Izvor: http://www.oslobodjenje.ba/index.php/in ... &Itemid=44
Piše: A. OMERAGIĆ
15/10/05
Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Dragan Čović: Dejtonsku priču
treba zatvoriti i napraviti novi ustav

Ne trebaju nam nacionalne državice u Bosni i Hercegovini
HDZBiH nedavno je aktuelizirao priču o trećem entitetu, no vizija ustavnih promjena, koju vrh stranke ovih dana prezentira biračima, barem na prvi pogled ne nalikuje projektu stvaranja tri etnički čista područja.
“Ne trebaju nam nacionalne državice”, prokomentirao je za Oslobođenje predsjednik HDZ Dragan Čović.
Polazeći od pretpostavke da će stranke iz Republike Srpske zagovarati opstanak ovog entiteta, da će SDP zagovarati koncept država-općine, Čović kaže da mu je najbliži koncept SDA - BiH sastavljena od državne, regionalnih i općinskih vlasti.
U isto vrijeme predlažete jeftiniju administraciju, ali i tri nivoa vlasti koji će imati predsjednike, vlade, parlamente... Nije li to u koliziji?
Ne. Današnja administracija troši dvije trećine proračuna u BiH, a mi predlažemo racionalno ustrojenu, decentraliziranu državu. To znači da na državnoj razini dobijemo još dva ministarstva (gospodarstva i obrazovanja), tako da oni donose zakone, a niža vlast ih provodi. Na srednjoj razini također predlažemo pojednostavljenja: ne treba nam 16 ministarstava, kao u Vladi FiH, nego 11. Na ovoj razini ne bi nam trebalo pola sadašnje administracije. I, bitno je da ukidamo jednu cijelu razinu - deset županija, znači deset vlada, parlamenata i cijeli konglomerat distrikta Brčko. Gledano u brojkama, budući aparat ne bi trebao imati više od 50 odsto sadašnje administracije.
Vaš je prijedlog da se na srednjoj razini vlasti osigura nacionalna prepoznatljivost. Da li to znači stvaranje etnički čistih oblasti?
Nismo rekli etnički čisti, nego nacionalno prepoznatljivi. Drugim riječima, ne može se ni teoretski desiti da u središnjoj razini vlasti imamo pet regiona u kojima će, recimo, Srbi biti većinski narod. Ili neko drugi. Upravo obrnuto, u svakoj oblasti trebamo imati prepoznatljivu nacionalnu strukturu i insistiramo da se pažnja obrati na interes najmalobrojnijih. Nije nam cilj nacionalno.
Kako bi, primjerice, mogla izgledati jedna takva oblast?
Jedna regija može biti, lupam - Hercegovina. U njoj bi bio i istočni dio Republike Srpske, dakle Srbi, ali i Bošnjaci i Hrvati. Svi će se tu prepoznati kao nacija i niko se neće pretvoriti u nacionalnu manjinu.
Kažete da međunarodna zajednica obećava RS opstanak i da će HDZ u tom slučaju tražiti treći entitet. Znači li to da, ipak, računate na treći entitet?
Ne. Samo šaljemo jasnu poruku da predstavnici međunarodne zajednice i vlasti RS snažno zagovaraju opstanak RS. I na to niko ne reagira. I kad kažemo da mi, ako će RS postojati, tražimo isto pravo za ostale, onda dajemo dovoljno ohrabrenja ili provokacije drugima da kažu da se BiH može drugačije urediti.
Hrvati iz drugih stranaka različito su tumačili priču HDZ o trećem entitetu, kao predizbornu kampanju, drugi su mislili da je taktika, ali su onda shvatili da nije... Šta je istina?
Neka svako procjenjuje je li to taktika ili ne. Ova priča nije zbog izbora, nego godišnjice Dejtona, za koji smo uvjereni da je odslužio svoje. Smatramo da tu priču treba zatvoriti i napraviti novi ustav.
Zašto se protivite konceptu dva nivoa vlasti?
Ne protivim se. Pokušavam biti realan. Uvažavam ljude koji misle da se država može organizirati u dva nivoa, ali to je pravljenje građanske BiH, što bi bilo zanemarivanje činjenice da je ovdje prije desetak godina počeo rat na nacionalnoj osnovi. Mislim da bi mudro bilo kroz uređenje države, već sam kazao da ne mislim na pravljenje nacionalnih državica, osigurati nacionalnu prepoznatljivost, da svi koji se tako osjećaju mogu biti Hrvati ili nešto drugo. Zato mislim da Ustav treba mijenjati u Parlamentu, gdje sjedi i pozicija i opozicija i gdje će se balansirati stajalište nacionalnih i građanskih stranaka.
PIC je nedavno upozorio na segregaciju u školama, koje su godinama podijeljene. U kakvu školu biste željeli da ide Vaše dijete?
Moje dijete ide u školu u kakvu želim da ide - gimnaziju u Mostaru, koja nije organizirana pod patronatom međunarodne zajednice. Tu ima profesora i Srba i Bošnjaka, ima učenika i Srba, i Hrvata i Bošnjaka i moje dijete govori na hrvatskom jeziku.
I druga djeca govore hrvatskim jezikom?
Bošnjakinja koja predaje i profesor Srbin vjerovatno govore maternji jezik. Ali, svi pričaju o segregaciji u školama, a da nisu otvorili rječnik i pročitali šta ta riječ znači. To znači oduzimanje nečijih prava i naturanje silom nečega što ne žele. HDZ, upravo, zagovara da svako može birati što želi.
Samo me u sanduku mogu iznijeti
Kako komentirate bijeg bivšeg lidera HDZ Ante Jelavića?
Uopće to ne želim komentirati, to je privatna stvar.
Hoćete li Vi pobjeći?
Samo me u sanduku mogu odnijeti iz ove zemlje. Suviše je volim da bih išao bilo gdje.
Predsjedništvo samo protokolarno
Kakva je Vaša vizija budućnosti Predsjedništva BiH?
Treba reducirati ovlasti Predsjedništva, ono treba biti protokolarno, kao u Hrvatskoj. Za mene bi bilo najbolje da Parlament bira Predsjedništvo, jer u suprotnom ćemo opet biti u situaciji da većinski narod izabere koga želi.