Bosanski/Hrvatski/Srpski rjecnik

[zlokruhovic]

Zanima sta je ispravno da kazemo na bosanskom jeziku od slijedecih primjera:
dvije kile
dva kila

ovo prvo

Nije tačno.

I jedno i drugo je pravilno jer ne može standardni jezik stranu reč kao što je "kilo" svrstati u samo jedan rod , o tome odlučuju govornici u smislu kako im se prirodno uvreži praksa.

Čak šta više bolje je prihvatiti kao glavno muški rod jer kad kažeš "dvije kile" može biti značenje da imaš dve izrasline na telu , tako da je bar zbog tog razloga bolje muški rod.

[antidebil]

Zanima sta je ispravno da kazemo na bosanskom jeziku od slijedecih primjera:
dvije kile
dva kila

ovo prvo

Nije tačno.

I jedno i drugo je pravilno jer ne može standardni jezik stranu reč kao što je "kilo" svrstati u samo jedan rod , o tome odlučuju govornici u smislu kako im se prirodno uvreži praksa.

Čak šta više bolje je prihvatiti kao glavno muški rod jer kad kažeš "dvije kile" može biti značenje da imaš dve izrasline na telu , tako da je bar zbog tog razloga bolje muški rod.

u bosanskom jeziku nije kilo vec kila bar ne u srednjoj bosni ja nikad nisam kod nas cuo kilo. to ovdje niko ne koristi.
zar cakstavise ne bi trebalo pisat skupa ?

[zlokruhovic]

Nije tačno.

I jedno i drugo je pravilno jer ne može standardni jezik stranu reč kao što je "kilo" svrstati u samo jedan rod , o tome odlučuju govornici u smislu kako im se prirodno uvreži praksa.

Čak šta više bolje je prihvatiti kao glavno muški rod jer kad kažeš "dvije kile" može biti značenje da imaš dve izrasline na telu , tako da je bar zbog tog razloga bolje muški rod.

u bosanskom jeziku nije kilo vec kila bar ne u srednjoj bosni ja nikad nisam kod nas cuo kilo. to ovdje niko ne koristi.
zar cakstavise ne bi trebalo pisat skupa ?

Pa i rekao sam da se ne mogu urediti takve reči i odabrati samo jedan rod , jer jedostavno zavisi odsamih govornika i njihove sponatanosti.
U bosanskom kao i u ova dva jezika i jedno i drugo je pravilno , međutim postoje puristi koji maltretiraju jezik(Hrvati naročito) pa onda određuju šta treba konkretno odabrati i postaviti kao neupitno pravilo.

To "čakštaviše" se uvek piše odvojeno i to su osnove jezika koje se uče u osnovnoj školi , "čakštaviše" sad bi dobio jedan veliki minus umesto jedinice zbog ovog pitanja.
Ali možda u "middleBosnia" je drugačije.

[zlokruhovic]

....

[antidebil]

ovo su primjeri nekih rijeci koje sam ja primjetio a da do sada nisu ponovljene u ovoj temi:

Bosanski / Srpski

Ispekao se / procaknuo se
Sahat / cas
Sijaset / mnozina ,mnostvo
Kuburi / nosi ,snosi
jaran/ ortak
aslama / tresnja
zijan / gubitak
belaj / problem
sporet / pec
horoz/ pevac
vazdan / celi dan
tefterit / bileziti
hajvan / zivotinja
bihuzurit / nametati se , smetat
tobe / pameti ,
dunjaluk / svet
hemijska / pinkalo
hastal / stol
pepeljara / piksna
mara/ batina
dzada / ulica
.... mislim da cemo na kraju teme sklopit dovoljno rijeci za prvi Forumski BHS rijecnik

Pa ti si samo prevodio turcizme na riječi kojih ima i u bosanskom jeziku
P.S.
"Beležiti", a ne "biležiti", "penkalo" a ne "pinkalo" itd.

nisu turcizmi ispekao, sporet, jaran, vazdan (vas dan, vas je starinska rijec za cio ili sav), hemijska, pepeljara, hastal, mara a mislim da ni kuburit nije turcizam. u turskom te rijeci ne postoje. a ni rijec cebe. neko je na drugom postu reko da je to turcizam. ako i jesu turcizam u turskom se jaran, cebe i hastal vise ne koriste

[zlokruhovic]

nisu turcizmi ispekao, sporet, jaran, vazdan (vas dan, vas je starinska rijec za cio ili sav), hemijska, pepeljara, hastal, mara a mislim da ni kuburit nije turcizam. u turskom te rijeci ne postoje. a ni rijec cebe. neko je na drugom postu reko da je to turcizam. ako i jesu turcizam u turskom se jaran, cebe i hastal vise ne koriste

Turski današnji jezik se dosta promenio od osmanlijskih dana jer su i oni kao i mi odavde svojevremeno imali intervencije u jeziku tj.leksiku , pa tako da neki današnji tzv.turcizmi nisu više prisutni u modernom turskom jeziku al' ihzato ima u pesrsijskomi arapaskom i naravno grčkom odakle i jesu potekli.

Primera radi reč "krevet" , za tu reč su većina ljudi ubeđeni da je turcizam i da jesa turcima došla , međutim stvar je dosta komplikovanija jer nekoliko stotina godinaranije u povelji Kulina Bana kaže da Dubrovčani mogu "krevati" , što znači damogu prenoćiti,ostajati,....
Ona je iz grčkog(krábbatos)

Što je najgore na wikipediji je ćirilično napisana reč "krevati" prevedena sa "kretati" , tako da wikipedija je nešto najgluplje tj.koriste je i uređuju nepismenjakovići totalni.

[urlhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Povelja_Kulina_bana][/url]

[antidebil]

Pa i rekao sam da se ne mogu urediti takve reči i odabrati samo jedan rod , jer jedostavno zavisi odsamih govornika i njihove sponatanosti.
U bosanskom kao i u ova dva jezika i jedno i drugo je pravilno , međutim postoje puristi koji maltretiraju jezik(Hrvati naročito) pa onda određuju šta treba konkretno odabrati i postaviti kao neupitno pravilo.

To "čakštaviše" se uvek piše odvojeno i to su osnove jezika koje se uče u osnovnoj školi , "čakštaviše" sad bi dobio jedan veliki minus umesto jedinice zbog ovog pitanja.
Ali možda u "middleBosnia" je drugačije.

pa sad ako bosanski definises kao ono sto se u bosni govori onda je jedino kila ispravna.
medjutim na faksu su "pomirljivi" pa prihvataju i ono sto se ne govori u bosni, a cije znacenje razumijemo, da udje u sluzbenu definiciju jezika pa je sluzbeno kilo prihvatljivo. medjutim to ovdje para usi, da tako kazem.

sto se tice cakstavise, konkretno se te rijeci ne sjecam al je pravilo bilo otprilike ako se rijec sastoji od vise drugih rijeci koje su se stopile u jednu jedinstvenu cjelinu onda je to skupa. obicno se koristio primjer akobogda i ako Bog da.

ja licno mislim da bi se recimo i ovo trebalo pisat skupa: neznam, nezelim, nekoristim isl a sve iz prostog razloga sto je ovo ne dio znacenja rijeci tj u pitanju je neznanje, nezelja, nekoriscenje. to nije ono "ne" koje je suprotno od "da". uz sve to nikad mu ne mozes promijeniti mjesto. npr
ja kuci ne idem.
ja ne idem kuci.
kuci ja ne idem.
sve rijeci u recenici mozes bukvalno kako ti volja razbacat al ne uvjek je ispred glagola, ali ne kao dio gramatickog pravila (kao ovo prethodno ne) vec kao dio same rijeci. isto kao sto je dio rijeci nepoznat, nezasit i sl. ko god je odredio da se ne ispred glagola pise odvojeno je grdno pogrijesio jer sad imamo situaciju da iz "ne prolaziti" dobijes "neprolazan"

[antidebil]

nisu turcizmi ispekao, sporet, jaran, vazdan (vas dan, vas je starinska rijec za cio ili sav), hemijska, pepeljara, hastal, mara a mislim da ni kuburit nije turcizam. u turskom te rijeci ne postoje. a ni rijec cebe. neko je na drugom postu reko da je to turcizam. ako i jesu turcizam u turskom se jaran, cebe i hastal vise ne koriste

Turski današnji jezik se dosta promenio od osmanlijskih dana jer su i oni kao i mi odavde svojevremeno imali intervencije u jeziku tj.leksiku , pa tako da neki današnji tzv.turcizmi nisu više prisutni u modernom turskom jeziku al' ihzato ima u pesrsijskomi arapaskom i naravno grčkom odakle i jesu potekli.

Primera radi reč "krevet" , za tu reč su većina ljudi ubeđeni da je turcizam i da jesa turcima došla , međutim stvar je dosta komplikovanija jer nekoliko stotina godinaranije u povelji Kulina Bana kaže da Dubrovčani mogu "krevati" , što znači damogu prenoćiti,ostajati,....
Ona je iz grčkog(krábbatos)

Što je najgore na wikipediji je ćirilično napisana reč "krevati" prevedena sa "kretati" , tako da wikipedija je nešto najgluplje tj.koriste je i uređuju nepismenjakovići totalni.

[urlhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Povelja_Kulina_bana][/url]

hmm vidis ja nisam nikad ni cuo za to a ni pomislio da je krevet turcizam. krevet po svojoj strukturi nikako ne moze bit dio turkog. slicna rijec koja jest turcizam je krec koji se na turskom kaze kireć

u vrijeme osmanlija sluzbeni jezik je bio osmanlijski tj mjesavina arapskog tursko i perzijskog koji je izbacen dolaskom ataturka. taj jezik je ostavio dosta stranih rijeci u turskom. danasnji turski ima mozda cak i pola rijeci koje nisu turske a koje su oni pokusali ocistit al to izgleda bas k'o i ove zagrebacke jezicke zajebancije, tipa zrakomlat i vrtolet. rijeci koje su se masovno koristile u narodu su uglavnom i ostale dok rijeci koje su se koristile za pismeno i sluzbeno i naucno izrazavanje su zaboravljene. uglavnom je tako.

[zlokruhovic]

Pa i rekao sam da se ne mogu urediti takve reči i odabrati samo jedan rod , jer jedostavno zavisi odsamih govornika i njihove sponatanosti.
U bosanskom kao i u ova dva jezika i jedno i drugo je pravilno , međutim postoje puristi koji maltretiraju jezik(Hrvati naročito) pa onda određuju šta treba konkretno odabrati i postaviti kao neupitno pravilo.

To "čakštaviše" se uvek piše odvojeno i to su osnove jezika koje se uče u osnovnoj školi , "čakštaviše" sad bi dobio jedan veliki minus umesto jedinice zbog ovog pitanja.
Ali možda u "middleBosnia" je drugačije.

pa sad ako bosanski definises kao ono sto se u bosni govori onda je jedino kila ispravna.
medjutim na faksu su "pomirljivi" pa prihvataju i ono sto se ne govori u bosni, a cije znacenje razumijemo, da udje u sluzbenu definiciju jezika pa je sluzbeno kilo prihvatljivo. medjutim to ovdje para usi, da tako kazem.

sto se tice cakstavise, konkretno se te rijeci ne sjecam al je pravilo bilo otprilike ako se rijec sastoji od vise drugih rijeci koje su se stopile u jednu jedinstvenu cjelinu onda je to skupa. obicno se koristio primjer akobogda i ako Bog da.

ja licno mislim da bi se recimo i ovo trebalo pisat skupa: neznam, nezelim, nekoristim isl a sve iz prostog razloga sto je ovo ne dio znacenja rijeci tj u pitanju je neznanje, nezelja, nekoriscenje. to nije ono "ne" koje je suprotno od "da". uz sve to nikad mu ne mozes promijeniti mjesto. npr
ja kuci ne idem.
ja ne idem kuci.
kuci ja ne idem.
sve rijeci u recenici mozes bukvalno kako ti volja razbacat al ne uvjek je ispred glagola, ali ne kao dio gramatickog pravila (kao ovo prethodno ne) vec kao dio same rijeci. isto kao sto je dio rijeci nepoznat, nezasit i sl. ko god je odredio da se ne ispred glagola pise odvojeno je grdno pogrijesio jer sad imamo situaciju da iz "ne prolaziti" dobijes "neprolazan"

A kao ti znaš da se govori u Bosni samo kila?! , ja sam čitav život na ovim prostorima i obilazim ih redovno i mogu reći da nikad nisam primetio da je u Bosni samo "kila" već i jedno i drugo.
Jas iz Vojvodine i kaže se i jedno i drugo , astari Vojvođani(Lale) kažu "kila".

Ovo je totalno bespotrebna priča i zaista mi nije jasno kako može ovakvo šta nekom parati uši , al' ako tebi para onda aj' ti onda kod otorinolaringologa.

Čakštaviše , nije složenica kao što je "Dupeglavac" , "Austrougarska , "Međedoliki" Bosanac , .....već obični sklop reči sa svojim značenjem , a to što taj skup reči neko koristi kao poštapalicu ?! ,e to je sasvim druga priča i zbog toga nema razloga za pisanje zajedno.

Ne možeš pisati "neznam" zajedno jer to je negacija sa prezentom glagola znati i to mora biti odvojeno.
Dok reč "nezanje" je imenica pa se piše zajedno.

Jedini slučaj gde se negacija i glagol pišu zajedno je "neću" , ali "ću" je gradivini i pomoćni glagol od glagola "hteti" , i tu su lingvisti svojevremeno prihvatili spajanje.
Možda si video da Hrvati hoće uvesti ponovo pisanje odvojeno "ne ću" kao što se pisalo u 19.veku i kod srpskih i kod hrvatskih pisaca , ali od toga nema ništa jer ovo je postalo jako uvreženo ,mada opet ima pojedinaca koji i tako pišu(uglvnom priprosti nacionalisti).

[zlokruhovic]

hmm vidis ja nisam nikad ni cuo za to a ni pomislio da je krevet turcizam. krevet po svojoj strukturi nikako ne moze bit dio turkog. slicna rijec koja jest turcizam je krec koji se na turskom kaze kireć

u vrijeme osmanlija sluzbeni jezik je bio osmanlijski tj mjesavina arapskog tursko i perzijskog koji je izbacen dolaskom ataturka. taj jezik je ostavio dosta stranih rijeci u turskom. danasnji turski ima mozda cak i pola rijeci koje nisu turske a koje su oni pokusali ocistit al to izgleda bas k'o i ove zagrebacke jezicke zajebancije, tipa zrakomlat i vrtolet. rijeci koje su se masovno koristile u narodu su uglavnom i ostale dok rijeci koje su se koristile za pismeno i sluzbeno i naucno izrazavanje su zaboravljene. uglavnom je tako.

http://en.wiktionary.org/wiki/kerevet

Koa što vidiš "kerevet" je iu mađarskomi došao je iz osmanskog turskog , a verovatno je i danas prisutno u turskom jeziku.

[daxon]

Čak šta više

zar cakstavise ne bi trebalo pisat skupa

To "čakštaviše" se uvek piše odvojeno

Nakratko bih se umiješao, ustvari, ne bi se trebalo pisati ni odvojeno, ni zajedno. Naime, ukoliko kažeš "čak", onda ti ne treba "štaviše", a ukoliko kažeš "štaviše" onda ti ne treba ono "čak". Dakle, riječ je o pleonazmu, ispravno bi bilo reći, napisati "čak", ili "štaviše", a nikako zajedno koristiti dvije riječi istog značenja.

[zlokruhovic]

Čak šta više

zar cakstavise ne bi trebalo pisat skupa

To "čakštaviše" se uvek piše odvojeno

Nakratko bih se umiješao, ustvari, ne bi se trebalo pisati ni odvojeno, ni zajedno. Naime, ukoliko kažeš "čak", onda ti ne treba "štaviše", a ukoliko kažeš "štaviše" onda ti ne treba ono "čak". Dakle, riječ je o pleonazmu, ispravno bi bilo reći, napisati "čak", ili "štaviše", a nikako zajedno koristiti dvije riječi istog značenja.

Jezik je pun takvih stvari i to je jednostavno tako , međutim postoje današnja pravila koja su obrazovanjem uređena već celih 100 godina u smilsu standardnog jezika i njegove gramatike.
Tako da pleonazmi nisu smetnja , jedino ako ne pišeš udžebenik za školu e onda ne bitrebalo se korsititi ovakve tvorevine.

"Štaviše" kad bi danas pisali spojeno to bi bio arhaizam , jer većina tih složenica od upitnih rečci,zamenica,komparacija prideva,....su napuštene još u 19.veku , pa dans ima poneka koja je ostala tipa "Koješta" ,....

Ranije ih je bilo mnogo više, tipa "Gdjegođ , Kojegođ , Koješto(u drugom značenjunego koješta) , Gdjekoji , Rašta(radšta),....

[antidebil]

Ne možeš pisati "neznam" zajedno jer to je negacija sa prezentom glagola znati i to mora biti odvojeno.
Dok reč "nezanje" je imenica pa se piše zajedno.

nisi haman skonto moju poentu. moja poenta se moze obrazlozit i ovako i "neznam" i "neznanje" dolaze od iste osnove, nose neki zajednicki smisao ili znacenje, uslovno receno. isto kao sto "znam" i "znanje" dolaze od iste osnove. mozes i ovako razmislit. ako rijec "znanje" izvodimo od "znati" kako i od cega onda izvodimo "neznanje". po meni izvodimo od glagola "neznati"
moja je poenta upravo da to nije negacija sa prezentom glagola vec da je to prezent glagola. u ovom slucaju glagola koji je negativan sam po sebi, odnosno koji ima neagtivno znacenje tj glagola "neznati".

nasa gramtika je pod odredjenim uticajem njemackog jer su nasi prvi gramaticari tamo studirali i mislim da su oni vjerovatno pod uticajem njemackog gdje se negacija nicht pise odvojeno ( a sto je ok jer izmedju ima dr rijeci) skontali da i mi to trebamo tako.

ima i ovo
ako kazes sljedecu recenicu
ti si trebo reagovat a ne dopustiti to.
za ovu situaciju po meni "ne" treba ostat odvojeno jer je ovo "ne" dio konstrukcije recenice. ovdje je (izvrsena) radnja dopustanje.
ili sljedeci primjer
ti si trebao pustiti to a ne "nedopustiti" to.
ovdje je prvo "ne" odvojeno jer je dio kalupa kao gore, a drugo "ne" je dio smisla tj znacenja izvrsene radnje. a ta radnja je nedopustanje.
ili
"nedopustiti" to je nacin kako si trebao reagovat .
ovdje po meni treba bit skupa jer je (izvrsena)radnje nedopustanja.

samo da ne bi bilo zabune ne dizem ja nikakvu jezicku revoluciju. samo kazem da je ovo pogresno tj kolko god su "necu" il "nemati" jedna cjelina i jedan jedinstven smisao, isto tako je i "nepjevati" il neki dr glagol

[antidebil]

hmm vidis ja nisam nikad ni cuo za to a ni pomislio da je krevet turcizam. krevet po svojoj strukturi nikako ne moze bit dio turkog. slicna rijec koja jest turcizam je krec koji se na turskom kaze kireć

u vrijeme osmanlija sluzbeni jezik je bio osmanlijski tj mjesavina arapskog tursko i perzijskog koji je izbacen dolaskom ataturka. taj jezik je ostavio dosta stranih rijeci u turskom. danasnji turski ima mozda cak i pola rijeci koje nisu turske a koje su oni pokusali ocistit al to izgleda bas k'o i ove zagrebacke jezicke zajebancije, tipa zrakomlat i vrtolet. rijeci koje su se masovno koristile u narodu su uglavnom i ostale dok rijeci koje su se koristile za pismeno i sluzbeno i naucno izrazavanje su zaboravljene. uglavnom je tako.

http://en.wiktionary.org/wiki/kerevet

Koa što vidiš "kerevet" je iu mađarskomi došao je iz osmanskog turskog , a verovatno je i danas prisutno u turskom jeziku.

provjerio sam u rijecniku i ima rijec kerevet. znaci krevet od dasaka. ja tu rijec ama bas nikad nisam tamo cuo a zivio sam dugo tamo. i to u domu a to je mjesto gdje se krevet inace cesto spominje. tamo se za krevet jedino koristi rijec yatak iliti po naski lezaj.