S kojim političarima Washington prekida veze?
Ponedjeljak, 29 Travanj 2013 11:08
Kada se skine diplomatski celofan s izjava američkog veleposlanika u BiH Patricka Moona, onda postaje jasno da je Washington pocijepao listu svojih dosadašnjih oslonaca među vodećim bh. političarima! Nova lista se pažljivo i pedantno sastavlja.
Kosovo kao kamen oko vrata
Dvojbe više nama - administracija američkog predsjednika Baracka Obame vraća se u Bosnu i Hercegovinu s ciljem spašavanja naše države od raspada. Cijela operacija planirana je u dvije faze – prva podrazumijeva rekonstrukciju Federacije, a druga reviziju Daytonskog sporazuma. Prva je, zapravo, uvod u drugu s obzirom da je unutarnje ustrojstvo Federacije skrojeno Washingtonskim sporazumom, koji je opet neodvojivi dio Daytonskog sporazuma i tu se krug zatvara.
Prijedlog potpune rekonstrukcije Federacije bit će ponuđen javnosti za mjesec dana, a njegovo službeno proglašenje planirano je za sami početak jeseni, dakle godinu prije općih izbora 2014. Do kraja ove godine, unatoč predvidivim protivljenjima, doći će do revizije Daytonskog sporazuma tako da bi BiH u izbornu 2014. ušla u dobroj mjeri rasterećena i “drukčije upakirana”.
Kamen oko vrata Bosni i Hercegovini, preciznije apsolviranje problema koje sebi, Europi i svijetu zadaje BiH jer, umjesto da stoji na nogama, ona dubi na glavi, godinama je bilo - Kosovo. Raznorazni lobiji, pojednostavljeno kazano, blokirali su završavanje nedovršenog posla s BiH uvjetujući ga raspletom s Kosovom. Iza svega se krilo eventualno namirivanje Srbije Republikom Srpskom ako Kosovo izgubi. Sada kada je to riješeno, kada su pod kontrolom i pokroviteljstvom SAD-a, Njemačke i Europske unije Beograd i Priština postigli sporazum, automatski su otvorena vrata za skidanje naše zemlje s dnevnog reda Bruxellesa i Washingtona iskruživanjem kancerogenih ćelija iz nje, koliko god koga to boljelo. Rukovodstvo Srbije, a ta država je jedan od jamaca Daytonskog sporazuma, poslije dogovora s Prištinom više ne dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH uvažavajući činjenicu da je BiH država, a RS i Federacija njezini entiteti. Nove poruke iz Beograda da je Srbiji važnija Republika Srpska nego Kosovo služe za domaću uporabu, pogotovo kada uz njih idu objašnjenja da Srbija ostaje privržena Daytonskom sporazumu čiji je jamac.
Washington je dijagnosticirao da su ključni problem BiH politički lideri i već ih je počeo, na ovaj ili onaj način, gurati na marginu. Prvi se na udaru američke administracije našao Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i Republike Srpske. Veleposlanik SAD-a u BiH Patrick Moon prošlog tjedna je, svakako po nalogu svojih šefova iz Washingtona, javno obilježio Dodika kao krivca za zastoj BiH i priopćio da s njim više neće imati sastanaka. Podsjećanja radi, Dnevni list je početkom ove godine objavio da je Dodik izgubio potporu SAD-a. Inače, veleposlanik Moon s njim se posljednji put sastao još sredinom studenoga prošle godine. Dodik, koji je sa svojim društvom iz koalicije “Sloga”, zahvaljujući prvenstveno američkim diplomatima, doveden na vlast u RS, zna da više ne kotira dobro pa je krenuo u kontraofenzivu početkom ove godine tvrdeći da ga stranci hoće smijeniti i da će izvana doći deset milijuna dolara kako bi bio uklonjen “s mjesta glavnog i neustrašivog borca za srpski narod”. Ta igra nije ga spasila – na njega se više ne računa jer stalno jedno priča, a drugo radi.
Pusta obećanja i manipulacije
Američki veleposlanik došao je na službu u BiH u rujnu 2010. godine i odlazi za dva mjeseca. Ime novog veleposlanika SAD-a u BiH još nije priopćeno, a kako doznajemo, tu funkciju će u rujnu preuzeti žena ogromnog rejtinga u američkoj diplomaciji. Prema nekim izvorima, u Washingtonu nisu baš zadovoljni Moonom, točnije njegovom odlučnošću i energičnošću u raspetljavanju unutarnjeg bh. čvora, osobito nedovoljno iskazanom čvrstinom u razgovorima s prevrtljivim bh. političarima. Bez obzira na to, do povratka u SAD on će imati mnogo posla u Sarajevu, prije svega na pripremi terena za “personalno raščišćavanje bh. političkog terena”.
Nije Dodik jedini - američku potporu više nemaju ni neki drugi politički šefovi iz “prvog reda”. Prema našim izvorima iz najmoćnijih krugova međunarodne zajednice, i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, našao se u Dodikovom društvu. Njemu se ozbiljno zamjerilo što je svoje političko djelovanje pretvorio u pusta obećanja, manipulacije i stalna prebacivanja odgovornosti na druge. Naime, ocjenjuje se da se on upravo time i održava na vlasti i da mu nikakve promjene u smislu uspostave funkcionalne BiH ne odgovaraju jer bi mu one izmakle osobnu političku moć i utjecaj i sve ono što uz to ide. Potezi koje vuče i retorika kojom se koristi doživljavaju se kao povlačenje kočnice na putu BiH prema EU-u. Neslužbeno doznajemo da je Čoviću sve ovo izravno ili neizravno priopćeno iz međunarodne zajednice, i to nekoliko puta u posljednjih mjesec dana, ali ne samo na znanje i ravnanje.
Pozicija Zlatka Lagumdžije je specifična. Kao predsjednik SDP-a on više nema američku potporu kakvu je imao, a zna se da je bila ogromna, baš kao i njegov utjecaj u moćnim krugovima u Washingtonu. Njemu se na teret stavljaju nepotrebne političke “akrobacije” nakon izbora 2010. godine i posebno ono što se od travnja prošle godine događa u Federaciji BiH. Međutim, s obzirom da je Lagumdžija ministar vanjskih poslova BiH, presijecanje veza s njim moglo bi imati drugi i drukčiji zvuk i učinak čak i kao raskid diplomatskih odnosa s BiH, pa se njegove dvije funkcije, stranačka i državna, za koju dobiva određena priznanja, u krugovima međunarodne zajednice striktno razdvajaju.
Piše: M. Osmović
Uozbiljite se ljudi.
