prihvatili :) pa koji k... ih se toliko smatra hrvatima kao i Bosnjaka i Šokaca kad nisu prihvatili.okle toliko hrvata u Vojvodini ?
Da nebi polemisali odgovor su ti ti isti Bunjevci dali u ovoj formi:
Ovo u sazetku naljbolje govori o Bunjevima iz historijskog ugla a ne nacionalistickog mozda je to problem?

Poreklo Bunjevaca se može tražiti u procesu etnogeneze buniona, vlaha, pastirskih naroda različitog etničkog ishodišta, koji su, još pre vremena velike seobe naroda, obitavali u planinskim područjima zapadnog Balkana, od severne Albanije do Istre. O tome Mijina knjiga daje opsežnu dokumentaciju.

Istorijski je verodostojno gledište da je početno jezgro formiranja Bunjevaca kao etniciteta, od kojeg bački Bunjevci vode poreklo, sistem Dinarskih planina koji se proteže u Zapadnoj Bosni, Hercegovini, dalmatinskoj Zagori. Pitanje je: Šta je bio razlog da proto-bunjevačka plemena, upravo na tom prostoru, počnu da razvijaju osećanje zajedništva, bunjevačkog identiteta? Odgovor na ovo pitanje sugerišu materijali iz Mijine knjige.



Proces etnokulturnog formiranja Bunjevaca u toj njihovoj prapostojbini, počeo je još pre Otomanske invazije, pod uticajem misionarske aktivnosti franjevaca organizovanih u njihovoj redodržavi Bosni Srebrenoj. Franjevci su dospeli u prapostojbinu Bunjevaca sa misionarskim zadatkom da privedu katoličanstvu narod u Paganiji (Travuniji) i ograniče uticaj grčkog-ortodoksnog i arijanskog hrišćanstva u dalmatinskoj Zagori i Bosni. To je vreme postojanja Bosne pod Kotromanićima, u kojoj je Crkva krstjanska (patarenska, bogumilska, „starovirska“), imala ulogu državne crkve.



Uticaj franjevaca bio je sveobuhvatan, jer su oni nastupali kao privržena narodna inteligencija, što je bunjevački narod učinilo „tvrdim“ katolicima.



Franjevci su delovali kao snažan činilac etnogeneze vlaha u Bunjevce i u vreme Otomanske vladavine Bosnom i celim prostorom bunjevačke prapostojbine, uključujući veći deo Ugarske. Kolika je bila njihova organizaciona, državnička sposobnost, i koliko snažan njihov uticaj među bunjevačkim narodom u 17. veku, pokazuje masovni odziv na iseljavanje 1686. godine, o čemu postoje verodostojni istorijski podaci. Ovaj dokumentovani događaj je od najvećeg značaja za razumevanje etnogeneze bunjevačkog naroda, a posebno bačkih Bunjevaca. Većina Bunjevaca se iselila u zapadni pojas Vojne krajine (Lika, Slavonija) dok se manji deo, oko 28 hiljada, naselio u Bačkoj na prostoru koji je kasnije dobio naziv Bajski trokut. Mijina knjiga pruža istorijski verodostojne podatke o ovom periodu delovanja bosanskih franjevaca u južnoj Ugarskoj (posebno podaci o manastiru u Radni, u Erdelju).



Proces stvaranja etniciteta Bunjevaca iz područja zapadnog Balkana, bio je uznapredovao sredinom 17. veka. Istovremeno, već je otpočeo proces stvaranja hrvatske nacije, koji je donosio kategorizaciju Bunjevaca kao Hrvata. Kako se ovaj proces integracije Bunjevaca u hrvatsku naciju odvijao, o tome malo znamo, ali je rezultat preusmeravanja njihove etnogeneze ka razvijanju hrvatskog nacionalnog identiteta, nesumnjiv. Bunjevci su aktivno učestvovali u stvaranju moderne hrvatske nacije, dajući tom procesu državotvornu elitu (počev od Ante Starčevića). Na toj istorijskoj ulozi Bunjevaca, zatečenih na teritorijama na kojima se rađala moderna hrvatska država, koji su prošli kroz „nacionalnu topionicu“ i postali deo hrvatske nacije, zasniva se poimanje svih Bunjevaca, uključujući bačke Bunjevce, kao a priori Hrvata.

(2)

Doseljavanje katolika, Dalmatinaca i Bosanaca u područje Bajskog trokuta, tokom 17 veka, stvorilo je demografsku kolevku u kojoj se, tokom naredna dva veka, odvijao proces etnogeneze Bunjevaca. Mijo dokumentuje da su doseljenici, oko Budima i Ostrogona, zatekli etnički bliske sunarodnike, kao i institucije bosanskih franjevaca. Kako on dokumentuje, deo tih Ilira i Raca bili su starosedeoci čije poreklo seže do 13 veka, a deo su bili izbeglice pred Turcima, pretežno Srbi, organizovano preseljeni, iz prostora kasnijeg Bajskog trokuta, u okolinu Ostrogona.

Srednjeevropska kultura slovenskog/ ilirskog starosedelačkog stanovništva Budima i okoline, omogućila je genezu dalmatinskih i bosanskih doseljenika sa kraja 17 veka, kao posebnog autohtonog ogranka Bunjevaca. Etnonim Bunjevci doneli su doseljenici Dalmatinci (etnonim Šokci vezuje se sa doseljenicima Bosancima) ali, na osnovu Mijine dokumentacije, prihvatanje imena Bunjevac, kao markera etničkog identiteta, može se povezati sa uticajem zatečenih, autohtonih budimskih Bunjevaca. Ovo saznanje o izvorima autohtonosti bačkih Bunjevaca, vredan je doprinos Mijine knjige.

Drugi izvor autohtonosti bačkih Bunjevaca i, na osnovu toga, razumevanja njihovog kasnog uključivanja u procese izgradnje država- nacija, predstavlja njihova socioekonomska transformacija kao graničara Austrijske imperije i kasnija borba za očuvanje statusa slobodnih zemljovlasnika. Graničarski status doseljenika Bunjevaca i Srba, trajao je samo pola veka. Drugi deo 18 veka Bunjevci i Srbi vode zajedničku borbu za očuvanje privilegija stečenih vojnom službom. Ova politička simbioza Bunjevaca i Srba, koja je trajala i tokom otpora mađarizaciji posle 1867 godine, važna je odlika bačkih Bunjevaca.

(3)

Borba Bunjevaca za opstanak kao etnokulturne zajednice odvijala se na dva fronta. Prvo, otpor za kolektivni opstanak, za kolektivna prava nasuprot asimilacije. Uspeh na tom frontu bio je uslovljen održanjem „salašarskog naroda“, očuvanjem njegovih tradicionalnih vrednosti koje su izgradili franjevci i autentična bunjevačka inteligencija. Drugo, borba na frontu individualne promocije bila je manje uspešna: pojedinci, koji su u Austrijskoj imperiji ostvarili promociju na ugledne plemićke, vojne i činovničke položaje, integrisani su u dominantni etnicitet sa postepenim gubitkom bunjevačkog identiteta. Ovaj proces akulturacije ubrzan je nasilnim metodima asimilacije, posebno građanskog dela Bunjevaca, između 1867 i 1918 godine. U tom periodu najmanje 40 hiljada Bunjevaca je prihvatilo pripadnost mađarskoj naciji. Iz ove mađarizovane populacije bunjevačkog porekla, posle 1921 godine, u vojvođanskom delu Bajskog trokuta, proistekla je ekspanzija samokategorizovanih Hrvata. Mijina knjiga dokumentuje da se ovo kolebanje bunjevačkog identiteta u pomenutom društvenom sloju, pokazalo u remađarizaciji dela Hrvata u vremenu Hortijeve Mađarske između 1941 i 1944 godine. Ovakvo ponašanje se može objasniti na osnovu koncepcije „malog naroda“: egzistencijalno održanje službeničkih, od države dominantne nacije zavisnih socijalnih slojeva, odnosi prevagu nad etnokulturnim identitetom, čiji tradicionalizam ne uspeva da se uklopi u novi istorijski referentni okvir stvaranja država-nacija.

(4)

Naposletku, uspeh administrativne kategorizacije vojvođanskih Bunjevaca i Šokaca kao Hrvata 1945-te godine, i marginalizacija Bunjevaca u Vojvodini, koja traje kroz nekoliko poslednjih decenija, takođe se može tumačiti istom koncepcijom „malog naroda“: egzistencijalni problem odnosi prevagu nad negovanjem i modernizacijom etnokulturnog ideniteta Bunjevaca.
Imas i hrpu dokumenata gore kako su Bunjevci postajali Hrvati, to jeste neki a neki nisu mozda je to problem da se neki Katolik sa ovih podrucja ne osjeca hrvatom nego Bunjevcem u ovom konkretnom slucaju... Kako su se samo mogli usuditi...
Post Reply