Općina Kostajnica samo je jedan od primjera kako slaba država, nesposobno državno rukovodstvo i političari zainteresirani samo za profitabilnu politiku, građanima čine samo štetu.
Piše: Asim Bešlija
Općina Kostajnica samo je jedan od primjera kako slaba država, nesposobno državno rukovodstvo i političari zainteresirani samo za profitabilnu politiku, građanima čine samo štetu. Građani ove općine najbolje su to osjetili tako što je dopušteno da Hrvatska doslovno useli na bh.teritoriju, i to nakon što joj je država BiH poklonila svježe izgrađen most. Priča kreće od mosta koji je tokom rata bio srušen između hrvatske i bosanske Kostajnice. BiH je podigla kredit od milion eura i u korist obje države obnovila most koji se, korak po korak, našao na teritoriji susjedne države.
Zajednički granični prelaz – hrvatska zemlja?!?
2002. godine dogovoreno je otvaranje zajedničkog graničnog prelaza zbog toga što je prostor na obje strane rijeke Une, hrvatskoj i bosanskoj, izuzetno uzak ali ga je ipak bilo više na bosanskoj. Tu, odmah pored starog grada Kostajnice, postavljene su kućice sa graničnom policijom. No, vremenom, hrvatska država je sav pojas koji je inače na bosanskoj zemlji stavila pod vlastiti nadzor. Na stari grad je izvješena hrvatska zastava a stanovnicima Kostajnice, mjesta od nekoliko hiljada stanovnika, zabranjeno je da idu na svoju zemlju, osim preko graničnog prelaza. Po sredini polja iskopani su kanali kako ljudi koji su decenijama tako radili, ne bi više mogli direktno od svojih kuća ići pravo prema svojim njivama.
Sada svaki put kada obrađuju zemlju, sa validnim papirima moraju na granični prelaz, kako za sebe tako i za poljoprivredne mašine, pa onda na posao.
Sve se ovo dešava u pravnom vakuumu kada granična linija nije iscrtana, nema graničnog kamena, i kada su jedine žrtve neriješene situacije građani BiH. Granica hrvatske se tako uselila gotovo u centar ove male općine.
Hrvatska nas hapsi na našoj zemlji
Načelnik općine Bosanska Kostajnica Drago Bundalo navodi da je granični prelaz otvoren kako bi građani iz obje države lakše komunicirali, trgovali, dakle, iz najboljih namjera. Hrvatska je to, prema njegovim riječima, iskoristila da počne provoditi svoje zakone na našoj zemlji. Tako su počela hapšenja naših državljana koji su na svoja polja išli mimo graničnog prelaza.
"Da bi hrvatski policajac hapsio građanina BiH, on treba sa sobom da vodi geometra koji će mu objašnjavati gdje može hapsiti a gdje ne", objašnjava načelnik Bundalo jedinu varijantu po kojoj se može dešavati ovo što se dešava.
Hrvatska je od Bosanske Kostajnice prisvojila kanalizacioni i elektro sistem, a put M 14 prema Kozarskoj Dubici, koji je tranzitni put pored Kostajnice, izgrađen je do pola jer Hrvatska ne dozvoljava dalje, tvrdeći da se radi o njenoj zemlji.
Uz ovo, gradska plaža na koju su građani Kostajnice godinama išli na kupanje, smještena odmah ispod starog grada, već 6 godina im je nedostupna. Hrvatska uz sve, obnavlja i stari grad kao da se radi o de fakto njenom vlasništvu.
Maltretiranje bh. građana
Sead Ikanović bio je uhapšen u dva navrata, 2004. i 2006. godine, morao je platiti dvije kazne od po 300 i 1.000 kuna, te je imao zabranu ulaska u Hrvatsku na tri i šest mjeseci. Uhapšen je na vlastitom imanju i odveden u Sisak gdje mu je određena kazna, a novac mu je dala općina Kostajnica.
"Bilo je to navodno zbog toga što sam po njihovom prešao ilegalno granicu, nisam išao na granični prelaz, nego sam išao ovim starim putem kojim idem već godinama", pojašnjava Sead pozadinu svoga slučaja.
Dakle, građani čija se polja protežu od njihovih kuća prema rijeci, prema hrvatskom tumačenju, mogu ići negdje do polovine, a onda je tu negdje hrvatska teritorija. Kako bi izbjegli stalnu mogućnost maltretiranja državnih organa Hrvatske, radije svoje mašine voze preko graničnog prelaza sa zelenim kartonom i drugim dokumentima. Ako je registracija kojim slučajem istekla, granicu ne mogu preći.
A, naša država spava
Kako nam potvrđuje načelnik Drago Bundalo, država BiH na ove stvari nije nikako reagirala, uključujući Graničnu policiju. Šta više, Državna komisija za označavanje granica koja je do skora radila u tehničkom mandatu, više ne postoji a šta se radi na njenom oživljavanju, niko ne zna. Samim ovim ne djeluje ni međudržavno tijelo za granice Hrvatske i BiH koje bi trebalo riješiti 20 spornih tačaka samo na rijeci Uni.
Najpravdenije rješenje bi bilo povući granicu maticom rijeke, smatra načelnik općine Kostajnica, ali je očito da ni među predstavnicima tri naroda u dosadašnjoj komisiji o tome nije bilo konsenzusa. I dok naša država gubi vrijeme, Hrvatska ga obilato koristi.
). A i kako ce, jadan, na svoje? 
