Reforma ustava i policije

[nokia6170]

...

[nokia6170]

za domacina:

pa cemu onda tri eksluzivne etnicke regije i federalizacija na tom principu ako pricas o konstitutivnosti naroda na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine? Zar ti etnicki teritorijalni eksluzivitet malo ne kontrira tvojoj prici o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH...mada bih, usput, volio da mi pojasnis malo tu konstitutivnost i na koji nacin je obezbjediti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

[halo_ba]

Joj , sto volim ove cetnike namazane demokratskim bojama.....
svako malo se pojavi jedan. A onda se zagrebe po boji, malo isprovocira...
i odmah pocnu nozevi i zice.....

[blah blah]

Gledam na vjestima, vazda neka tri principa ... tri principa ovo ... tri principa ono ... bogati, znal ko sta su ta TRI PRINCIPA OKO POLICIJE?

Ima li iko pojma, ili ste samo puni suplje, kao i obicno? Ponavljam pitanje ...

[Maraschino]

Gledam na vjestima, vazda neka tri principa ... tri principa ovo ... tri principa ono ... bogati, znal ko sta su ta TRI PRINCIPA OKO POLICIJE?

Ima li iko pojma, ili ste samo puni suplje, kao i obicno? Ponavljam pitanje ...

Tri principa = tri prazne vrece nista

neka puni sta kome volja

mislim da sam bio plaho konstruktivan

[Nancy Drew]

...

[blah blah]

nancika, procitaj pa prepricaj

Reforma policije: Ekspertno tumačenje Silajdžićevog odbijanja OHR-ovog prijedloga



Tri evropska principa ili Lajčakova neprincipijelnost?


Savjetnik za pravna i ustavna pitanja člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića ukazuje da je prijedlog visokog predstavnika Miroslava Lajčaka u suprotnosti sa svim prethodnim zaključcima o primjeni tri evropska principa u reformi policije u Bosni i Hercegovini

Iako su pokušaji da se u Bosni i Hercegovini izvrši reforma policije započeli prije više od tri godine, do danas nije postignut bilo kakav konačni dogovor o tom pitanju. Na reformu policije uloženo je nekoliko desetina hiljada sati rada vrhunskih domaćih i stranih eksperata, još puno veća količina novca, a materijalni, politički i psihološki gubitak koji je Bosna i Hercegovina pretrpjela zbog konstantnog odlaganja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je nemjerljiv. Krivica leži isključivo u političarima iz Republike Srpske, i odbijanje najnovijeg OHR-ovog prijedloga od strane Stranke za BiH i SDA samo potencira tu činjenicu.

Dejtonski sporazum, koji je od Bosne i Hercegovine napravio jedinu zemlju u svijetu sa dvije potpuno nezavisne vojne formacije, nije ni pokušao objediniti različite policijske strukture pod jedinstvenu državnu komandu. Potreba za restruktuiranjem policije u Bosni i Hercegovini, dakle, postoji od samog završetka rata, a potvrda ove konstatacije ne mora se tražiti dalje od činjenice da se gotovo svaka krađa automobila uspješno završavala prelaskom entitetske linije. Štaviše, s obzirom da je jedina uspješno izvedena akcija policije Republike Srpske u vezi sa genocidom u Srebrenici počinjena upravo u julu 1995. godine, rok valjanosti trenutnih policijskih struktura je odavno istekao.

Napuštanje Martensovog izvještaja Bez obzira na bezbroj takvih i sličnih nedostataka tih struktura, međunarodna zajednica se počela baviti reformom policije tek kada je postalo jasno da u odsustvu takve reforme Bosna i Hercegovina ne može ni formalno krenuti na put evropskih integracija. Međutim, dok su evropske integracije na početku procesa reforme policije bile samo povod za kreiranje funkcionalne policije u Bosni i Hercegovini, epilog tog procesa počinje poprimati primjese Potemkinovog sela. Kao što je podlegla nacionalističkim opiranjima Beograda, ustvrdivši da princip "saradnje" sa Tribunalom u Haagu može imati bezbroj značenja, Evropska unija je "reformu" policije u Bosni i Hercegovini pretvorila u fluidan koncept koji može biti proveden na gotovo bilo koji način na koji pristane Republika Srpska.

Ozbiljan pristup reformi policije u Bosni i Hercegovini zvanično je započeo objavljivanjem Martensovog izvještaja o restruktuiranju policije. Taj dokument od 276 stranica je postavio sve temelje profesionalne policije na nivou Bosne i Hercegovine, rukovodeći se u svim pitanjima isključivo stručnim i tehničkim kriterijima, a pogotovo u vezi sa budžetom, zakonodavstvom, te operativnim policijskim regijama. Taj izvještaj je, između ostalog, jasno istakao da:

- ne mogu postojati entitetske i kantonalne policije, te da lokalne policijske oblasti moraju biti uspostavljenje po kriterijima efikasnosti, funkcionalnosti i profesionalnosti, i da

- entitetske i kantonalne linije ne mogu biti prepreka uspostavi (na ovim kriterijima) lokalnih policijskih oblasti.

Iako je vlašićki dogovor o reformi policije bio potpisan ne samo od strane predstavnika svih relevantnih političkih stranaka već i ratificiran u oba entitetska parlamenta, političke stranke iz Republike Srpske odbile su da taj dogovor sprovedu. Stranke iz Federacije, s druge strane, pristajale su na sve naknadne prijedloge međunarodne zajednice, iako su svi ti prijedlozi znatno odstupali od prethodno dogovorenih rješenja. Izvještaj Direkcije za reformu policije s konca 2006. godine je samo posljednji u nizu takvih primjera.

Dolazak Miroslava Lajčaka na čelo OHR-a stvorio je nadu da će reforma policije u Bosni i Hercegovini konačno ugledati svjetlo dana. Energičan i odlučan pristup novog visokog predstavnika ka ovom problemu signalizirao je spremnost međunarodne zajednice da se konačno odupre opstrukcijama iz manjeg bh. entiteta. Međutim, Protokol koji je visoki predstavnik obznanio prošle sedmice ide isključivo u pravcu nagrađivanja takvih opstrukcija. Ovaj Protokol gotovo ni u jednom svom dijelu ne predstavlja reformu postojećih policijskih struktura u Bosni i Hercegovini, već, de facto, zadržava postojeće stanje i u potpunosti odstupa od sva tri principa Evropske unije.

Kao takav, ovaj prijedlog predstavlja potpuno novi nacrt koji iznosi elemente za potpuno nove političke pregovore i koji potpuno odstupa od kontinuiteta dosadašnjeg rada. Dok su prijedlozi s kraja 2006. i početka 2007. godine uglavnom odstupali od samo jednog evropskog principa, ovaj najnoviji prijedlog dovodi u pitanje sva tri principa, te kao takav ne može dovesti do funkcionalne policije sposobne da Bosnu i Hercegovinu uvede u evropske integracije.

Naime, prvi evropski princip nalaže da se sve zakonodavne i budžetske nadležnosti za sva pitanja policije moraju nalaziti na državnom nivou. OHR-ov Protokol, međutim, predviđa da nacrte budžeta za sve lokalne policijske oblasti u Republici Srpskoj utvrđuje Narodna skupština RS-a, a u kantonima skupštine kantona. Ti nacrti se potom prosljeđuju Kolegiju Ministarstva sigurnosti BiH koji te nacrte usvaja konsenzusom ili većinom koja mora uključivati kako predstavnika svakog entiteta, tako i predstavnika svakog konstitutivnog naroda.

S obzirom da članove Kolegija imenuju vlade entiteta i Brčko Distrikta, ova odredba bi u praksi dovela do situacije da "račun" koji Republika Srpska ispostavi državi za svoje policijske oblasti mora biti isplaćen bez bilo kakvih izmjena. Nacrt budžeta, dakle, usvajaju Skupština RS-a, odnosno kantona, a taj nacrt potom mora biti potvrđen od strane entitetskih predstavnika u tijelu koje samo formalno funkcioniše na državnom nivou. Stoga, u budžetu Bosne i Hercegovine stavka finansiranja lokalnih policijskih oblasti će jednostavno predstavljati mehanički zbir odluka Skupštine RS-a, te kantonalnih skupština, pogotovo s obzirom da Parlamentarna skupština BiH, niti jedno drugo državno tijelo, neće imati utjecaj na izvršenje ovih sredstava.

S druge strane, glas jednog člana Kolegija iz reda, primjera radi, hrvatskog naroda, makar on bio imenovan od strane Vlade RS-a ili od strane bošnjačkih stranaka iz Federacije, bi bio dovoljan da ospori budžet dostavljen od strane većinsko-hrvatskog kantona, te čudi spremnost nekih hrvatskih stranaka da ovaj prijedlog prihvate.

Postojanje ovakvog Kolegija i njegove ingerencije također krše drugi princip Evropske komisije, koji jasno nalaže da ne smije biti političkog uplitanja u operativni rad policije. Naime, taj Kolegij ne samo da potvrđuje budžete pojedinih lokalnih policijskih oblasti, čime njegovi članovi imaju znatan utjecaj (direktan ili indirektan) na operativni rad policije već također ima nadležnost za pitanja iz samog rada policije na lokalnom nivou. Članovi tog Kolegija su, međutim, direktni predstavnici vlada entiteta, koje te članove i imenuju, te vlade entiteta kroz taj Kolegij imaju utjecaj na operativni rad policije. Kolegij je, dakle, samim svojim sastavom političko tijelo, i to ne političko tijelo države BiH, već političko tijelo entitetskih i etničkih struktura.

Što se tiče trećeg evropskog principa - da se funkcionalne lokalne policijske oblasti moraju utvrditi na osnovu tehničkih kriterija - u Protokolu nije napravljen niti minimum napora da se ovaj princip ispoštuje. Štaviše, Protokol jasno predviđa puno zadržavanje lokalnih policijskih oblasti u okviru postojećih entitetskih i kantonalnih linija, precizirajući da će u Republici Srpskoj postojati pet policijskih oblasti koje neće prelaziti granice tog entiteta, dok će u Federaciji postojati deset policijskih oblasti koje će u potpunosti pratiti postojeće kantonalne linije. Princip funkcionalnosti lokalnih policijskih oblasti nije ispoštovan čak ni oko ranije postignutog konsenzusa o formiranju lokalne policijske oblasti za regiju Sarajevo koja bi prelazila entitetske linije, niti je ispoštovan u područjima gdje je takav prelazak neophodan za funkcionalan rad policije, poput Posavskog kantona i područja Goražda.

Također, Protokol predviđa da će postojati dva pomoćnika direktora policije, jedan koji je odgovoran za lokalna policijska tijela u RS-u, a drugi u Federaciji. Iz ove odredbe proizlazi da bi ti pomoćnici bili de facto direktori entitetskih policija.

Ukida se samo Policija Federacije Konačno, Protokol lokalni nivo policijske strukture u teritorijalnom smislu dijeli na Upravu policije Republike Srpske, Policijske uprave kantona Federacije BiH i Policiju Brčko Distrikta. Na ovaj način se u organizacionom smislu uspostavljaju dva nivoa policijske strukture u Federaciji BiH i Brčko Distriktu - lokalni i državni, dok se zadržavanjem Uprave policije RS-a predviđaju tri nivoa policijske strukture u tom entitetu, što je u potpunosti u suprotnosti sa svim dosada ponuđenim rješenjima. Ova konstatacija je također potvrđena činjenicom da bi se sredstva za lokalne policijske oblasti u RS-u prebacivala na escrow račun tog entiteta, dok bi se sredstva za lokalne policijske oblasti unutar Federacije prebacivala na escrow račun svakog kantona. Naime, ukidanjem Uprave Policije Federacije BiH, po prvi puta bi bio izvršen prijenos nadležnosti sa Federacije BiH na kantone, čime bi sigurnosni sistem bio sveden isključivo na kantonalne, odnosno uglavnom etničke linije.

OHR-ova konstatacija da ovaj Protokol predstavlja "pravično" rješenje je problematična na više nivoa, kako finansijskih, tako moralnih i političkih. Pojam pravičnosti je u svakom slučaju otvoren za interpretaciju i umnogome ovisi od iskustva i vizije svake pojedinačne osobe. Tri evropska principa, međutim, ne bi smjela biti otvorena za interpretaciju, a pogotovo ne za derogiranje nakon svake nove opstrukcije iz entiteta RS-a. Ukoliko međunarodna zajednica istraje u takvom derogiranju tri evropska principa, jedini princip kojem će Evropa ostati dosljedna je onaj kojim se s vremena na vrijeme rukovodi još od 1938. godine iz Munchena - popuštanje argumentu sile.





Apsurd



Policiju Republike Srpske finansirali bi građani Federacije



Dodatna problematika koja je uglavnom promakla u dosadašnjoj raspravi o ovom Protokolu tiče se i izvora sredstava za finansiranje lokalnih policijskih oblasti. Član VIII Ustava BiH precizira da će Federacija "osigurati dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda koji su potrebni za budžet?" S obzirom da se budžet lokalnih policijskih tijela formalno potvrđuje na državnom nivou, te da se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna, odnosno iz Ministarstva finansija i trezora BiH, ovaj princip bi morao aplicirati i za budžete lokalnih policijskih oblasti.

Ovakva situacija, međutim, stvara svojevrstan paradoks jer bi porezni obveznici iz Federacije BiH finansirali dvije trećine policijskog budžeta koji ispostavi Skupština RS-a, dok bi porezni obveznici iz tog entiteta finansirali samo jednu trećinu tog budžeta. Finansiranje dvije trećine državnog policijskog budžeta od strane poreznih obveznika iz Federacije svakako ne bi bilo problematično ukoliko bi se stvarno radilo o državnoj policiji. Međutim, s obzirom da ovaj Protokol 1.) ostavlja Upravu Policije RS-a, 2.) daje ovlasti Skupštini RS-a da zahtijeva budžet za tu policiju, te 3.) osigurava usvajanje tog budžeta preko predstavnika Vlade RS-a u Kolegiju Ministarstva sigurnosti BiH, finansiranje dvije trećine takvog računa od strane poreskih obveznika iz Federacije se ni u kom smislu ne čini kao "pravično" rješenje.

[Hantraga]

Pa to potvrdjeno Dejtonom. Stanovnistvo koje se do sad vratilo, vratilo se. Realno ostali se nece ni vracati, snasli se ljudi na drugim mjestima.

Dobro moze biti i standardna skupstina kao sto sam iznad rekao.

Sto se tice teritorije koji bi bila u sklopu kantona sa Hrvatskom vecinom ona ja napravljena na osnovu onog popisa. Ja sam i naglasio da bi se trebao izvrstiti zvanican popis pa na osnovu toga napraviti podjela.
I jos jedna stvar kantoni neci etnicki cisti nego multietnicki. Pa Glamoc, Drvar i Grahovo iako i danas imaju vecinsko Srpsko stanovnistvo ne bi bili u okviru kantona RS.

JA jedino mislim da nije uredu da se dozvoli opstanak RS, zbog toga sto je nastala ratom, genocidom...A njena trenutna granica je rezultat etnickog ciscenja...
Ti kazes ko se vratio, vratio se...PA razlog sto se ljudi nisu vratili jeste politika RS da se oni ne vrate...
Njihov i jeste plan, isto kao i Izraelski....Zauzmi i onda razvlaci vrijeme, da prodje generacija ljudi i da na osnovu takvog stanja trazis nove granice i poredak...

JA nemam nista protiv da srbi u BiH imaju svoj entitet...Eto recimo da se oni boje te neke centralizacije i mogucnosti preglasavanja i sta ja znam...
Samo nemaju pravo da uzmu 49% Bosne, koja je rezultat etnickog ciscenja i genocida...

Onda bi to dalo zeleno svjetlo mnogim etnickim grupama u svijetu, da zaratuju, zauzmu kolko mogu, dok i svijet ne isamara..i onda na osnovu tog stanja zadrze te teritorije...

Onda bi se i u Bosni moglo zaratovat jedno 2-3 mjeseca, pa ko sta osvoji nek bude njegov entitet...

Sve u svemu, problem je taj sto Srbi ne zele da ostanu u BiH...oni pokusavaju da zadrze teritorij osvojen ratom, a bore se da promjenom ustava dobiju sansu za moguce referendum i odcjepljenje...
Bila bi puno drukcija prica da se Srbi bore za svoja prava u BiH, a ne za odvajanje od iste...

Brate imas ti pravo da mislis sta hoces al znas koliko briga nekog u RS sta ti mislis. RS kao dio Bih je potvrdjena Dejtonom sproazumom Srba, Hrvata i Bosnjaka potpisali su i Srbija, Hrvatska, EU, Rusija, Amerika.
JEDINI nacin da se ukine RS je ako Srbi na to pristanu.
Posto oni to definitivno nece uraditi znaci da ce Rs ostati na ovaj ili onaj nacin a bolje je da ostane kao ovakav kanton sa vecom drzavnom upravom, bar po meni.

RS se ne treba ukinuti, vec transformisati u "srpski entitet" koji ce zahvatati podrucja sa srpskom vecinom...
Dakle, ja netrazim da se ukida RS, ali je neprihvatljivo da taj entitet zauzima pola zemlje...

[blah blah]

iako je clanak dug, i daje krila nekima ovdje ,
itekako vrijedi procitati!!!

Reforma policije: Lajčakov prijedlog sporazuma o reformi policije



Objektivno - po mjeri Dodikovih ultimatuma


Da li činjenica da je na ključne pozicije u Uredu visokog predstavnike imenovao diplomate iz Češke, Rusije i Mađarske s dugim stažom u Beogradu i Moskvi ima veze sa šokantnim prijedlogom Miroslava Lajčaka o reformi policije?



Izvjesno je da je visoki predstavnik svojom krivicom doživio debakl pred prvim ozbiljnim zadatkom koji je sebi postavio
Nekoliko dana prije nego što će Miroslav Lajčak izići s iznenađujućim prijedlogom reforme policije proveo sam nekoliko sati u krajnje zanimljivom, otvorenom, ali, nažalost, of the record razgovoru sa ambasadorom jedne moćne zapadne zemlje u Bosni i Hercegovini. Razgovarali smo o čitavom spektru ovdašnjih aktuelnih političkih (ne)prilika. Kako je verbalno divljanje Milorada Dodika bila nezaobilazna tema, tako sam kao tipično naivni sarajevski "analitičar" s odobravanjem komentirao javno izrečenu prijetnju, "žuti karton" koji je Lajčak javnim saopćenjem uručio Vođi iz Laktaša. Bio sam iznenađen što sagovornik ne dijeli moju ocjenu.

Objasnio mi je da je zabrinut mogućnošću da Lajčak, kao i administracija Evropske unije, složene probleme funkcioniranja, reformi i uređenja Bosne i Hercegovine vidi tek kao trećerazredni problem u odnosu na ono čime je preokupiran Bruxeless: statusom Kosova, odobrovoljavanjem Srba i traženju kompromisa s razgoropađenom Rusijom. Ambasador mi je objašnjavao da strahuje da bi cijenu neprincipijelnog kompromisa s Rusijom i Srbijom oko Kosova mogla platiti Bosna i Hercegovina, i to kroz daljnje toleriranje Dodikovog rušilačkog ekstremizma i udovoljavanjem njegovim nerazumnim zahtjevima. Ponovno naivno, kako će to Lajčak svojim "fer i izbalansiranima" prijedlogom reforme policije nekoliko dana kasnije pokazati, rekao sam da ja nemam takav utisak o novom visokom predstavniku. Moju naivnost nije komentirao, ali je odgovorio sljedećim riječima: "Pogledajte sva imenovanja na ključne pozicije koje je izvršio u Uredu visokog predstavnika otkako je preuzeo funkciju. Primijeti ćete da se među njima nalaze isključivo predstavnici Rusije i zemalja Višegradske grupe (Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske, opaska S.P.). Zar nije znakovito da nema nijednog Engleza, Francuza, Nijemca, Talijana, Španca... ?" Odgovorio sam mu da mi njegove riječi liče na teorije zavjere, kojima su balkanski narodi tako skloni. "To je tačno, ali ovdje se ne radi o teoriji zavjere. Zatražite iz OHR-a biografije imenovanih funkcionera i kod svih ćete otkriti vrlo zanimljivu zajedničku nit: svi su oni, kao i Lajčak, proveli nekoliko godina na službi ili u Beogradu ili u Moskvi."

Crv koji mi je usadio sagovornik nije mi dao mira i krenuo sam u provjeru njegove tvrdnje, koja je dala vrlo znakovite rezultate.

Prvo, Lajčak je 14. 8. 2007. na dužnost zamjenika visokog predstavnika i šefa OHR-a u Banjoj Luci imenovao Ivana Bušniaka. Radi se o diplomati koji je od 1995. godine bio ambasador Češke u Beogradu.

(Opažanje koje mi se čini zanimljivim: nekoliko mjeseci nakon što je Milorad Dodik bez ikakve procedure sklopio kontroverzni posao o predaji Termoelektaren Gacko u većinsko vlasništvo najvećoj češkoj državnoj kompaniji ČEZ, češki diplomata postaje zamjenik visokog predstavnika i šef OHR-a u Republici Srpskoj.)

Drugo, 1. 9. 2007. godine Lajčak je imenovao ruskog diplomatu Anatolija Viktorova, šefa Regionalnog ureda OHR-a u Mostaru, za novog zamjenika visokog predstavnika. (Na "izbalansiranosti" Rusije u odnosima prema srpskim, s jedne, i svim drugim liderima u BiH, s druge strane, valjda ne treba podsjećati.)

Treće, za ključnog savjetnika visokog predstavnika za politička pitanja Lajčak je imenovao mađarskog diplomatu Jozsefa Pandura, nekadašnjeg ambasadora Mađarske u Beogradu. ( U Uredu za informiranje visokog predstavnika Danima su prvo obećali dostaviti imena i profesionalne biografije svih pet savjetnika koje je imenovao Lajčak, da bi obećanje prekršili uz "objašnjenje" da ti podaci "nisu od interesa za javnost". Dani su ostali uskraćeni za odgovor i nakon upozorenja da o pitanjima koja su od interesa javnosti imaju pravo odlučivati novinari, a ne visoki predstavnik.)

OHR razočaran, ali ne Dodikovim odbijanjem Nakon što je Miroslav Lajčak liderima političkih stranaka iznio prijedlog sporazuma o reformi policije postalo mi je jasno otkud sumnje mog citiranog sagovornika u namjere visokog predstavnika.

Naime, nisu samo Haris Silajdžić i Sulejman Tihić šokirani i razočarani Lajčakovim prijedlogom. Među zapadnim ambasadorima u Sarajevu, prema pouzdanim izvorima Dana, također vlada iznenađenost sadržajem prijedloga koji je iznio visoki predstavnik. Nekoliko dana prije nego će svoj prijedlog uputiti liderima bh. stranaka, Lajčak je informirao uži krug zapadnih ambasadora u Sarajevu o njegovom sadržaju. Već tada je bilo jasno da on u cijelosti odstupa od svih stavova o reformi policije koje su godinama iznosili i čelnici OHR-a i zapadni ambasadori u Sarajevu (vidjeti okvir). No, uvjerenje ambasadora, s obzirom da se radi o prijedlogu koji praktično prihvata sve ultimatume Milorada Dodika, bilo je da je Lajčak za svoj prijedlog nekako uspio dobiti podršku bošnjačkih lidera. Na "čudno" Lajčakovo ponašanje naknadno je ukazao još jedan detalj, njegova reakcija nakon što su Haris Silajdžić i Sulejman Tihić javno odbili njegov prijedlog. Naime, u zvaničnom saopćenju OHR-a navodi se da je Lajčak "duboko razočaran" odbijanjem njegovog prijedloga od strane bošnjačkih lidera, dok je činjenica da je prijedlog odbio i Milorad Dodik jednostavno - ignorirana?! Ovakva Lajčakova reakcija daje za pravo onima koji tvrde da je Dodikovo odbijanje fingirano i prethodno dogovoreno s Lajčakom te je u funkciji Dodikovog naknadnog pristanka na suštinski vlastite zahtjeve, nakon kojeg bi kao kočničari policijske reforme bili označeni bošnjački lideri. Čini se da je igru ipak prozrela Američka ambasada u BiH, koja je u svom saopćenju, za razliku od Lajčaka, izrazila razočarenje iznijetim stavovima lidera, ali ne samo iz Federacije već i iz Republike Srpske.

Kako god tumačili reakcije na Lajčakov prijedlog, izvjesno je da će, ako do skorog sporazuma o reformi policije ne dođe, na najvećoj šteti biti država Bosna i Hercegovina. Moguće je da su Silajdžić i Tihić napravili nekoliko grešaka: što nisu čekali da se prvo Dodik očituje o sporazumu, čak i što su sporazum uopće odbili, što su povjerovali Lajčakovim uvjeravanjima da će njegov prijedlog predstavljati odista fer i izbalansirani kompromis koji neće ići na štetu države BiH i tri davno postavljena principa Evropske unije... No, nesumnjivo je Miroslav Lajčak svojim prijedlogom u potpunosti podlegao ultimatumima Milorada Dodika. Visoki predstavnik u privatnim razgovorima često ističe da mu je cilj promijeniti lošu političku atmosferu u BiH. U ocjeni atmosfere je u potpunosti u pravu, ali je odabrao najpogrešniji mogući metod njene promjene. Umjesto da prijedlozima stvarnih kompromisa pokušava promijeniti stanje, on povlađivanjem Dodikovoj politici otvorenih uvreda, prijetnji i ucjena situaciju čini još gorom. U danima kada su internetski forumi na bh. web portalima s temama o mogućnosti izbijanja novog rata u BiH najposjećeniji, on misli da je nekome uvjerljiv s upozorenjima o mogućem zastoju bh. integracija u Evropu. Jednako zvuče i njegova upozorenja o sankcijama za političare koji bi mogli biti označeni odgovornim za moguću propast reforme policije: dosadašnje toleriranje Dodikovog političkog divljaštva obesmislilo je svaku prijetnju sankcijama od strane OHR-a.

Lajčakove tvrdnje da se radi o "fer i izbalansiranom prijedlogu" zaslužuju "dodikovski odgovor": je li on stvarno misli da je polovina građana BiH retardirana? Svako sučeljavanje argumentima (odbio je razgovor za Dane, baš kao i Milorad Dodik) Lajčak izbjegava diskretno upućujući osporavatelje njegovog prijedloga na regionalni kontekst. "Regionalni kontekst", naravno, znači rješenje za međunarodnu zajednicu puno važnijeg problema statusa Kosova, do kojeg bi se, u nekim varijantama, moglo doći na račun Bosne i Hercegovine. Puno direktniji od svog šefa u pritiscima i otvorenim prijetnjama bošnjačkoj strani je Lajčakov ključni politički savjetnik i nekadašnji ambasador u Beogradu Pandur. On se ne libi i otvorenog upozorenja da ga bošnjačko odbijanje Lajčakovih principa reforme policije podsjeća na stvaranje klime poput one u Čehoslovačkoj uoči njenog raspada.

Ambasador u Sarajevu jedne od zemalja Višegradske grupe, koji je želio ostati anoniman, rekao mi je da drži da su sarajevske optužbe na Lajčakov račun u potpunosti neutemeljene, smještajući ih u domen kolektivne patologije i opterećenosti balkanskih naroda teorijama zavjere. Na sumnje u namjere visokog predstavnika te njegova kadrovska rješenja u OHR-u, odgovara tvrdnjom da se radi o imperijalnom kompleksu zapadnih zemalja koje nisu u stanju psihološki podnijeti mogućnost da jedan uspješni diplomata iz male zemlje obavi posao koji godinama prije njega nisu obavili predstavnici moćnijih zapadnih država. "Schillingov fijasko nije bruka samo njemačke diplomacije nego i ostalih velikih zemalja. Imali ste ovdje i Engleze i Špance i Francuze i ostale, i šta su napravili? Uvjeravam Vas da pitanje opstanka države BiH uopće nije ni na čijem dnevnom redu, niti će biti. Ali, jeste pitanje hoće li BiH u integriranju u Evropu slijediti svoje susjede ili će ostati beznadežno ostrvo? Sve što Lajčak čini jeste borba protiv ove druge, nažalost, izgledne mogućnosti" - uvjeravao me je ambasador male države, članice Evropske unije.

Čak i ako treba vjerovati naprijed navedenim riječima, a ne očima koje gledaju u papir sa sadržajem Lajčakovog prijedloga, izvjesno je da je visoki predstavnik svojom krivicom doživio debakl pred prvim ozbiljnim zadatkom koji je sebi postavio. Naime, u onoj mjeri u kojoj Dodik ne krije da zastupa isključivo srpske stavove (potpuno), i Lajčakov prijedlog je u funkciji ispunjenja Dodikovih ultimatuma (potpuno). Kada bi bilo izvjesno da Lajčak može i želi bespovratno usmjeriti Bosnu i Hercegovinu ka Evropskoj uniji prije nego što je Dodik bespovratno pokuša rasturiti, možda na njegovu, Lajčakovu, povodom reforme policije demonstriranu "objektivnost" ne bi trebalo gledati kao na onu koju su ovdje svojevremeno pokazali Lord Oven ili Jasushi Akashi. Svojim narednim potezima Lajčak će otkloniti dilemu.





Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog predstavnika:



Ne može biti kantonalnih i entitetskih policija



"Upitan da li tri principa EU podrazumijevaju ukidanje policije RS-a, Gregorijan je rekao da prvi princip EU-a kaže da budžetska i zakonodavna ovlaštenja idu na državni nivo, a to znači da ne može biti kantonalnih i entitetskih policija."

(Nezavisne novine, 22. 4. 2007.)





Peddy Ashdown, visoki predstavnik:



RS je prihvatajući reformu policije izbjegla teške sankcije



NN: Kako ocjenjujete Sporazum o reformi policije, koji je u srijedu usvojila Narodna skupština RS-a?

EŠDAUN: Mislim da je to istorijski sporazum. Bilo je vrlo teško. Mudre glave u Republici Srpskoj shvatile su da opasnost za ovaj entitet ne dolazi od policijske reforme, nego od izolacije. Put kojim je išla RS nanio bi joj strašnu štetu. Mogu potvrditi da bi Vijeće za implementaciju mira u petak (danas), u slučaju da reforma policije nije prihvaćena, moralo razmotriti koje mjere poduzeti, a siguran sam da bi one bile teške za RS. (...) Prihvatili su tri principa u kojima stoji da ćemo na kraju petogodišnjeg perioda implementacije imati jedinstvenu policiju, te policijska područja koja će biti organizovana na tehničkim kriterijima i prelaziće entitetsku liniju tamo gdje je to potrebno. (...) Američki ambasador tvrdi da je ovaj sporazum najznačajniji pojedinačni korak od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Slažem se s konstatacijom."

(Nezavisne novine, 7. 10. 2005.)





Vincenzo Coppola, Šef Misije policije Evropske unije u BiH:



Entitetske policije nisu predviđene principima EU-a



- Postoji li ikakva opcija da se zadrži entitetska policija u nekom obliku?

- Ne, u Direkciji nećete nigdje pročitati da se spominju entiteti. Entitet je politička struktura, kao što su i kantoni. Ali za policiju, mi bi željeli imati potpuno drugačiji pristup. I zato ne spominjemo entitete. Možete spomenuti kanton, ovaj, onaj, imati policiju u RS-u, ali policiju u Republici Srpskoj, a ne policiju Republike Srpske, čija struktura komandiranja ide nazad u Sarajevo. To je taj prijedlog.

(Start, 15. 5. 2007.)





Cristian Schwarz-Schilling, visoki predstavnik:



Milorad Dodik se složio da neće biti policije RS-a



- Šta se, zapravo, dešavalo na posljednjem pokušaju dogovora o reformi policije, dan uoči dolaska evropskog komesara Olija Rena?

- Dodik je napravio značajan korak. Ovaj put je to tako! Prihvatio je princip prema kojem bi se na nivou BiH trebao definirati budžet i donositi odluke koje se tiču policije. To bi značilo da postoji državni zakon kojim se regulira lanac komandiranja s nivoa BiH ka policiji FBiH, policiji RS-a i policiji Distrikta Brčko, koje bi bile regulirane državnim, a ne entitetskim zakonom, kao dio administracije na čelu s Ministarstvom sigurnosti BiH.

- I kakav je to on veliki iskorak napravio u odnosu na druge?

- Dodik mi je u jednom trenutku kazao: "Ne! Ako ovo usvojim, više neće biti policije RS-a". Odgovorio sam: "Da, tako je." Upitao me je: "Kako da to odobrim", na šta je dobio odgovor: "To je prvi princip EU-a o kojem smo govorili". Nakon pet minuta rekao je: "Jako je teško za mene, ali ću se složiti s tim".

(Dnevni avaz, 26. 3. 2007.)





Arne fon Kitlic, ambasador Savezne Republike Njemačke u BiH:



Dragan Čavić i Milorad Dodik su na Vlašiću pokazali hrabrost



- Zašto EU uporno insistira na reformi policije?

Kitlic: Evropa želi BiH u svojoj sredini, i to zemlju koja može igrati svoj konstruktivni udio u zajednici država i EU-a. Za to je potrebna policija koja funkcionira. Policija mora biti u stanju da se protiv organiziranog kriminala djelotvorno bori. Ukoliko to ne može, onda dolazi do takvog razvoja stvari koji nas treba zabrinjavati. U RS-u postoje u Vladi i opoziciji političke vođe koje su zadnjih dana pokazale da zaslužuje to ime. Dragan Čavić i Milorad Dodik su kod pregovora na Vlašiću pokazali da imaju pamet i hrabrost. Prvi korak je napravljen na Vlašiću. Sada se mora napraviti drugi korak, odnosno funkcionalne granice policijskih distrikta. Funkcionalne znači da entitetske granice ne smiju biti osnova. Zašto bi one za policiju igrale još neku ulogu?"

(Nezavisne novine, 8. 5. 2005.)





Kevin Carty, Šef Policijske misije



Reforma policije nemoguća bez prelaska entitetske linije



"Banja Luka - Šef Policijske misije Evropske unije (EUPM) Kevin Karti poručio je poslanicima Narodne skupštine RS-a da je nemoguće ostvariti punu reformu policije ako policijske regije ne prelaze liniju razgraničenja entiteta. Uoči današnje sjednice parlamenta, posvećene reformi policije - što uključuje organizaciju policijskih snaga u deset regija - Karti je isključiv u tome da predloženi model o policijskim regijama, koje bi prelazile liniju između entiteta, vrši isključivo iz profesionalnih policijskih razloga."

(Nezavisne novine, 30. 5. 2005.)

[zavrzlama]

Ma da ce se i to Kosovo rijesiti da znamo na cemu smo....odgovor dali ce biti prihvacena reforma policije treba traziti u Srbiji ne u Banja Luci....danas su Tadic i Kostunjavi dali smjernice Dodiku ,kako dalje u omalovazavanju BIH i opstrukciji svega sto BIH cini normalnoim drzavom..

Dodik je kupio vilu na Dedinju..samo mu jos fali da zakuha u BIH sranje i da ima izgovor i razlog bjekstva u Beograd...vec vidnjena velikosrpska strategija..a narodi u BIH ce se klati i mrziti...

[domacin]

Evo i prijedloga simbola



[/img]

[gospodar kuglastih munja]

Evo i prijedloga simbola



[/img]

Ja znam koju cu zastavu staviti u dnevni boravak !!!

Neko treba da mi pomogne koju da stavim u halu, a koju u spajzu !...

[Petrovic77]

Evo i prijedloga simbola

Znaci Srbi su konstitutivni van manjeg entiteta, ali su malo konstitutivni (u skladu s velicinom grba) ? Isto vazi i za Bosnjake, odnosno Hrvate van granica tih u tvojoj glavi zacrtanih etnickih torova ?

[domacin]

Evo i prijedloga simbola

Znaci Srbi su konstitutivni van manjeg entiteta, ali su malo konstitutivni (u skladu s velicinom grba) ? Isto vazi i za Bosnjake, odnosno Hrvate van granica tih u tvojoj glavi zacrtanih etnickih torova ?

Nisu manje ni vise konstitutivni vec su svi jednako na podruciju cijele BIH a velicina simbola predstavlja procentualna broj stanovnika u kantonima.
U svakom kantonu bi bilo izmedju 70% i 80% vecinskog stanovnistva pa na osnovu toga jedan grb je veci od druga dva.

[Petrovic77]

velicina simbola predstavlja procentualna broj stanovnika u kantonima

Zasto ti je bitno sluzbenim obiljezjem ukazati na tu prednost u broju jednih ili drugih ? Ima li to neku funkcionalnu ulogu ili se ipak samo radi o polaganju vecih prava (vecim grbom) nad necim zajednickim ?

[zavrzlama]

velicina simbola predstavlja procentualna broj stanovnika u kantonima

Zasto ti je bitno sluzbenim obiljezjem ukazati na tu prednost u broju jednih ili drugih ? Ima li to neku funkcionalnu ulogu ili se ipak samo radi o polaganju vecih prava (vecim grbom) nad necim zajednickim ?

To se samo zeli reci onim kojih je manje od 70-80 % u tom kantonu da im tu nije mjesto i da se ne usudjuju tu vratiti i normalno zivjeti..jer taj kanton je vlasnistvo vecinskog naroda i na cekanju je za odvajanje od BIH....

Ravnopravni smo ali svaki narod treba imati dio BIH u kojem ce biti ravnopravniji od drugih sa svim pratecim instrumentima segregacije i aparthejda...veci grb,jedninacionalnu policiju,jedninacionalne nazive itd...srednji vijek pa to ti je...ne zadugo...

[gospodar kuglastih munja]

A sad ozbiljno !....

STA CE GRB DRUGE DRZAVE NA MOJOJ ZASTAVI ?

MOLIM HISTORIJSKI IZVOR ZA TO ?

[fantom slobode]

A sad ozbiljno !....

STA CE GRB DRUGE DRZAVE NA MOJOJ ZASTAVI ?

MOLIM HISTORIJSKI IZVOR ZA TO ?

Upravo tako.

[ibro dirka]

Ovu glupost od teme je trebalo odavno zakljucati.

[Prozor]

Ne, etnicki princip ne smije biti kljuc administrativne podjele BiH.

[rashid]

Evo i prijedloga simbola

Znaci Srbi su konstitutivni van manjeg entiteta, ali su malo konstitutivni (u skladu s velicinom grba) ? Isto vazi i za Bosnjake, odnosno Hrvate van granica tih u tvojoj glavi zacrtanih etnickih torova ?

Nisu manje ni vise konstitutivni vec su svi jednako na podruciju cijele BIH a velicina simbola predstavlja procentualna broj stanovnika u kantonima.
U svakom kantonu bi bilo izmedju 70% i 80% vecinskog stanovnistva pa na osnovu toga jedan grb je veci od druga dva.

Tako bi te volio spucat nogom ... nemas pojma! Trazis samar.

Kad budes prvo BOSANAC ... kad budes volio Bosnu ... pa tek onda ono sta ti mislis da si, mozemo pricati "vecinskom" stanovnistvu!

[dugacki]

Rashide, nemoj bolan, uprljaces nogu.

[domacin]

Znaci Srbi su konstitutivni van manjeg entiteta, ali su malo konstitutivni (u skladu s velicinom grba) ? Isto vazi i za Bosnjake, odnosno Hrvate van granica tih u tvojoj glavi zacrtanih etnickih torova ?

Nisu manje ni vise konstitutivni vec su svi jednako na podruciju cijele BIH a velicina simbola predstavlja procentualna broj stanovnika u kantonima.
U svakom kantonu bi bilo izmedju 70% i 80% vecinskog stanovnistva pa na osnovu toga jedan grb je veci od druga dva.

Tako bi te volio spucat nogom ... nemas pojma! Trazis samar.

Kad budes prvo BOSANAC ... kad budes volio Bosnu ... pa tek onda ono sta ti mislis da si, mozemo pricati "vecinskom" stanovnistvu!

Ma spucaj sam sebe.
Ja nit sam Bosanac niti volim Bosnu niti cu ikada biti i raditi ijedno.
Hocete da budemo iskreni, pa eto ja sam iskren.
Sve sto cete dobiti od mene je da kazem da sam bosanski Srbin i da zivim u Bosni,tj. da je prihvatim kao svoju drzavu sto nema veze s tim da li je volim il ne.

Evo jos jednom da ponovim. Ovakva reforma vodi vecoj centralizaciji nego sad a vecu od te Srbi nikad nece prihvatiti sto znaci da ostaje ovakvo stanje.
Nama i ovo potpuno odgovara i mi se ne zalimo.

Vi s druge strane bez naseg pristanka nemate ama bas nikakvu mogucnost promjene trenutnog stanja a mozete se nervirati koliko hocete, ne branimo vam.

Zato prestanite gledati sta ko zeli, sta je po vama 'pravedno' i sta je efikasno i pocnite gledati sta je realno.
Mada tada bi se trebali probuditi iz sna i shvatiti da svijet nije onakav kakvog ste ga vi zamisljali.

[_BosanaC]

@Domacine, jesil' kad bio gdje u Srbiji malo duze?

[domacin]

Imam tamo babu i dedu pa svake godine idem tamo 3 ili 4 puta na nekoliko dana a bio sam i dva puta po pola godine al od tog vec ima. Valjda mozes sam skontati kad je to bilo.

A kakve ovo ima veze i sa cim.