NOVA BLOKOVSKA PODJELA - BIPOLARIZAM ILI MULTIPOLARIZAM

[hneuron]

U nedostatku teme koja će pratiti globalne političke odnose i sferu interesa najvažnijih političkih aktera na globalnoj sceni dakle Amerike i razvijenog zapada sa jedne strane i zemalja BRICS-a (Brazil. Rusija,Indija,Kina i Južnoafrička Republika) sa druge strane, ovim, uz vašu pomoć pokušavam pokrenuti diskusiju koja će u optici aktuelne podijeljenosti ovih aktera pokušati pojasniti uzroke i razloge iste.
Naime već dvije godine smo svjedoci sostancijalnog nefunkcionisanja zajedničkih međunarodnih institucija uzrokovanog podjelom u vijeću sigurnosti UN-a. Efekti te podjele se jasno vide u recentnim epizodama Arapskog proljeća i nedavnim "demostacijama vojne moći" gdje se na svaki potez jednog odgovara istim potezom. Ovdje treba napomenuti i najnoviji potpis dokumenata o strateškoj vojno ekonomskoj saradnji između Kine i Rusije. Dali je na pomolu buđenje "neo-blokovke podjele" i dali pomenuti akteri osim ovog imaju i druge namjere po pitanju vlastitih geostrateških interesa.. Tema bi trebala obuhvatati sve relevantne situacije na polju globalne geostrategije vezane za navedene aktere. Svaka konstuktivna sugestija je dobrodošla..

[Krema za salatu]

U nedostatku teme koja će pratiti globalne političke odnose i sferu interesa najvažnijih političkih aktera na globalnoj sceni dakle Amerike i razvijenog zapada sa jedne strane i zemalja BRICS-a (Brazil. Rusija,Indija,Kina i Južnoafrička Republika) sa druge strane, ovim, uz vašu pomoć pokušavam pokrenuti diskusiju koja će u optici aktuelne podijeljenosti ovih aktera pokušati pojasniti uzroke i razloge iste.
Naime već dvije godine smo svjedoci sostancijalnog nefunkcionisanja zajedničkih međunarodnih institucija uzrokovanog podjelom u vijeću sigurnosti UN-a. Efekti te podjele se jasno vide u recentnim epizodama Arapskog proljeća i nedavnim "demostacijama vojne moći" gdje se na svaki potez jednog odgovara istim potezom. Ovdje treba napomenuti i najnoviji potpis dokumenata o strateškoj vojno ekonomskoj saradnji između Kine i Rusije. Dali je na pomolu buđenje "neo-blokovke podjele" i dali pomenuti akteri osim ovog imaju i druge namjere po pitanju vlastitih geostrateških interesa.. Tema bi trebala obuhvatati sve relevantne situacije na polju globalne geostrategije vezane za navedene aktere. Svaka konstuktivna sugestija je dobrodošla..

Re0shuffling is taking place. Multiple reshuffling, simultaneously.

[Krema za salatu]

Rusija sa resursima i Kina sa ljudskim potencijalom?
Tu jedino moze parirati pakt SAD i Indije. U geostragteskim analizama (mada su i analize, kao i sve ostalo danas, krajnje relativna stvar) vec odavno se spominje okretanje SAD ka Indiji, ukljucujuci i konmkretne poteze priblizavanja Indiji i otklon od Pakistana. Naravno, pod uslovom da Brazil ostane izvan ovih tokova, zadovoljan dominacijom u Juznoj Americi.

[Challenger__]

Da se metaforički izrazim, zvijezde su se pokrenule, Kali-yuga ulazi u svoju metastazičnu, terminalnu fazu.



Pratim.

[Suljaga]

Nazalost mislim da se sve ovo svodi na mogucnost 3. svjetskog rata koji ce se vecinom voditi preko citavog Azijskog kontinenta, i bice puno krvaviji od predhodna dva. Kao sto je Einstein rekao, "Ne znam kojim će se oružjem voditi treći svjetski rat, ali znam da će se četvrti voditi kolcima i kamenjem".

Nedavno sam nesto razmisljao kako se poredila linija od Japana do Egipta gdje jedna politicka/ekonomska/vojna/religijska struja granici sa suprotnom strujom, i koliko ustvari tu ima i nuklearnog oruzja i tenzija i istinske mrznje prema susjedima. Da probam objasniti, zamislite kartu Azije koja se krece od istoka ka zapadu:

Japan i Juzna Koreja su politicki ekonomski i vojno slicni i imaju americku podrsku, dok su Kina i S. Koreja sa druge strane i imaju nuklearna oruzja i masu vojnika. Onda dolaze Indija sa jedne i Pakistan sa druge strane - oba sa nuklearnim oruzjima. Onda Afganistan (gdje ce nastaviti da vlada haus) pa Iran koji je sam svoj osim one polovine Iraka sto uz njega ide kroz siitsku vezu. Onda arapska sunnitska veza od Iraka kroz Saudijsku Arabiju i Jordan sa jedne strane i zavisi sta ce biti sa Sirijom i Libanom sa druge strane. Onda uvijek bombastican dio Izraela (nuklearno oruzje) i Palestine pa onda ko zna sta ce se desiti sa Egiptom. Linija bi se jos mogla i nastaviti skroz do Atlantskog okeana kroz sjevernu Afriku, zavisi od toga sta ce se sve izdesavati u Egiptu, Tunisu, Libiji, Alziru, i Maroku.

Na dosta ove situacije Rusi, i nekim djelom Turci, gledaju odozgo, a Ameri sa svojim flotilama iz Indijskog okeana odozdo. Uglavnom kockice i krhave alijanse su se izmjesale na slican nacin kako su i u Evropi prije prvog svjestskog rata. Nadam se da Azija nece imati svoju vrstu incidenta kao sto se bas kod nas desio 1914. da ne potone u jedan ogromni rat jer u samoj Kini i Indiji zivi jedna trecina svjetskog stanovnistva.

Ovo je jednostavno moje razmisljanje i necu se ljutiti kritikama. Nadam se da sam u krivu.

[Challenger__]

U trenutnom nedostatku vremena i inspiracije, kopiraću jedan teks da ova kvalitetna tema opstane...

Globalizacija zapadne hegemonije i istočna harmonija



Meka sila

Snaga neke zemlje ne ovisi samo o materijalnoj snazi poput ekonomske i vojne snage tj. o tvrdoj sili, nego također uključuje i meku silu koja obuhvaća kulturne, povijesne i sve ostale vrijednosti koje su plod bivstvovanja neke civilizacije. Medije se često tumači kao sinonim za meku silu, no mediji su tek forma i sredstvo za projekciju meke sile. Meku silu čini sadržaj tj. ideje, vrijednosti i kultura.

U najprimitivnijem obliku američku meku silu predstavljaju Hollywood i MTV, dok same temelje, suštinu američke meke sile, čine temeljna ideja slobode i koncept višestranačke liberalne demokracije, kroz koju se ta ideja slobode unutar nekog sustava oslobađa. Američka civilizacija prožeta je idejom slobode, od slobode na ekonomskoj, do slobode na društvenoj razini. Ideja slobode je sveprisutna, od masovnih medija kroz koje se propagira američka kultura, do politike i diplomacije. Meka sila povezuje, te stoga ide pod ruku s globalizacijom.

Demokracija kao univerzalna vrijednost

Iako se pojam "demokracija" ne spominje u Povelji Ujedinjenih Naroda, uvodne riječi "Mi narodi" odražavaju temelji princip demokracije, prema službenom tumačenju UN-a. Usprkos nespominjanju pojma demokracije i manjkavosti u tumačenju Povelje UN-a, na stranici UN-a stoji "Demokracija je jedna od univerzalnih i nerazdvojivih temeljnih vrijednosti i principa Ujedinjenih naroda."

Da je pojam demokracije zaista univerzalan pokazuje i slučaj izolirane Sjeverne Koreje koja ima svoje viđenje demokracije. Tako je Kim Jong Il pisao: "U našoj zemlji, od najranijih dana, razvili smo demokraciju na naš vlastiti način, koji odgovara specifičnoj situaciji zemlje, utemeljenoj na Juche ideji." Kim Jong Il naziva sjevernokorejsku demokraciju "socijalističkom" i "progresivnom" pošto ona odbacuje imperijalizam i prihvaća "izvorne slobode i prava". Namjerno sam uzeo sjevernokorejski primjer pošto se radi o najizoliranijoj članici UN-a. Neovisno o tome što misle druge države ili civilizacije, Sjeverna Koreja sebe smatra demokratskom državom, dapače vjerojatno i najdemokratskijom državom na svijetu, jednako kao što Sjedinjene Američke Države sebe vide u istom svijetlu. Razlika je u tome što SAD svijetu kombinacijom tvrde i meke sile nameću svoje viđenje demokracije, dok Sjeverna Koreja radi sve da sačuva svoje viđenje. Naravno, koncept demokracije u Sjevernoj Koreji nije u skladu s viđenjima UN-a, no isto tako mnogo toga što SAD radi nije u skladu s UN-om, pa malo tko dovodi u pitanje provedbu i kvalitetu demokracije u SAD-u.

Zapadna demokracija kao hegemonija

"Niverzalizam je ideologija Zapada za sučeljavanje s nezapadnjačkim kulturama." – Samuel P. Huntington, Sukob civilizacija

Zapad ne smatra demokraciju kao vladavinu naroda univerzalnom, već smatra da zapadno tumačenje demokracije treba biti univerzalno. Kineski profesor Wang Yiwei s "Centra za američke studije" na kineskom sveučilištu Fudan, u svom članku za People Daily navodi da su "Univerzalne vrijednosti odjednom postale sinonim za zapadnu hegemoniju". Zemlje koje provode model zapadne demokracije percipira se kao civilizirane, te one postaju autoritet da presuđuju što je "dobro", dok su svi ostali pod kritikom i percipiraju se kao nazadni. Wang Yiwei piše:“Trenutna 'globalizacija' je zapravo 'globalizacija' zapadnog sustava i kulture. 'Istinska globalizacija' poštuje različite kulture, ideje, razvojne modele te vrednuje kulturne različitosti.“ Dakle, zapadne univerzalne vrijednosti guše raznolikosti u svijetu, guše drugačije pristupe i ideje, u krajnjoj liniji guše druge civilizacije na nešto drugačiji način no što ih je nekoć gušio zapadni kolonijalizam. Nekoć je bijelac bio superioran ostalima, a danas je njegova demokracija!

Kineska kultura i demokracija

Jedna od ključnih vrijednosti u kineskoj kulturi je harmonija. Tradicionalni kineski koncept harmonije potječe još od perioda prije ujedinjenja Kine pod dinastijom Qin, dakle kineski koncept harmonije stariji je od 3. stoljeća pr.n.e.. Tradicionalni kineski koncept harmonije, zajedno sa svojim ideološkim sustavom, obuhvaća svjetonazor i metodologiju, kao što su Tai Chi filozofija i yin-yang dijalektika. Ona također uključuje sveobuhvatan sustav vrijednosti koji se zalaže za održavanje sklada između čovjeka i prirode, između čovjeka i društva, između ljudskih bića i između tijela i uma. Dakle, teži se postojanju sklada na svim razinama.

Temeljne kulturne vrijednosti Kine se uvelike razlikuju od zapadnih. Na zapadu se naglašava sloboda, dok se u Kini naglašava harmonija. Za Kineze, harmonija obuhvaća slobodu, jer harmonija je dostatan uvjet za postojanje slobode. Sloboda na zapadu ne izvire iz harmonije, nego iz kaosa, iz rata sviju protiv svih, iz potpune slobode kapitala.

Zapad naglašava ljudska prava i jednakost, dok kineske vrijednosti naglašavaju čovjekoljublje, pravednost, integritet, uključivost i vrline. Zapadna kultura naglašava borbu za uspjeh, dok kineska kultura naglašava samodisciplinu i društvenu privrženost. Kineska demokracija se dakle razvija u skladu s kineskom kulturom.

U samoj Kini, kao i u drugim državama kao što su Rusija ili Brazil, odvija se borba i nadopunjavanje između zapadnih i vlastitih vrijednosti, zapadni koncepti se preuzimaju u većoj ili u manjoj mjeri, ovisno postoje li domaće ideje i vrijednosti, ovisno o snazi domaće kulture i ovisno o kulturnoj udaljenosti ili srodnosti zapadu.

Zapad i Europa

Europa se danas uglavnom smatra dijelom zapadne civilizacije čije su središte Sjedinjene Američke Države. Za razliku od Latinske Amerike, u kojoj je zbog brojnog domorodačkog stanovništva prevladalo mišljenje da Latinska Amerika čini civilizaciju različitu od zapadne, u Europi se proces razlikovanja Europe od zapada tj. u našem slučaju od središta – Sjedinjenih Američkih Država, ipak nije dogodio. Amerikanizacija Europe i dalje onemogućava da se ovaj proces pokrene.

Samuel Huntington smatra da su SAD i Europa jedna civilizacija, ali isto kako navodi:“Velik dio svoje povijesti Amerikanci su svoje društvo opisivali kao suprotnost Europi…Čak se tvrdilo da je Amerika zasebna civilizacija. Međutim, kad su Sjedinjene Američke Države stupile na svjetsku pozornicu, razvio se osjećaj šireg zajedništva s Europom.“ Stavove da su Europa i Amerika zasebne civilizacije nije teško pronaći ni u Europi ni u Americi, no ti se stavovi nalaze na marginama dok je u središtu euroatlantski koncept zapadne civilizacije. Zapadna civilizacija je jedina civilizacija na svijetu koju dijeli ocean.

Jedna od ključnih razlika između Europe i Amerike jest sklonost i težnja naroda Europe ka socijalizmu, Europa je mnogo socijalno osjetljivija od Amerike. Američki nobelovac i romanopisac John Steinbeck, poznat po realističnom prikazivanju eksploatiranih u Americi, napisao je: "Socijalizam se nikad nije ukorijenio u Americi jer siromašni sebe ne vide kao eksploatirani proleterijat, već kao privremeno posramljene milijunaše." To nije slučaj s Europom, jer Europljani ipak nisu toliko zaluđeni "američkim snom".

Konzervativac Charles De Gaulle protivio se američkoj dominaciji i dvaput uložio veto na zahtjev Britanije za ulaskom u Europsku ekonomsku zajednicu, pošto je Britance sumnjičio za bliske veze s SAD-om. Isto tako, De Gaulle je povukao Francusku iz vojne komande NATO pakta, evakuirao sve američke vojnike s francuskog tla i tvrdio da vojna komanda NATO pakta potkopava francusku nezavisnost i suverenitet. Dakle, u vrijeme Hladnog rata, u Europi je postojala snažnija pro-europska, eurokontinentalna politika nego što postoji danas.

Europa, pošto je ipak najbliža SAD-u, posljednja će se formirati kao zaista nezavisna civilizacija, dok je danas tek subimperijalni priključak američkog imperija. U budućnosti bi Europi najbolje odgovarao latinoamerički model udaljavanja od zapada, tj. u europskom slučaju udaljavanja od SAD-a.. Tek će udaljavanje od SAD-a pružiti Europi priliku da se istinski formira kao civilizacija. Raspad zapada je nužan da Europa postane vitalna. U Europi se uvijek, pa i u ovo doba najveće amerikanizacije i marginalizacije europske kulture, može pronaći izvornu europsku kulturu koja u potpunosti i radikalno odbacuje svjetonazorske okove dominantne kapitalističke paradigme i trendove dominantne i amerikanizirane zapadne kulture.

[occupylove]

Kina je dugo vremena bila relativno sutljiva na svjetskoj sceni i bez zestoke retorike i zveckanja oruzjem
ali ?
Kineski zmaj je svijestan svoje moci i mozda pomalo gubi svoju istocnjacku lucidnost ?
Kineski zmaj je spreman za borbu
zamalo je doslo do sukoba Kineskih i Japanskih borbenih aviona oko spornih otoka , obadvije mornarice vrse bojeva gadjanja i vjezbaju misice
u to u zadnjih par sedmica , da je cak i Pentagon iznenadjen
uz razmjenu uvreda najzesce do sada Kinezi paradiraju sa svojom moci , ne obaziru se
lukava taktika vrlo mudrih Kineza i zastrasivanje protivnika i igranje na kartu nacionalizma na domacoj sceni
ili je Kineski zmaj doista bijesan i zeli zauzeti poziciju zasluzeno po svojoj snazi ili nesto trece ?
u svakome slucaju ?

opasne igre u Pacifiku ;

http://www.informationclearinghouse.inf ... e33689.htm

[hneuron]

Da je kina u zadnjih 10 godina eksponentno ojačala u svim poljima više je nego evidentno. Samim tim i progresivno njena uloga na globalnom geostrateškom planu je mijenjana u zavisnosti od njenih ineresa koje je potrebno štititi. Naime takav razvoj događaja je logičan i razumljiv. Danas interesna sfera kine se proteže na sve kontinente i sasvim je logično da uporedo s tim razvija vojno-strateške kapacitete koji će služiti kao efikasna deterencija o odbrani vlastitih interesa.Uporedo stim svjesni svoje pozicije na globalnoj sceni dosledno tradicionalnoj viziji vanjske politike prave strateške alijanse sa rastućim ekonomijama i samim tim se pozicioniraju kao jedan od kontrategova svjetskoj sceni. Polivalentnost i ne uvijek linijarno ponasanje kada je u pitanju vanjska politika upućuju na to da od nekih čvšćih veza na strateškom planu nema ništa, vrlo je vjerovatno da danas smatraju da nemaju potrebu za određenim obavezujućim vezama gledajući vlastitu snagu. Vrlo je vjerovatno da prirodna upućenost na rusiju i evidentna koordinacija pri nastupanju na međunarodnoj sceni će vredjeti samo onda kada imaju zajedničke vlastite interese. Mislim da je objektivnije gledati ove dvije neo-realnosti u odvojenom kontekstu. Da bi ih mogli svrstati u jedan blok je potreban zajednički nastup u jednom oružanom konfliktu (tipa NATO) što do danas nije bio slučaj stoga i ova konsideracija.

[elmirčo]

Rat u Maliju: Činjenice koje bi trebali znati!
Zlato: Mali je treći proizvođač zlata u Africi, sa velikim istraživanjima koja još uvijek traju. Mali je poznat po svome zlatu još od doba velikog kraljevstva Malija i hodočašća u Mekku cara Kankou Musse 1324. godine, kada je njegova karavana nosila sa sobom više od 8 tona zlata! Zbog toga je Mali tradicionalno zemlja rudarstva više od pola milenijuma. Trenutno Mali ima sedam rudnika zlata koji uključuju: Kalanu i Morilu i južnom dijelu Malija, Jatelu, Sadiolu i Luolo u zapadnom dijelu Malija, te rudnike u kojima je nedavno počelo iskopavanje Sijama i Tabakoto. Ubrzani projekti istraživanja i eksploatacije zlatnih žila su ona u: Kofi, Kodieranu, Komanu, Banankorou, Kobadi i Nampali.

Uranijum: ohrabrujući znaci i istraživanja su u punom zamahu. Istraživanja trenutno vrši nekoliko kompanija sa jasnim indikacijama o depozitima uranijuma u Maliju. Uranijumski potencijali u locirani u oblasti Falea, na oko 150 km terena…procjenjuje se da se radi o 5000 tona uranijuma u ovom depozitu. Projekt Kidal, u sjeveroistočnom dijelu Malija, oblasti od 19,930 km2…takođe naslage su pronađene u Samitu, regionu Gao itd.

Dijamanti: Mali ima potencijal za razvitak i eksploataciju dijamanata: u administrativnoj oblasti Kejes (Kayes- rudarski region 1), otkriveno je 30 kimberlitnih cijevi, od kojih 8 sadrže tragove dijamanata. Manji dijamanti su nađeni u administrativnoj regiji Sikaso (južni Mali).

Dragocjeno kamenje: Krug Niora i Bafulabe: granat i rijetki magnetski materijali
Krug Bougunija i bazen Faleme: pegmatitski minerali
La Gourma: granati i minerali (corindon)
L’Adrar des Ilforas: pegmatiti i metamorfozni minerali
Zona Hombori Douentza: kvarc i karbonati

Željezna ruda, boksit i mangan: značajni su resursi u Maliju, ali još uvijek neistraženi. Prema procjenama Mali ima više od 2 miliona tona rezervi željezne rude lociranih u oblastima Djidian-Kenieba, Diamou and Bale. Rezerve boksita se procjenjuju na 1,2 miliona tona i locirane su u oblasti Kita, Kenieba i Bafing makana. Tragovi rude mangana pronađeni su u Bafing- Makani, Tondibi i Tassigi.

Drugi mineralni resursi i potencijali u Maliju: bakar, mramor (10,6 miliona tona rezervi), gips, kaolin glina, fo

[elmirčo]

Oni se Pripremaju: "Bez Očitog Razloga" Zašto, Kina Uvozi i Masovno Puni Zalihe Riže, Željezne Rude, Plemenitih Metala, i Mlijeka u Prahu

Poljoprivredni eksperti Ujedinjenih naroda izvještavaju totalnu zbunjenost, nakon otkrivanja brojki u kojima se koje vidi da je kina uvezla 2,6 miliona tona riže u 2012. godini, znatno više nego u 2011. godine, tj. oko četiri puta više.

Zbunjenost je nastala iz činjenice koja govori da nema očitog razloga za ogromnim povećanjem uvoza, s obzirom na činjenicu da u Kini nema nestašice riže.

Zašto bi Kina skladištila milionske tone riže bez ikakvog razloga?

Ako povećanje od 400% uvoza riže, nije dovoljno da vas uvjeri da se Kinezi pripremaju za značajni skorašnji događaj, ne znamo šta je. Prodavaonice u Australiji su potpuna prazne što se tiče esencijalnog dječjeg mlijeka u prahu, kao rezultat masovnog izvoza u Kinu.

Kao dodatak uz ovakvo gomilanje hrane, Kinezi uz to još diverzificiraju novčana sredstva (denominirana u dolaru) u fizičko zlato. Ustvari, u samo jednom mjesecu u 2012. godini, Kina je uvezla i nagomilala više zlata nego što je pohranjeno u sefovima u Europskoj Centralnoj Banci.

[Hajlac]

@elmirčo

pls izvori ovih podataka.

[detroit-mercy]

Oni se Pripremaju: "Bez Očitog Razloga" Zašto, Kina Uvozi i Masovno Puni Zalihe Riže, Željezne Rude, Plemenitih Metala, i Mlijeka u Prahu

Poljoprivredni eksperti Ujedinjenih naroda izvještavaju totalnu zbunjenost, nakon otkrivanja brojki u kojima se koje vidi da je kina uvezla 2,6 miliona tona riže u 2012. godini, znatno više nego u 2011. godine, tj. oko četiri puta više.

Zbunjenost je nastala iz činjenice koja govori da nema očitog razloga za ogromnim povećanjem uvoza, s obzirom na činjenicu da u Kini nema nestašice riže.

Zašto bi Kina skladištila milionske tone riže bez ikakvog razloga?

Ako povećanje od 400% uvoza riže, nije dovoljno da vas uvjeri da se Kinezi pripremaju za značajni skorašnji događaj, ne znamo šta je. Prodavaonice u Australiji su potpuna prazne što se tiče esencijalnog dječjeg mlijeka u prahu, kao rezultat masovnog izvoza u Kinu.

Kao dodatak uz ovakvo gomilanje hrane, Kinezi uz to još diverzificiraju novčana sredstva (denominirana u dolaru) u fizičko zlato. Ustvari, u samo jednom mjesecu u 2012. godini, Kina je uvezla i nagomilala više zlata nego što je pohranjeno u sefovima u Europskoj Centralnoj Banci.

Jah eto pripremaju se za dugotrajni rat sa Amerikom inace svojim najvaznijim ekonomskom partnerom .
Ne brini se ti za njih, ovi veliki se brzo dogovore obicno preko ledja malih odn. golokuraca .

[Platformas]

Nazalost mislim da se sve ovo svodi na mogucnost 3. svjetskog rata koji ce se vecinom voditi preko citavog Azijskog kontinenta, i bice puno krvaviji od predhodna dva. Kao sto je Einstein rekao, "Ne znam kojim će se oružjem voditi treći svjetski rat, ali znam da će se četvrti voditi kolcima i kamenjem".

.

malo se on zajeb... u ovoj tvrdnji. pitanje je može li iko preživjeti jedan takav sukob.

Mogu guzonje sve, a za sirotinju se zna.

[Challenger__]

Mogu guzonje sve, a za sirotinju se zna.

Ne mogu više. Na par mjesta sam našao tekstove u kojima možemo pročitati da su Kinezi pozicionirali specijalna atomska skloništa (duga i po 4 kilometra) za političke i ekonomske elite u slučaju atomskog rata i da su pojasnili da su ta ista skloništa ranjiva i uništiva. Ako bude nuklearnog rata oni će prvi zaplatiti glavom.

Mislim da je strah za sopstvenu guzicu (guzonja) unio izgubljenu ravnotežu straha.

[occupylove]

@elmirčo

pls izvori ovih podataka.

zabrinjavajuce , iz vise izvora Kinezi tvrde da gomilaju ogromne zalihe , dolar euro je mrtav , vidimo sta se desva u Evropi i Grcka i Spanija i dalje ..i USA takodjer ..sa 16 triliona dolara duga
paklena igra
http://www.shtfplan.com/headline-news/t ... s_01092013

[amoninan]

Zanimljiv filmić koji se dobrim djelom dotiče i teme o kojoj se ovdje muhabeti

The Choke Points of Power

After centuries of naval domination the West faces geopolitical changes centred on shipping lanes vital to world trade.

"After 500 years of Western domination, we are slowly going back to an age of indigenous control .... The US navy has gone from 586 warships during the Reagan era to 286 warships now," says Robert D Kaplan, of the Center for a New American Security.

Al Jazeera spent three years documenting the West's declining control of the strategic waterways of the Middle East. They discovered a region in flux - with new players both locally and globally - who want in. The focus, as always, is oil.

http://www.aljazeera.com/programmes/alj ... 44389.html

[Intermission]

UN sistem jeste neefikasan, to mi najbolje znamo, ali
da li bi formalno jacanje pozicija nekih zemalja, u smislu njihovog ukljucivanja u Security Council kao stalnih clanova sa pravom veta poboljsalo stvari?
Ne, mislim da bi ih pogorsalo - jer bi svaka situacija bila kao ona koja se sada odvija u Siriji, uvijek bi se nasao neko da ulozi veto.
To bi jedino moglo funkcionisati kada bi se dala mogucnost vojne intervencije radi sprijecavanja humanitarne katastrofe, kao sto je npr. bilo u Kosovu, nakon sto se svijet "naucio" na primjeru Bosne. Nazalost, ta praksa nije podrzana, tako da barem sa aspekta sigurnosti - vise stalnih clanova u praksi znaci - vise problema.

A sto se tice ekonomske moci - multpolarizam vec postoji, ali - postoje ozbiljne tvrdnje i analize da npr. Kini nakon sto ona dozivi svoj "peak", neminovno slijedi vracanje u pocetnu poziciju. Kina balansira, vjestacki, ali pitanje je koliko je to odrzivo, jer realno Kina nema zdrave osnove (unutarnje i vanjske) da krene u neki imperijalizama kao USA, kao sto ih nema ni Rusija, koja ima adute i koristi ih, jako sebicno i makijavelisticki ali nema vise onu gravitacionu tezinu da bi bila jedan od tih "polova", sve sto te dvije zemlje rade je u cisto u cilju cementiranja njihovih pozicija. Indija sa druge strane je jedna drzava koja je kao pustinja, koliko god vode vi bacite to nije dovoljno, Indija ce uvijek biti preokupljena sobom i svojim problemima, te sumnjam da ce ikada doci do tog nivoa da igra u visoj ligi. Za razliku od svih navedenih, Brazil je uglavnom zdrav, ali je prosto geo-strateski u inferiornoj poziciju, Brazil moze postati izuzetno jak bitan i postati - neka nova i jaca Australija. Zemlje EU ce biti ono sto su uvijek i bile-"rogovi u vreci" u kojoj svako vodi svoju politiku. Tako da ce i u buducnosti USA biti ta koja ima primat, samo sada ce morati koordinirati umjesto da dominira, zbog pojedinacne i zbirne snage ostalih, ali opet-vidjeli smo u zadnjih 10-ak godina, sve sto su zaista zeljeli i sto im je bilo bitno-progurali su kako god.

[hneuron]

UN sistem jeste neefikasan, to mi najbolje znamo, ali
da li bi formalno jacanje pozicija nekih zemalja, u smislu njihovog ukljucivanja u Security Council kao stalnih clanova sa pravom veta poboljsalo stvari?
Ne, mislim da bi ih pogorsalo - jer bi svaka situacija bila kao ona koja se sada odvija u Siriji, uvijek bi se nasao neko da ulozi veto.
To bi jedino moglo funkcionisati kada bi se dala mogucnost vojne intervencije radi sprijecavanja humanitarne katastrofe, kao sto je npr. bilo u Kosovu, nakon sto se svijet "naucio" na primjeru Bosne. Nazalost, ta praksa nije podrzana, tako da barem sa aspekta sigurnosti - vise stalnih clanova u praksi znaci - vise problema.

A sto se tice ekonomske moci - multpolarizam vec postoji, ali - postoje ozbiljne tvrdnje i analize da npr. Kini nakon sto ona dozivi svoj "peak", neminovno slijedi vracanje u pocetnu poziciju. Kina balansira, vjestacki, ali pitanje je koliko je to odrzivo, jer realno Kina nema zdrave osnove (unutarnje i vanjske) da krene u neki imperijalizama kao USA, kao sto ih nema ni Rusija, koja ima adute i koristi ih, jako sebicno i makijavelisticki ali nema vise onu gravitacionu tezinu da bi bila jedan od tih "polova", sve sto te dvije zemlje rade je u cisto u cilju cementiranja njihovih pozicija. Indija sa druge strane je jedna drzava koja je kao pustinja, koliko god vode vi bacite to nije dovoljno, Indija ce uvijek biti preokupljena sobom i svojim problemima, te sumnjam da ce ikada doci do tog nivoa da igra u visoj ligi. Za razliku od svih navedenih, Brazil je uglavnom zdrav, ali je prosto geo-strateski u inferiornoj poziciju, Brazil moze postati izuzetno jak bitan i postati - neka nova i jaca Australija. Zemlje EU ce biti ono sto su uvijek i bile-"rogovi u vreci" u kojoj svako vodi svoju politiku. Tako da ce i u buducnosti USA biti ta koja ima primat, samo sada ce morati koordinirati umjesto da dominira, zbog pojedinacne i zbirne snage ostalih, ali opet-vidjeli smo u zadnjih 10-ak godina, sve sto su zaista zeljeli i sto im je bilo bitno-progurali su kako god.

Zanimljiva analiza ali je smatram površnom u nekim segmenima.
Naime istina je da nefunkcionalno vijeće sigurnosti je danas samo rezultat višegodišnje diplomatske apatije i upotrebe ove krovne institucije za vlastite geostrateške ciljeve.Ranije su ti ciljevi ostvarivani količinom" ekonomskih ustupaka" na koje danas zemlje BRICS-a nisu ili su sve manje spremne.Globalna geostrateška mapa je isctrtavana u prostorijama ove institucije onda kada su od dogovora imale koristi sve strane.Smatram da ova institucija u optici današnjeg geostrateškog pozicioniranja je postala neefikasna i čak suvišna. Faktori dominantnosti u odnosu na zadnjih 10 godina uveliko su promijenjeni i to će se neumitno reflektirati i na rad i funkcionisanje ove institucije.
Temelji današnje kineske ekonomije su stabilniji od bilo čijih i temelje se na neupitnim solidnim industijskim osnovama. Prognosticirati izvjesnu stagnaciju ili retrocesiju iste smatram avanturističkim. Morate znati da oni posjeduju 30% američkog vanjskog duga u obaveznicama ili novcu, osim toga u zadnje vrijeme diversificiraju strateške zalihe materijala koje jednu zemlju i monetu čine stabilnom(zlato i drugi plemeniti metali, riža, teški metali, itd..) to nešto govori...Postoje tri pravca u kojim gore navedeno vodi ..možemo o tom diskutovati ako želite..ergo, ni jedan od tih scenarija ne uzima u obzir vaš scenario,naprotiv, postoje ozbiljne naznake daa određene svjetske ekonomije vrše diversifikaciju monetarnih rezervi (u dolarima) u druge monete!! jer više nemaju povjerenje u ekonomiju ciji glavni proizvod finansijskog tipa uz vojni export.Njemacka već u ovoj godini povlaci svojih 1200 tona zlata iz američgog depozitnog trezora na "superviziju"!!A evropska ekonomija u nedostatku novih tržišta i izvora prihoda je osuđena na laganu i dugu agoniju. Recentni neokolonijaalistički istupi samo govore u prilog tome...

[hneuron]

Oni se Pripremaju: "Bez Očitog Razloga" Zašto, Kina Uvozi i Masovno Puni Zalihe Riže, Željezne Rude, Plemenitih Metala, i Mlijeka u Prahu

Poljoprivredni eksperti Ujedinjenih naroda izvještavaju totalnu zbunjenost, nakon otkrivanja brojki u kojima se koje vidi da je kina uvezla 2,6 miliona tona riže u 2012. godini, znatno više nego u 2011. godine, tj. oko četiri puta više.

Zbunjenost je nastala iz činjenice koja govori da nema očitog razloga za ogromnim povećanjem uvoza, s obzirom na činjenicu da u Kini nema nestašice riže.

Zašto bi Kina skladištila milionske tone riže bez ikakvog razloga?

Ako povećanje od 400% uvoza riže, nije dovoljno da vas uvjeri da se Kinezi pripremaju za značajni skorašnji događaj, ne znamo šta je. Prodavaonice u Australiji su potpuna prazne što se tiče esencijalnog dječjeg mlijeka u prahu, kao rezultat masovnog izvoza u Kinu.

Kao dodatak uz ovakvo gomilanje hrane, Kinezi uz to još diverzificiraju novčana sredstva (denominirana u dolaru) u fizičko zlato. Ustvari, u samo jednom mjesecu u 2012. godini, Kina je uvezla i nagomilala više zlata nego što je pohranjeno u sefovima u Europskoj Centralnoj Banci.

http://economistiinvisibili.investireog ... 00331.html
ovdje je jedna vrlo elokventna analiza iz koje se određene stvari daju naslutiti ..za pročitati

[Challenger__]

Evo jednog teksta koga ću prekopirati (dostupan je samo pretplatnicima) kao doprinos ovoj temi:

Uspon novih sila u multipolarnom poretku: Indija na svjetskoj pozornici

Nove realnosti multipolarnog svijeta u 21. stoljeću, u posljednjih nekoliko godina uspostavljaju nove odnose na svjetskoj političkoj sceni. Od hladnoratovskih vremena sa dvije super sile SSSR i SAD, koje je trajalo od završetka 2.svjetskog rata do 1989.,nakon raspada SSSR-a i Jugoslavije koja je imala snažan utjecaj na pokret Nesvrstanih, započelo je razdoblje procesa globalizacije, uz hegemoniju jedine supersile SAD-a koje je trajalo otprilike do 2005.

Tada započinje nagli uspon Kine, Indije i Brazila, koji je pokazao da tzv. globalni svijet koji je bio zamišljen kao upravljanje jedne sile svim političkim i ekonomskim parametrima nad ostatkom svijeta, ima i svoju drugu medalju - multipolarnost.

Indija u posljednje vrijeme poklanja sve više pažnje naoružavanju svojih snaga, a povod da se pokaže najnovija oprema bila je i upravo završena vojna parada prigodom obilježavanja Dana republike, u Rajapathu. Tisućama građana prvi put je prikazana interkontinentalna balistička raketa Agni V, koja može pogoditi i mete duboko unutar Kine ili Rusije.

Prvi put su javnosti prikazani i u ruskim brodogradilištima izgrađen i obnovljen nosač aviona INS Vikramaditya, kao i američki transportni avion C-17 Globemaster III. Indijska vojska je pokazala i domaći tenk Arjun, krstareću raketu BrahMos kao i višecjevni raketni bacač.

U povorci je bilo i 19 grupa umjetnika iz raznih dijelova Indije, koji su simbolizirali kulturnu raznolikost države, a nad glavama posjetitelja proletjeli su transportni C-130J Super Hercules, Pilatusi i najnoviji ruski avioni MiG-29 i Su-30 MKI. Parade za Indiju nisu prilika samo za demonstraciju moći, već služe i zastrašivanje sjevernog susjeda, Pakistana.

Važan dio parade je bilo prikazivanje i najnovijeg naoružanja. Na Dan republike Indija je pokazala svoje najbolje naoružanje i to svega nekoliko sati poslije izjava, koje je predsjednik Indije izrekao o odnosima sa Pakistanom, najvećim rivalom u regiji. 'Vjerujemo u mir na granici i uvijek smo spremni pružiti ruku u nadi za prijateljstvom… Ali pružanje ruke se ne bi smelo tretirati kao nešto što je unapred osigurano,' izjavio je Pranab Mukherjee, predsjednik Indije. Indija i Pakistan su prošli tjedan, poslije najnovijih sukoba na granici u području Kašmira, dogovorile novo primirje. Ali Indija se usprkos tome i dalje intenzivno naoružava i samo tijekom prošle godine je u vojnu opremu investirala oko 50 milijardi dolara. Time je, po veličini, postala sedmi najveći kupac vojne opreme u svijetu.

Najvažniji dio te opreme, koja je prvi put prikazana na paradi, svakako je interkontinentalna raketa Agni V, za čiji razvoj su u Indiji potrošili preko pola milijarde dolara. Uspješno je isprobana u kolovozu prošle godine, ali je prvi put javno prikazana tek sad. Njen službeni domet je 5500 kilometara, ali stručnjaci procjenjuju da je raketa sposobna nositi nukearne bojeve glave i do 8000 kilometara daleko. Time se Indija svrstava u mali broj zemalja koje imaju takvo oružje – to su SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina. I Izrael posjeduje rakete velikog dometa, ali 'službeno' ne posjeduje nuklearno oružje. Raketu Agni V pažljivo su analizirali prije svega u kineskim medijima.

Indija tijesno surađuje s velikim silama, posebno s Rusijom. Najveće rusko brodogradilište je upravo završilo opsežnu modernizaciju indijske podmornice INS Sindhurakshak (u prijevodu: Morski div). Podmornica je opremljena najnovijim višenamjenskim raketnim sustavom, radarom i elektronikom, i predstavlja jedno od najmodernijih plovila indijske mornarice. Suradnja Indije i Rusije istovremeno predstavlja novi korak u smjeru sve više multipolarnog svijeta.

Ceremonija primopredaje dizel-električne podmornice INS Sindhurakshak, koja se ubraja u SSK Kilo razred podmornica, održana je 26.siječnja u Severodvinsku, dok je 80 milijuna dolara vrijedna obnova obavljena u brodogradilištu Zvezdočka. Radovi su izvođeni od kolovoza 2010. godine. Najvažniji dio obnove bila je ugradnja najnovijeg ruskog raketnog sustava Club-S, koji je u'varijanti za izvoz' sposoban pogoditi ciljeve i na udaljenosti od 250 kilometara. Raketni sistem Club-S (SS-N-27 Sizzler u klasifikaciji saveza NATO) projektirao je ured iz ruskog Jekateriniburga. Krstareće rakete sustava Club S postoje u više varijanti; raketa 3M-54E predstavlja proturodski projektil dometa 200 km, nosi 200 kilograma tešku 'glavu' i razvija nadzvučnu brzinu u posljednjoj fazi leta. Projektil 3M-54E1 ima nešto veći domet od 300 kilometara i veće eksplozivno punjenje od 400 kilograma, a razvija brzinu nešto manju od nadzvučne. Krstareći projektil 3M-14E namijenjen je napadima na kopnene ciljeve, s dometom 275 kilometara i 400 kilograma velikom bojevom glavom. Tu je i 91RE1 – projektil namijenjen gađanju podmornica, koji u posljednjoj fazi leta koristi torpedo.

Podmornica INS Sindhurakshak će kasnije možda biti opremljena i rusko-indijskim krstarećim raketama BrahMos. Rakete kojima je opremljena veoma podižu njen značaj i vatrenu moć i uistinu čine njeno 'primarno' oružje. Veoma je važna činjenica i da je pomoću samo jednog sistema, koji već sada posjeduje ova podmornica, moguće uspješno gađati kako ciljeve na moru, tako i one ispod mora i na kopnu, a svi priojektili mogu se lansirati dok je podmornica zaronjena, do dubine 40 metara i to kroz klasične torpedne cijevi. Sami projektili nisu 'nevidljivi' za protivničke radare, ali u posljednjoj fazi leta spuštaju se na visinu od samo 5-10 metara iznad površine kopna ili mora, što je znatno ispod mogućnosti pratnje njihove putanje od strane suvremenih, prije svega brodskih radarskih sustava. Upravo zato je ove projektile veoma teško otkriti. Projektil 3M-54E1 je, prmjerice sasvim sposoban pogoditi i suvremeni nosač zrakoplova.

Podmornica INS Sindhurakshak bila je izgrađena u Petrogradu 1997. godine. Njen osnovni zadatak je patroliranje i zaštita pomorskih puteva, izviđanje kao i nadzor stranih brodova i podmornica u području djelovanja. U ruskim brodogradilištima je od 1985. do 2000. godine izgrađeno do 10 podmornica razreda Kilo, koji se sada obnavljaju. Podmornica INS Sindhurakshak započet će povratak kući 29.siječnja, a prema Indiji će se prvi put zaputiti ispod arktičkog leda. Dio puta će ploviti u pratnji ruskih ledolomaca. Suradnja s Rusijom i nova oprema za indijsku vojsku u prvom redu dokazuju promjenu ravnoteže snaga u svijetu, kao i sve veću ulogu koju Indija igra u današnjem multipolarnom svijetu.

("Advance.hr", Srijeda - 30. Siječanj 2013)

[amoninan]

Hmm, pitam se šta u Pekingu misle o ovim indijskim "paradama".