borba za ljudska prava...
- essex
- Posts: 1745
- Joined: 02/04/2008 12:19
- Location: ...ovo malo duše...
- Contact:
#1 borba za ljudska prava...
evo kako se normalni i obrazovani ljudi bore za ljudska prava i mjenjaju drzavni sistem kako im odgovara...nasi obicni ljudi bolesno i zastrasujuce nazadno jos uvijek vjeruju da su oni tu da sluze politicarima i da ih dvore dok su evropa i svijet davno od politicara napravili samo jos jednu profesiju za koju se odgovara kao i na svakom poslu, a politicari odgovaraju narodu koji ih je izabrao...
ako su se u italiji nakon ovoga uklonili krstovi i raspeca iz javnih skola i ustanova nevidim sta je problem zatraziti od nasih politicara da mjenjaju nase zakone u skladu sa poveljom o ljudskim pravima...jasno je, onda ne bi visio ni ceric ni kacevanda ni puljic toliko po javnim medijima (prvenstveno onaj koji voli da prica o prilagodjavanju i materi tamo daleko)...vratimo dostojanstvo gradjanskom drustvu i zahtjevajmo da nasa drzava postuje u potpunosti povelju o ljudskim pravima...tada ce nestati i konstitutivaca, tada ce nestati i torova i toraske politike, nestati ce etnicke podjele nase Domovine i ona ce konacno poci svojim normalnim putem u buducnost...
da se ovaj slucaj desi u bosni, velikosrbi bi odmah montirali pricu da je to protivno slovu daytona, velehrvati bi ponovo iskoristili pricu o ugrozavanju, a propalobegovi bi na sav glas pricali o povratku komunizma...a sve je ustvari samo postivanje jednostavne konvencije o ljudskim pravima...
treba da znamo na sta su se obavezali nasi nazovi politicari. ispod presude ce te naci i prevod povelje (prvog dijela, koji je ustvari i najvazniji...drugi dio je regulativni i odnosi se na sud) tako da svi vidite protiv cega se ustvari nasi uhljubi bore, ne protiv onoga sto pricaju nego protiv napretka koji ne razumiju i ne zele da ih pregazi...
pozdrav domovini.
Obavijestza štampu koju izdaje registrar
Presuda
Lautsi v. Italije (aplikacija br. 30814/06)
Raspelo u učionicama:
U suprotnosti sa pravom roditelja da obrazuju djecu u skladu sa svojim ubjeđenjima i pravom djece na slobodu vjeroispovjesti
Kršenje člana 2 protokola br. 1 (pravo na obrazovanje)
ispitano zajedno sa članom 9 (sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti) Evropskekonvencije o ljudskim pravima
Sukladno članu 41 Konvencije (pravična naknada), Sud je dodijelio podnosiocu 5.000 eura na ime nematerijalne štete. (Presuda je dostupna samo na francuskom jeziku.)
Glavne činjenice
Podnositeljica aplikacije, gđa Soile Lautsi, je talijanska državljanka koja živi u Abano Terme (u Italiji). U toku 2001.-2002. godine njena djeca, Dataico i Sami Albertin, stari 11 i 13 godina, pohađali su državnu školu "Instituto comprensivo statale Vittorino Feltre" u mjestu Abano Terme. Sve učionice su imale raspelo na zidu, uključivši i one ukojima su djeca gđe Lautzi imala nastavu. Ona je smatrala da je to suprotno principu sekularnosti u kojem ona želi da odgoji svoju djecu. Obavijestila je školu o svom stavu pozivajući se na presudu Kasacionog suda iz 2000. godine koji je smatrao da je prisustvo raspela na glasačkim mjestima u suprotnosti sa principom sekularizma države. U Maju 2002. g. upravno tijelo škole odlučilo je da ostavi raspela u učionicama. Naknadno je državno Ministarstvo obrazovanja poslalo svim direktorima škola direktivu koja je preporučivala takav pristup.
23.jula 2002. godine podnositeljica se žalila Regionalnom administrativnom sudu u Venetu na odluku upravnog tijela škole tvrdeći da su javne vlasti prekršile ustavne principe sekularizma i nepristrasnosti. Državno Ministarstvo obrazovanja, koje je učestvovalo kao strana u postupku, naglasilo je da je predmetna situacija propisana kraljevskim dekretima iz 1924. i 1928. godine. 14. januara 2004. Administrativni sud je odlučio da se podnositeljicin zahtjev uputi Ustavnom sudu na ispitivanje ustavnosti stavljanja raspela u učionice. Pred Ustavnim sudom Vlada je tvrdila da je ovakvo isticanje raspela prirodno, s obzirom da raspelo nije samo vjersko obilježje nego kao i "zastava" jedine crkve koja je navedena u Ustavu (Katoličke crkve) predstavlja simbol italijanske države. 15.decembra 2004. Ustavni sud je smatrao da nije nadležan da odlučuje u predmetu na temelju toga da su sporne odredbe prije pitanje pravilnika nego zakonodavne prirode. Postupak pred administrativnim sudom je nastavljen i 17. marta 2005. i sud je odbacio žalbu podnositeljice. Smatrao je da je raspelo i simbol italijanske istorije i kulture i samim tim italijanskog identiteta, te da je simbol principa ravnopravnosti, slobode i tolerancije kao i državnog sekularizma. Presudom od 13. februara 2006..Državno vijeće Consiglio di Stato odbacilo je žalbu podnositeljice na temelju toga da je krst postao jedna od sekularnih vrijednosti italijasnkog ustava i da predstavlja vrijednost građanskog života.
Žalbe, postupak i sastav Suda
Podnositeljica je navela u svoje i u ime svoje djece da je isticanje raspela u državnoj školi koju pohađaju djeca u suprotnosti sa pravom da se djeci osigura obrazovanje u skladu sa njenim religijskim i filozofskim ubjeđenjima, a u smislu Člana 2 Protokola br.1. Isticanjem krsta je također prekršena njena sloboda ubjeđenja i vjeroispovjesti, kako je zaštićeno članom 9 Konvencije.
Aplikacijaje podnešena Evropskom Sudu za ljudska prava 27. jula 2006. Presudu je donjelo Vijećeod sedam sudaca u slijedećem sastavu:
FrançoiseTulkens (Belgija), predsjednik Ireneu Cabral Barreto (Portugal), Vladimiro Zagrebelsky, Italija Danutė Jočienė, Litvanija Dragoljub Popović Srbija András Sajó, Mađarska Işıl Karakaş), Turska sudije, i Sally Dollé, registrar odjela
OdlukaSuda
Prisustvo raspela – kojeg je bilo nemoguće ne primjetiti u učionicama – bi učenici svih uzrasta mogli lako protumačiti kao vjersko obilježje i mogli bi osjećati da se obrazuju u školskom okruženju koje nosi pečat date religije. To može da bude poticajno za religiozne učenike, ali i uznemirujuće za učenike koji su druge religije ili su ateisti, a naročito za one koji pripadaju vjerskim manjinama. Sloboda nevjerovanja u bilo koju religiju (svojsteno za slobodu vjeroispovjesti koju garantira Konvencija) nije bila ograničena na nedostatak vjerskih službi ili vjerskog obrazovanja: proširena je na praksu i obilježja koji su izraz uvjerenja, religije ili ateizma. Ova sloboda zaslužuje posebnu zaštitu ukoliko je država ta koja izražava uvjerenje, a pojedinac se dovede u situaciju koju ne može izbjeći ili može samo uz nesrazmjeran trud i žrtvovanje.
Država se mora uzdržati od nametanja uvjerenja u prostorima u kojima pojedinci zavise od nje. Posebice se od nje traži da poštuje vjersku neutralnost u kontekstu javnog obrazovanja gdje je prisustvovanje nastavi obavezno bez obzira na vjeroispovjesti gdje bi cilj trebao biti poticanje kritičkog razmišljanja učenika.
Sud nije mogao shvatiti kako isticanje simbola u učionicama u državnim školama, koji se razumno mogu povezati sa katoličanstvom (većinska religija u Italiji) možeda posluži obrazovnom pluralizmu koji je ključan za očuvanje "demokratskog društva" kako je zamišljeno Konvencijom, pluralizam koji je prihvatio Ustavni sud Italije. .
Obavezno isticanje simbola date religije u prostorijama koje koriste javne vlasti, a naročito u učionicama na taj način ograničava pravo roditelja da obrazuju svoju djecu shodno svojim ubjeđenjima, kao i pravo djece da vjeruju ili ne. Sud je jednoglasno zaključio da je bilo kršenje člana 2 Protokola 1 koji je razmatran zajedno sa Članom 9 Konvencije.
EVROPSKA POVELJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA
Rim, 4. Novembar 1950.
Tekst Povelje je amandiran prema predvidjenim Protokolima: Protokol 3, koji je stupio na snagu 21. Septembra 1970; Protokol 5, koji jes tupio na snagu 20. Decembar 1971 i Protokol 8, koji je stupio na snagu 1.Januara 1990 i sadrži takodje Protokol 2 koji prema Članu 5, paragraf 3 je i sastavni dio Povelje od njegovog stupanja na snagu 21. Septembra 1970. Sve predvidjene promjene koje su amandirane ili dodane ovim Protokolima su zamjenjene Protokolom br. 11 sa datumom njegovog stupanja na snagu 1. Novembra1998. Od toga dana, Protokol 9 koji je stupio na snagu 1. Oktobra 1994 je odbačen i Protokol 10 je izgubio svoju svrhu.
Vlade potpisnice ove Povelje, kao članice Vijeća Evrope,
Imajući u vidu Univerzalnu Povelju o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948;
Imajući u vidu da ova Povelja ima za cilj da osigura opšte i stvarno priznanje i poštovanje prava proklamovanih u njoj;
Imajući u vidu da je cilj Vijeća Evrope postizanje većeg jedinstva između njenih članica i da je jedan od načina čiji je cilj da se ona slijedi je održavanje i dalja realizacija zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda;
Potvrđujući iznova svoju duboku vjeru u one osnovne slobode koje su temelj pravde i mira u svjetu i koje se najbolje održavaju stvarnom političkom demokratijom, s jedne strane, i zajedničkim shvatanjem i poštovanjem ljudskih pravaod kojih one zavise, s druge strane;
Riješene da, kao vlade evropskih zemalja koje su sličnih pogleda i imaju zajedničko naslijeđe političkih tradicija, ideala, slobode i vladavine prava, preduzmu prve korake za skupno ostvarivanje izvjesnih prava navedenih u Univerzalnoj Povelji,
Sporazumjele su se o slijedećem:
Član 1.
Obaveza poštovanja ljudskih prava
Visoko Ugovorne Strane (u daljem tekstu članice potpisnice Povelje) trebaju obezbjediti svakome u svojoj nadležnosti prava i slobode određeneu Djelu I ove Povelje.
Dio I
Prava i slobode
Član 2.
Pravo na život
1. Pravo na život svake osobe zaštićeno je zakonom. Niko ne može biti namjerno lišen
života, osim prilikom izvršenja presude suda kojom je osuđen za zločin za koji je ova
kazna predviđena zakonom.
2. Lišavanje života se ne smatra protivnim ovom članu ako proistekne iz upotrebe sile koja je apsolutno nužna:
a - radi odbrane nekog lica od nezakonitog nasilja;
b - da bi se izvršilo zakonito hapšenje ili spriječilo bjekstvo lica zakonito lišenog
slobode;
c - prilikom zakonitih mjera koje se preduzimaju u cilju suzbijanja nereda ili pobune.
Član 3
Zabrana mučenja
Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju, ili neljudskom ili ponižavajućem postupanju ilikažnjavanju.
Član 4
Zabrana ropstva i prinudnog rada
1. Niko se nesmije držati u robstvu ili robovskom položaju.
2. Ni od koga se ne može zahtjevati da obavlja prinudni ili obavezni rad.
3. Za svrhe ovog člana izraz "prinudni ili obavezni rad" ne obuhvata:
a - rad uobičajen u sklopu lišavanja slobode određenog u skladu sa odredbama člana 5 ove Konvencije ili tokom uslovnog otpustanja;
b - službu vojne prirode ili, u zemljama u kojima se priznaje prigovor savjesti, službu koja se zahtjeva umjesto odsluženja vojne obaveze;
c - rad koji se iziskuje u slučaju kakve krize ili nesreće koja prijeti opstanku ili
dobrobiti zajednice;
d - rad ili službu koji čine sastavni dio uobičajenih građanskih dužnosti.
Član 5
Pravo na slobodu i sigurnost
1. Svako ima pravo na slobodu i bezbjednost ličnosti. Niko ne može biti lišen slobode osim u sljedećim slučajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom:
a - u slučaju zakonitog lišavanje slobode na osnovu presude nadležnog suda;
b - u slučaju zakonitog hapšenja ili lišavanja slobode zbog neizvršenja zakonske sudske odluke ili radi bezbjeđivanja ispunjenja neke obaveze propisane zakonom;
c - u slučaju zakonitog hapšenja ili lišavanja slobode radi privođenja lica pred nadležnu sudsku vlast zbog opravdane sumnje da je izvršilo krivično djelo, ili kada se to opravdano smatra potrebnim kako bi se preduprijedilo izvršenje krivičnog djela ili bjekstvo po njegovom izvršenju.
d - u slučaju lišavanja slobode maloljetnog lica na osnovu zakonite odluke u svrhu vaspitnog nadzora ili zakonitog lišavanja slobode radi njegovog privođenja nadležnom organu.
e - u slučaju zakonitog lišavanja slobode da bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti, kao i zakonitog lišavanja slobode duševno poremećenih lica, alkoholičara ili uživaoca droga¸ili skitnica.
f - u slučaju zakonitog hapšenja ili lišavanja slobode lica da bi se spriječio njegov neovlašteni ulazak u zemlju, ili lica protiv koga se preduzimaju mjere u cilju deportacije ili ekstradicije.
2. Svako ko jeuhapšen biće odmah i na jeziku koji razumije obavješten o razlozima za njegovo hapšenje i o svakoj optužbi protiv njega.
3. Svako ko je uhapšen ili lišen slobode shodno odredbama iz stava 1.c ovog člana biće bez odlaganja izveden pred sudiju ili drugo službeno lice zakonom određeno da obavlja sudske funkcije i imat će pravo da mu se sudi u razumnom roku ili da bude pušten na slobodu do suđenja. Puštanje na slobodu može seusloviti jamstvima da će se lice pojaviti na suđenju.
4. Svako ko je lišen slobode ima pravo da pokrene postupak u kome će sud hitno ispitati zakonitost lišavanja slobode i naložiti puštanje na slobodu ako je lišavanje slobode nezakonito.
5. Svako ko je bio uhapšen ili lišen slobode u suprotnosti s odredbama ovog člana treba imati obezbjeđeno pravo na naknadu.
Član 6
Pravo na pravično suđenje
1. Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Presuda se izriče javno, ali se štampa i javnost mogu isključiti sa cjelog ili sa dijela suđenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbjednosti u demokratskom društvu, kada to zahtjevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka, ili u mjeri koja je, po mišljenju suda, nužno potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla da naškodi interesima pravde.
2. Svako ko je optužen za krivično djelo smatraće se nevinim sve dok se ne dokaže njegova krivica na osnovu zakona.
3. Svako ko jeoptužen za krivično djelo ima slijedeća minimalna prava:
a - da u najkraćem mogućem roku, podrobno i na jeziku koji razumije, bude obavješten o prirodi i razlozima za optužbu protiv njega;
b - da ima dovoljno vremena i mogućnosti za pripremanje odbrane;
c - da se brani lično ili putem branioca koga sam izabere ili,ako nema dovoljno sredstava da plati za pravnu pomoć, da ovu pomoć dobije besplatno kada interesi pravde to zahtjevaju;
d - da ispituje svjedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbjedi prisustvo i saslušanje svjedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one koji svjedoče protiv njega;
e - da dobije besplatnu pomoć prevodioca ako ne razumije ili negovori jezik koji se upotrebljava na sudu.
Član 7
Kažnjavanje samo na osnovu zakona
1. Niko se nemože smatrati krivim za krivično djelo izvršeno činjenjem ili nečinjenjem koje, u vrijeme kada je izvršeno, nije predstavljalo krivično djelo po unutrašnjem ili međunarodnom pravu. Isto tako, ne može se izreći strožija kazna od one koja je bila propisana u vrijeme kada je krivično djelo izvršeno.
2. Ovaj član ne utiče na suđenje i kažnjavanje nekog lica za činjenje ili nečinjenje koje se u vrijeme izvršenja smatralo krivičnim djelom prema opštim pravnim načelima koja priznaju civilizovani narodi.
Član 8
Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života
1. Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.
2. Javne vlasti neće se mješati u vršenje ovog prava sem ako to nije u skladu sa zakonom i neophodno u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti, javne bezbjednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi spriječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
Član 9
Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti
1. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti; ovo pravo uključuje slobodu promjene vjere ili uvjerenja i slobodu čovjeka da, bilo sam ili zajedno s drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovjedi, običajima i obredom.
2. Sloboda ispovjedanja vjere ili ubjeđenja može biti podvrgnuta samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom društvu u interesu javne bezbjednosti, radi zaštite javnog reda, zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
Član 10
Sloboda izražavanja
1. Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu posjedovanja sopstvenog mišljenja, primanja i saopštavanja informacija i ideja bez mješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj član ne spriječava države da zahtjevaju dozvole za rad televizijskih, radio i bioskopskih preduzeća.
2. Pošto korištenje ovih sloboda povlači za sobom dužnosti i odgovornosti, ono se može podvrgnuti formalnostima, uslovima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom i neophodnim u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbjednosti, radi spriječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, zaštite ugleda ili prava drugih,spriječavanja otkrivanja obavještenja dobijenih u povjerenju, ili radi očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.
Član 11
Sloboda okupljanja i udruživanja
1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima, uključujući pravo da osniva sindikat i učlanjuje se u njega radi zaštite svojih interesa.
2. Za vršenje ovih prava neće se postavljati nikakva ograničenja, osim onih koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti ili javne bezbjednosti, radi spriječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.Ovim se članom ne spriječava zakonito ograničavanje vršenja ovih prava pripadnicima oružanih snaga, policije ili državne uprave.
Član 12
Pravo na sklapanje braka
Muškarci i žene odgovarajućeg uzrasta imaju pravo da stupaju u brak i zasnivaju porodicu u skladu s unutrašnjim zakonima koji uređuju vršenje ovog prava.
Član 13
Pravo na djelotvorni pravni lijek
Svako kome su povrijeđena prava i slobode predviđeni u ovoj Konvenciji ima pravo na djelotvorni pravni lijek pred nacionalnom vlašću, čak iako su povredu izvršila kao lica koja su postupala u službenom svojstvu.
Član 14
Zabrana diskriminacije
Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj Povelji obezbjeđujese bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovjest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovinsko stanje, rođenje ili drugi status.
Član 15
Odstupanje u vanrednim okolnostima
1. U doba rata ili druge javne opasnosti koja prijeti opstanku nacije, svaka članica potpisnica Povelje može da preduzme mjere koje odstupaju od njenih obaveza po ovoj Povelji, i to u najnužnijoj mjeri koju iziskuje hitnost situacije, s tim da takve mjere ne budu u neskladu s njenim drugim obavezama prema međunarodnom pravu.
2. Prethodna odredba ne dopušta odstupanja od člana 2, osim u pogledu smrti prouzrokovane zakonitim ratnim postupcima, ili člana 3, 4.(stav 1.) i 7.
3. Svaka članica potpisnica Povelje koja koristi svoje pravo da odstupi od odredbi Povelje obavještava u potpunosti generalnog sekretara VjećaEvrope o mjerama koje preduzima i razlozima za njih. Ona takođe obavještava generalnog sekretara Vjeća Evrope kada takve mjere prestanu da djeluju i kada odredbe Povelje ponovo počnu da se primenjuju u potpunosti.
Član 16
Ograničenja političke aktivnosti stranaca
Nijedna odredba članova 10, 11 i 14. neće se tumačiti tako da spriječava članice potpisnice Povelje da ograničavaju političku djelatnost stranaca.
Član 17
Zabrana zloupotrebe prava
Ništa u ovoj Povelji ne može se tumačiti tako da podrazumjeva pravo bilo koje države, grupe ili lica da se upuste u neku djelatnost ili izvrše neki čin koji je usmjeren na poništavanje bilo kog od navedenih prava i sloboda ili na njihovo ograničavanje u većoj mjeri od one koja je predviđena Poveljom
Član 18
Granice korišćenja ograničenja prava
Ograničenja navedenih prava i sloboda koja su dozvoljena ovom Poveljom neće se primjenjivati ni u koje druge svrhe osim onih zbog kojih su propisana.
ako su se u italiji nakon ovoga uklonili krstovi i raspeca iz javnih skola i ustanova nevidim sta je problem zatraziti od nasih politicara da mjenjaju nase zakone u skladu sa poveljom o ljudskim pravima...jasno je, onda ne bi visio ni ceric ni kacevanda ni puljic toliko po javnim medijima (prvenstveno onaj koji voli da prica o prilagodjavanju i materi tamo daleko)...vratimo dostojanstvo gradjanskom drustvu i zahtjevajmo da nasa drzava postuje u potpunosti povelju o ljudskim pravima...tada ce nestati i konstitutivaca, tada ce nestati i torova i toraske politike, nestati ce etnicke podjele nase Domovine i ona ce konacno poci svojim normalnim putem u buducnost...
da se ovaj slucaj desi u bosni, velikosrbi bi odmah montirali pricu da je to protivno slovu daytona, velehrvati bi ponovo iskoristili pricu o ugrozavanju, a propalobegovi bi na sav glas pricali o povratku komunizma...a sve je ustvari samo postivanje jednostavne konvencije o ljudskim pravima...
treba da znamo na sta su se obavezali nasi nazovi politicari. ispod presude ce te naci i prevod povelje (prvog dijela, koji je ustvari i najvazniji...drugi dio je regulativni i odnosi se na sud) tako da svi vidite protiv cega se ustvari nasi uhljubi bore, ne protiv onoga sto pricaju nego protiv napretka koji ne razumiju i ne zele da ih pregazi...
pozdrav domovini.
Obavijestza štampu koju izdaje registrar
Presuda
Lautsi v. Italije (aplikacija br. 30814/06)
Raspelo u učionicama:
U suprotnosti sa pravom roditelja da obrazuju djecu u skladu sa svojim ubjeđenjima i pravom djece na slobodu vjeroispovjesti
Kršenje člana 2 protokola br. 1 (pravo na obrazovanje)
ispitano zajedno sa članom 9 (sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti) Evropskekonvencije o ljudskim pravima
Sukladno članu 41 Konvencije (pravična naknada), Sud je dodijelio podnosiocu 5.000 eura na ime nematerijalne štete. (Presuda je dostupna samo na francuskom jeziku.)
Glavne činjenice
Podnositeljica aplikacije, gđa Soile Lautsi, je talijanska državljanka koja živi u Abano Terme (u Italiji). U toku 2001.-2002. godine njena djeca, Dataico i Sami Albertin, stari 11 i 13 godina, pohađali su državnu školu "Instituto comprensivo statale Vittorino Feltre" u mjestu Abano Terme. Sve učionice su imale raspelo na zidu, uključivši i one ukojima su djeca gđe Lautzi imala nastavu. Ona je smatrala da je to suprotno principu sekularnosti u kojem ona želi da odgoji svoju djecu. Obavijestila je školu o svom stavu pozivajući se na presudu Kasacionog suda iz 2000. godine koji je smatrao da je prisustvo raspela na glasačkim mjestima u suprotnosti sa principom sekularizma države. U Maju 2002. g. upravno tijelo škole odlučilo je da ostavi raspela u učionicama. Naknadno je državno Ministarstvo obrazovanja poslalo svim direktorima škola direktivu koja je preporučivala takav pristup.
23.jula 2002. godine podnositeljica se žalila Regionalnom administrativnom sudu u Venetu na odluku upravnog tijela škole tvrdeći da su javne vlasti prekršile ustavne principe sekularizma i nepristrasnosti. Državno Ministarstvo obrazovanja, koje je učestvovalo kao strana u postupku, naglasilo je da je predmetna situacija propisana kraljevskim dekretima iz 1924. i 1928. godine. 14. januara 2004. Administrativni sud je odlučio da se podnositeljicin zahtjev uputi Ustavnom sudu na ispitivanje ustavnosti stavljanja raspela u učionice. Pred Ustavnim sudom Vlada je tvrdila da je ovakvo isticanje raspela prirodno, s obzirom da raspelo nije samo vjersko obilježje nego kao i "zastava" jedine crkve koja je navedena u Ustavu (Katoličke crkve) predstavlja simbol italijanske države. 15.decembra 2004. Ustavni sud je smatrao da nije nadležan da odlučuje u predmetu na temelju toga da su sporne odredbe prije pitanje pravilnika nego zakonodavne prirode. Postupak pred administrativnim sudom je nastavljen i 17. marta 2005. i sud je odbacio žalbu podnositeljice. Smatrao je da je raspelo i simbol italijanske istorije i kulture i samim tim italijanskog identiteta, te da je simbol principa ravnopravnosti, slobode i tolerancije kao i državnog sekularizma. Presudom od 13. februara 2006..Državno vijeće Consiglio di Stato odbacilo je žalbu podnositeljice na temelju toga da je krst postao jedna od sekularnih vrijednosti italijasnkog ustava i da predstavlja vrijednost građanskog života.
Žalbe, postupak i sastav Suda
Podnositeljica je navela u svoje i u ime svoje djece da je isticanje raspela u državnoj školi koju pohađaju djeca u suprotnosti sa pravom da se djeci osigura obrazovanje u skladu sa njenim religijskim i filozofskim ubjeđenjima, a u smislu Člana 2 Protokola br.1. Isticanjem krsta je također prekršena njena sloboda ubjeđenja i vjeroispovjesti, kako je zaštićeno članom 9 Konvencije.
Aplikacijaje podnešena Evropskom Sudu za ljudska prava 27. jula 2006. Presudu je donjelo Vijećeod sedam sudaca u slijedećem sastavu:
FrançoiseTulkens (Belgija), predsjednik Ireneu Cabral Barreto (Portugal), Vladimiro Zagrebelsky, Italija Danutė Jočienė, Litvanija Dragoljub Popović Srbija András Sajó, Mađarska Işıl Karakaş), Turska sudije, i Sally Dollé, registrar odjela
OdlukaSuda
Prisustvo raspela – kojeg je bilo nemoguće ne primjetiti u učionicama – bi učenici svih uzrasta mogli lako protumačiti kao vjersko obilježje i mogli bi osjećati da se obrazuju u školskom okruženju koje nosi pečat date religije. To može da bude poticajno za religiozne učenike, ali i uznemirujuće za učenike koji su druge religije ili su ateisti, a naročito za one koji pripadaju vjerskim manjinama. Sloboda nevjerovanja u bilo koju religiju (svojsteno za slobodu vjeroispovjesti koju garantira Konvencija) nije bila ograničena na nedostatak vjerskih službi ili vjerskog obrazovanja: proširena je na praksu i obilježja koji su izraz uvjerenja, religije ili ateizma. Ova sloboda zaslužuje posebnu zaštitu ukoliko je država ta koja izražava uvjerenje, a pojedinac se dovede u situaciju koju ne može izbjeći ili može samo uz nesrazmjeran trud i žrtvovanje.
Država se mora uzdržati od nametanja uvjerenja u prostorima u kojima pojedinci zavise od nje. Posebice se od nje traži da poštuje vjersku neutralnost u kontekstu javnog obrazovanja gdje je prisustvovanje nastavi obavezno bez obzira na vjeroispovjesti gdje bi cilj trebao biti poticanje kritičkog razmišljanja učenika.
Sud nije mogao shvatiti kako isticanje simbola u učionicama u državnim školama, koji se razumno mogu povezati sa katoličanstvom (većinska religija u Italiji) možeda posluži obrazovnom pluralizmu koji je ključan za očuvanje "demokratskog društva" kako je zamišljeno Konvencijom, pluralizam koji je prihvatio Ustavni sud Italije. .
Obavezno isticanje simbola date religije u prostorijama koje koriste javne vlasti, a naročito u učionicama na taj način ograničava pravo roditelja da obrazuju svoju djecu shodno svojim ubjeđenjima, kao i pravo djece da vjeruju ili ne. Sud je jednoglasno zaključio da je bilo kršenje člana 2 Protokola 1 koji je razmatran zajedno sa Članom 9 Konvencije.
EVROPSKA POVELJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA
Rim, 4. Novembar 1950.
Tekst Povelje je amandiran prema predvidjenim Protokolima: Protokol 3, koji je stupio na snagu 21. Septembra 1970; Protokol 5, koji jes tupio na snagu 20. Decembar 1971 i Protokol 8, koji je stupio na snagu 1.Januara 1990 i sadrži takodje Protokol 2 koji prema Članu 5, paragraf 3 je i sastavni dio Povelje od njegovog stupanja na snagu 21. Septembra 1970. Sve predvidjene promjene koje su amandirane ili dodane ovim Protokolima su zamjenjene Protokolom br. 11 sa datumom njegovog stupanja na snagu 1. Novembra1998. Od toga dana, Protokol 9 koji je stupio na snagu 1. Oktobra 1994 je odbačen i Protokol 10 je izgubio svoju svrhu.
Vlade potpisnice ove Povelje, kao članice Vijeća Evrope,
Imajući u vidu Univerzalnu Povelju o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948;
Imajući u vidu da ova Povelja ima za cilj da osigura opšte i stvarno priznanje i poštovanje prava proklamovanih u njoj;
Imajući u vidu da je cilj Vijeća Evrope postizanje većeg jedinstva između njenih članica i da je jedan od načina čiji je cilj da se ona slijedi je održavanje i dalja realizacija zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda;
Potvrđujući iznova svoju duboku vjeru u one osnovne slobode koje su temelj pravde i mira u svjetu i koje se najbolje održavaju stvarnom političkom demokratijom, s jedne strane, i zajedničkim shvatanjem i poštovanjem ljudskih pravaod kojih one zavise, s druge strane;
Riješene da, kao vlade evropskih zemalja koje su sličnih pogleda i imaju zajedničko naslijeđe političkih tradicija, ideala, slobode i vladavine prava, preduzmu prve korake za skupno ostvarivanje izvjesnih prava navedenih u Univerzalnoj Povelji,
Sporazumjele su se o slijedećem:
Član 1.
Obaveza poštovanja ljudskih prava
Visoko Ugovorne Strane (u daljem tekstu članice potpisnice Povelje) trebaju obezbjediti svakome u svojoj nadležnosti prava i slobode određeneu Djelu I ove Povelje.
Dio I
Prava i slobode
Član 2.
Pravo na život
1. Pravo na život svake osobe zaštićeno je zakonom. Niko ne može biti namjerno lišen
života, osim prilikom izvršenja presude suda kojom je osuđen za zločin za koji je ova
kazna predviđena zakonom.
2. Lišavanje života se ne smatra protivnim ovom članu ako proistekne iz upotrebe sile koja je apsolutno nužna:
a - radi odbrane nekog lica od nezakonitog nasilja;
b - da bi se izvršilo zakonito hapšenje ili spriječilo bjekstvo lica zakonito lišenog
slobode;
c - prilikom zakonitih mjera koje se preduzimaju u cilju suzbijanja nereda ili pobune.
Član 3
Zabrana mučenja
Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju, ili neljudskom ili ponižavajućem postupanju ilikažnjavanju.
Član 4
Zabrana ropstva i prinudnog rada
1. Niko se nesmije držati u robstvu ili robovskom položaju.
2. Ni od koga se ne može zahtjevati da obavlja prinudni ili obavezni rad.
3. Za svrhe ovog člana izraz "prinudni ili obavezni rad" ne obuhvata:
a - rad uobičajen u sklopu lišavanja slobode određenog u skladu sa odredbama člana 5 ove Konvencije ili tokom uslovnog otpustanja;
b - službu vojne prirode ili, u zemljama u kojima se priznaje prigovor savjesti, službu koja se zahtjeva umjesto odsluženja vojne obaveze;
c - rad koji se iziskuje u slučaju kakve krize ili nesreće koja prijeti opstanku ili
dobrobiti zajednice;
d - rad ili službu koji čine sastavni dio uobičajenih građanskih dužnosti.
Član 5
Pravo na slobodu i sigurnost
1. Svako ima pravo na slobodu i bezbjednost ličnosti. Niko ne može biti lišen slobode osim u sljedećim slučajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom:
a - u slučaju zakonitog lišavanje slobode na osnovu presude nadležnog suda;
b - u slučaju zakonitog hapšenja ili lišavanja slobode zbog neizvršenja zakonske sudske odluke ili radi bezbjeđivanja ispunjenja neke obaveze propisane zakonom;
c - u slučaju zakonitog hapšenja ili lišavanja slobode radi privođenja lica pred nadležnu sudsku vlast zbog opravdane sumnje da je izvršilo krivično djelo, ili kada se to opravdano smatra potrebnim kako bi se preduprijedilo izvršenje krivičnog djela ili bjekstvo po njegovom izvršenju.
d - u slučaju lišavanja slobode maloljetnog lica na osnovu zakonite odluke u svrhu vaspitnog nadzora ili zakonitog lišavanja slobode radi njegovog privođenja nadležnom organu.
e - u slučaju zakonitog lišavanja slobode da bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti, kao i zakonitog lišavanja slobode duševno poremećenih lica, alkoholičara ili uživaoca droga¸ili skitnica.
f - u slučaju zakonitog hapšenja ili lišavanja slobode lica da bi se spriječio njegov neovlašteni ulazak u zemlju, ili lica protiv koga se preduzimaju mjere u cilju deportacije ili ekstradicije.
2. Svako ko jeuhapšen biće odmah i na jeziku koji razumije obavješten o razlozima za njegovo hapšenje i o svakoj optužbi protiv njega.
3. Svako ko je uhapšen ili lišen slobode shodno odredbama iz stava 1.c ovog člana biće bez odlaganja izveden pred sudiju ili drugo službeno lice zakonom određeno da obavlja sudske funkcije i imat će pravo da mu se sudi u razumnom roku ili da bude pušten na slobodu do suđenja. Puštanje na slobodu može seusloviti jamstvima da će se lice pojaviti na suđenju.
4. Svako ko je lišen slobode ima pravo da pokrene postupak u kome će sud hitno ispitati zakonitost lišavanja slobode i naložiti puštanje na slobodu ako je lišavanje slobode nezakonito.
5. Svako ko je bio uhapšen ili lišen slobode u suprotnosti s odredbama ovog člana treba imati obezbjeđeno pravo na naknadu.
Član 6
Pravo na pravično suđenje
1. Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Presuda se izriče javno, ali se štampa i javnost mogu isključiti sa cjelog ili sa dijela suđenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbjednosti u demokratskom društvu, kada to zahtjevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka, ili u mjeri koja je, po mišljenju suda, nužno potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla da naškodi interesima pravde.
2. Svako ko je optužen za krivično djelo smatraće se nevinim sve dok se ne dokaže njegova krivica na osnovu zakona.
3. Svako ko jeoptužen za krivično djelo ima slijedeća minimalna prava:
a - da u najkraćem mogućem roku, podrobno i na jeziku koji razumije, bude obavješten o prirodi i razlozima za optužbu protiv njega;
b - da ima dovoljno vremena i mogućnosti za pripremanje odbrane;
c - da se brani lično ili putem branioca koga sam izabere ili,ako nema dovoljno sredstava da plati za pravnu pomoć, da ovu pomoć dobije besplatno kada interesi pravde to zahtjevaju;
d - da ispituje svjedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbjedi prisustvo i saslušanje svjedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one koji svjedoče protiv njega;
e - da dobije besplatnu pomoć prevodioca ako ne razumije ili negovori jezik koji se upotrebljava na sudu.
Član 7
Kažnjavanje samo na osnovu zakona
1. Niko se nemože smatrati krivim za krivično djelo izvršeno činjenjem ili nečinjenjem koje, u vrijeme kada je izvršeno, nije predstavljalo krivično djelo po unutrašnjem ili međunarodnom pravu. Isto tako, ne može se izreći strožija kazna od one koja je bila propisana u vrijeme kada je krivično djelo izvršeno.
2. Ovaj član ne utiče na suđenje i kažnjavanje nekog lica za činjenje ili nečinjenje koje se u vrijeme izvršenja smatralo krivičnim djelom prema opštim pravnim načelima koja priznaju civilizovani narodi.
Član 8
Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života
1. Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.
2. Javne vlasti neće se mješati u vršenje ovog prava sem ako to nije u skladu sa zakonom i neophodno u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti, javne bezbjednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi spriječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
Član 9
Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti
1. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti; ovo pravo uključuje slobodu promjene vjere ili uvjerenja i slobodu čovjeka da, bilo sam ili zajedno s drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovjedi, običajima i obredom.
2. Sloboda ispovjedanja vjere ili ubjeđenja može biti podvrgnuta samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom društvu u interesu javne bezbjednosti, radi zaštite javnog reda, zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
Član 10
Sloboda izražavanja
1. Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu posjedovanja sopstvenog mišljenja, primanja i saopštavanja informacija i ideja bez mješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj član ne spriječava države da zahtjevaju dozvole za rad televizijskih, radio i bioskopskih preduzeća.
2. Pošto korištenje ovih sloboda povlači za sobom dužnosti i odgovornosti, ono se može podvrgnuti formalnostima, uslovima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom i neophodnim u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbjednosti, radi spriječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, zaštite ugleda ili prava drugih,spriječavanja otkrivanja obavještenja dobijenih u povjerenju, ili radi očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.
Član 11
Sloboda okupljanja i udruživanja
1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima, uključujući pravo da osniva sindikat i učlanjuje se u njega radi zaštite svojih interesa.
2. Za vršenje ovih prava neće se postavljati nikakva ograničenja, osim onih koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti ili javne bezbjednosti, radi spriječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.Ovim se članom ne spriječava zakonito ograničavanje vršenja ovih prava pripadnicima oružanih snaga, policije ili državne uprave.
Član 12
Pravo na sklapanje braka
Muškarci i žene odgovarajućeg uzrasta imaju pravo da stupaju u brak i zasnivaju porodicu u skladu s unutrašnjim zakonima koji uređuju vršenje ovog prava.
Član 13
Pravo na djelotvorni pravni lijek
Svako kome su povrijeđena prava i slobode predviđeni u ovoj Konvenciji ima pravo na djelotvorni pravni lijek pred nacionalnom vlašću, čak iako su povredu izvršila kao lica koja su postupala u službenom svojstvu.
Član 14
Zabrana diskriminacije
Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj Povelji obezbjeđujese bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovjest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovinsko stanje, rođenje ili drugi status.
Član 15
Odstupanje u vanrednim okolnostima
1. U doba rata ili druge javne opasnosti koja prijeti opstanku nacije, svaka članica potpisnica Povelje može da preduzme mjere koje odstupaju od njenih obaveza po ovoj Povelji, i to u najnužnijoj mjeri koju iziskuje hitnost situacije, s tim da takve mjere ne budu u neskladu s njenim drugim obavezama prema međunarodnom pravu.
2. Prethodna odredba ne dopušta odstupanja od člana 2, osim u pogledu smrti prouzrokovane zakonitim ratnim postupcima, ili člana 3, 4.(stav 1.) i 7.
3. Svaka članica potpisnica Povelje koja koristi svoje pravo da odstupi od odredbi Povelje obavještava u potpunosti generalnog sekretara VjećaEvrope o mjerama koje preduzima i razlozima za njih. Ona takođe obavještava generalnog sekretara Vjeća Evrope kada takve mjere prestanu da djeluju i kada odredbe Povelje ponovo počnu da se primenjuju u potpunosti.
Član 16
Ograničenja političke aktivnosti stranaca
Nijedna odredba članova 10, 11 i 14. neće se tumačiti tako da spriječava članice potpisnice Povelje da ograničavaju političku djelatnost stranaca.
Član 17
Zabrana zloupotrebe prava
Ništa u ovoj Povelji ne može se tumačiti tako da podrazumjeva pravo bilo koje države, grupe ili lica da se upuste u neku djelatnost ili izvrše neki čin koji je usmjeren na poništavanje bilo kog od navedenih prava i sloboda ili na njihovo ograničavanje u većoj mjeri od one koja je predviđena Poveljom
Član 18
Granice korišćenja ograničenja prava
Ograničenja navedenih prava i sloboda koja su dozvoljena ovom Poveljom neće se primjenjivati ni u koje druge svrhe osim onih zbog kojih su propisana.
- essex
- Posts: 1745
- Joined: 02/04/2008 12:19
- Location: ...ovo malo duše...
- Contact:
#2 Re: borba za ljudska prava...
evo jedan prijedlog...ideja nije moja, pokupio sam je kao komentar na drugoj strani vezano za Evropsku Povelju o ljudskim pravima...
zasto ne bismo u oktobru umjesto glasackih listica isprintali svi ovu povelju i ubacili u sanducice? izbori su, neka znaju sta narod hoce, taj krug ce se ponistiti i onda glasati samo za one koji u svoj program usvoje da ce ispostovati Povelju koja je svakako iznad svakog zakona u drzavi...znaci, narod jednostavnim putem moze natjerati ove uhljube politicare da se konacno pocnu ponasati u skladu sa obecanim i potpisanim...do sada su nam samo pokazali da znaju pljackati drzavu kroz privatizaciju, ljude otjerati na smetljista da traze dnevni obrok, zavrsavati prljavi posao za velikosrpski projekt, nista se od toga nisu obavezali a sve su to ispunili, a obavezali su se na ovu povelju i red je da je ispune...haj'mo im pokazati da cemo izaci na izbore, mi nikada nismo lijeni dati glas za pravu stvar, a konacno je vrijeme da i zatrazimo pravu stvar..izadjimo i ostavimo im Povelju pa neka misle...prosli izbori jedva 45% odziv...hajdemo bar jedno 80% ove godine, a da bude pola povelja...neka vide sta narod hoce. neka vide da nam je pun qrac jednoumlja i da hocemo slobodu i prosperitet a ne segragacijske torove...
pozdrav domovini...
zasto ne bismo u oktobru umjesto glasackih listica isprintali svi ovu povelju i ubacili u sanducice? izbori su, neka znaju sta narod hoce, taj krug ce se ponistiti i onda glasati samo za one koji u svoj program usvoje da ce ispostovati Povelju koja je svakako iznad svakog zakona u drzavi...znaci, narod jednostavnim putem moze natjerati ove uhljube politicare da se konacno pocnu ponasati u skladu sa obecanim i potpisanim...do sada su nam samo pokazali da znaju pljackati drzavu kroz privatizaciju, ljude otjerati na smetljista da traze dnevni obrok, zavrsavati prljavi posao za velikosrpski projekt, nista se od toga nisu obavezali a sve su to ispunili, a obavezali su se na ovu povelju i red je da je ispune...haj'mo im pokazati da cemo izaci na izbore, mi nikada nismo lijeni dati glas za pravu stvar, a konacno je vrijeme da i zatrazimo pravu stvar..izadjimo i ostavimo im Povelju pa neka misle...prosli izbori jedva 45% odziv...hajdemo bar jedno 80% ove godine, a da bude pola povelja...neka vide sta narod hoce. neka vide da nam je pun qrac jednoumlja i da hocemo slobodu i prosperitet a ne segragacijske torove...
pozdrav domovini...
- Ina9
- Posts: 14
- Joined: 27/04/2010 02:53
#3 Re: borba za ljudska prava...
Tako je , BOSANAC.....i svaka cast na postavljanju Povelje.....gradjani trebaju citati pametne stvari....i postupati dostojno covjeku.....ZBOG ZASTITE LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA,
Ovu Povelju bismo svi mi, BH GRADJANI, TJ. BOSANCI, TREBALI PONIJETI NA IZBORE 03.10.
Krajnje je vrijeme da otvorimo oci i skinemo rajfesluze sa usta.ako ne zbog sebe, onda zbog nasih pokoljenja !!!!
Sretno , dragi BOSANCI, ma gdje bili......!!!!
Ovu Povelju bismo svi mi, BH GRADJANI, TJ. BOSANCI, TREBALI PONIJETI NA IZBORE 03.10.
Krajnje je vrijeme da otvorimo oci i skinemo rajfesluze sa usta.ako ne zbog sebe, onda zbog nasih pokoljenja !!!!
Sretno , dragi BOSANCI, ma gdje bili......!!!!
- essex
- Posts: 1745
- Joined: 02/04/2008 12:19
- Location: ...ovo malo duše...
- Contact:
#4 Re: borba za ljudska prava...
evo nas dvoje...ko se sjeca price o covjeku koji je prodao igru sah iranskom kralju? covjek trazio da mu se igra isplati matematickom progresijom, kralj se nasmijao kada je covjek na prvo polje stavio samo dva zrna rize...naravno, kada je doslo do 64. polja kralj nije mogao isplatiti...a pocelo za dva zrna rize...kao i nas dvoje koji cemo povelju umjesto glasackih lisitica spustiti u sanducic...Ina9 wrote:Tako je , BOSANAC.....i svaka cast na postavljanju Povelje.....gradjani trebaju citati pametne stvari....i postupati dostojno covjeku.....ZBOG ZASTITE LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA,
Ovu Povelju bismo svi mi, BH GRADJANI, TJ. BOSANCI, TREBALI PONIJETI NA IZBORE 03.10.
Krajnje je vrijeme da otvorimo oci i skinemo rajfesluze sa usta.ako ne zbog sebe, onda zbog nasih pokoljenja !!!!
Sretno , dragi BOSANCI, ma gdje bili......!!!!
- Ina9
- Posts: 14
- Joined: 27/04/2010 02:53
#5 Re: borba za ljudska prava...
kako god....moze se ovo i kopirati.....pa da vise rucica spusti u sanduce....ako mu nisu izbili dno, za sl. stvari....
- essex
- Posts: 1745
- Joined: 02/04/2008 12:19
- Location: ...ovo malo duše...
- Contact:
#6 Re: borba za ljudska prava...
ina9, da to i jeste ideja...ja sam pozvao sve one kojima je dosta torovanja i segragacije da umjesto glasackog lisitca isprintaju povelju i spuste u sanducic...
- Ina9
- Posts: 14
- Joined: 27/04/2010 02:53
#7 Re: borba za ljudska prava...
Drago mi je da smo na istoj talasnoj duzini....
bilo bi dobro da se i dalje organizujemo i nasim gradjanima otvorimo oci....
krajnje je vrijeme.....
ocekuje se odg.od tebe na stalnim mjestima .....!
bilo bi dobro da se i dalje organizujemo i nasim gradjanima otvorimo oci....
krajnje je vrijeme.....
ocekuje se odg.od tebe na stalnim mjestima .....!
- essex
- Posts: 1745
- Joined: 02/04/2008 12:19
- Location: ...ovo malo duše...
- Contact:
#8 Re: borba za ljudska prava...
evo za sve vas koji se odlucite ubaciti povelju umjesto glasackih listica link povelje na jednom listu...neka nas povedu u evropu evroskim putem a ne saljackim kozijim stazicama koje evropa uporno odbija...
http://www.keepandshare.com/doc/2163881 ... -am-1?da=y
http://www.keepandshare.com/doc/2163881 ... -am-1?da=y
- PipiDugaDevetka
- Posts: 19071
- Joined: 25/12/2003 00:00
- Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.
#9 Re: borba za ljudska prava...
Neću ubaciti UMJESTO glasačkih listića. Ubaciću u kutiju zajedno sa listovima za glasanje. Znam da je zabranjeno, ali pokušaću ''proturiti''. Slaba fajda, jer će kutije otvarati i brojati glasove ''nebitni'' faktori koje zanima samo ''nagrada''/novac za učestvovanje u radu Izborne komisije.
Al' eto, prijavio sam se na ovaj Portal što omogućuje hairli ''shairovanje'', postavljanje slika i ostalo.( Kuul!) i isprintao sebi primjerak ''Ljudskih prava''.
Al' eto, prijavio sam se na ovaj Portal što omogućuje hairli ''shairovanje'', postavljanje slika i ostalo.( Kuul!) i isprintao sebi primjerak ''Ljudskih prava''.
- essex
- Posts: 1745
- Joined: 02/04/2008 12:19
- Location: ...ovo malo duše...
- Contact:
#10 Re: borba za ljudska prava...
pipi, moja je greska bila sto sam postavio prije nego sam napravio javnim dokumentom...ti si usao u taj kratak period i znam da te je pitala aplikacija da se registrujes...sada kada je dokument javan niko vise nemora prvo da se prijavi, moze ga direktno ucitati u svoj kompjuter...
- essex
- Posts: 1745
- Joined: 02/04/2008 12:19
- Location: ...ovo malo duše...
- Contact:
#11 Re: borba za ljudska prava...
uh pipi...na ovo nisam obratio paznju...pa svaki izbori imaju posmatrace, nasumice se odaberu mjesta gdje se postave ovi ljudi i kontrolisu prebrojavanje glasova...ako ih bude na 100 izbornih mjesta po citavoj Domovini i ako sa svih 100 dobiju veliki broj ovih letaka umjesto glasackih listica samo mogu povuci logicnu paralelu da je na svakom drugom mjestu slicno...ako se na ostalim mjestima ne pojave letci ocito je da stranke koje kontrolisu prebrojavanje kroz komisiju sklanjaju od javnosti istinu...nece bas biti tako lako sakriti, osim ako posmatracima vec nije naredjeno iz tijela koje ih kontrolise da se prave slijepi, tada nam ni ova akcija nemoze pomoci jer je sve vec dogovoreno za naredne 4 godine i bespotrebno stojimo u redu da glasamo...
- essex
- Posts: 1745
- Joined: 02/04/2008 12:19
- Location: ...ovo malo duše...
- Contact:
#12 Re: borba za ljudska prava...
samo da obavjestim da je za nepuna 24 sata samo sa ovog foruma preuzelo ovu povelju 43 posjetioca...nesto mi govori da bi izbori mogli biti interesantni 
