kamen spoticanja wrote:JohnnyS wrote:Kad se nekome ne sviđa uređenje BiH, država BiH općenito, himna, zastava, šta ja znam, uvijek se nađe forumskih dušebrižnika koji se nacrtaju i zborno kažu: "Kome se ne sviđa BiH, nek se isele iz nje".
Gdje su sada da kažu ovima kojima smeta radni petak, a nerdna nedjelja da kažu: "Ako vam se ne sviđa, promijenite kontinent"

Samo jedno pitanje tebi i svim ostalim koji ovako redaju stvari
Dakle sta mislis zasto su bas subota i nedelja neradni dani?
NEDELjA I SUBOTA U SVETOM PISMU- Pravoslavni odgovor
http://www.svetosavlje.org/biblioteka/A ... ekte05.htm
KATOLICI SE NE MOGU DOGOVORITI DA LI JE PAK SUBOTA VAŽNIJA OD NEDJELJE ILI OBRATNO
Katolički odgovor:
"Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom. To biva prema apostolskoj predaji koja potječe od samog dana uskrsnuća Kristova".Dan Kristova uskrsnuća u isti je mah "prvi dan tjedna", spomen-čin prvog dana stvaranja, i "osmi dan" u
koji Krist, poslije "počinka" velike subote, započinje dan "što ga ucini Gospodin", "dan koji ne pozna zalaza".
Adventisti priznaju da je starozavjetni Zakon ispunjen u životu i uskrsnuću Isusa Krista, ali smatraju da tu ipak ne spada zakon obdržavanja subote.
Subota nije bila samo dan odmora kao primjer Božjeg odmora u stvaranju, već i dan sjećanja na sve što je Jahve učinio da izbavi Izrael iz Egipta i na sklapanje saveza i Zakona na brdu Sinaj. To je uistinu bio Dan Gospodnji!
Međutim po tom Zakonu nitko se nije spasio, i Isusovim uskrsnućem u nedjelju započinje novo stvaranje, izbavljenje od grijeha i smrti, i sklapa se novi savez kada Krist pobijedivši smrt daje obećanje vječnog života. Nedjelja je ispunjenje subote Starog Zavjeta.
U Novom Zavjetu vidimo da se poslije uskrsnuća apostoli sastaju u nedjelju, lome kruh i sakupljaju milostinju:
"U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati, probesjedi sve do ponoći" (Dj 20,7)
"U pogledu sabiranja za svete, i vi činite kako odredih crkvama galacijskim. Svakoga prvog dana u tjednu neka svaki od vas kod sebe na stranu stavlja i skuplja što uzmogne da se ne sabire istom kada dođem." (1 Kor 16,1-2)
"I uvečer toga istog dana, prvog u tjednu, dok su učenici u strahu od Židova bili zatvorili vrata, dođe Isus, stane u sredinu i reče im: "Mir vama!" " (Iv 20,19)
"I nakon osam dana bijahu njegovi učenici opet unutra, a s njima i Toma. Vrata bijahu zatvorena, a Isus dođe, stade u sredinu i reče: "Mir vama!" " (Iv 20,26)
"Prvoga dana u tjednu, veoma rano, dođoše one na grob ..." (Lk 24,1) "I gle, dvojica su od njih toga istog dana putovala u selo koje se zove Emaus, ..." (Lk 24,13) "Dok bijaše s njima za stolom, uze kruh, izreče blagoslov, razlomi te im davaše." (Lk 24, 30) "U isti se čas digoše i vratiše u Jeruzalem. Nađoše okupljenu jedanaestoricu i one koji bijahu s njima" (Lk 24,33)
Ivan u Otkrivenju piše (Otk 1, 9-10): "Ja, Ivan, brat vaš i suzajedničar u nevolji, kraljevstvu i postojanosti, u Isusu: bijah na otoku zvanu Patmos radi riječi Božje i svjedočanstva Isusova. Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji "(na grčkom je to Kyriake hemera i označavao je nedjelju)
Adventisti misle da je Pavao obdržavao i dalje subote, jer piše da je išao u sinagogu u subotu. Međutim, pravi razlog subotnjeg odlaska u sinagogu bio je propovjedanje Evanđelja Židovima, a ne održavanju subote kao zakona (spominje se na više mjesta: Dj 13, 14-44, Dj 16, 13-14, Dj 17, 2-4, Dj 18, 4). "Svake je pak subote raspravljao u sinagogi i uvjeravao Židove i Grke"
U tadašnjim okolnostima čak ne bi ni bilo moguće lomiti kruh u sinagogama i blagovati tijelo i krv Kristovu, jer Židovi koji su i dalje držali svoje zakone nisu bili otvoreni tome.
"Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo" (Kol 2, 16)
Kršćane su Židovi sudili zbog toga što su jeli, zbog blagdana i subota.
Pavao ukorava ideju ponovnog vraćanja na te židovske običaje:
"Ali sada kad ste spoznali Boga - zapravo, kad je Bog spoznao vas - kako se sad opet vraćate k nemoćnim i bijednim počelima i opet im, ponovno, hoćete robovati? Dane pomno opslužujete, i mjesece, i vremena, i godine! Sve se bojim za vas! Da se možda nisam uzalud trudio oko vas!" (Gal 4, 9-11,)
Jasno je dakle da nedjelju nije uveo Konstantin 320g. Naprotiv, mnogi kršćani tog vremena izvještavaju o sastajanju prvih kršćana u nedjelju:
Sv. Ignacije Antiohijski upozorava 107g.:
"Jer ako još živimo po židovskom Zakonu, obznanjujemo da nismo primili milost. Ako su dakle, oni koji su otkupljeni od negdašnjih propisa, došli do nove nade, više ne obdržavaju subotu, već žive u svetkovanju Dana Gospodnjeg, u kojem je i naš život blagoslovljen po njemu i njegovoj smrti."
Sv. Justin piše 155g.: "I u dan zvan nedjelja svi koji žive u gradovima sakupljali su se zajedno na jednom mjestu i čitali zapise apostola ili proroka koliko god je vrijeme dopuštalo ..." (dalje se još opisuje lomljenje kruha i sakupljanje milostinje).