Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
sumirprimus wrote:sejfo dragi pa neum je i sad pun ljudi iz unutrasnjosti, i nista brze neces stid do neuma iz recimo gradacca il tesnja
Moja iskustva s GP Doljani petkom popodne i subotom ujutru su godinama losa pa ce ova obnovljena cesta gdje nema GP do obale biti vjerovatno malo brza. Jedino da sad svak navali tamo pa se i tu stvore kolone.
probo sam sve te prelaze, i jos uvijek makar i ceko, najcise mi godi na bijacu pa lijevo pa kolko traje da traje
)(naravno lijevo u slucaju da necu desno jelte )
Alfons Kauders wrote:Nema frke, eto mene opet u junu da napomenem da nije gotovo... Jer neće biti gotovo ni tad
Da istaknem, ja ne garantujem ni za juni, ni za kraj 2019. ni za kraj 2020., to uopšte nije u mom domenu, nit ja mogu garantovati za tako nešto.
Mene nemaš šta napominjati, kao što vidiš odlično sam upoznat sa situacijom na terenu, iskreno jedan od razloga, zbog kojeg jedva čekam da se ovo što prije završi je samo da ne budeš dosadan više ovoliko, ali ko da gledam, da ćeš se uhvatiti već nečeg drugog.
Ne brini, neće ovo biti završeno još dugo, dugo vremena. I dogodine ćemo mi pričati o M4/M18...
Seyfo wrote:Kako ja vidim stvari, bar će nekretnine u Neumu vjerovatno malo poskupiti i povećat će se potražnja za njima. Vlasnici nekretnina imaju nadu u vidu svjetla na kraju tunela. Do sada su mogli samo sjediti i plakati, bar bih ja do sada sjedio i plakao na osnovu svega što sam u Neumu vidio.
Još jedna stvar, kad se uradi ova cesta, iz unutrašnjosti će se više ići na more (u Neum) preko vikenda, a na ljetovanje će se ići negdje drugo. Tako u Sloveniji npr, iz Ljubljane do Kopra začas, pa oni to i ne smatraju morem.
40 km Stolac-Neum novim putem.Cca. 30 minuta voznje. Od Sarajeva (Novi Grad) do Stoca cca. 2 i po sata. komforno.
Znači za oko 3 sata guzica u moru.
Bice mnogo vise vikendasa. Ja sam i ovako furao preko Svitave 3-4 puta u toku ljeta na obdan, ili eventualno vikend, ako me "atmosfera ponese" pa ne smijem voziti.
sumirprimus wrote:sejfo dragi pa neum je i sad pun ljudi iz unutrasnjosti, i nista brze neces stid do neuma iz recimo gradacca il tesnja
Moja iskustva s GP Doljani petkom popodne i subotom ujutru su godinama losa pa ce ova obnovljena cesta gdje nema GP do obale biti vjerovatno malo brza. Jedino da sad svak navali tamo pa se i tu stvore kolone.
probo sam sve te prelaze, i jos uvijek makar i ceko, najcise mi godi na bijacu pa lijevo pa kolko traje da traje
)(naravno lijevo u slucaju da necu desno jelte )
Meni je Bijaca dobra kada cu desno. Za sve ostalo koristim Cepikuce, blizu Dubrovnik, blizu Neum a Peljesac na dohvat ruke
A kad smo vec kod Doljana, bolje je onda ici na Gabelu. Ista relacija a nema guzve kao na Doljanima, ljeti je medjudrzavni prelaz svakako
Meni je Bijaca dobra kada cu desno. Za sve ostalo koristim Cepikuce, blizu Dubrovnik, blizu Neum a Peljesac na dohvat ruke
A kad smo vec kod Doljana, bolje je onda ici na Gabelu. Ista relacija a nema guzve kao na Doljanima, ljeti je medjudrzavni prelaz svakako
Eh, tako ja pretprosle godine na Gabelu kad tamo kolona ista kao na Doljanima. Cekali preko sat i po.
sumirprimus wrote:na cepikucama sam jednom izvisio i nikad vise.
Ja nisam nabelajio nikad ali drug mi isao sedmicu poslije prosle godine u julu i veli kolone ko u Doljanima. Navalilo kaze sa svih strana kao da nema drugog GP i psovao ko kocijas cijeli dan od muke kud krenu na Cepikuce.
sumirprimus wrote:na cepikucama sam jednom izvisio i nikad vise.
Ja nisam nabelajio nikad ali drug mi isao sedmicu poslije prosle godine u julu i veli kolone ko u Doljanima. Navalilo kaze sa svih strana kao da nema drugog GP i psovao ko kocijas cijeli dan od muke kud krenu na Cepikuce.
kada sam se pretprošle godine dan dva iza Božića vraćao iz Dubrovnika u Herceg Novi, bio u Dubrovniku samo preko dana... Došao na izlaz iz Hrvatske oko 10 navečer, ušao u CG iza 3 ujutro
Svo Albanske dijaspore sto postoji mislim da je bilo na tom prelazu tada
Da sam znao da je tako išao bih iz Dubrovnika na Trebinje pa iz Trebinja u HN
Zna li ko kakvi su radovi, ako se uopste ista radi, na putu R440 (Han Bila - Kotor Varoš). Danas prolazim tamo do ribnjaka i vidim na par mjesta znakovi da se ne moze tim putem do Banja Luke jer je ''put u izgradnji''.
Inace tim sam putem pokusao prosle godine do BL, cisto onako da vidim put.. nisam uspio jer sam naisao na jednom dijelu na nekakvu rampu i neprohodan put, a tad nije bilo ovih znakova od danas.
Evo vezano za ovu mapu, hajde nek je tačno da je BiH najgora (a nije), da li je iko bio u Srbiji ili Crnoj Gori, recimo Crna Gora ima solidnu ocjenu od 3.2, a dakle dva aerodroma imaju, jednu luku, jednu prugu (i krak do Nikšića), i gomilu brdskih puteva, koje su tek odnedavno počeli da malo dovode u red i 40 kilometara autoputa u izgradnju, koji je toliko skup da će ostatak graditi duže od nas.
I sada, svjestan sam ja da je to mala zemlja, i manje stanovnika ima i to, ali i dalje, ne vidim kako im je saobraćajna infrastruktura bolja od naše recimo, i ne vidim kada će se to promjeniti.
Dakle Srbija je loše pozicionirana, a globalno nemaju tako lošu putničku infrastrukturu. Sam Beograd je autoputom povezan na Zagreb, Budimpeštu i Skopje, a u izgradnji je i autoput prema Sofiji, sa planovima za povezivanje s Bukureštom i Sarajevom u skorijoj budućnosti.
Obične ceste su im manje više i dobre i loše, ovisno od regije. Posjeduju dvije riječne luke, putničke obe i pet međunarodnih aerodroma i ne vidim čemu ovako loš indeks u poređenju recimo s jednom Albanijom, od koje su sigurno razvijene u polju saobraćaja.
Ne znam da li se u ovo ubrajaju telekomunikacije, ako se ubrajaju i na otm polju Srbija može dobiti prolaznu ocjenu.
Nevjerovatno glupa mapa..
Ispade Turska ima bolju infrastrukturu od Italije, Austrije i Belgije,...Rusi rame uz rame Norveškoj, bolji od Čeha i Slovenaca
Mi jesmo jadni ali da bi bili na dnu trebalo bi iz poređenja isključiti bar Ukrajinu, Moldaviju i Bugarsku
Dope_Man wrote:Zna li ko kakvi su radovi, ako se uopste ista radi, na putu R440 (Han Bila - Kotor Varoš). Danas prolazim tamo do ribnjaka i vidim na par mjesta znakovi da se ne moze tim putem do Banja Luke jer je ''put u izgradnji''.
Inace tim sam putem pokusao prosle godine do BL, cisto onako da vidim put.. nisam uspio jer sam naisao na jednom dijelu na nekakvu rampu i neprohodan put, a tad nije bilo ovih znakova od danas.
Put je loš i neuslovan. Imaju 2 znaka postavljena, uglavnom to je zbog toga što navigacija voli ljude odvesti tim šumskmi putevima. To nekako ispadne i najkraći put do BL gledajući kilometražu i tim putem ćeš stići do BL ali sa Ladom Nivom. Ukratko, nakon gluhe bukovice, put je makadam/šumski sve do Šipraga
studiorum_tuzlaensis wrote:
Put je loš i neuslovan. Imaju 2 znaka postavljena, uglavnom to je zbog toga što navigacija voli ljude odvesti tim šumskmi putevima. To nekako ispadne i najkraći put do BL gledajući kilometražu i tim putem ćeš stići do BL ali sa Ladom Nivom. Ukratko, nakon gluhe bukovice, put je makadam/šumski sve do Šipraga
Ma ja posao namjerno, gledam tako nekad mapu i odlucim nekim putem cisto da vidim sta je. Ne sjecam se dokle sam tacno dosao, ali mislim da sam bio malo iza te Gluhe Bukovice kad sam uletio u sumu, al nisam imao Nivu
So What! wrote:Evo vezano za ovu mapu, hajde nek je tačno da je BiH najgora (a nije), da li je iko bio u Srbiji ili Crnoj Gori, recimo Crna Gora ima solidnu ocjenu od 3.2, a dakle dva aerodroma imaju, jednu luku, jednu prugu (i krak do Nikšića), i gomilu brdskih puteva, koje su tek odnedavno počeli da malo dovode u red i 40 kilometara autoputa u izgradnju, koji je toliko skup da će ostatak graditi duže od nas.
I sada, svjestan sam ja da je to mala zemlja, i manje stanovnika ima i to, ali i dalje, ne vidim kako im je saobraćajna infrastruktura bolja od naše recimo, i ne vidim kada će se to promjeniti.
Dakle Srbija je loše pozicionirana, a globalno nemaju tako lošu putničku infrastrukturu. Sam Beograd je autoputom povezan na Zagreb, Budimpeštu i Skopje, a u izgradnji je i autoput prema Sofiji, sa planovima za povezivanje s Bukureštom i Sarajevom u skorijoj budućnosti.
Obične ceste su im manje više i dobre i loše, ovisno od regije. Posjeduju dvije riječne luke, putničke obe i pet međunarodnih aerodroma i ne vidim čemu ovako loš indeks u poređenju recimo s jednom Albanijom, od koje su sigurno razvijene u polju saobraćaja.
Ne znam da li se u ovo ubrajaju telekomunikacije, ako se ubrajaju i na otm polju Srbija može dobiti prolaznu ocjenu.
Ma mapa je napravljena na osnovu ankete gradjana i njihovim zadovoljstvom transportnom infrastrukturom. Cak se ni podaci iz navedenog izvora ne podudaraju s mapom. Mapa je lijepa ali netacna, bukvalno, sarena laza.
neki wrote:Nevjerovatno glupa mapa..
Ispade Turska ima bolju infrastrukturu od Italije, Austrije i Belgije,...Rusi rame uz rame Norveškoj, bolji od Čeha i Slovenaca
Mi jesmo jadni ali da bi bili na dnu trebalo bi iz poređenja isključiti bar Ukrajinu, Moldaviju i Bugarsku
Nevezano za mapu, da Turska je miljama ispred Italije sto se tice infrastrukture.
Svakim danom ta razlika je jos drasticnija.
neki wrote:Nevjerovatno glupa mapa..
Ispade Turska ima bolju infrastrukturu od Italije, Austrije i Belgije,...Rusi rame uz rame Norveškoj, bolji od Čeha i Slovenaca
Mi jesmo jadni ali da bi bili na dnu trebalo bi iz poređenja isključiti bar Ukrajinu, Moldaviju i Bugarsku
Nevezano za mapu, da Turska je miljama ispred Italije sto se tice infrastrukture.
Svakim danom ta razlika je jos drasticnija.
Moguće ako porediš Istanbul sa Sardinijom. Sve ostalo su kruške i jabuke..
npr. Turci tek sad grade autoput između najvećeg -Istanbula i trećeg najvećeg -Izmira - grada u državi. Veza između Izmira i Ankare još nije ni započeta.
S druge strane talijani svojih 5 najvećih gradova autoputem povezali prije 60 godina.
Turci tek prije par godina otvorili prvu brzu željezničku liniju, nešto što talijani imaju još od 20ih prošlog vijeka..
itd..
Eventualno bi se moglo reći da su turci prešišali talijane kad je riječ o međunarodnom avio saobraćaju i infrastrukturi, ali to uglavnom mogu zahvaliti povoljnom geografskom položaju..
Modernizacija magistralnog puta M18.1. Ustikolina - Garež
Općina Trnovo i JP Ceste Federacije BiH finansiraju projekat modernizacije magistralnog puta M 18.1. Ustikolina-Garež, poddionica Azilantski centar – Garež.
Započeli su radovi na ovom projektu i cilj je da se osigura adekvatna cestovna infrastruktura i poboljšanje elemenata ceste, stabilnosti i povećanje sigurnosti saobraćaja.
Predmetna magistralna cesta ovom rekonstrukcijom će biti proširena, te će se riješiti oborinska odvodnja. Zemljani radovi se odvijaju na cijeloj dionici, a paralelno sa izvođenjem zemljanih radova vrši se i zaštita okosa u visokim usjecima.
Vrijednost Ugovora za izgradnju je 498.835,04 KM sa PDV-om. Izvođač radova je MGBH d.o.o.
Bosna i Hercegovina je u prošloj godini platila 6,3 miliona maraka penala jer nije povukla kredite koje su joj međunarodne finansijske institucije odobrile.
Bosna i Hercegovina je u prošloj godini platila 6,3 miliona maraka penala jer nije povukla kredite koje su joj međunarodne finansijske institucije odobrile.
BiH je na kraju 2018. godine imala na raspolaganju 2,7 milijardi maraka koje ne koristi zbog čega je platila milionske penale. BiH je po istom osnovu i u proteklim godinama plaćala milionske iznose.
Iz Informacije o stanju javne zaduženosti BiH na kraju 2018. godine vidljivo je da najveći iznos neangažovanih kredita BiH ima kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i to 750,9 miliona KM kojem je platila 670.904 KM kamata.
Najveći iznos kamata BiH je platila Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i to 3,49 miliona, iako su nepovučeni krediti od ove institucije dosta manji u odnosu na MMF i iznose 269,9 miliona KM.
Značajni iznosi plaćeni su i Svjetskoj banci i to 1,2 miliona i Njemačkoj razvojnoj banci (KfW) 945.825 KM.
BiH, između ostalog, nije povukla kredite za projekat Koridor 5c, za hidroelektrane, za vjetroelektrane, projekte podrške zapošljavanju, za „Željeznice RS“, modernizaciju puteva u FBiH i drugo.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je ovo još jedan primjer nemarnog odnosa vlasti prema javnom novcu, a da je jedan od razloga za to činjenica da niko ne odgovara za milionske iznose koji se svake godine gube.
„Naša administracija i izabrani funkcioneri žive život koji nije značajno vezan sa realnim životom i obavezama. Oni su dogovarali kredite za projekte koji nisu imali validnu građevinsku, projektnu i imovinsko – pravnu dokumentaciju. S druge strane, kreditori su olako odobravali kredite računajući da će naše stručne službe pripremiti validnu dokumentaciju što se nije desilo.
Na taj način smo ušli u začarani krug jer su oni koji su tražili kredite nezainteresovani za nastale probleme, postojeća administracija vrlo često i ne zna šta treba da radi sa tim projektima, a na kraju krajeva niko ne odgovara za milionski trošak koji svake godine imamo“, kazao je Pavlović.
Inače, javni dug BiH na kraju prošle godine iznosio je 11,1 milijardi KM i povećan je u odnosu na prošlu godinu za 111 miliona u odnosu na godinu ranije.
U javnom dugu, Federacija BiH učestvuje sa 52,16 odsto, Republika Srpska sa 46,71 odsto, institucije BiH sa 0,66 odsto, a Distrikt Brčko sa 0,47 odsto.
„Učešće javnog duga BiH u bruto društvenom proizvodu (BDP) u 2018. godini iznosi 32,9 odsto“, navedeno je u informaciji.
S prvim turistima i prvi dio mostarske zaobilaznice
Projektna dokumentacija je spremna. Dionica Miljkovići – Varda nešto je zahtjevnija – na njoj su predviđena dva tunela i vijadukt. Iz kredita EBRD-a predviđeno je 14,5 milijuna eura, a po operativnosti sredstava bit će raspisan natječaj.
Iako je južna obilaznica Mostara, čijom gradnjom bi se promet u gradskoj jezgri značajno rasteretio, u planovima od 1978., konkretni radovi krenuli su početkom ove godine. Planirano je da prva dionica, Međine – Miljkovići, dužine 6,7 kilometara, bude završena do početka turističke sezone.
Naručitelj radova vrijednih 5,3 milijuna KM su Ceste Federacije BiH. Izgradnja južne mostarske zaobilaznice dio je Programa modernizacije cesta u Federaciji BiH kojeg, uz ostale, kreditira i Europska banka za obnovu i razvoj. Realizacija njihovog kredita još se čeka, ali iz cesta Federacije BiH imaju rješenje.
Druga dionica, koja se nastavlja na Miljkoviće i duga je 7,2 kilometara trebala bi se spojiti na magistralni put M17. Projektna dokumentacija je spremna. Dionica Miljkovići – Varda nešto je zahtjevnija – na njoj su predviđena dva tunela i vijadukt. Iz kredita EBRD-a predviđeno je 14,5 milijuna eura, a po operativnosti sredstava bit će raspisan natječaj.
