Bosanski begovi

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderator: anex

Post Reply
Bosna99_Vitez
Posts: 10
Joined: 02/01/2019 16:53

#326 Re: Bosanski begovi

Post by Bosna99_Vitez »

sadie_forever wrote: 01/04/2020 18:32
Bosna99_Vitez wrote: 31/03/2020 21:57 Pozdrav svima! Dok smo na ovoj temi, htio bih pitati da li neko zna koje su najbolje očuvane begovske kuće/palate/odžaci iz osmanskog perioda u BiH?

S obzirom da je bilo toliko begova, čudi me koliko je malo ostalo od kulturne baštine. :-?
Nije se odrzavalo,zalosno.mislim da komunisticki rezim nije smatrao vrijednim taj dio historije
Mislim da jeste dosta toga srušeno, da, ali čudi me koliko je malo ostalo! Možda jer se gradilo od drveta, ali ne znam.
User avatar
zforumas
Posts: 8615
Joined: 25/10/2016 20:35

#327 Re: Bosanski begovi

Post by zforumas »

Bosna99_Vitez wrote: 31/03/2020 21:57 Pozdrav svima! Dok smo na ovoj temi, htio bih pitati da li neko zna koje su najbolje očuvane begovske kuće/palate/odžaci iz osmanskog perioda u BiH?

S obzirom da je bilo toliko begova, čudi me koliko je malo ostalo od kulturne baštine. :-?
Evo jedna od mene LINK1 i LINK2
Bosna99_Vitez
Posts: 10
Joined: 02/01/2019 16:53

#328 Re: Bosanski begovi

Post by Bosna99_Vitez »

zforumas wrote: 02/04/2020 09:29
Bosna99_Vitez wrote: 31/03/2020 21:57 Pozdrav svima! Dok smo na ovoj temi, htio bih pitati da li neko zna koje su najbolje očuvane begovske kuće/palate/odžaci iz osmanskog perioda u BiH?

S obzirom da je bilo toliko begova, čudi me koliko je malo ostalo od kulturne baštine. :-?
Evo jedna od mene LINK1 i LINK2
Hvala! :thumbup:

Nasao sam i neke stare slike - Cengica Kula u Miljevini, koja vise ne postoji:

Image
User avatar
Bosanac sa dna kace
Posts: 9841
Joined: 27/06/2005 20:21
Location: ponutrače

#329 Re: Bosanski begovi

Post by Bosanac sa dna kace »

dr_Evil wrote: 25/03/2020 10:20 Feudalizam koji je vladao kod nas se ne moze porediti sa onim u europi ali opet je bio feudalizam. Ovo sto danas imamo je opet feudalizam, nista se nije promijenilo samo je mnogo ljepse upakovano.
Jedna od vodecih rapsprava u osmanistici je to da li je postojao feudalizam kod Osmanlija uopste.
Ono sto se desava kod nas sa iltizamom ili procesom čiflučenja u 18. i 19. vijeku je na neku način feudalizam, ali ne u europskom duhu.
User avatar
dr_Evil
Posts: 12168
Joined: 01/07/2019 15:35
Location: Ispod Koscele

#330 Re: Bosanski begovi

Post by dr_Evil »

Bosanac sa dna kace wrote: 07/04/2020 12:59
dr_Evil wrote: 25/03/2020 10:20 Feudalizam koji je vladao kod nas se ne moze porediti sa onim u europi ali opet je bio feudalizam. Ovo sto danas imamo je opet feudalizam, nista se nije promijenilo samo je mnogo ljepse upakovano.
Jedna od vodecih rapsprava u osmanistici je to da li je postojao feudalizam kod Osmanlija uopste.
Ono sto se desava kod nas sa iltizamom ili procesom čiflučenja u 18. i 19. vijeku je na neku način feudalizam, ali ne u europskom duhu.
Da moze se reci da je osnovna razlika da je u evropi kmet bio vezan za zemlju i nije smio da je napusta, kod nas je imao radnu obavezu ali je mogao da izabere za koga ce raditi, tj nije bio vezan za zemlju nego isao gdje mu je bolje. Slobodan seljak, cudna definicija bit ce
User avatar
dr_Evil
Posts: 12168
Joined: 01/07/2019 15:35
Location: Ispod Koscele

#331 Re: Bosanski begovi

Post by dr_Evil »

Bosna99_Vitez wrote: 06/04/2020 18:13
zforumas wrote: 02/04/2020 09:29
Bosna99_Vitez wrote: 31/03/2020 21:57 Pozdrav svima! Dok smo na ovoj temi, htio bih pitati da li neko zna koje su najbolje očuvane begovske kuće/palate/odžaci iz osmanskog perioda u BiH?

S obzirom da je bilo toliko begova, čudi me koliko je malo ostalo od kulturne baštine. :-?
Evo jedna od mene LINK1 i LINK2
Hvala! :thumbup:

Nasao sam i neke stare slike - Cengica Kula u Miljevini, koja vise ne postoji:

Image
https://muslibegovichouse.com/

jedna od najljepsih, naravno obnovljena poslije rata
User avatar
dr_Evil
Posts: 12168
Joined: 01/07/2019 15:35
Location: Ispod Koscele

#332 Re: Bosanski begovi

Post by dr_Evil »

sadie_forever wrote: 01/04/2020 18:32
Bosna99_Vitez wrote: 31/03/2020 21:57 Pozdrav svima! Dok smo na ovoj temi, htio bih pitati da li neko zna koje su najbolje očuvane begovske kuće/palate/odžaci iz osmanskog perioda u BiH?

S obzirom da je bilo toliko begova, čudi me koliko je malo ostalo od kulturne baštine. :-?
Nije se odrzavalo,zalosno.mislim da komunisticki rezim nije smatrao vrijednim taj dio historije
Vecina je unistena jos prije komunizma. Agrarnom reformom mnogi su ostali bez prihoda i nisu mogli da odrzavaju, preselili u vece gradove da ih njihovi "kmetovi" ne gledaju kao fukare. Dobar dio odselio u tursku dolaskom austrije, dobar dio izginuo u ratu svako malo. I eto.. A sve drzave pa i ova danas nikad nisu imale kulture i obrazovanja da znaju cijeniti historiju
User avatar
Bosanac sa dna kace
Posts: 9841
Joined: 27/06/2005 20:21
Location: ponutrače

#333 Re: Bosanski begovi

Post by Bosanac sa dna kace »

dr_Evil wrote: 07/04/2020 13:07 Da moze se reci da je osnovna razlika da je u evropi kmet bio vezan za zemlju i nije smio da je napusta, kod nas je imao radnu obavezu ali je mogao da izabere za koga ce raditi, tj nije bio vezan za zemlju nego isao gdje mu je bolje. Slobodan seljak, cudna definicija bit ce
Da rascistimo, kad kazes ''kod nas'' odnosi se na osmansko doba, ne na doba srednjovjekovne Bosne. :D
Bilo je tu vise faza, ali ona u 18-19. vijeku najvise lici na feudalizam u evropkskom smislu. Interesanton je recimo kad se citaju razni osmanski dokumenti da su ti seljaci, bez obzira na vjeroispovijest, dobivali i sporove na (serijatskom) sudu protiv zemljoposjednika.
Cini mi se da su u vecini slucajeva na Balkanu seljaci pod Osmanlijama postajali vlasnici kuce i okucnice koje su dobijali kada bi stupali na neku zemlju da je obradjuju.
User avatar
dr_Evil
Posts: 12168
Joined: 01/07/2019 15:35
Location: Ispod Koscele

#334 Re: Bosanski begovi

Post by dr_Evil »

Bosanac sa dna kace wrote: 07/04/2020 13:18
dr_Evil wrote: 07/04/2020 13:07 Da moze se reci da je osnovna razlika da je u evropi kmet bio vezan za zemlju i nije smio da je napusta, kod nas je imao radnu obavezu ali je mogao da izabere za koga ce raditi, tj nije bio vezan za zemlju nego isao gdje mu je bolje. Slobodan seljak, cudna definicija bit ce
Da rascistimo, kad kazes ''kod nas'' odnosi se na osmansko doba, ne na doba srednjovjekovne Bosne. :D
Bilo je tu vise faza, ali ona u 18-19. vijeku najvise lici na feudalizam u evropkskom smislu. Interesanton je recimo kad se citaju razni osmanski dokumenti da su ti seljaci, bez obzira na vjeroispovijest, dobivali i sporove na (serijatskom) sudu protiv zemljoposjednika.
Cini mi se da su u vecini slucajeva na Balkanu seljaci pod Osmanlijama postajali vlasnici kuce i okucnice koje su dobijali kada bi stupali na neku zemlju da je obradjuju.
Da trenutno mislimo na osmanski period. HMm pa ne znam iskreno taj dio oko vlasnistva mi nikada nije bio jasan. U biti ta zemlja je isla u naslijedstvo tj. prelazilo na potomke, mogli su prodati pravo stanovanja/obrade (uz halal onoga ko ima tapiju). Ali kako razumijem niko nije bio vlasnik zemlje, ni beg ni taj koji obradjuje, sve je pripadalo sultanu, nesto kao koncesija danas.

Da nasao sam i ja par primjera, ali ko je mogao u taj vakat na put do Travnika u kadije :D
Bosna99_Vitez
Posts: 10
Joined: 02/01/2019 16:53

#335 Re: Bosanski begovi

Post by Bosna99_Vitez »

dr_Evil wrote: 07/04/2020 13:08 https://muslibegovichouse.com/

jedna od najljepsih, naravno obnovljena poslije rata
Hvala. Znas li za ostale primjere, koji mozda nisu toliko poznate? Ima naravno Muslibegovica, Biscevica, Svrzina kuca, kao i Eminagica Konak, ali sam pomislio da ce biti vise primjera s obzirom koliko je bilo begova u Bosni za vrijeme Osmanlija :bih:
User avatar
dr_Evil
Posts: 12168
Joined: 01/07/2019 15:35
Location: Ispod Koscele

#336 Re: Bosanski begovi

Post by dr_Evil »

Bosna99_Vitez wrote: 07/04/2020 15:38
dr_Evil wrote: 07/04/2020 13:08 https://muslibegovichouse.com/

jedna od najljepsih, naravno obnovljena poslije rata
Hvala. Znas li za ostale primjere, koji mozda nisu toliko poznate? Ima naravno Muslibegovica, Biscevica, Svrzina kuca, kao i Eminagica Konak, ali sam pomislio da ce biti vise primjera s obzirom koliko je bilo begova u Bosni za vrijeme Osmanlija :bih:
Pa da znam napamet sada sta je oko mene je velagicevina u blagaju, begovina u stocu, smailagica u livnu. Sto se tice nepoznatih nasao sam jednu dobru knjigu nedavno

Dosta sam trazio neke podatke sto se tice kula u mom kraju, valjda kao i svi slusamo o nekim kulama u starim danima, i zaista pronadjoh u ovoj knjizi:

http://www.cidom.org/wp-content/uploads ... ni_opt.pdf

Odlicna knjiga, samo sto ono sta sam ja cuo i sta pise ne slaze se :)

Takodjer ima i ova:

http://fmks.gov.ba/stara/download/zzs/1954/6-1954.pdf

Mada nista od ovog sta napisah nisi pitao :)
Bosna99_Vitez
Posts: 10
Joined: 02/01/2019 16:53

#337 Re: Bosanski begovi

Post by Bosna99_Vitez »

dr_Evil wrote: 07/04/2020 15:56 Odlicna knjiga, samo sto ono sta sam ja cuo i sta pise ne slaze se :)

Takodjer ima i ova:

http://fmks.gov.ba/stara/download/zzs/1954/6-1954.pdf

Mada nista od ovog sta napisah nisi pitao :)
Mislim da je dosta toga izgubljeno, to je sigurno, ali ne mogu naci tacno neku analizu ili rad o tome sta je tacno izgubljeno. Na primjer, konak u Travniku:

Image
User avatar
dr_Evil
Posts: 12168
Joined: 01/07/2019 15:35
Location: Ispod Koscele

#338 Re: Bosanski begovi

Post by dr_Evil »

Bosna99_Vitez wrote: 07/04/2020 16:14
dr_Evil wrote: 07/04/2020 15:56 Odlicna knjiga, samo sto ono sta sam ja cuo i sta pise ne slaze se :)

Takodjer ima i ova:

http://fmks.gov.ba/stara/download/zzs/1954/6-1954.pdf

Mada nista od ovog sta napisah nisi pitao :)
Mislim da je dosta toga izgubljeno, to je sigurno, ali ne mogu naci tacno neku analizu ili rad o tome sta je tacno izgubljeno. Na primjer, konak u Travniku:

Image
Ima kod nas dosta i one, sta dvije generacije prave treca srusi. Tako nam je i danas
Bosna99_Vitez
Posts: 10
Joined: 02/01/2019 16:53

#339 Re: Bosanski begovi

Post by Bosna99_Vitez »

dr_Evil wrote: 08/04/2020 08:42 Ima kod nas dosta i one, sta dvije generacije prave treca srusi. Tako nam je i danas
Ima jedna dobra nova knjiga, zove se Stari ljetnikovci, kule i čardaci, ali kosta 150 KM :skoljka:
User avatar
dr_Evil
Posts: 12168
Joined: 01/07/2019 15:35
Location: Ispod Koscele

#340 Re: Bosanski begovi

Post by dr_Evil »

Bosna99_Vitez wrote: 08/04/2020 15:47
dr_Evil wrote: 08/04/2020 08:42 Ima kod nas dosta i one, sta dvije generacije prave treca srusi. Tako nam je i danas
Ima jedna dobra nova knjiga, zove se Stari ljetnikovci, kule i čardaci, ali kosta 150 KM :skoljka:
Uh bgm nije ni jeftina
User avatar
Bosanac sa dna kace
Posts: 9841
Joined: 27/06/2005 20:21
Location: ponutrače

#341 Re: Bosanski begovi

Post by Bosanac sa dna kace »

dr_Evil wrote: 07/04/2020 13:22 Da trenutno mislimo na osmanski period. HMm pa ne znam iskreno taj dio oko vlasnistva mi nikada nije bio jasan. U biti ta zemlja je isla u naslijedstvo tj. prelazilo na potomke, mogli su prodati pravo stanovanja/obrade (uz halal onoga ko ima tapiju). Ali kako razumijem niko nije bio vlasnik zemlje, ni beg ni taj koji obradjuje, sve je pripadalo sultanu, nesto kao koncesija danas.

Da nasao sam i ja par primjera, ali ko je mogao u taj vakat na put do Travnika u kadije :D
To pravo nasljedjivanja zemlje odnosno pravo plodouzivanja (usus fructus) bilo je specificno za Bosnu pod Osmanlijama, nije bilo generalno pravilo, ali ti posjedi koji su se dobijali za vojne zasluge mogli su biti i nasljedjivani. Opet da ponovim nije bilo gneralno pravilo, ali se moglo. U 18. vijeku nekada to postaje haman pa pravilo. Sva zemlja je teorijski bila vlasnistvo sultana. Ali postojala je privatna imovina mulkovi/mulćovi i baštine....
Ta prodaja prava plodouzivanja je bila pravo rasirena, kad se udubi u te osmanske dokumente moze se doci da zakljucka da su tu koristi imali i onaj ko prodaje pravo, i onaj ko kupuje, a i onaj ko je vlasnit tapije. To da su seljaci protiv zemljoposjednika dobivali sporove na (serijatskom) sudu nije izuzetak, arhivska gradja je puna toga. I nisu kadije bile samo u Sarajevu i Travniku. Bilo je tu kadija po raznim mjestima kao sto su Livno, Ljubuski, Prijedor, Tuzla, Srebrenica, Visegrad, Tesanj, Banjaluka, Trebinje, Blagaj, Ljubinje itd. A svaki je imao svog zamjenika (naiba) koji je cesto izlazio i na teren...
Bosna99_Vitez
Posts: 10
Joined: 02/01/2019 16:53

#342 Re: Bosanski begovi

Post by Bosna99_Vitez »

Da li ko zna za jos koji primjer? Evo dvor Kapetanovica u Vitini :bih:

Image
User avatar
Bosanac sa dna kace
Posts: 9841
Joined: 27/06/2005 20:21
Location: ponutrače

#343 Re: Bosanski begovi

Post by Bosanac sa dna kace »

Bosna99_Vitez wrote: 05/05/2020 15:44 Da li ko zna za jos koji primjer? Evo dvor Kapetanovica u Vitini :bih:

Image
Je li danas ostao ikakav trag ovoj gradjevini?
Bosna99_Vitez
Posts: 10
Joined: 02/01/2019 16:53

#344 Re: Bosanski begovi

Post by Bosna99_Vitez »

Bosanac sa dna kace wrote: 05/05/2020 23:50 Je li danas ostao ikakav trag ovoj gradjevini?
Jedva je sta ostalo, samo malo kamena:

Image

Inace, mislim da je zemljiste na kojoj se nalazi(o) ovaj dvor na prodaju.

A da ne zaboravimo ni konak u Mostaru! Dosta toga je izgubljeno, zaista.

Image
TouringBiker
Posts: 1271
Joined: 03/04/2013 21:52
Grijem se na: Struju

#345 Re: Bosanski begovi

Post by TouringBiker »

Zna li iko da li je preveden (na naš, ili engleski, ili njemački) rad slavnog historičara Lajos Thallóczy-a A bosnyák-herczegovinai "beg" czimről iz 1915?

Na onaj rad sam nadošao u knjizi Husnije Kamberovića "Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine", gdje se Thalloczy-ev rad navodi kao izvor za ovaj podatak o porijeklu mamine porodice:

"ĐONLAGIĆ: Prema narodnoj predaji koju prenosi Thalloczy – a povijesnih izvora o porijeklu ove porodice nema – porodica Đonlagić doselila se iz Budima u selo Vrela kod Tešnja. U svoje pretke ova porodica ubraja Đul-babu, osnivača budimske džamije. Prema toj predaji, došla su trojica braće, od kojih su dva ostala u Tešnju, a jedan je otišao u Foču (kotar Derventa), gdje je bio šerijatski sudija. Porodica Đonlagić bila je rasprostranjena po raznim krajevima Bosne, ali su osnovne grane bile one u Derventi i Tešnju."

Đonlagić dolazi od iskrivljenog gönüllü + ağası, aga tj. zapovjednik đonlija...

"Đonulije ili đonlije su rod vojske koji je bio zastupljen u vrlo malom broju kapetanija. Kreševljakoviću su bile poznate jedino đonlije u Tešnju i Prijedoru. Iz sva tri ova arzu-hala se vidi da ih je bilo i u Banjoj Luci. Prema Kreševljakoviću, gönüllü (گوڭللى) su bili dobrovoljci, ali su u našim krajevima bili plaćeni. On navodi da je u tvrđavi Prijedor bio gönülüjan jemin džemat tj. džemat desnih đonlija...” (v. Kreševljaković... o.c., str. 37). Ne znamo na osnovu čega je gönülüjanjemin (گوڭللويان يمين) preveo kao džemat de-snih đonlija. Nama se čini da je ovaj prijevod pogrešan. Prije svega, ako su postojale desne đonlije bilo bi za pretpostavku da su postojale i lijeve, a njih nigdje ne susreće-mo. Budući da arapski izraz jemin (يمين) znači i zakletvu, nama bi mnogo bolji prije-vod bio džemat đonlija pod zakletvom. Ovome ide u prilog i objašnjenje Šemsettina Samija značenja riječi گوڭللى u kome pod 2. kaže: قرعه افرادندن اولمديغي ويا قرعه سي اصابت ايتمديكيحالده كندي آرزوسيله عسكر يازيلان (v. Şemsettin Sami, Qamus al-a‘lam, /Dalje, Sami, Qamus/ Istanbul, 1317/1899, str. 1210). Prema Šabanoviću (v. Vojno uređenje... o.c., str. 218), to je bila plaćenička vojska obavezna da čuva granice, varoši i kasabe, ali se javljaju i u ratnim ekspedicijama kao teška kavaljerija na bojištima. Kao i u Prijedoru, i ove đonlije u Banjoj Luci su pripadale džematu jemin đonlija. Njihov džemat dijelio se na buljuke. Zapovjednici ovog roda vojske zvali su se đonluage ili đonlage i od toga je izvedeno prezime tešanjske porodice Đonlagić, čiji su preci sredinom XVIII stoljeća bili đonlage (v. Kreševljaković... o.c., str. 37)." ( https://www.anali-ghb.com/index.php/agh ... d/175/342/ )
Last edited by TouringBiker on 03/03/2021 16:05, edited 1 time in total.
TouringBiker
Posts: 1271
Joined: 03/04/2013 21:52
Grijem se na: Struju

#346 Re: Bosanski begovi

Post by TouringBiker »

Vrijedno za pročitati i:

roman Josipa Eugena Tomića "Zmaj od Bosne" (nije teško pretpostaviti o kome je...)

https://www.orlovac.eu/knjige/zmaj.pdf

I ovaj rad na temu tog romana:

https://gracanickiglasnik.ba/wp-content ... web-14.pdf
TouringBiker
Posts: 1271
Joined: 03/04/2013 21:52
Grijem se na: Struju

#347 Re: Bosanski begovi

Post by TouringBiker »

Thalloczy-ev rad na madžarskom:

https://www.scribd.com/document/4968401 ... eg-Czimrol

Tu je i početna lista, za koju je bilo predviđeno da se kasnije nadopunjuje, familija koje su imale pravo na begovsku titulu.
MAha
Posts: 321
Joined: 26/12/2002 00:00

#348 Re: Bosanski begovi

Post by MAha »

Tema mrtva a interesantna. Doata je knjiga napisano o bosanskom drustvenom ustroju iz doba osmanskog carstva, specificnostima u odnosu na istale zemlje koje su ulazile u ovo mocno i veliko carstvo, pa izmedju ostalog i po polozaju lokalne vlastele, zemljoposjednika. S druge strane, bar ja, nisam nasao mnogo literature o ucestvovanju i iskazanoj hrabrosti, navodjenje pojedinaca iz Bosne u bitkama koje je osmansko carstvo vodilo. Mozda nisam bio dobar tragac.
No svakako, bosanski begovat je nesto sto zasluzuje i dalje da se istrazuje i pise o tome. Ne da bi se "velicala" ili "umanjivala" njihova uloga u drustvu, nego radi historijskih cinjenica, biljeg poznavanja lokalnih prilika, ustroja, zivota u Bosni tog doba. Nesumljivo su ostavili trajan trag, mnogim vakufima, te impozantnim gradjevinama u pijedinim slucajevima, sjecanja kroz narodne pjesme (dakle kulturnu bastinu). O restituciji nemam pojma i ko sta na sta kako ima eventualno pravo.
User avatar
Rejhana
Posts: 163
Joined: 10/03/2008 21:19

#349 Re: Bosanski begovi

Post by Rejhana »

Nastanak muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini: zanemareni aspekti*

U historiografiji je značenje nasljednih nadarbina u Bosni i Hercegovini (odžakluk) kao ključne pojave u postanku muslimanskog plemstva obično ili
prenaglašavano, do stupnja „očitovanja“ državnog i nacionalnog identiteta, ili umanjivano, sve do poricanja činjenice da je ono uopće postojalo. Pri tome je ostala zanemarena najvažnija činjenica, to jest širi kontekst oblikovanja klansko-plemenskih skupina utemeljenih na stvarnom ili fiktivnom srodstvu na zapadnobalkanskim prostorima s vlaškim ili nevlaškim skupinama kao protagonistima (u slučaju BiH radilo se o stanovitoj fuziji starijeg i pridošlog stanovništva u kontekstu rata i osmanskog osvajanja). Taj je proces započeo i prije kontakta s Osmanlijama, a potrajao je do duboko u 17. stoljeće.

U prvoj je fazi nova vlast proglašavala kneževsku nasljednu i neoporezivu baštinu timarima (proces završen do oko 1530.). Istovremeno se u mnogim biološki povezanim skupinama (ocak zadeleri) proširilo nasljeđivanje spahijskih nadarbina prema običajnom pravu, bez protivljenja države. Kasnije, u vremenima kriza znale bi se pojaviti carske naredbe u kojima bi se našao izraz „odžakluk timar“. Obje vrste nadarbina uskoro su se izjednačile, a pridružio im se i treći tip, odnosno plaća za tvrđavske posade u smislu kolektivnog timara ili gotovinskog iznosa sa stavke lokalnih regalija vezanog uz određenu skupinu posadnika. Time se rasprava približava komparativnoj perspektivi usporedbom s ustanovama hukumet, jurtluk i odžakluk na istočnim granicama Carstva. Te su ustanove jamčile širu autonomiju nego što se moglo očekivati u kontekstu bosanskog odžakluka, te je poznavanje
načela na kojima su počivale moglo dati dodatnog poticaja oblikovanju legendi o iznimnim zaslugama i pravima, pa i pretenzija na posebni status Bosanskog ejaleta.

Nakon što je Porta sredinom 18. stoljeća morala prenijeti dosta svojih nadležnosti na lokalnu elitu, posebice na kapetane, učvrstio se novi tip vladajuće kaste, ajani, kao neka vrsta plemićke konfederacije s težnjom da ovjekovječi svoj status. No nasljednost u okvirima novouspostavljene institucije ajanluka nikada se nije potpuno učvrstila, a tijekom epohe reformi u 19. stoljeću (Tanzimat) politička je moć ajana skršena. Usprkos tome, predodžba o plemstvu kao zalogu autonomije s korijenima u ranoj fazi osmanske vlasti održala se nudeći podlogu novijim ideologizacijskim tendencijama
Ovdje bih se ograničio na temu takozvanih povlastica muslimanskoga plemstva. Nije teško opovrgnuti romantične predodžbe o „postanku“ (charter myth antropologa), koje uključuju vjerovanje u političku autonomiju. Mnogo je zahtjevnije pokazati kako se mit temelji i na stanovitim događanjima i procesima koji nisu uvijek ideološki konstrukt. Historiografija se u dvadesetom stoljeću manje-više nadovezala na obrasce koji su bili već posve uobličeni u vrijeme Gradaščevićeve bune 1831. Tako se smatralo da je (politički) narod koji je iskazao nepokolebljivu vjernost sultanu, još 1463., za nagradu obdaren pravom da zadrži svoje posjede. Budući da vojnički stalež prima naknadu za službu u smislu njemu uvjetno odstupljenog prava na prihod od proizvoda podložnika, a to je pravo tijekom stoljeća dosta „očvrsnulo“, nije bio dug put do toga da se ono počne doživljavati kao produžetak statusa iz vremena prije pada Bosne. Tako će u središte ove rasprave doći pitanje „nasljednih“ (odžakluk) timara kao prevladavajućeg
tipa nadarbine.

Tema nasljednih nadarbina i dalje je s mnogo razloga kontroverzna. I dok autori s područja BiH s rijetkim iznimkama već više od stotinu godina smatraju da je nasljednost ne samo čvrsta činjenica nego da se na njoj temelji i poseban položaj pokrajine (pri tome stavovi variraju od ukazivanja na „specifičnosti“ do zamalo koncepta o „državi u državi“), šira zajednica povjesničara osmanista to ili ignorira ili u cijelosti odbacuje. Takva je situacija uvelike posljedica oskudnosti izvora, tek potom valjanosti njihova tumačenja. Posebice valja naglasiti da ne postoji dokument – uredba – kojim bi se poput „povelje o utemeljenju“ uspostavila takva ustanova, posve suprotna redovitom timarsko-spahijskom poretku.
Isto tako nijedna se rasprava iz vremena postojanja toga poretka ne bavi tim pitanjem. Pa ipak, postoji dovoljno neizravnih vijesti i marginalnih referenci koje donedavna nisu bile zapažene, a one osvjetljavaju problem iz sasvim drugog ugla ne dajući za pravo ni jednome od dva posve oprečna stajališta. Tako niz bilježaka iz ruznamče deftera iz 17. stoljeća prilično jasno potvrđuje postojanje odžakluk timara i definira njihovu narav. Pri tome nema govora o feudalnom pravu „zapadnoga“ tipa, a još manje o „autonomiji“ zemlje. Umjesto toga, naglašava se osobiti status pojedinih društvenih grupa, kako vlaških skupina, tako i drugih, njima bliskih slojeva angažiranih u pokrajinskome obrambenom sustavu. Tijekom prvog stoljeća osmanske vladavine sve je većem broju pripadnika toga svijeta odobravan neoporezivi status postojećih baština te su one proglašavane nadarbinama – timarima. U posljednjoj fazi redove tog dosta nisko rangiranog svijeta pograničnih milicija pojačavaju brojni sitni spahije i posadnici
tvrđava. Dakle, na taj način povijest „plemstva“ počinje odozdo, bez poveznice sa starim velikašima, koji su, osim rijetkih i pojedinačnih slučajeva, za nas ovdje nereprezentativnih, potpuno iščezli.

U Bosni se odžakluk timari izrijekom spominju od ranog 17. stoljeća pa do dokidanja posljednjih ostataka klasičnoga sustava s nastupom „pravih“ reformi u 19. stoljeću (Tanzimat). Naziv se kao takav prvi put pojavljuje u evidencijama smjena titulara nadarbina (ruznamče defteri) br. 505.
Navodi se i motiv za dodjelu takvog tipa timara: „da se ne razbija graničarske obitelji“, te carska naredba na temelju koje je ustanovljena ta praksa: hatihumajun, malo prije hidžretske godine 1017 (počela 17. travnja 1608.). Nabraja se i nasljedni red – od oca na sina, a ako nema sina, tada na braću, odnosno na druge za službu sposobne muške članove obitelji (akraba). Ponekad se u istom značenju pojavljuje i pojam serhat timarı (krajiški timar) ili ocak timarı (rodovski timar). Uočljivo je da je termin dospio u deftere iz kolokvijalne uporabe, jer nije pripadao petrificiranom birokratskom žargonu, s kojeg su razloga autori naviknuti na terminologiju središnje uprave Carstva odbacivali mogućnost takve pojave. S druge strane, bošnjački su autori smatrali da su odžakluk timari uvedeni „negdje u šesnaestom stoljeću“, ili barem nakon bitke kod Siska 1593., s mogućnošću da je spomenutu carsku naredbu izdao Ahmed I. (vladao 1603. – 1617.)

Moć krajiških begova: rane „dinastije“

Niz sandžakbegova te zapovjednika prostranih oblasti u statusu krajiškog vilajeta (kapetani, subaše, vojvode) u ranom je razdoblju često što formalno, što neformalno raspolagao širokim ovlastima. Ponekad se u skupini tih moćnih i utjecajnih pripadnika najvišeg sloja vojničke kaste (tur. ümera) u ranom razdoblju osmanske vlasti tražilo – ako već ne sponu koja bi jamčila kontinuitet bosanske državnosti – a onda barem začetak neprekinute priče o muslimanskome plemstvu kakvo se jasno može uočiti u 18. i 19. stoljeću. Primjer takvog shvaćanja, doduše u umjerenoj verziji, jest rad Behije Zlatar. Pri tome nabraja 180 osoba, od čega preostaje stotinjak onih koji nisu ostvarili karijere izvan Bosne i Hercegovine. Uže je obradila podatke o 46 obitelji za koje se može primijetiti da polovica nije mjesnog porijekla, a i od onih koje to jesu, dio nije ostavio potomstva koje bi se održalo (i to na visokim položajima) do kasne faze osmanske vlasti. Posve malo njih poteklo je od velikaša, više od sitnog plemstva, a najviše su bili zastupljeni oni koji su krenuli „ni iz čega“. I što je najvažnije, nema traga o formalnom priznanju nasljednih prava, a osobito ne o teritorijalnoj cjelovitosti posjeda, o čemu je uvjerljivo pisao Nedim Filipović. Malkoči, Memibegovići, Hercegovići, Sokolovići i drugi imali su veliku moć i utjecaj, ponekad su mogli činiti što su htjeli, ali više via facti s obzirom na činjenicu da je njihova uloga u sučeljavanju s neprijateljskim silama bila previše važna, a da im središnja vlast ne bi izlazila ususret. U svakom slučaju to je bio vrlo različit svijet od skupine ajana u 18. stoljeću.

Baština kao timar: Vlasi i vojnički stalež

Općenito govoreći, najvažniju ulogu u postupnom i zamršenom putu razvitka odžakluk timara odigrala je do sada neprimijećena, ili barem nedovoljno prepoznata, okolnost nazočnosti velikog broja pripadnika vlaškog poluvojnog reda, posebice u krajiškim područjima. Kada se u osmanskim uredbama (kanunima) i poreznim popisima do kraja 16. stoljeća spominju Vlasi unutar naslova uredbe ili cijelog dokumenta, dobiva se dojam da ih se pojmilo kao rodovske skupine s balkanskim modelom obitelji u pozadini. Nemajući osobita interesa za išta izvan uskofinancijskih okvira, popisivači su rabili ime kojim su se sami Vlasi služili. Ako bi se radilo o kakvoj drugoj rodovskoj skupini, uredbe bi glasile isto ili slično, ali ime ne. Tekst uredbe obično je jednoobrazan, nabraja vlaške obveze uglavnom kakve su bile već u predosmansko vrijeme (jedan zlatnik, pomoćna vojna služba te stanoviti „darovi“). Kada se ta prvobitna formula ozbiljnije promijeni, naziv „Vlasi“ (Eflakan) nestaje iz naslova, a gubi se i posebni kanun,
pa se tak javljaju kraći ulomci o vlaškim dužnostima unutar sveobuhvatnoga kanuna za raju. Stoga ćemo zaključiti da su osmanski popisi izvorno usredotočeni na „Vlahe“ koji uglavnom potječu iz balkanskih romanskih stočarskih sredina (bili oni jezično slavizirani ili bilingvalni), s tim da između njih i države postoji dogovor glede pomoćnih službi za vojsku i poreznih olakšica. S obzirom na to da je porezni sustav u najvećoj mjeri ovisio o vojnim potrebama, Vlasi se u ranim popisima javljaju gotovo kao vrsta vojnog odreda, a manje etnička, socijalna ili čak porezna kategorija. Ovdje-ondje može se pojaviti neizravna referenca na etnicitet, kao u uvodu u sumarni popis Hercegovačkog sandžaka iz 1530, što se još ponavlja u kanun-nami za isti sandžak još 1637./38.

Registracija po džematima kojima veličina nije fiksna (općenito „skupina“; ovdje „postrojba“) ukazuje na kolektivističko-ratnički značaj i indicira da se radi o agnatskim srodnicima pod vodstvom kneževa. Ta je populacija bila vrlo mobilna, no osim iznimno, u slučaju velikih migracija ili pak transhumantnog stočarenja, mobilnost je najčešće potjecala od neprestane fragmentacije većih skupina i potrage za novim životnim prostorom. Međutim, Vlasi su ipak smatrani dijelom, doduše specifičnim, staleža raje, iz jednostavna razloga što ih je bilo previše da bi služili svi istovremeno (to se događalo iznimno, i tada neturski izvori govore o stotinama i tisućama martolosa, dakle Vlaha jednokratno angažiranih u martološkoj službi).
Zato u popisima ubrzo počinje prevladavati naziv „vlaška raja“, odnosno „vlaški nevjernici“. Ipak, kneževi su zarana postigli vojnički, spahijski status, i to nasljedni. Time nije bio narušen temelj meritokratskog sustava na kojem je Carstvo počivalo. Vlast je baštinama kneževa priznala ne samo porezni imunitet nego ih je proglasila za nadarbine – timare. Bez obzira na to što je tipični timar značio pravo na prihod od oko 3.000, a vrijednost prihoda jedne kneževske bašine uglavnom nije premašivala 200 akči, formalno je to bilo izvedivo jer je za vrijednost timara postojala gornja, ali ne i donja granica.

Uključivanjem vlaške elite u spahijski stalež napredovala je i njezina islamizacija kao korak na putu jačanja i širenja posjeda te prerastanja u „prave“ spahije. Oko 1600. godine ta se skupina počinje stapati s posadnicima tvrđava (hisar erleri, mustahfizan), i to onima koji nisu bili plaćeni u gotovu već su uživali kolektivne timare (gedik). Na taj je način ustanova koja je teoretski strana klasičnome sustavu usvojena i prilagođena mu ne kao njegova negacija, štoviše prijetnja, nego kao razmjerno lako izvediva nadopuna. Nasljeđivanje je i dalje ovisilo o psihofizičkoj sposobnosti kandidata za službu, no tu nije bilo razlike od nasljeđivanja baština u redovima „obične“ zemljoradničke raje. Ipak je na taj način otvoren put razvitku i omasovljenju odžakluk timara. Ponovit ćemo da je ta pojava vrlo stara, ali prije 17. stoljeća ne dominira u strukturi vojničke kaste i
bjelodano nema veze s velikašima i srednjovjekovnim kraljevstvom.
User avatar
Rejhana
Posts: 163
Joined: 10/03/2008 21:19

#350 Re: Bosanski begovi

Post by Rejhana »

Nešto malo od Nedima Filipovića o ulozi Vlaha u Hercegovini, islamizaciji Vlaha, razvoju timarskog sistema i osmanske feudalne klase iz njihovog jezgra.


Image


Image


Image
Post Reply