Hrvatsko pitanje

[mO k3]

haaaa?? ma u sutini ne zanimaju me informacije o tebi ,samo mi malo cudno izgleda kako je to moguce

A skonto sam...

[Skijaš]

Piše: Pejo Gašparević

Hrvati u Bosni i Hercegovini ne prakticiraju nikakva geopolitička promišljanja, dok Bošnjaci i Srbi u istupima svojih vodećih institucija ili dužnosnika pružaju informacije u kojima se jasno prepoznaju geopolitičke ambicije. Nedavnim proglasom u povodu popisa pučanstva u BiH planiranog za travanj 2013. godine, Rijaset Islamske zajednice u BiH je posebice istaknuo kako su "Bošnjaci poseban narod na Balkanu s posebnom kulturom kao obrazcem svijesti, znanja, vjerovanja i ponašanja". A predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je također nedavno poručio kako "u novoj prekompoziciji, Drvar, Grahovo, Glamoč i Petrovac moraju imati određenu autonomiju u okviru Federacije".

U analitičkoj raščlambi ovih bošnjačkih i srpskih stajališta poslužit ćemo se definicijom geopolitike u Wikipediji, gdje se navodi da "geopolitika tradicionalno označava veze i uzročne odnose između političkih sila i geografskih prostora". Drukčije rečeno, u srži geopolitike je "geografski prostor", to jest teritorij.
Rijaset Islamske zajednice u BiH ne situira Bošnjake samo u Bosnu i Hercegovinu nego im namjenjuje Balkan kao "geografski prostor", a to su posve jasni obrisi geopolitičkog pristupa sagledavanju Bošnjačke pozicije u ovom dijelu svijeta. Na sličan način i RS-ov predsjednik Dodika ne svodi Srbe u BiH samo na Republiku Srpsku nego im nastoji isposlovati "geografski prostor" i izvan tog entiteta zauzimajući se za autonomiju onih teritorija u Federaciji BiH gdje egzistiraju Srbi-Drvara, Grahova, Glamoča i Petrovca. To je nedvojbeno geopolitčki pristup.

A što u takvim okolnostima rade Hrvatski čelnici u BiH? Ništa. Ili preciznije rečeno – šute. Dodikovo posezanje za uspostavom srpske autonomije Drvara, Grahova i Glamoča u većinski hrvatskoj Hercego-bosnaskoj županiji u Federaciji BiH, bila je izvanredna prilika da hrvatske političke glave u BiH uzvrate kandidiranjem "geografskog prostora" Posavine, koji je u RS-u, za utemeljenje autonomije jer se radi o teritoriju gdje su Hrvati većinski katastarski vlasnici zemljišta. Rastužuje činjenica da se to nije dogodilo, što kod posavskih Hrvata stvara osjećaj političke napuštenosti. I gubitak načelničkih pozicija u općinama Odžak i Vitez je pokazatelj kako se među Hrvatima u BiH umjesto geopolitičkih ambicija nastavlja trend političkog uzmicanja i umanjivanja prostora njihovog egzistiranja.

Što učiniti da bi se zaustavio taj nepovoljan trend? Ruku na srce, geopolitička pozicija Hrvata u BiH je zamršenija od srpske koja posjeduja entitet na 49 posto bosanskohercegovačkog teritorija, i bošnjačke koja svojom brojčanom nadmoći sve više Federaciju, odnosno 51 posto teritorija BiH podvrgava svojim htijenjima. To je okolnost koja je nametnuta Daytonskim sporazumom i sužava manevarski prostor hrvatskim (geo)političkim zamislima.

Složenost hrvatske (geo)političke situacije u BiH treba sagledavati i u činjenici da su Hrvati teritorijalno raspršeni od Posavne, preko tuzlanskog i sarajevskog područja te Srednje Bosne do Hercegovine. Teritorijalna razuđenost nastanjenosti Hrvata zahtijeva suptilan i iznijasiran pristup u kreiranju političkih planova.
Takvu teritorijalnu nepovezanost nužno je sanirati većom međusobnom političkom povezanošću i solidarnošću, kako bi se uklonile nerijetke percepcije o favoriziranju jednih a zapostavljanju drugih. Hrvatski narodni sabor BiH, koji je oživljen u okolnostima nametanja "platformaške" vlasti i poništavanja većinske glasačke volje Hrvata, čini se, propustio je golemu prigodu da se nametne kao čvršća sve hrvatska institucija u BiH. Želi li postati utočište u koje će se slijevati hrvatski politički i intelektualni potencijali u BiH, Hrvatski narodni sabor treba napustiti funkcioniranje poput nekog debatnog kluba, i prigrliti praksu uvažavanja političkih i teritorijalnih specifičnosti. Na taj bi se način Hrvatski narodni sabor mogao pretvoriti u proizvđača hrvatskih (geo)političkih kapaciteta u BiH.

U protivnom, nametnut će se nužnost novog institucionalnog organiziranja Hrvata u BiH koje će u središte preokupacija staviti geopolitičku brigu za Hrvate od Neuma do Orašja. Metaforički rečeno, Hrvati u BiH žude za institucijom koja bi bila kao more u koje se slijevaju sve rijeke i pritoke.

Bošnjaci i Srbi prakticiraju neskrivene geoplitičke inicijative s primjesama teritorijalne ekspanzije, koje zahtijevaju drukčiji hrvatski odgvor nego što je to defanzivni gard. Međunarodna zajednica također se ima smatrati pozvanom da ubuduće ne sputava težnje Hrvata za ravnopravnošću u BiH, kao što je to, primjerice, učinila kumujući sramnom nametanju "platformaške" vlasti.

Nije nezanimljivo podsjetiti i na promišljanja rodonačelnika hrvatske geopolitike Ive Pilara (1874.-1933.). On je isticao kako geopolitički, to jest političko zemljopisni položaj "svakome narodu imperativno diktira stanovite dužnosti". "Imperativnost toga diktata leži u tome, što dotični narod, ako taj diktat ne shvati, ako mu se ne pokori, nego mu se ogluši, ima snositi najteže kazne za taj neposluh", upozoravao je Pilar.

Nameće se bezpogovorni zaključak: zemljopisni položaj Hrvatskog naroda u BiH diktira imperativnost da se stvarna briga za njega prakticira "od mora do Save".

[KOPIJA12]

Iz Geopolitickog stajalista Hrvati su u najgoroj poziciji. Posto je se njihov broj smanjio na nekih 300.000 a uz to su jos razmazani po cijeloj BiH od Posavine, Tuzle, Sarajeva, Centralne Bosne i konacno i Hercegvoine. Nemaju svoj teritorij jer ih Bosnjaci drze u Mostaru (Hrvati tamo ne prelaze Neretvu u geopolitickom smislu) a malo zapadnije se opet nalaze srpske teritorije.

Uz cinjenicu da pola Hrvata zivi u enklavama poput Zepca, Viteza, Busovace, Novog Travnika, Posavine ali ih ima i nekih 50.000 u Sarajevu i Tuzli pa jos nesto u Zenici, Kraljevoj Sutjesci, Kaknju, Kresevu, Kiseljaku, Jajcu itd. Taj polozaj im nedopustava ni u ludilu da vode neku svoju politiku koja bi mogla i sekundu naslutiti neki problem u federaciji.

Jer ako recimo vidimo da u Novom Travniku Bosnjacke stranke jesu dobile 65% glasova, Jajce ista stvar, Busovaci isto Bosnjaci vise od 50%; Zepce Bosnjaci 35%, Vitez Bosnjaci nekih 40%, Kiseljak trecina itd. Na duze staze svi znamo da ce sve te enklave postati enklave sa Bosnjackom vecinom.

[Dozer]

A sve ce to prestati kad se shvati da te imaginarne etno-vjerske podjele ne vode nicemu.
Do tad - slobodno nastaviti sa natezanjem, preglasavanjem i zastitama nepostojecih "vitalnih nacionalnih interesa"

[webby-x]

A sve ce to prestati kad se shvati da te imaginarne etno-vjerske podjele ne vode nicemu.

Takvo "shvaćanje" nije Jugoslavija mogla nametnuti
tenkovima, a eto ti ćeš palamuđenjem.



Bolje ti je da ti shvatiš da etničke i vjerske razlike
nisu imaginarne nego stvarne, a ti možda živiš u
nekom svom imaginarnom svijetu.

[sumirprimus]

jednostavno,ako nema takvog drustva bez nametnutih etnonacionalnih granica,onda radi zakon brojeva.
to ti je u federaciji proces poznatiji ko majorizacija...
kako god okrenes,ne valja...
a to nije imaginaran proces,to se vec desava...

[Dozer]

A sve ce to prestati kad se shvati da te imaginarne etno-vjerske podjele ne vode nicemu.

Takvo "shvaćanje" nije Jugoslavija mogla nametnuti
tenkovima, a eto ti ćeš palamuđenjem.



Bolje ti je da ti shvatiš da etničke i vjerske razlike
nisu imaginarne nego stvarne, a ti možda živiš u
nekom svom imaginarnom svijetu.

Pojasni mi, molim te, te stvarne etnicke i vjerske razlike. Bicu zahvalan.
Znas kako ja te razlike vidim? Kao kada bi se dva lava (dakle, ista vrsta), posopali jer su lavovi. Razumijem fizicke razlike, pa je neko visi, neko nizi, neko ima plave oci, neko nosi cipele 43, neko 39, ali to su vidljive i stvarne razlike.
Ocekujem sad da mi ti pojasnis te fizicke i stvarne razlike po pitanju etnicke pripadnosti i vjerskog opredjeljenja.
Ti i ja da se sutra sretnemo i prodjemo jedan pored drugog, a ne znamo se, po cemu se to mi razlikujemo u etnickom i vjerskom smislu?

[Ujak Sam]

Ma pustite ove koji su umislili da su "nebeski", posebni, različiti, a kad dođu u Beograd ili Zagreb tek se onda vidi prava razlika o kojoj oni u BiH govore... Daj barem malo razmišljajte svojom glavnom, nije vam mozak džaba dat, ne morate k'o pokvarena ploča ponavljati ono što vam je servirano i usađeno.

[webby-x]

Ti i ja da se sutra sretnemo i prodjemo jedan pored drugog, a ne znamo se, po cemu se to mi razlikujemo u etnickom i vjerskom smislu?

Shvaćanje na razini djeteta.
Kao da se etnička i religiozna pripadnost manifestira anatomski.

[Dozer]

E jesi mi objasnio, svaka ti cast

Naravno da se ne manifestuje anatomski, a zato te i pitam koje su to STVARNE razlike izmedju tebe i mene. Naravno, pitanje nisi ni shvatio, ali se uredno bacakas i nesto podsmjehujes

[Shahab]

Justine Forriez budi se rano, sjeda za računalo i traži posao. Svaki tjedan ide na Zavod za zapošljavanje, ali više zbog društva. Ima magisterij s područja zdravstvene administracije. Nakon što je odradila dvogodišnji pripravnički staž, danas živi od pomoći države te povremeno radi poslove kojima ne može platiti ni zdravstveno ni mirovinsko osiguranje; uglavnom je riječ o čuvanju djece ili konobarenju. Čuva jednog psa, za što dobije 6,5 dolara dnevno.

S tih dodatnih 45 dolara mjesečnog prihoda može, kaže, otići u kupnju namirnica. Dvadesettrogodišnja Justine samo je jedna od mnogobrojnih mladih i nezaposlenih stanovnika Francuske i drugih zemalja Europe s niskom stopom rasta, koji odrađuju pripravnički staž i kratke ugovore na određeno, no ne mogu naći stalni posao koji bi im omogućio francuski ideal - vlastitu nekretninu i mogućnost plaćanja poreza. Ovo je "lebdeća generacija", kojoj je situaciju pogoršala kriza eurozone, a njihova se muka tumači kao neuspjeh sustava: elitističke obrazovne tradicije koja diplomce ne uključuje u radnu snagu, krutog tržišta rada na koje je teško ući te poreznog sustava zbog kojega je tvrtkama skupo zaposliti nekoga na puno radno vrijeme te teško i skupo zaposlenika otpustiti. Uslijeg toga došlo je, prema riječima analitičara i državnih dužnosnika, do novog i rastućeg sektora obrazovanih nezaposlenih ljudi, koji odgađaju život i koji svojom nemogućnošću da nađu dobre poslove štete poreznoj dobiti, mirovinskim programima i tržištu nekretnina. Kad se to pribroji velikom broju nezaposlenih mladih kojima obrazovanje nije dostupno, sve se više stječe dojam da bi Francuska i druge zemlje zapadne Europe mogle izgubiti čitavu generaciju te tako još više naštetiti izgledima za gospodarski rast.

U Europskoj uniji raste broj nezaposlenih u dobi od 15 do 24 godine - u Francuskoj ih je 22 posto, u Španjolskoj 56 posto, u Italiji 36 posto. No ti se brojevi odnose samo na one koji traže posao. Postoji i druga kategorija: oni koji "nisu zaposleni niti se obrazuju", kao što je to istaknula Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj. Prema istraživanju Eurofounda, agencije EU za istraživanje, u Europi je 14 milijuna mladih koji ne rade, a države članice godišnje zbog socijalnih davanja i gubitka proizvodnje ostanu bez 200 milijardi eura, što je 1,2 posto bruto domaćeg proizvoda europskog bloka. Osim 51 posto mladih Španjolaca koji traže posao, 23,7 posto njih u dobi od 15 od 29 godina jednostavno je odustalo od potrage, kaže Anne Sonnet, viša stručnjakinja za ekonomiju pri Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj, koja se bavi nezaposlenošću. U Francuskoj je takvih 16,7 posto, a u Italiji 20,5 posto. Jednako je tmurna i činjenica što 42 posto mladih radi privremene poslove, a prije samo deset godina, prema Eurofoundovu istraživanju, bilo ih je nešto više od trećine. Otprilike 30 posto, to jest oko 5,8 milijuna mladih, radi honorarne poslove, što je u odnosu na 2001. godinu porast od gotovo 9 posto. Taj je trend osobito zamjetan u Francuskoj, gdje danas 82 posto zaposlenih radi na ugovor na određeno vrijeme, kaže ministar rada Michel Sapin.

Anne Sonnet kaže da se tvrtke boje stalnog zapošljavanja jer gospodarski rast stagnira, a socijalna su davanja visoka, a problem je i u tome što obrazovni sustav veću vrijednost daje slobodnim umjetnostima nego tehničkoj i industrijskoj stručnosti. "Često ni ne usvoje vještine koje poslodavci traže", dodaje. "Jednostavno nisu spremni za rad." Anne Sonnet zalaže se za širi sustav pripravništva, kao što je slučaj u Njemačkoj, gdje učenici i studenti honorarno rade tijekom školovanja. Michel Sapin istaknuo je da se predsjednik François Hollande tijekom kampanje zalagao za smanjenje nezaposlenosti među mladima. Socijalistička je vlada uključena u težak "socijalni dijalog" s tvrtkama i sindikatima radi izmjene pravila rada, lakšeg ulaska na tržište rada i povećanja konurentnosti francuskih tvrtki putem postupne izmjene troškova socijalne skrbi. Glavna ideja pregovora, kako kaže Sapin, jest stvoriti kooperativniji i fleksibilniji sustav koji bi u teškim vremenima omogućio više "djelomičnog zaposlenja". No za takve "strukturne" promjene, ako se uopće i dogode, treba vremena.

Steven Erlanger; Maia de la Baume i Stefania Rousselle doprinjele izvještaju iz Pariza i Lillea

[Paranoid]

A sve ce to prestati kad se shvati da te imaginarne etno-vjerske podjele ne vode nicemu.
Do tad - slobodno nastaviti sa natezanjem, preglasavanjem i zastitama nepostojecih "vitalnih nacionalnih interesa"

Takva poruka bi trebala biti adresirana prvo prema EU, pogotovo nobelovcima iz Brisela... pa upravo se oni služe time jer je Hrvatska od iduće godine u uniji, a Albanija dobila odbijenicu za pregovore(kontaš zašto , a da ne govorim o Turskoj...Kosovo, Srbija i BiH su u rezervi ukoliko dođe do vojnog sukoba velikih sila automatski upadaju u EU...jer su su stvoreni za rova...

[udrch]

Predsjedništvo HDZ-a 1990 je danas analiziralo i provedbu rezultata lokalnih izbora.

- Na osnovu informacija koje smo dobili s terena, od općinskih i županijskih organizacija, konstatiramo da provedba ovih rezultata nije slijedila duh i politiku HNS-a, uprkos nastojanju HDZ-a 1990 da ova provedba bude u interesu tih lokalnih sredina i u interesu hrvatskog naroda u cjelini. Nažalost, morali smo konstatirati da je HDZ-u BiH prihvatljiviji bio partner SDA, naprimjer, čak i u takvim sredinama kao što je Žepče ili općine središnje Bosne, nego HDZ 1990, naveo je.

ne postoji hrvatsko pitanje, postoji rješenost jednog klana d auništi onaj drugi..iako to zapažaju, ovaj drugi klan ne pokušava da digne glavu..
hdz1990 je najveći krivac za ovakvo stanje u federaciji..
božićeva podrška čoviću i dodiku je urušila kompletan sistem..
a moglo je biti puno bolje svima..

[hinterland00]

Najveća prijetnja Hrvatima u BIH je velikohrvatski imperijalizam koji mnogi ovdje zagovoraju pod krinkom ugroženosti Hrvata, majorizacije. Ja se slažem da hrvatski narod u BIH danas nije u poziciji kakvog bi morao biti ali to nije izlika za rušenje zemlje.

BIH mora biti multietnička, multikulturalna, multikonfesionalna, građanska, cjelovita, jedinstvena, decentralizirana s jednakim pravima za sve i onima koji us pogrdno nazvani "ostali".

Rješenje hrvatskog pitanja nije u tome da se Hrvatima da komad zemlje na kojem će oni imati ekskluzivna prava već ta nacionalna i građanska prava trebaju imati i tamo gdje su brojčana manjina.

[Dozer]

Spas i BiH i svih nas u njoj jeste da konacno sve pocne funkcionisati po principu strucnosti i sposobnosti, a ne @ebene politicke/narodne/etnicke/nacionalne podobnosti.

Ukratko, to znaci demokratiju u smislu 1 covjek - 1 glas. Naravno, ovo ne moze jer se odmah nadju kojekakvi majorizirani, preglasani, ugrozeni, ovakvi i onakvi. I to nisu samo Hrvati, nego se to odnosi na sve 3 etnicke grupe/narpda u BiH, samo sve zavisno od lokacije.
Jasno, na tome upravo i opstaju vladajuce etno-nacional-klerikalne, a u sustini nista drugo nego lopovsko-kriminalne falange.
I sve dok ima onih koji puse njihove price o ugrozenosti (koje realno i postoje, ali su ih opet generisali upravo ti isti koji i stalno "kukaju"), koji se zamajavaju s tim stvarima i koji na osnovu takvih budalastina glasaju - mi cemo imati sta imamo.

X puta sam do sada napisao, ali nije zgoreg i ponoviti.
Hrvati i Srbi se nikada nece otcijepiti od BiH iz vrlo prakticnih razloga - nece to njihove vodje. A nece jer samo u BiH, i u stanju kakvo jeste, oni mogu imati sta imaju i zivjeti kako zive - k'o bubrezi u loju.
Hrvati kontrolisu oko 70% uvoza u BiH, a za to su duzni poreza i poreza, ali niko nikada nije otisao u tu zapadnu Hercegovinu i sredio to stanje. Kontrolisu finansijske institucije od rata naovamo, vecina sportskih kladionica je u njihovom vlasnistvu, a i po tom osnovu su duzni milione poreza, itd. itd.
Kome bi se sav taj uvoz prodavao ako bi tu postojala nekakva granica, a znamo da je tim uvoznicima 100% trzista u - BiH. Jasno, u talu su svi oni zajedno, i jedni i drugi i treci.
RS - gdje bi to Dodik, ali i bilo koji od njihovih "vodja" imao sve sto ima i mogao zivjeti kko zivi? Nigdje. Osim u BiH i u stanju kakvo jeste.
Ista je stvar i sa Bosnjackim "liderima".
Dajte ljudi...malo...samo malo dajte sansu mozgu...vlastitom.

[Nass]

Najveća prijetnja Hrvatima u BIH je velikohrvatski imperijalizam koji mnogi ovdje zagovoraju pod krinkom ugroženosti Hrvata, majorizacije. Ja se slažem da hrvatski narod u BIH danas nije u poziciji kakvog bi morao biti ali to nije izlika za rušenje zemlje.

BIH mora biti multietnička, multikulturalna, multikonfesionalna, građanska, cjelovita, jedinstvena, decentralizirana s jednakim pravima za sve i onima koji us pogrdno nazvani "ostali".

Rješenje hrvatskog pitanja nije u tome da se Hrvatima da komad zemlje na kojem će oni imati ekskluzivna prava već ta nacionalna i građanska prava trebaju imati i tamo gdje su brojčana manjina.

Bravo, prijatelju