John Cleese wrote:arzuhal wrote:Pa ni ja ne bih imao (govorim u svoje lično, osobno i personalno ime ) ništa protiv da se moj maternji jezik zove srpsko-hrvatski ukoliko bi se pod tim nazivom označavalo ono o čemu govori uvažena Snježana Kordić: krajnjim geografskim granicima (Srbija i Hrvatska) jednog područja (u čijem središtu su i Bosna i CG, pa su ona tim nazivom ohuvaćena i ne moraju nužno biti istaknuta u nazivu jezika) na kojem se govori, uz neke male formalne razlike, suštinski isti jezik, kod svih naroda i plemena koja žive na tom području. I to je lingvistička, naučna odrednica naziva jezika.
Taj pokušaj je trajao jedno vrijeme u SFRJ, pa je odbačen, a na njegovim razvalinama su počeli da niču raznoliki nazivi politički motivisani za, opet ponavljam, suštinski isti jezik.
Ali, sve dok su politička motivacija i politički razlozi jači od znanstvenih, i sve dok služi u nacionalističke svrhe - a u slučaju odnosa i susjeda i komšija prema BiH, posebno prema Bošnjacima, i to posebno od strane istočnih komšija, u smislu njihova negiranja i državnosti BiH, i Bošnjaka kao naroda (poturice, turad, Srbi islamske vjere, Srbi muhamedanci, Muslimani...) - nikad se moj jezik neće zvati drukčije nego bosanski. Ima tu i do bosanskog inata i svega drugog još...
To je sustina - pitanje naziva jezika je politicko pitanje
Stoga je izlisno "naucno dokazivati" neistinu da se radi o nekakvim razlicitim jezicima - svaka grupa koja taj jezik govori ima puno pravo da ga nazove kako god zeli i da se i na taj nacin stiti od kojekakvih implikacija i kretenskih, populistickih analogija.
I tu je (ili bi barem trebao biti) prici o nazivu jezika - kraj.
Arzo, Džoni, da dam mali doprinos.
Taj politički uticaj na jezik ima svoj naučni eufemizam koji se zove - sociolingvistika. Sociologija jezika se bavi uticajem jezika na društvo, a sociolingvistika "uticajima svih aspekata društva na jezik". U tom smislu, na tragu ovog što je napisao Arzo možemo reći da iz perspektive lingvistike/filologije govorimo o JEDNOM, a iz perspektive sociolingvistike o VIŠE jezika ILI o jednom jeziku sa više (legitimnih) naziva.
BTW, znam (preko mog starog) da hrvatski jezički hardlajner Dalibor Brozović na marginama lingvističkih slavističkih susreta nije sporio da je riječ o jednom jedinom jeziku.
Još nešto Arzo. Nije riječ samo o Bošnjacima. Naprotiv. Nije mali broj lingvista/filologa koji (kao dr. Miloš Kovačević, dr. Radmilo Marojević i drugi) hrvatski jezik nazivaju "zagrebačkom redakturom srpksog jezika". Itd.
Uglavnom, da skratim: saglasan sa vašim upisima uz dvije male napomene: lingvistika i sociolingvistika.