BOSANSKA SEHARA

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 04/11/2022 14:59

Ne čini sve što možeš činiti, nego samo što je pravo, pa se nećeš pokajati. – Arh. P sa Sandžaka; savjet ne treba raditi sve što nam je volja, nego samo ono što je pravilno i pravedno.

Nečiste ruke, crn obraz. – Arh. P sa Sandžaka; krađa je oličenje nepoštenja. Ovo je dvostruka metafora; nečiste ruke su lopovluk, krađa, a crn obraz porok i nepoštenje.

Ne čuvam mu ja svijeću. – P; odgovor osobe A upućen osobi B koja misli da osoba A ima veze sa osobom C u vezi s njezinim poslovima, a znači: Šta je znam šta on radi?; Čuva mu svijeću.

Neće Alija, neće balija, odoše svinje u džamiju. – Arh. P; kad niko ne želi uraditi ono što treba, tad vrlo lako može doći do nevolje.

Neće haljina na nebo, već duša. – Arh. P sa Sandžaka; ne treba se brinuti kako izgledamo, već kako postupamo.

Neće grom u koprive. – P; smatra se da se onome ko mnogo ne vrijedi nikada ništa zlo ne događa, da se lošim ljudima ne dešavaju loše stvari. Odgovara lat. Mala herba non interit. i Malum vas non frangitur.

Neće ići (proći). – P Ne može, Ne važi, Ne valja, kaže se nekome čije se riječi i postupci ne prihvaćaju.

Neće izaći na dobro. – P; kaže se kao pretpostavka da ishod nečega neće biti povoljan.

Neće loza molitve, nego motike. – Arh. P; savjet da se ne treba uzdati u višu silu, nego se treba prihvatiti posla svojim snagama.

Nećemo ga imenovati, samo ćemo ga pogledati. – P; kad ko pogriješi, pa da bi se opomenuo da to više ne čini onda se na ovaj „diskretan“ način uputi opomena, koja je najčešće šaljivoga karaktera jer greška nije velika.

Nećemo više o politici, hajmo o trebama. – P; kada razgovor o politici u jednom društvu dođe skoro do usijanja, onda onaj koji šeretski gleda na život da bi ublažio napetost i promijenio temu predlaže da se priča o štr. trebama – djevojkama.

Neće ni Bog svakoga. – P kaže se za onoga koji dugo i teško boluje, ali ne umire.

Neće pas prići dok kuja ne mahne repom. – P; odnosi se osobu koja se prepustila nemoralu i prva daje inicijativu svojim koketiranjem da joj muškarac priđe.

Neće past(i) na šibicu. – P; kaže se za onoga koji nije naivan da prihvati provokacije „šibicara“ koji varaju i pljačkaju ljude na ulici vrteći šibice.

Nećeš / Neš je kući voditi. – P kada muškarci pričaju u nekoj djevojci i pritom jednoga od njih nagovaraju da joj priđe, a on ne želi jer mu se ona ne sviđa, tada mu ovako kažu misleći pod tim da je ne mora vjenčati.

Nećeš / Neš milom – hoćeš silom. – P; prijetnja kome da ako ne učini šta dobrovoljno morat će nasilu, na bilo koji način.

Nećeš / Neš ni ti ašlama dočekati. – P; kaže se u šali onome koji nije baš najzdraviji, dakle ta osoba će umrijeti prije proljeća. Tur. ašlama – trešnja.

Nećeš / Neš (to) sa sobom u grob ponijeti! – P; prijekor upućen tvrdici koji ne uživa u onome što ima, kao i onome koji pretjerano gomila materijalna bogatstva.

Neće ti dlaka s glave faliti. – P; kad je neko neodlučan da se upusti u rizik, drugi ga ovako uvjeravaju da mu se nikakvo zlo neće desiti.

Neće ti kruna pasti s glave. – P; kaže se onome koji ne želi učiniti ono što se od njega očekuje, sugerirajući mu da neće ništa izgubiti na svome dostojanstvu (istinskom ili umišljenom) ako to uradi.

Neće ti rep narasti od toga. – P; duhovita opomena nekome ko ne želi uraditi ono što se od njega očekuje.

Neće ti šake otpasti. – P; kaže se onome koji nije baš raspoložen da pomogne u nekom poslu.

Neće više nana u drenjke. – Arh. ironična P; odnosi se na onoga koji je stradao zbog svoje nepažnje.

Neće voda brdu, hoće brdo vodi. – Komentar na predusretljivost, kaže se kad ko kome izlazi ususret.

Neću bazerđana, već babinoga akrama. – Arh. P; komentar i princip nekih udavača koje ne žele „običnog“ mladoženju, nego onog koji je dostojan ugleda njenoga oca. Tur. bazerđan – trgovac, babo – otac, akram – par, jednak po ugledu i imovnom stanju.

Neću da mu idem na sahranu jer neće ni on meni doći. – P; crni humor; ima ljudi koji ne vole prisustvovati sahranama i ova im je P objašnjenje zašto ne idu na sprovode.

Neću da prljam ruke. – P; kaže onaj koji bi se iz nekog razloga trebao fizički suprotstaviti onome ko ga provocira, ali on to ne želi učinit.

Neću kurac! – P; izražava volju da se nešto učini, u šali se kaže da je ovo bosanska afirmacija.

Neću moći zaspati dok se ne sjetim kako se zove. – P; iskazuje trenutnu blokadu sjećanja, katkad čovjek zaista ne može zaspati dok se ne sjeti određene činjenice.

Neću se uređivati – izlazim s mužem! – P; kažu one žene koje se smatraju feministkinjama i ne drže do svoga izgleda.

Ne da Ćoso Bosne. – P; komentar kad neko nešto ne dozvoljava. P je nastala kada je Turska ustupila BiH na upravljanje Austro-Ugarskoj, čemu su se Bošnjaci usprotivili. Tur. köse (ćose) – onaj kojem ne rastu brkovi i brada. U nar. pripovijetkama obično mudar, dovitljiv, pametan čovjek.

Ne da mu đavo (šejtan) mira. – P; ima isto značenje kao i Đavo mu ne da mira, s tim što se ovdje više naglašava nemogućnost smirenja.

Nе dа sе ni оpеpеliti. – Arh. P; kаd nеkо nеćе ni dа čuје zа оnо štо mu sе gоvоri. Opepelio se. Posuo se pepelom.

Ne da se sirotinji sitno samljeti. – P; koristi se kada kome ne polazi za rukom obaviti posao jer ga drugi osujećuju. To ljude podsjeća na priču u kojoj je siromah došao mlinaru da mu samelje žito, ali kako nije imao čime platiti, a mlinar nije htio uzeti ušur, mlinaru se nije dalo da duže melje žito kako bi ono bilo sitnije. Arh. ušur – naknada u brašnu za mljevenje u mlinu, ujam.

Ne da se usranu do potoka. – P; na duhovit način komentira nemogućnost čovjeka da se izvuče iz nevolje.

Ne daj Bože teška bola ni duga loga. – Arh. P; izražava želju čovjeka da ne oboli od teške bolesti i da ne boluje dugo. Arh. log – ležaj.

Ne daj kobilu u najam, niti puštaj ženu na sajam. – Arh. P; savjet neiskusnim da čuvaju ono što je njihovo.

Ne daj luđaku štap, jer će ti razbiti glavu. – Arh. P; opomena da se pazi s kim se šta radi.

Ne daj mane, daj glavu. – P; savjet da čovjek ne smije dopustiti da mu se ”prišije” mana po cijenu da glava ode.

Ne daj mu da umre, poslije ti neće dati živjeti. – Arh. P; sugerira da treba paziti kome se pomaže jer se može pomoći i onome koji će nam kasnije zagorčavati život.

Ne daj na se, raspala se! – P; upozorenje i kletva kojom se sugerira ženskoj osobi da ne podlegne ogovaranju, ali ni muškom zavođenju.

Ne daj se, Ines, ni mati ti se nije dala. – P; šaljiv komentar vezan uz pjesmu hrvatskog šansonjera A. Dedića „Ne daj se, Ines”. Kad muškarac vidi da djevojka ne uzvraća na njegova udvaranja, onda u svome društvu to kaže i time opravda svoj neuspjeh.

Ne daj umlje za bezumlje. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da čovjek u trenucima bezumlja u okolini ne podlegne mišljenju većine, već da sačuva zdrav razum.

Ne daje ko ima, nego ko je naučio davati. – Arh. P; odnosi se na tip ljudi koji vole pomagati makar i ne bili uvijek u mogućnosti.

Ne dam ni krajcara (za to). – P kaže onaj koji smatra da je nešto sasvim bezvrijedno, da nije vrijedno pažnje; krajcar je stoti dio austrougarske forinte.

Ne dam te ni za sepet šljiva (tepsiju, dulum/dunum pite). – Šaljiva P onaj koji je kaže izražava vrijednost onoga na koga misli, ta osoba mu je vrlo važna. Tur. tepsija – plitka posuda za pitu, dunum – mjera za površinu od 1.000 m².

Ne dam za to ni pišljiva boba. – P; kaže onaj za koga ono o čemu govori nema nikakve vrijednosti, ništa ne vrijedi.

Ne d(a)o Bog s jednim rađati a s drugim hraniti. – Arh. P; kaže da je velika nesreća za ženu kad s jednim mužem rodi djecu, a onda, postavši udovica ili raspuštenica, da s drugim mužem hrani djecu iz prvoga braka.

Ne d(a)o Bog većega zla. – Arh. P; komentar za nepovoljnu situaciju.

Ne dira nas niko. – Česta P Bošnjaka koji su ostali zatočeni u svojim mjestima u entitetu Republika Srpska. Izražava naivnost prema tamošnjim vlastima, ali i izražavanje nebrige prema drugima, jer dok njih niko ne dira to ne mora važiti za druge u istom ili drugom

Ne diraj govno dok ne zasmrdi! – Arh. P; sugerira da ne treba imati posla s nemoralnim osobama dok prve ne napadnu.

Ne diraj lava kad spava (ni miša dok piša). – P; ističe da ne treba provocirati onoga koji ima prgav karakter. U zagradi je ironičan nastavak u kojem se kaže za osobu koja ima plašljiv karakter.

Ne diraj u osinjak, bit ćeš izujedan. – Arh. P; opomena da se bude oprezan.

Ne dolazi na čovjeka nijedno zlo koje bi drugima bilo olakšanje. – Arh. P Sefarda; bilo kakvo zlo koje zadesi čovjeka ne može nikome pomoći.

Ne dolazi za vrijeme objeda, (p)ostat ćeš udovac. – P; praznovjerica: onaj koji dolazi u dom ljudima koji upravo objeduju može (p)ostati udovac, kao de je bez žene pa ide drugima u kuću da bi jeo.

Ne druži se s onim s kojima se ne možeš počupati. – Arh. P; savjet da za društvo treba tražiti sebi ravne.

Ne gađa se fazan haubicom. – P; napominje da za uspjeh posla trebaju adekvatna sredstva, da se ne treba rasipati nepotrebnim mogućnostima.

Ne gasi se vatra slamom. – P; opomena da se nijedan posao ne može raditi bez pravog alata.

Ne gazite travu – pušite je! – P; šaljiva deviza narkomana; u narkomanskom žargonu trava označava marihuanu. Prvi dio P je P; iz gradskih parkova koja opominje da se ne gaze zelene površine, na koje su narkomani dopisivali pušite je, tako je nastala njihova deviza koja se javlja i kao grafit na zidovima.

Ne gleda Bog prljave noge, već čisto srce. – P; epilog nar. priče u kojoj je seljak ušao s njive da se moli, a kada je vidio da su mu prljave noge i htio izaći na to mu je drugi rekao ovu P.

Ne gleda se ni selo ni grad, nego momak koji je drag. – Arh. P; nije bitno porijeklo nekoga ako je on drag.

Ne gledaj me ko sam bio, nego ko sam sad. – P; savjet da čovjeka treba cijeniti po onome što jest, a ne po onome šta je bio.

Ne gledaj me predugo, nismo jedno za drugo. – Šaljiva arh. P djevojaka kojom su odgovarale mladićima koji im se udvaraju.

Ne gledaj na dijete kao da je neki dragulj, već se trudi da ono to postane. – Arh. P; savjet roditeljima da dijete treba odgojem „brusiti“ kao dragulj da bi postalo dobar čovjek.

Ne gledaj šta radi muha, nego šta radi pčela. – P; savjet da treba činiti ono što je korisno za sve ljude, a ne samo za sebe.

Ne gledaj u ljepotu koja će te zanijeti, već gledaj u dušu koja će te voljeti. – P; puno je važnije imati uza se dobru dušu nego lijepu osobu; lijepa duša ostaje lijepa, a fizička ljepota vremenom nestaje.

Ne gledaj vlat, nego klas. – Arh. P sa Sandžaka; treba gledati cjelinu, a ne detalje.

Ne gnjavi (više)! – Arh. P kaže se onome koji je dosadan, ko opterećuje druge svojim pričanjem ili nevještim obavljanjem poslova.

Ne goji se prase uoči Božića. – Arh. P; savjet da sve poslove treba na vrijeme započeti kako bi se završili onda kad trebaju biti gotovi.

Ne gori obraz od sunca, već obraz od obraza. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao sljedeća:

Ne gori obraz od sunca, već od poštenog svijeta. – P; slikovito ističe da ljudski obraz ne crni od sunca, već od poštenih ljudi koji u kome vide šta loše.

Ne gori vatra dok se ne potpali. – P sa Sandžaka; opominje da svaka posljedica ima svoj uzrok.

Ne govori budali ni puno ni malo. – Arh. sefardska P; opomena da se pazi kome se i koliko govori. Na lad. glasi: No diši a loku ni muču ni poku.

Ne govori caru po hatru, već govori Bogu po zakonu. – Arh. P; ne treba govoriti onako kako to odgovara vlastima, već onako kako nalažu visoki moralni principi. Tur. hatar – ljubav, volja, naklonost.

Ne gubi nadu ni u najtežim trenucima. – P; savjet da čovjek nikad ne smije izgubiti nadu jer mu ona daje snagu u teškim trenucima.

Ne gudi, nit(i) gudalo vadi. – P; kaže se kada neko ne želi slušati drugog, kad nije voljan čuti njegove argumente.

Ne haje za njega. – P znači: Ne mari za njega. Mađ. hajati – obraćati pažnju, osvrtati se na šta.

Ne hvali dana prije večere, ni djevojku prije jutra. – P; opomena da ne treba preuranjeno donositi sud o kome ili čemu.

Ne hvali večernjeg sjedioca, već jutarnjeg ranioca. – P; savjet da ne treba hvaliti čovjeka koji može uvečer dugo sjediti, nego onoga koji ujutro rani i počinje raditi.

Ne hvali ženu po tijelu, već po djelu. – Arh. P; sve ljude, pa i žene, treba cijeniti po postupcima, a ne po izgledu.

Ne hvataj me za riječ. – P kada u razgovoru jedan sugovornik uporno potencira raniji iskaz drugog sugovornika, tada mu onaj drugi kaže ovo. Sporni termin koji je upotrijebio sugovornik nije logički dovoljno jasan i precizan, i zato ga sugovornik hvata za riječ.

Ne hvataj se u kolo ako ne znaš igrati. – P; opominje da se čovjek ne upušta u ono čemu nije vičan.

Ne ide dan bez noći. – Komentar za ono što je nerazdvojivo, kao što i dan i noć čine cjelinu.

Ne ide novo vino u stare mjehove. – P biblijskog porijekla; komentar za nešto nespojivo; mlado vino u starom mijehu poprima okus ranijeg vina.

Ne ide po vodu ko je vrijedan, već ko je žedan. – Arh. P; svako traži ono što mu je neophodno potrebno.

Ne idi kući, kuća ima rogove. – Duhovita P; opominje onoga koji vrijeme provodi u kafani da ga kod kuće čeka žena ljuta poput razjarenog bika.

Ne idu dvije kape na jednu glavu. – P; sugerira da je teško zadovoljiti istovremeno dva gospodara.

Ne igra suknjica, već sita guzica. – Arh. P; sit i zadovoljan čovjek može biti raspoložen za sve, i obratno.

Neimaština je najveće iskušenje: i najmudrije ribe glad tjera na udicu. – P; ističe da siromaštvo, nemanje, oskudica, bijeda dovode čovjeka u veliko iskušenje.

Ne istresaj pred čaršiju tuđi prljav veš. – Savjet i opomena kome ne ogovara jer i sam može postati predmetom ogovaranja.
Ne išće (ti) kruha (hljeba). – P kaže se za ono što ne smeta, što ne stvara problem.

Ne izbiva kao ni kuga iz Bosne. – P; odnosi se na onoga koji je vrlo često na nekom mjestu, a poredi ga se s kugom, koja je od srednjeg vijeka trinaest puta harala Bosnom.

Neizrečena riječ zlata vrijedi. – P; savjet koji upućuje da se treba suzdržavati suvišnih riječi, pogotovo u svađi.

Ne jaši u Posavini, ne trguj u Sarajevu, ne hvali se u Mostaru, ne pjevaj kroz Banjaluku. – Arh. P; karakterizira pojedine gradove i afinitete njihovih žitelja.

Ne jebe ga ni dva posto. – P; kaže se kada ko koga ne poštuje, ne pridaje mu značaj, ne obraća pažnju na koga ili šta.

Ne jebe ga ni stručno. – P; kaže se kada ko koga ne uvažava, kad s kim ne želi imati nikakvoga posla.

Ne jebe ga ni za suhu šljivu. – P; ima slično značenje kao i prethodne.

Ne jebe živu silu. – P; odnosi se na onoga koji je neustrašiv, koji se olako upušta u sukobe.

Ne jebi! – P; kaže se onome koji dosađuje, gnjavi. Ne izazivaj me, nemoj me nervirati.

Ne jebi me. – P kaže se onome koji ometa u čemu onoga koji ovo kaže.

Ne jede kruha. – Arh. P; kaže se kad se želi šta sačuvati iako to trenutno nije potrebno.

Ne jede ni vuk svaki dan mesa. – Arh. P; nije svaki dan predodređen za isto.

Ne jede pitu ko ima, nego ko je naučio. – P; ugodnost života ne ovisi toliko o bogatstvu koliko o navikama: Bogat jede…

Ne jede se jaje dok se ne razbije. – P; da bi se uspješno obavio posao, treba izvršiti odgovarajuće pripreme.

Ne jede se sve što leti. – Arh. P sa Sandžaka; nije uvijek prihvatljivo ono što na prvi pogled može izgledati tako.

Ne jedem ništa što nema guzice i što hoda na dvije noge. – Šaljivi princip gurmana koji uglavnom vole meso krupnijih životinja; ne vole ribe (nemaju stražnjicu) i perad (hoda na dvije noge).

Ne jedi, mezi! – Opomena onome koji se ne pridržava pravila akšamlučenja.

Ne jedi okrajak, odvratit će se momci od tebe. – Praznovjerica: obično je kaže majka kćerki. Smatra se da je jedenje okrajka kruha svojstveno sirotinji, a sirotinju niko neće za ženu.

Ne jedu vuci meso po poruci. – Arh. P; najbolje je da svako svoj posao uradi sam i da ne sluša mišljenja sa strane.

Nekad bilo, sad se spominjalo. – P; govori o prolaznosti događaja i ljudi.

Nekad sam bio neodlučan; a možda i nisam? – Duhovita P; komentar na vječno neodlučne osobe.

Nekad se oblačila na kredit, a sada se svlači za gotovinu. – Ironična P; komentar za žensku osobu koja budući da je nešto postigla nastoji zadržati svoj status.

Neka ga voda nosi! – Arh. P kaže se kad se neko nerado miri s nekom situacijom; Neka bude tako kad si navalio i neka ga voda nosi!

Nek(a) ide u dupe na vašar. – P; psovka kojom se koga obezvređuje.

Nek(a) ide voz, ja imam kartu. – P; epilog vica u kojem je Haso žurio na voz, stigao je kupiti kartu, ali voz je otišao. Kad su mu to rekli, on je odlazak voza popratio ovom P. Kaže se kada je ko pretjerano bezbrižan.

Nek(a) je begasto, makar i budalasto. – P; izražava etički princip po kojem vrijedi samo ono što ima begovsko porijeklo.

Nek(a) je i od kučke, samo da je od kuće. – Arh. P; duhovit komentar za nevjestu: neka je bilo čija, samo da je domaćinski tip žene.

Nek(a) je koka šarena, pa makar i ne nosila jaja. – Arh. P; odnosi se na nešto što nije kompletno ili savršeno, a prije se znalo govoriti i za djevojke.

Nek(a) je kolajli, samo da nije belajli. – P; izražava želju da nešto prođe uredu, da se ne dadne na zlo. Tur. kojal – lako, bez napora; belaj – zlo.

Nek(a) je od koljena, ma bila do koljena. – Arh. P sa Sandžaka; komentar pri izboru buduće snahe. Hoće se reći: Neka je od ugledna i plemenita roda, pa kako god izgledala.

Nek(a) je sav zijan u tome. – P kaže se kada se desi kakva šteta, gubitak; izražava mirenje s tim i želju da se ne desi veća šteta. Tur. zijan – šteta, gubitak.

Nek(a) je živa glava. – P kada se desi veliko zlo, npr. saobraćajni udes u kojem neko bude ozlijeđen, ljudi se tada pomire s tim jer je važno da je čovjek ostao živ. U prošlom ratu, kada su ljudi ranjavani, ostajali bez dijelova tijela, nekima je opljačkana sva imovina i protjerani su, mnogi od njih tješili su se ovom P.

Nek(a) me Bog čuva od prijatelja, od neprijatelja ću se sačuvati sam. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: El Dio me guarde de mis amigos – ke de mis enemigos me guardare jo, a ima isto značenje kao i: Bože, sačuvaj me od prijatelja...

Nek(a) mu je rahmet (duši). – Arh. P kaže se za umrlog. Tur. rahmet – Božija milost, pokoj, mir mrtvima.

Nek(a) mu (ti) je la(h)ka zemlja. – P kaže se za umrlog pri kršćanskim sahranama. Odgovara lat. Et sit humus cineri non onerosa tuo. i Sit tibi terra levis.

Nek(a) nama naših. – P izraz prikrivenoga oblika ksenofobije, osnovna teza ove devize je: sve što je naše bolje je od onoga što je njihovo; ovakav stav nalazi odraza u Uspavanoj savjesti, a naročito u pogledu izbora u BiH: od 1991. do 1998. stanovništvo BiH bez obzira na naciju svaki put je glasalo za one stranke, dakle nacionalne, koje su i dovele do rata.

Nek(a) ne bude gore, bit će dobro. – Arh. P; u lošim vremenima, kad ljudima ne ide kako bi željeli, obično se kaže ovako jer se svako nada boljem.

Neka, neka, svakog čeka. – P; komentar na nečije loše ponašanje, dakle neka se taj ponaša kako hoće, ali i njega će dočekati smrt i kaznit će ga za njegova nedjela.

Nek(a) osuši, al(i) zašto presuši?! – P; duhovit komentar na neuspješno završen posao, a epilog je nar. priče u kojoj je Ciganin stavio opanke da mu se osuše na mjesečini, a kad se sutradan probudio vidio je da su se smrzle.

Ne kara majka sina što se karta, nego što se vadi. – P; ne treba ljude koriti kad pogriješe, nego kad ponavljaju grešku.

Neka se djeca rode gladna, neka sita. – P; govori da nisu svi ljudi isti, a to ovisi o njihovim roditeljima.

Nek(a) se i taj grad sagradio! – Komentar kad se završi posao koji nije bio nimalo jednostavan, a to je onima koji su radili izgledalo kao da su gradili grad.

Nek(a) se jebu! – P kaže se za one osobe s kojima onaj koji ovo kaže ne želi više imati nikakvog posla.

Nek(a) se svaki Hase brine za se. – Rimovana P; poručuje da se svako treba brinuti za sebe.

Nek(a) se vidi sa zagrebačke katedrale, ali nek je Hrvatska. – Arh. P koja se pripisuje Anti Starčeviću, a govorili su je i Hrvati u BiH. Bitno im je bilo da imaju svoju državu (jer su stotinama godina bili pod Mađarskom, Mlecima i Austrijom) makar ta država bila samo tolika da joj se granice vide sa zvonika zagrebačke katedrale.

Nek(a) se zna čija je kuća masna. – Ironičan komentar kad domaćin slabo ugosti goste, a epilog je nar. priče u kojoj je Ciganka djetetu dala da pojede cijelo jaje i sama sebe ovako pohvalila.

Nek(a) svog, pa i u gori hajduka. – P; ističe važnost bliskih ljudi, koji uvijek mogu pomoći.

Nek(a) ti je berićetno. – P kaže se onome kome se iskreno želi da bude sretan u nekom poslu, često i kada mu se nešto pokloni. Tur. berićet – blagorodno, napredno, plodno.

Nek(a) ti je Bog na pomoći. – P izražava želju da kome Bog pomogne jer se našao u velikoj nevolji; reagiranje na čiji postupak ili riječi kao opomena ili upozorenje.

Nek(a) ti je prosto. – Arh. P znači: neka ti je oprošteno.

Nek(a) ti uši čuju šta ti usta govore. – P; sugerira da čovjek mora voditi računa o onome što govori.

Nek(a) umre Samson sa svim neprijateljima. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Muera Šimšon kon kuantos son, a kaže je čovjek sam sebi kad je u velikim nevoljama. Po biblijskoj priči Samson, kad je shvatio da je pobijeđen, povukao je stupove hrama i u njemu pored sebe zatrpao sve one koji su mu nanijeli zlo – i Dalilu, koja mu je ošišala kosu i time uzela snagu, a i one koji su ga oslijepili.

Neka vas Bog čuva zlih žena, a dobrih se čuvajte sami. – Arh. P Sefarda; izražava ironičan stav o ženama.

Nek(a) zubi jedu govna, neka si ti zdrav. – P; šala na račun onoga koga boli zub.

Nek(a) žene priprijete svom jeziku pred odlazak u mahalu. – Arh. P; opomena ženama da ne ogovaraju po mahali.

Ne kaži sve što znaš, ne čini sve što možeš, ne vjeruj sve što čuješ. – Arh. P; opominje čovjeka da mora biti vrlo oprezan u svemu.

Neke djevojke saznaju da imaju tanke noge tek poslije depilacije. – Ironičan komentar za djevojke koje imaju maljave noge.

Neke karijere se zasnivaju na čvrstim, a neke na lijepim nogama. – P; duhovito komentira uspjeh različitih karaktera. Onaj ko je principijelan istrajat će u svom poslu, a osoba koja je dopadljiva lakše će naći posao od one koja to nije.

Neki izgube kad dobiju, a neki dobiju kad izgube. – P; paradoks koji izražava različite oblike ljudske sreće i nesreće.

Neki novi klinci. – P komentar onoga koji se vratio u svoje mjesto poslije dugog izbivanja iz njega i primijetio da više nikoga ne poznaje i da su na onim mjestima gdje je sjedila njegova generacija sada nepoznati, novi ljudi. klinac – dječak, mališan.

Neki piju da zaborave, ali ne zaborave da piju. – Duhovita P; ismijava pijance.

Neki piju od radosti, neki od tuge, a neki od jutra. – Duhovita P; opisuje uzroke i naviku opijanja.

Neki piju od radosti, neki piju od tuge, mi pijemo od jutra! – Arh. P alkoholičara.

Neki se đavo boji krsta, а neki toljage. – Arh. P; svaki zločinac se boji svoje kazne.

Neki se vrag kuha. – P u smislu: Nešto se sprema.

Nekima se može pomoći samo tako da im se ne pomaže. – P; ističe da katkada ljude treba pustiti da se sami suoče sa svojim problemima.

Neki stalno govore o stvarima koje ih ostavljaju bez riječi. – P; ima ljudi koji relativno često započnu svoju misao, ali je ne znaju adekvatno završiti.

Neko će ti se blizak razboljeti. – P; kad neko kaže da je sanjao kako ga boli zub, tada će mu sugovornik ovo obavezno reći, jer se u narodu taj san ovako tumači; a ako je zub u snu i ispao, to se tumači da će onome ko je to sanjao umrijeti bliska osoba.

Neko ga urek(a)o. – B; kada dijete neće da jede, u porodici misle da je neko urekao dijete i neko mora da: Salijeva mu stravu.

Neko ima premalo, neko previše, a niko dovoljno. – P; komentar da niko na svijetu nije zadovoljan.

Neko je rođen za sreću, neko za belaj. – Arh. P sa Sandžaka; komentar na sreću, koja je vrlo promjenjiva.

Ne kolji kokoš da izvadiš jaje. – Arh. P sa Sandžaka; sugestija da se ne pravi velik gubitak zbog malog dobitka.

Ne kolju horoza što pjeva, nego što pjeva u nevakat. – P; komentar nastao u povodu pogubljenja Ilhamije Žepčaka 1821. godine. Kad je Ilhamija napisao pjesmu ”Čudan zeman nastade”, u kojoj je napao režim tadašnjeg sandžakbega Bosne Dž. Alipašu, ovaj ga je pogubio. Dakle, ne stradaju pisci zato što pišu, nego što pišu ono što vlastima u određeno vrijeme ne odgovara, bude narod na pobunu. Tur. horoz – pijetao; nevakat – loše odabrano vrijeme za šta, loš trenutak za šta.

Neko mi da kapom, neko šakom, pa meni puna torba.– Arh. P; onaj ko se zna snaći lako će postići ono što želi.

Neko se za list sakrije, a neko ne može ni za bukvu. – P; govori o ljudskoj dovitljivosti.

Neko skače s neba na zemlju, a neko sa zemlje na nebo. – Arh. P; svako na svoj način vidi šta mu je cilj.

Neko voli popa, neko popadiju, a ja njihovu kćer. – Šaljiva P; pokazuje mogućnost izbora.

Neko zna, neko zja. – Arh. P; komentar za one koji ništa ne znaju, oni samo (arh.) zjaju – gledaju tupo, bezizražajno, bulje, bleje.

Nekom metak, a nekom imetak. – P iz a rata koja ilustrira ratnu sreću, jer neko može poginuti, a drugi će mu opljačkati dom.

Nekom i gvožđa plutaju, a nekom i pluta tonu. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i sljedeća:

Nekom(e) i olovo pliva, a nekome slama tone. – Arh. P; govori o ljudskoj sreći.

Nekom(e) pluto tone, a nekom olovo pliva. – Arh. P sa Sandžaka; slična gornjoj P.

Ne kudi (hvali) konja kojeg nisi jahao. – Arh. P; ne može se donijeti ispravan sud o nečemu dok se ne proba.

Ne kupuj mačka u vreći. – P; sugerira da se ne poduzima ono za što se ne zna šta se time dobiva. Mačak u vreći.

Ne kupuje se kurban na Bajram. – Arh. P; opominje da se ništa ne radi u zadnji čas.

Ne laje kuja (pas) zbog sela, nego zbog sebe. – P; komentar za one koji šta govore u svom, a ne u tuđem interesu, radi svoje koristi.

Ne lezi, vraže! – P; opomena da zlo može uvijek doći, tako da čovjek uvijek mora biti na oprezu; koristi se pri pripovijedanju kada se želi naglasiti preokret s dobroga na loše.

Nema boljeg ogledala od starog prijatelja. – P; sugerira da je prijatelj prijatelju alter ego, tj. njegovo drugo ja.

Nema boljeg rada od nerada, niti bolje vježbe od spavanja. – Arh. P; odnosi se na velike lijenčine.

Nema boljeg savjeta od vremena. – P; savjet da treba pričekati da prođe vrijeme kako bi se donijela ispravna odluka.

Nema brata dok ne rodi majka. – Iako se ljudi bratime, P sugerira da pravog brata može imati samo onaj kome ga majka rodi.

Nema cile-mile. – P; Nema zeze. Bez imalo šale. Cile-mile je sintagma kojom se iskazuje prenemaganje i šala.

Nema četvrte daske u glavi. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na osobu koja nije baš pametna.

Nema čovjeka bez boli, a ako ga ima, nije čovjek. – P; ističe da svaki čovjek ima neku svoju duševnu bol i da je neranjivost svojstvena samo nekarakternim osobama.

Nema dima bez vatre. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Fuego sin flama no aj. Ističe da svaka posljedica mora imati svoj uzrok. Gdje ima dima, ima i vatre.

Nema dlake na jeziku. – P; kaže se za onoga koji se ne ustručava da otvoreno i jasno kaže šta misli. Bez dlake na jeziku.

Nema dobre žene i loše rakije! – Arh P sa Sandžaka; neki ljudi koji vole kafanu radije favoriziraju opijanje nego žene.

Nema džabe ni u stare babe. – P je opomena da se u životu sve plaća, ništa nije besplatno.

Nema frke. – P; savjet kome da se smiri. Komentar da nema nikakvih problema. Koja frka.

Nema ga k(a)o (ni) lanjskog snijega. – P; kaže se za onoga ko se rijetko pojavljuje u javnosti.

Nema ga ni od korova. – P; odnosi se na onoga kojeg se dugo čeka, ponekad uzaludno.

Nema ga ni za kurac. – P; kaže se za onoga koji je neugledan, ništavan.

Nema glupog pitanja, postoji samo glup odgovor. – P; kritika upućena onome koji ne zna odgovoriti na pitanje.

Nema gore bolesti od gladi. – P; odnosi se na glad za vlašću i bogatstvom.

Nema gore bolesti od lijenosti. – Komentar ističe pogibeljnost lijenosti.

Nema grijeha u jelu, već u zlu djelu. – Arh. P; ljudi ne trebaju po svaku cijenu gledati šta jedu, nego kako postupaju.

Nema hajra. – P; Nema koristi, kaže se za neki skoro upropašten posao ili stvar. Tur. hair – sreća, dobro.

Nema hemije. – P je komentar da nema dovoljno zajedničkih dodirnih tačaka između dvoje ljudi da bi postali bliski.

Nema hljeba (kruha) bez motike! – Arh. P; podsjeća da bez rada nema života.

Nema jada do glada. – Arh. P; glad je jedan od najvećih čovjekovih problema.

Nema kajanja poslije jebanja. – P; duhovito opominje da se prije svakog posla mora dobro razmisliti o njegovom ishodu.

Nema kiše dok ne zagrmi. – P; ukazuje da ono što će doći ima svoje predznake.

Nema konja koji neće na uzbrdici stati. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da svaka snaga ima svoje granice.

Nema kuveta. – P Nema snage. Tur. kuvet – snaga, moć, sila.

Nema lica bez crvena vinca. – Arh. P; kad se čovjek napije, pokaže svoje pravo lice.

Nema loja u rogovima, ni pameti u brkovima. – Arh. P sa Sandžaka; izgled nije sve, i na osnovu njega ne treba prosuđivati.

Nema lova bez starog garova. – P; ističe važnost iskustva u poslu.

Ne maljaj (slikaj) vraga (đavola) na zid! – P; opomena da se ne priziva zlo jer je nekad dovoljno naslutiti ga pa da se pojavi.

Nema ljeta do Svetoga Petra. – Arh. P; podsjeća da pravo ljeto nastupa tek 29. juna, kad je istoimeni blagdan.

Nema me nigdje na mapi. – P; kaže onaj kojeg drugi nisu uzeli u obzir prilikom nekog dogovora, kojeg iz nekog razloga ignoriraju.

Nema mekšeg jastuka od mirne savjesti. – P; naglašava važnost čiste savjesti za duševni mir i spokojstvo.

Nema mirnog djeteta ni mlade babe. – Arh. P; svako čini ono što mu je svojstveno.

Nemam ja oči na potiljku! – P; kaže onaj kome se nešto desilo iza leđa i kritiziraju ga zbog toga, a on se brani ovom P.

Nema na njemu ni valjane dlake. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za osobu koja je vrlo lošeg karaktera.

Nema neosvojive tvrđave. – Arh P; neki ljudi smatraju da su svi ciljevi dostižni.

Nema ni habera za njega. – Arh. P odnosi se na onoga koji nekoga ne uvažava. Tur. haber – vijest, glas, obavijest; znak, nagovještaj; osjećaj, mar.

Nema ni koliko crno ispod nokta. – P; odnosi se na onoga koji ništa ne posjeduje. Crno ispod nokta i Ni kao crno ispod noktiju.

Nema (Ni) kučeta ni mačeta. – Kaže se za onoga koji nema porodicu, ko živi sam. Odgovara lat. Nihil habeo, nihil curo. Nema ni staro da mu kašlje...

Nema nigdje, al(i) je jeftino. – P; epilog vica u kojem provokator pita: Znaš li gdje imaju ćevapi i pivo za tri marke? – Ma gdje?! – zapita upitani. Na to mu prvi kaže P, koja je duhovit komentar za ono što ne postoji.

Nema nijednog zuba u glavi. – P; kaže se za onoga ko je uslijed starosti ili bolesti ostao bez zuba, ali i za onoga ko je ostao bez zuba zbog nebrige o oralnoj higijeni.

Nema ni Oca, ni Majke, ni Duha Svetog. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: No tjene ni padre ni madre ni espiritu santu. Naglašava njihovu izgubljenost jer nemaju nikog da im pomogne u svijetu. Židovi su P donijeli iz Španije u Bos. pašaluk u 16. stoljeću. Oni ne vjeruju ni u Majku ni u Duha Svetog, samo u boga Jahvea, ali on se ne može poistovjetiti sa Ocem Bogom.

Nema ni pas za što da ga ujede. – Arh. P; duhovit komentar za mršavu osobu.

Nemam ni prebijene pare. – Arh. P kaže onaj koji nema ama baš ništa novca.

Nema ni staro da mu kašlje ni mlado da mu plače. – Arh. P; odnosi se na onoga koji nema nikoga; Ni kučeta ni mačeta.

Ne(ma)a sjenice, nema ni groma. – P; praznovjerica: ako se naseli ptica sjenica na kuću, u nju neće udariti grom.

Nema ni tri prsta čela. – P; odnosi se na neinteligentnu osobu, na lice koje djeluje tupo; visina čela može se mjeriti debljinom prstiju, ako na čelo stane više prstiju, ističu frenolozi, ta osoba je inteligentnija.

Nema ni u desnoj ni u lijevoj. – P; odnosi se na onoga koji nema ništa (novca) ni u jednoj ruci (a kamoli u objema), dakle misli se na siromaha.

Nema ni u oko da stane. – P; ističe da nečega ima vrlo malo.

Nema ni za iladža. – Arh. P; odnosi se na osobu koja je toliko siromašna da nema ni novaca ni za lijek. Tur. iladž – lijek.

Nema ništa između ušiju. – P; između ušiju je mozak, dakle odnosi se na onoga koji „nema“ mozga, odnosno nema dovoljno pameti.

Nema ništa nesnosnije od bogate žene. – P; kaže se za one žene koje su se naglo obogatile i postale nesnosne za svoju okolinu.

Nema obraza. – P; kad se ko nađe u neprijatnoj situaciji, obrazi mu se zacrvene, ali kad se neko ne zacrveni dok čini nešto nemoralno za njega se kaže da nema obraza; obraz je ovdje simbol karaktera.

Nema očevine bez krčevine. – Arh. P sa Sandžaka; da bi se steklo naslijeđe, treba ga i zaslužiti. Ovo je epilog nar. priče: čovjek je naslijedio šumu, ali da bi je mogao koristiti kao njivu i na njoj napraviti vrt i voćnjak morao ju je prvo iskrčiti.

Nema odmora dok traje obnova. – P iz doba socijalizma; bila je deviza udarnika, danas je ironični komentar na doba entuzijazma poslije II svjetskoga rata.

Nema oka za svjedoka. – P; komentar za situaciju kada niko neće da vidi šta se događa.

Nema osvete bez luda brata. – Arh. P; niko se ne može tako surovo osvetiti kao brat bratu.

Nema petlju. – P odnosi se na onoga koji nije spreman, ko ne smije nešto uraditi; Stisni petlju.

Nema pića bez rakije ni Bosanca bez čakije. – P; izražava ono što je dugo vremena bilo specifično za stanovnike BiH, a to je žestina: najomiljenije žestoko piće im je bilo rakija, a sredstvo obračunavanja nož.

Nema povoljnog vjetra za onog koji ne zna kuda plovi. – P; slikovito kaže da je nemoguće pomoći čovjeku koji ne zna svoj cilj i put kako bi uspješno stigao do njega.

Nema prca bez p(i)jana kurca. – P; odnosi se na one koji često pijani imaju intimni odnos.

Nema (p)tice do prasice. – Duhovita P; odgovor onima koji vole jesti perad. Kad se to kaže onome koji voli prasetinu, on mu ovako odgovori.

Nema rata dok ne digne ruku (skoči/udari) brat na brata. – P; ističe težinu bratoubilačkog, tj. građanskog rata, u odnosu na neke druge vrste rata.

Nema ruže bez bodljike, ni cure bez pogriške. – Savjet izbiračima da ništa na svijetu nije idealno.

Nema samo ptičijeg mlijeka. – P; kaže se za onoga koji ima sve što se može zamisliti, živi u izobilju.

Nema sela gdje se nisam skito, nit curice koju nisam pito. – P je ilustracija za osobu koja se voli provoditi.

Nema samoubica, njih su ubili drugi. – P; kritika okoline i prilika u kojima je živio samoubica.

Nema smrti bez suđena dana. – Arh. P sa Sandžaka; smrt će doći onda kad je to „zapisano“.

Nema sranja poslije pišanja. – P; opominje da se poslije završenog posla ne vrijedi vraćati na detalje koje je trebalo uraditi, a nisu urađeni.

Nema stranca do Bosanca. – P; favorizira Bosance kao vrlo uspješne ljude u inozemstvu. Činjenica je da je veliki broj naših ljudi u dijaspori, a i njihove djece, izgradio veoma uspješne karijere u svijetu.

Nemaš dosta nikoga izvan Boga dragoga i amela svojega. – P; čovjek se može uzdati samo u Boga i u svoj rad. Tur. dost – prijatelj, amel – rad, posao.

Nema šore, nema mare, nema golih treba – čisto psihička stvar. – Šaljiva štr. I kojom se komentira neki film u kojem nema ni štr. šore – tuče, ni mare – udaranja, ni seksa.

Nema štete bez koristi. – Arh. P sa Sandžaka; u svakoj šteti ima makar malo koristi.

Nema te k(a)o ni kaf(hv)e (deterdženta). – P kažu poznanici/prijatelji jedan drugom kad se sretnu nakon dugog vremena. Pred rat su se javljale nestašice ka(hv)fe, a i deterdženta, koje su trajale mjesecima.

Nema tih para! – Onaj koji ovo kaže jasno daje do znanja da ga se ne može potkupiti niti da postoje novci za koje bi on učinio ono što iz principa ne želi učiniti.

Nema tog dostojanstva koje se ne bi istopilo u boli. – P; podsjeća da psihička bol može dovesti do gubitka samopoštovanja.

Nema tvrđeg grada od nemanja. – Arh. P; opominje na značaj neimaštine.

Nema u njemu ni č od čovjeka. – P; odnosi se na onoga koji nema nijedan od kvaliteta koji čovjeka čine čovjekom.

Nema u životu pobjednika, ima samo preživjelih. – P; čovjek je rijetko kad stvarni pobjednik, jer svaka se pobjeda skupo plaća.

Nema vatre bez drva, ni ljubavi kao što je prva. – Arh. P; prva ljubav je neuporediva s bilo čim.

Nema veće planine od kućnog praga. – P; napuštanje doma jedan je od najvećih koraka u životu čovjeka.

Nema većeg dušman(in)a od jezika. – P; ono što čovjek kaže može biti veoma opasno po njega. Ako se neko ne slaže s nečijim mišljenjem, može onoga koji je izrekao svoje mišljenje tužiti ili čak ubiti.

Nema većeg zla od zle pameti. – Arh. P sa Sandžaka; najveće zlo je pamet koja je u službi zla.

Nema vina, nema razgovora. – Arh. P; kaže se obično za one koji vole razgovarati uz piće.

Nema vremena ko stalno čeka pravi trenutak. – P; čovjek gubi vrijeme čekajući na povoljan trenutak za nešto.

Nema zime bez vjetra, ni zla gosta bez Turčina. – Arh. P; za sve postoje uvjeti da bi bilo ono što jest.

Nema zime dok ne padne inje, ni proljeća dok sunce ne sine, ni radosti dok je ne dijeliš s kime. – Arh. P sa Sandžaka; sve dolazi u svoje vrijeme i na sebi svojstven način.

Nema zgode bez nezgode. – Arh. P; opomena da iza svake dobre prilike može stajati neprilika.

Ne miješaj svoj i nađeni novac. – P; praznovjerica po kojoj držanje svoga i nađenog novca zajedno predstavlja urok i prijetnju da se i vlastiti novac izgubi.
Ne mjeri se čovjek laktom nego umom. – Arh. P; važno je koliko čovjek zna, a ne kako izgleda.

Nemoj biti binamaz, vaktom hajde na namaz! – Arh. P; Radi posao na vrijeme! Stao k(a)o binamaz...Tur. binamaz – musliman koji ne obavlja redovno svakodnevne molitve; vakat – vrijeme (muslimanske molitve); namaz – muslimanska molitva;

Nemoj biti ljuta da ne budeš žuta; već budi dobra da ne budeš modra. – Arh. P; starinska prijetnja muževa ženama.

Nemoj ga ureći. – O; praznovjerica: kad ko koga mnogo hvali, vjeruje se da tolika hvala može nanijeti štetu onome koga se hvali.

Nemoj jesti, mezi! – P; kada domaćin ili onaj koji je naručio mezu primijeti da neko ne mezi, nego da ima Gladne oči, pa brzo jede, onda ga u šali ovako opomene.

Nemoj me jebat(i), možeš me trebat(i)! – Šaljiva P; govori je prijatelj prijatelju, ali i poznanici jedan drugom.

Nemoj me više (tako) braniti! – P; epilog vica u kojem je Haso „branio” Husu tako što je prijetio onom koji je tukao Husu: Ako ga još jednom udariš, imat ćeš posla sa mnom!, ali nikako nije ostvarivao prijetnju. Primajući i dalje batine, Huso mu je rekao ovu P. Kaže se kada neko ne čini skoro ništa da pomogne nekome u nevolji, čak suprotno.

Nemoj m(en)i tespihat(i)! – P; Nemoj se ponašati kao da si has-musliman kad nisi. Tespihati – veličati Boga uz istovremeno prebiranje tespiha; has-musliman – pravi, istinski musliman.

Nemoj m(en)i valjat(i) bombe. – P; Nemoj mi lagati. Bombe se ovdje spominju u smislu hvatanja na prepad, na brzinu.

Nemoj me(ne) vući za jezik! – P; kaže se onome koji izaziva koga da kaže ono što inače ne bi.

Nemoj mi davati zeca, već mi pokaži kako se lovi. – Arh. P; sugestija onima koji žele pomoći da je bolja pomoć u znanju nego u materijalnom davanju.

Nemoj mi pristajati na muku! – P; obično je kaže onaj koji ima problema, a upućena je onome koji daje loše savjete za rješenje problema.

Nemoj mi šta hatoriti. – P; obično se kaže pri rastanku. Tur. hator – zamjerati kome šta, ljutiti se na koga.

Nemoj mi (šta) ofalit(i). – Ironična P; kaže se onome koji radi neki posao, ali se baš previše i ne trudi.

Nemoj nikad toliko ispružiti ruku da je više ne možeš povući. – Arh. P; čovjek uvijek treba imati na umu da se ne upušta u rizične poslove s nepouzdanim ljudima.

Nikad nemoj stajati između psa i drveta. – Duhovita P; poznato je da pas mokri uz drvo, a ovdje se sugerira da ne treba biti u poziciji gdje bi čovjek mogao ispasti smiješan ili glup.

Nemoj očajavati ako pravda plače, zlo i kad pobijedi nikad nije jače. – Arh. P; uvijek treba imati na umu da je zlo prolazno i da pravda na kraju pobijedi.

Nemoj preći ćizu. – Arh. P; upotrebljava se u značenju: Nemoj pretjerati. Tur. ćiza – granična crta, granica.

Nemoj puhati u svijeću, umrijet će mornar. – P; praznovjerica: u narodu postoji vjerovanje da svaki put kad neko puhanjem ugasi svijeću umre jedan mornar.

Nemoj se vjenčavati zbog novca. Uvijek ga možeš jeftinije posuditi. – P; duhovita opomena onome koji želi ući u brak iz računa.

Nemoj se vruć vode napiti. – P; šaljiva opomena upućena onome za koga se zna da se neće premoriti od posla.

Nemoj sijat(i) tamo gdje neće niknuti. – Arh. P; sugerira da ne treba raditi ono što je unaprijed osuđeno na neuspjeh.

Nemoj tako drsko, da te ne bi(h) smrsk'o! – Rimovana P; prijetnja onome koji na vulgaran način provocira.

Nemojte s prljavom vodom i dijete baciti. – Ironična P; odnosi se na one koji ne znaju obavljati povjereni posao.

Ne mogaše, pojedoše; ne htjedoše, sve popiše. – Arh. P sa Sandžaka; ironičan komentar za proždrljive goste.

Ne mogu dvije glavuše u lonac. – Arh. P; kaže se kad šta krene kako ne treba, pa se ovim opominje onaj koji pogrešno radi.

Ne mogu oni toliko mrziti Bosnu koliko je ja volim. – P; komentar na račun bosnomraca.

Ne mogu se k(a)o pas i mačka. – P; dva oprečna karaktera ne mogu se složiti.

Ne mogu se sva vrata otvoriti ključem, neka moraju i glavom. – Arh. P; kada se problem ne može riješiti lako, treba biti uporan u razmišljanju na koji način ga riješiti.

Ne mogu tri kuće odgajati dijete. – Arh. P; sugerira da dijete trebaju odgajati samo roditelji. Gdje Đe je mnogo baba…

Ne moraš se opeći da bi saznao da vatra prži. – P; čovjek treba učiti na tuđim iskustvima.

Ne može biti i vuk sit i koza cijela. – P; opomena da ne može uvijek biti svima po volji, da ne mogu svi biti zadovoljiti.

Ne može jedna vrana na sto kolaca. – Arh. P sa Sandžaka; s malim mogućnostima ne može se puno postići. (Nekad se od krpe napravljena vrana stavljala na kolac u polju kako bi plašila ostale ptice i tjerala ih da ne unište ljetinu.)

Ne može kruška roditi jabuku. – Arh. P; ono što je nemoguće, neće se ni desiti.

Ne može kuja stići zeca. – P; kad ko koga treba da kritizira ili kazni zbog čega, a to ne čini.

Ne može kus s repatim. – P; komentar za neusporedive subjekte ili objekte, za neravnopravnu borbu, koja je unaprijed izgubljena.

Ne može mu para nateći. – P; kaže se za onoga koji troši mnogo novca.

Ne može mu (se) pera odbiti. – P; kaže se za onoga koji je „jak“ u znanju, snazi, utjecaju.

Ne može oma(h)nuti. – P; kaže se za onoga za kojeg se pouzdano zna da će dobro uraditi posao. Arh. omahnuti – zakazati, podbaciti, iznevjeriti.

Ne može pametan popustiti koliko budala može zategnuti. – P; poručuje da s budalama ne treba imati nikakvog posla. Pametniji popušta i Pametniji ne popušta.

Ne može prije zore svanuti. – Arh. P; opomena da ne treba očekivati rasplet situacije dok ne sazriju svi uvjeti za to.

Ne može se biti jeben i pošten. – P; opominje da je nemoguće postići što se želi a da to ništa ne košta i da se ništa ne žrtvuje.

Ne može se cijelom svijetu napeći kolača. – P; nemoguće je sav svijet zadovoljiti; Još se nije rodio...

Ne može se i stisnut(i) i pr(d)nut(i). P; opomena da se čovjek treba odlučiti; Il(i) prdni...

Ne može se križ nositi i zvono zvoniti. – Arh. P; onaj koji nosi križ za nešto je kriv i zato ne smije na sav glas isticati sebe.

Ne može se nikad isplatiti, k(a)o ni ciganska krv. – P; komentar na čiji velik i dugoročan dug. Nekad se plaćala kazna, tzv. krvnina, za ubijenog Roma. Međutim, Romima to nije bilo dovoljno jer su željeli osvetiti svoga ubijenog sunarodnjaka, tako da su neki ljudi morali po nekoliko puta plaćati krvninu za istu osobu koju su ubili.

Ne može se staro čeljade podmladiti, ali se može pomamiti. – Arh. P; komentar kada se kod starijih osoba javi neodoljiva ljubavna želja, strast, pohota, požuda.

Ne može se sunce dlanom začepiti. – P; onaj koji ima skromne sposobnosti ne može se upustiti u velike poduhvate.

Ne može što u lužinu to u družinu. – Arh. P; opominje da treba znati kada se šta nosi od odjeće. Odjeća koja je za lužinu je za pranje jer se nekad pralo rublje u vodi u kojoj se kuhao pepeo (lug).

Ne može šuša s rogušom. – P; beznačajna, slabija osoba, ne može izaći nakraj s onim koji je u čemu jači. Vidi sljedeću:

Ne može šut s rogatim. – P; neravnopravna borba između nejednakih (po moći i utjecaju) unaprijed je izgubljena za slabijeg; Šut – koji je bez rogova (o životinjama). Šukat s rogatim...

Ne može ti ona na ruke politi. – P; ovo se često kaže kao utjeha prevarenoj ženi o ženi s kojom ju je muž prevario.

Ne može u njega stati ni dvije pare kruha. – P; kaže se za onoga koji je toliko slab da ne može pojesti ni mrvu kruha.

Ne može žena biti tako ružna kako ja mogu biti pijan. – Duhovita P onih koji kad su pijani žele imati intimni odnos sa ženom bez obzira je li lijepa ili nije.

Ne možeš bostandžiji prodavati krastavce. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Al bustandži no le puedes vender pipinos. Opomena da se ne može prevariti pravog majstora.

Ne možeš od krmka kurban napravit(i). – P; od lošega čovjeka se ne može napraviti dobar čovjek. Tur. kurban – žrtva.

Ne možeš od kvasine vino načinit(i). – Arh. P; kaže se za ono što je gotovo nemoguće postići.

Ne možeš raditi s medom a ne oblizati prste. – P; onaj koji je blizu izvora dobre zarade i sam dobro prolazi.

Ne možeš sakriti od Boga, pa ne možeš ni od roba. – P; sugerira da se ništa na svijetu ne može sakriti jer Bog sve vidi, pa nema razloga kriti ni od Njegova roba, čovjeka.

Ne možeš se jebati da ti ne uđe. – P; duhovit komentar za onoga koji bi želio šta postići a da pritom ništa ne izgubi niti žrtvuje. Jebao bi se da mu ne uđe. Odgovara lat. Conditio sine qua non.

Ne možeš sjediti (o)nako. – P kojom kelneri opominju goste da ne mogu sjediti a da ništa ne naruče. Odgovara lat. Aut bibas, aut abeas!

Ne možeš trčati i pišati. – P; na duhovit način izražava nespojivost nekih aktivnosti.

Ne napredovati ne znači nazadovati. – P; ističe da stagniranje nije nazadovanje (što ne mora biti tačno).

Ne nosi paun perje radi ukrasa, nego zbog ženki. – Arh. P; stara je istina da se ljudi ne uljepšavaju samo zbog sebe, nego i zbog drugih.

Ne ortači se s onim s kojim ćeš se gologlav hesapiti. – Arh. P sa Sandžaka; savjet onome koji ulazi u neki posao da pazi s kim će to učiniti. Tur. hesapiti – obračunavati.

Ne pada drvo od prvog udarca. – Arh. P; može imati dva značenja: 1. teško je savladati jakog, 2. težak problem se ne može odmah riješiti. P je porijeklom iz Kine.

Ne pada iver daleko od klade. – P; djeca su uvijek slična roditeljima, nisu mnogo drugačija od roditelja. Odgovara lat. Non procul a proprio stipite poma cadunti Propercijevoj Naturae sequitur semina quisque suae. Kakva loza...

Ne pada snijeg da prekrije brijeg, već da svaka zvjerka pokaže svoj trag. – P; komentar da sve što se događa ima svoj razlog.

Ne penji babu na kobilu. – P; opomena da se ne čini ono što je neprimjereno.

Ne penji se uz ono drvo uz koje se ne možeš popeti! – Arh. P sa Sandžaka; savjet da se ne izlaže uzaludnim naporima.

Ne pij u glavicu, već u guzicu. – P; savjet onima koji se brzo opijaju da piju postepeno.

Ne pijem vodu jer se ribe jebu u njoj. – Duhovita P onih koji nisu ljubitelji vode.

Ne piri đe te ne žeže! – Arh. P sa Sandžaka; savjet da se ne čine bespotrebne stvari, tj. da se čovjek ne brine ako nema razloga za to.

Ne pišaj uz vjetar. – P; opomena da se ne prkosi ili opire kome ili čemu jačem od sebe, najčešće bez ikakvih izgleda na uspjeh. I pišanje je sranje...

Ne piše mi na čelu. – P; kaže onaj koji se nada da njegove misli, namjere, planovi nisu sasvim očigledni.

Ne piše ti se dobro. – P; kaže se onome koji može zapasti u nevolje, koji može nastradati zbog okolnosti u kojima se našao. Loše mu se piše.

Ne pita se ko se kako krsti, neg' čija mu krvca grije prsi. – Arh. P; nekad je bilo važnije ko je iz kojeg roda, ko su mu preci, nego koje je vjere.

Ne pita se žaba hoće li bara presušiti. – Arh. P; ne pitaju se mali ljudi o velikim stvarima.

Ne pizdi (više)! – P opomena onome koji zanovijeta, dosađuje, ili provocira.

Ne plače slijep što nije lijep, već što ne vidi bijeli svijet. – Arh. P; pravi uzrok tuge nije ono što svako misli, nego je uvijek dublji.

Ne plaši mečku s rešeto. – Romska P; ne može se neustrašiva osoba prepasti tek tako.

Ne plaši vuka ovčijom kožom. – Arh. P sa Sandžaka; neprijatelja se ne može prepasti neuvjerljivim argumentima.

Ne plete pauk mrežu zbog jedne muhe. – Arh. P; ne treba se previše angažirati oko nebitnih stvari.

Ne pokazuj vuku put u šumu. – Arh. P; zloj osobi ne treba pomagati.

Ne posti se svakom svecu. – Arh. P; savjet da se ne klanja kome bilo.

Ne postoje vječna prijateljstva, postoje vječni interesi. – Novinarska P; iza tvrdnje da je neka država vječni prijatelj drugoj državi najčešće je ustvari riječ o interesu, jer jača država će uvijek na slabiju državu gledati kao na svoga saveznika ili slugu. Npr. Rusija je „vječni prijatelj“ Srbije, a zapravo je podržava još od doba Petra Velikog u njegovoj namjeri da preko nje i Crne Gore izađe na Mediteran.

Ne posuđuj zarana, ostat ćeš i bez para i bez jarana. – Arh P; opomena da se ne posuđuje novac novim prijateljima jer čovjek ne zna hoće li mu ih vratiti. Zarana – prije uobičajenog vremena.

Ne pozna se zlo, nego kada dođe. – Arh. P sa Sandžaka; zlo se najbolje spozna tek onda kad se dogodi.

Ne pravi pitu ko ima, nego ko je naučio. – P; ima slično značenje kao Ne jede pitu…

Ne pravi se pita od govana. – P; ne vrijedi započinjati niti raditi ono za šta ne postoje preduvjeti jer tada ni rezultat neće biti kakav se želi. Kak(v)a jufka...

Ne pravi se vala u sirotinjskoj kući. – P; princip nekih lopova koji provaljuju u tuđe kuće. Štr. vala – provala.

Ne prdi uz gluha, ima nos ako nema uha. – Arh. P; sugerira da budemo obazrivi prema onima za koje mislimo da nas neće razumjeti.

Ne prekidaj ljude dok te hvale. – Poželjno je saslušati tuđe pohvale, jer i od njih čovjek može nešto naučiti.

Ne prekidaj ženu dok šuti. – P; duhovit komentar o ženama, koje poslovično puno pričaju.

Neprijatelj mog neprijatelja moj je prijatelj. – Princip prijateljstva; ako su A i B neprijatelji, onda je B prijatelj sa C (tj. onome koji kaže ovu P).

Neprijatelj mog prijatelja moj je neprijatelj. – Princip prijateljstva; ako su A i B neprijatelji, a B i C prijatelji, onda je A neprijatelj i C. Prijatelj mog prijatelja...

Ne prima ni Bog svašta. – P; kaže se za lošu osobu koja dugo i teško boluje.

Ne primam ruke od svakog ćuke. – P; kaže onaj koji ne želi da se s kim rukuje. Ćuko – hipokoristik za psa, cuko.

Ne prizivaj nesreću, ona sama dolazi. – Treba izbjegavati činiti ono što bi moglo izazvati nesreću, jer nje ionako ima i previše u svijetu.

Ne prodaje kuću onaj što ju je pravio. – P; ljudi se teško odvajaju od onoga što su sami stekli jer znaju koliko su truda i sredstava u to uložili.

Ne prodaji bostandžiji bostana. – Arh. P sa Sandžaka; sugerira da je besmisleno prodavati kome ono čega on ima napretek. Tur. bostan – lubenice i dinje.

Neprostrt sto ima jednu manu, a prostrt stotinu. – Arh. P; komentar za ljude koji uvijek vide manu u onome što im je ponuđeno.

Ne puši uzbrdo duhana, ne jaši nizbrdo hajvana, ne jebi s nogu insana. – Šaljiva P; sugerira da treba znati kako se i kada šta radi. Tur. hajvan – životinja, insan – čovjek.

Neranjivi su samo oni koji nemaju šta izgubiti. – Arh. P; komentar za one koji se bore samo za goli život.

Ne razumije se kao ni vuk u teskeru. – Arh. P; komentar za osobu koja ništa ne shvaća. Tur. teskera – isprava, potvrda.

Ne reci budali da je budala, neće te razumjeti. – Arh. P; savjet da ne treba uzalud govoriti ljudima ono što ne mogu razumjeti.

Ne reci budali ni mnogo ni malo. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: No digas al loku ni muču ni poku. Onome ko je priglup treba pokušati reći onako da razumije.

Ne sastavljaj „je“ i „be“. – Arh. P; opomena i savjet da se ne psuje.

Nesedlana ždrebica. – P kaže se za djevojku koja još nije bila s muškarcem; poređenje je, najblaže rečeno, neukusno.

Ne serem (ja) pare! – P grub odgovor najčešće kome od ukućana koji (često) traži novac za svoje potrebe.

Ne seri (kad voz stoji). – P opomena da se ne čini nešto čemu nije vrijeme.

Ne seri, života ti! – P može značiti: 1. kaže se onome koji priča gluposti, budalaštine, govori besmislice, trabunja, baljezga, 2. kaže se onome koji gnjavi koga savjetima, drži kome pridike.

Ne sijeci (reži) granu na kojoj sjediš. – P; savjet onome koji nesvjesno radi protiv samog sebe, na vlastitu štetu. Ne ujedaj ruku...

Ne skači toliko, izgladnit ćeš. – P; crni humor: ovako bi opominjale majke svoju djecu u toku rata jer nisu bile u mogućnosti priuštiti im onoliko hrane koliko im je trebalo.

Ne skida očiju (oka) s nje(ga). – P kaže se kada ko pilji u koga.

Neslana šala. – P šala izvedena bez potrebe, a usto nije ni duhovita, neumjesna šala. Masna šala.

Nesložna braća, propala kuća. – Arh. P; nesloga može razoriti dom. Ovdje se misli na patrijarhalne porodice u kojima roditelji žive zajedno sa sinovima i njihovim porodicama.

Ne smeta mi što on ima, već što ja nemam. – P; ne izražava zavist, nego jednu vrstu samosažaljenja i želje da se bude kao onaj koji ima.

Ne soli more. – Arh. P; sugerira da se rade besmislene stvari. Ne treba u more…

Nesreća je dugorepa. – Arh. P sa Sandžaka; svaka nesreća donosi sobom još nepovoljnih okolnosti i posljedice se dugo osjećaju.

Nesreća nikada ne dolazi sama. – P; loši događaji uvijek dolaze u nizu. Odgovara lat. Nulla calamitas sola.

Nesreću ne treba zvati, ona sama dolazi. – Internacionalna P; čovjek ne treba izazivati nesreću, nje i bez toga svugdje, uvijek i previše.

Nesretan čovjek i kad padne na perje razbije glavu. – P; ilustrira relativnost ljudske sreće.

Nesretne brakove ne stvara nedostatak ljubavi, nego prijateljstva. – P; prijateljstvo među supružnicima katkad može biti važnije od same ljubavi.

Nesta blaga, nesta prijatelja. – P; komentar na prevrtljivost prijateljstva koje je bilo zasnivalo na interesu. Odgovara Petronijevoj na lat. Ubi semel res inclinata est, amici de medio.

Nestade ga k(a)o da je u džombu prop(a)o. – Arh. P; komentira nečiji nagli nestanak. Tur. džomba – provalija, bezdan, rupčaga.

Ne staje on na trulu dasku. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za onoga koji je vrlo oprezan.

Ne stani siroti na skut, nećeš sebi na sreću. – Arh. P sa Sandžaka; ne valja se ogriješiti o sirotu osobu; u narodu se vjeruje da ako neko uvrijedi sirotog time će narušiti svoju sreću.

Nest(a)o u vidu lastina repa. – P kaže se za onoga koji iznenada i naglo nestane.

Nestat će krsta od tri prsta i vjere što guzicu pere. – Arh. P; izražava prijetnju opstanku pravoslavcima i muslimanima.

Ne stavljaj sva jaja u jednu košaru. – Arh. P; savjet da se ne drže sve dragocjenosti na jednom mjestu.

Ne stoji kuća na zemlji nego na ženi. – P; kazuje da je žena najvažnija za opstanak doma; Na ženi stoje...

Ne sudi o brodu dok si na kopnu. – P; čovjek može pravilno suditi o čemu samo na osnovu vlastitog iskustva.

Ne šije se ma(h)rama uoči Bajrama. – Arh. P; savjet da svaki posao treba početi raditi na vrijeme kako bi se dovršio do određenog roka. Ne goji se... Odgovara lat. Clipeum post vulnera sumere.

Ne šljivi ga. – P; znači da ko koga ne uvažava, ne cijeni, ne priznaje.

Nešto Turčin silom, nešto pop s knjigom, (h)elem siromahu ništa ne osta. – P; komentar na pljačku običnih ljudi u prošlosti u BiH.

Ne talasaj (kad si u govnima)! – P; savjet: ostavi sve kako jest, ne postavljaj pitanja i ne pokreći probleme.

Ne traži pomoć od onoga koji ima veliko bogatstvo, već od onoga koji ima veliko srce. – Sefardska P; prije će pomoći onaj koji ima dobru dušu nego onaj ko ima novce.

Ne traži smoka gdje nije obroka. – Arh. P sa Sandžaka; ne treba ići za čime ako nema ničega što bi ukazivalo na ono što se traži. Arh. smok – začin koji sadrži mnogo masti; žitko jelo s mnogo masti.

Ne traži šejtan čovjeka, nego čovjek šejtana. – Arh. P sa Sandžaka; najčešće je to tako jer čovjek je sam odgovoran za zlo koje napravi. Tur. šejtan – đavo, vrag.

Ne traži vraga da ne bude jada. – Arh. P; čovjek se ne treba dovoditi u opasne situacije.

Ne trči (k/a/o ždrijebe) pred rudu. – P; savjet da se ne izlijeće, da se nepotrebno ne miješa u šta prije drugih i tako sebi stvara neprilike. Izletio se i Trči (k/a/o ždrijebe) pred rudu.

Ne treba kvocati, nego jaja nositi. – P; savjet da je veća korist od rada nego od pričanja.

Ne treba se bojati smrti, već zla života. – Arh. P; opomena ljudima da ne čine zlo u životu jer je to gore od smrti.

Ne uči baštovana kako se siju krastavci. – Arh. P; ne treba govoriti šta će raditi onome ko dobro zna svoj posao.

Ne uči oca kako se djeca prave. – P; kaže se kada neiskusna osoba sugerira starijoj i iskusnijoj osobi od sebe kako bi trebalo šta raditi. Uči kvočku...

Ne uči popa kako se djeca krste. – P; ima slično značenje kao i prethodna.

Ne učini, ne boj se; ne reci, ne kaj se. – Arh. P; maksima ljudi koji se ne žele miješati u tuđe stvari.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 04/11/2022 15:02

Ne udaje ljepota, već babina dobrota. – P; maksima koja ističe da je za udaju djevojke važan i autoritet oca. Tur. baba – otac.

Ne udara grom iz vedra neba. – P; opominje da se ništa ne dešava bez razloga ili povoda. Grom iz....

Ne ujedaj ruku koja ti daje. – Arh. P; savjet onome koji nesvjesno radi protiv samog sebe, na svoju štetu. Ne sijeci granu...

Ne umire onaj ko za sobom ostavlja djecu. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji ima djecu živi i nakon smrti u njihovim uspomenama i sjećanjima.

Ne umire se od bolesti, nego od života. – P; naglašava da je život taj koji uzrokuje smrt. Život je najteža bolest.

Ne uzdaj se, taste, da te zetovi časte. – P; duhovito komentira škrtost nekih zetova prema tastu (puncu).

Ne vadi mi dušu muka, nego suđeni čas. – Arh. P; ne umire se od neke teškoće, nego kad je kome suđeno.

Ne valja dosipati piće. – Kafanska P; maksima o ponašanju ljudi koji piju. Smatra se da se dosipanjem pića u neispijenu čašu želi da se prijatelj u piću što prije napije, ili da što prije popije koliko može i da ide kući jer njegovo društvo nije poželjno. Da se tako ne bi shvatilo dosipanje pića, kaže se ova I kao opomena onome ko je ne zna.

Ne valja ići kući odmah poslije sahrane. – P; praznovjerica po kojoj nije uputno odmah poslije sahrane s groblja ići svojoj kući. Smatra se da time čovjek donosi nesreću u svoj dom. Zato je običaj da se ode u kafanu.

Ne valja letjeti dok krila ne narastu. – Arh. P sa Sandžaka; treba pristupiti poslu kad se steknu uvjeti za to.

Ne valja od jezika lopatu činiti. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek treba paziti šta govori, a ne govoriti mnogo i ne paziti šta govori.

Ne valja preko mjere ni Boga moliti. – P; sugerira da sve u životu treba raditi s mjerom.

Ne valja svakoj (p)tici kobac biti. – Ne valja se sa svima sukobljavati. Odgovara lat. Turpis est mos omnibus adversandi.

Ne valja svoje zvono na tuđeg ovna stavljati. – P; čovjek ne treba velikodušno drugima poklanjati plodove svoga uspjeha.

Ne valja škrinja krasna ako je prazna. – P; aluzija na koga ili šta što je lijepo, ali besadržajno.

Ne valja tresti drvo kad voće samo opada. – Arh. P; ne valja zloupotrebljavati čiju dobrotu i ljubaznost.

Ne valja u istoj korpi čuvati sva jaja. – P; opominje na čuvanje dragocjenosti u domu.

Ne vidi dalje od nosa. – P čovjek ograničenih shvaćanja, priglup.

Ne vidi ni sunca ni mjeseca. – P odnosi se na onoga koji mnogo radi ili uči i ne stiže izaći u društvo.

Ne vidi se iz aviona. – P ima šaljiv ton i kaže se kao utjeha onome koji ima kakav nedostatak, bilo na odjeći (fleku), ili mu se nešto pojavilo na licu (bubuljica). Vidi se iz aviona.

Ne vidi se ni prst pred okom. – P kada je velika tama, magla, narod koristi ovu frazu.

Nevjerni Toma. – P kaže se za pretjerano sumnjičavu osobu, koja ni u šta ne vjeruje.

Ne vjeruj ni u kakva čuda jer ona su nemoguća. – Arh. P Sefarda koja napominje da ne treba vjerovati u čuda.

Ne vjeruj onome koje se mnogo kune. – Arh. P; u principu ne treba vjerovati čovjeku koji se kune za svaku sitnicu.

Ne vjeruj prijatelju za trpezom, nego na vratima od tamnice. – Arh. P; pravi prijatelj se poznaje tek u teškim, ozbiljnim situacijama.

Ne vjeruj snu koliko ni psu. – Arh. P; sugerira da snovima ne treba vjerovati jer su varljivi.

Ne vjeruj svojim ušima, možda su tuđe pogrešno čule. – P; opominje kako ne treba nekritički prihvaćati tuđe mišljenje.

Ne vjeruj ženama dok im tabani ne obrunjave. – Arh. P; izražava potpuno nepovjerenje prema ženama. Arh. obrunjaviti – odlakaviti.

Ne vjeruj ženi ni kad sjedne golom guzicom na šporet. – Arh. deviza muškaraca koji u principu nisu vjerovati ženama jer misle da su uvijek sklone prevari.

Nevjesta je prve godine braka zec, druge lisica, treće vuk. – P; komentira ponašanje nekih žena u braku: prve godine je hitra kao zec, druge godine postaje lukavija prema ukućanima, a treće godine je naučila da pokaže zube kao vuk.

Nevjesta je svemu kriva, i što je prošlo i šta biva. – Arh. P; u zajedničkom domaćinstvu, u kojem žive dvije ili više generacija, snahu se najčešće okrivljuje za sve što nije kako valja.

Nevješt i mahnit – dva su brata. – Arh. P; nevješta i nevična osoba je vrlo blizu lude i neuravnotežene osobe.

Ne volim kad jaja kokodaču. – Arh. P; savjet mlađima da se ne prave pametni pred starijima.

Nevolja kudjelju natanko prede. – Arh. P; siromašak, nevoljnik mora na svemu štedjeti.

Nevolja ne ima sveca. – Arh. P sa Sandžaka; siromah nema čime slaviti.

Nevolja tanko prede, a daleko snuje. – Arh. P sa Sandžaka; siromah se nada boljem životu, ali u dalekoj budućnosti.

Nevolja pamet daje. – Arh. P; čovjek u neprilici i nuždi mora tražiti najbolja rješenja da bi se spasio.

Nevolja svačemu čo(v)jеkа nauči. – Arh. P; ima isto značenje kao i prethodna P.

Nevolja je jača od stida. – Arh. P; kad se nađe u neprilici, čovjek zaboravi na stid.

Nevolja je najveći učitelj. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Nevolja pamet daje.

Ne vrijedi biti hrabar ako nemaš straha. – Arh. P; strah čini da čovjek u opasnim situacijama bude oprezan.

Ne vrijedi ćoravom namigivati ni gluhom šaptati. – P; savjet da se ne može računati na nekoga kao saučesnika ako on nije sposoban za to.

Ne vrijedi juriti ako trčiš u suprotnom smjeru. – Arh. P; ako čovjek ne radi onako kako treba raditi, neće uspješno obaviti posao. P pripada engl. piscu Rudyardu Kiplingu.

Ne vrijedi ni pet para. – P kaže onaj kome neko nudi nešto u čemu on ne vidi nikakvu vrijednost; Ne dam ni krajcara.

Ne vrijedi ni po pizde hladne vode. – P; podrazumijeva nešto što uopće nema vrijednosti.

Ne vrijedi ni (po) pišljiva boba. – Još drastičnije značenje od prethodne P.

Ne vuci me za jezik. – P je opomena onome ko provocira da bi onaj koji kaže ovu P; mogao izreći neke istine koje on ne zna i koje mu se vjerovatno ne bi dopale; Vučeš me za jezik.

Ne zabadaj trn u zdravu nogu. – Arh. P; opomena kome da ne nanosi bespotrebnu štetu.

Ne zna bi l(i) prije prdn(u)o il(i) stisn(u)o? – Duhovit komentar kad ko ne zna za šta se odlučiti u nekoj situaciji. Kaki(t) ću...

Ne zna čalma šta pati glava. – P; odnosi se na onoga ko ima problema, ali ih ne želi povjeriti ni svojim najbližima. Tur. čalma – tanko platno omotano oko fesa ili slične kape

Ne zna da besjedi, a ne umije da šuti. – Arh. P; komentar na onoga koji se ne snalazi u društvu.

Ne zna da je more slano. – P; komentar za onoga koji ni o čemu ne zna ništa.

Ne zna dalje od elifa. – P; elif je prvo slovo arapskog alfabeta; onaj ko zna samo elif ustvari ne zna ništa.

Ne zna desnica šta radi ljevica. – P iz Biblije; ako neko namjerno neće da vidi ono što se dešava, a u principu se ne slaže sa tim, onda to izgleda isto kao da desna ruka jednog čovjeka nema nikakve veze sa lijevom rukom; Ne zna ni ljevica šta radi desnica. Odgovara lat. Nesciat sinistra tua, quid faciat dextera tua.

Ne zna gdje je šupalj. – Arh. P; kaže se za neiskusnu osobu ali i za koga koji je ograničenih mogućnosti, glup

Ne zna gdje mu je guzica a gdje mu je glavica. – P; kaže se za onoga koji je sasvim dezorijentiran, ne zna šta radi, jednostavno je izgubljen.

Ne zna gost šta je post. – P; odnosi se na neuviđavne goste, koji odlaze u posjetu ljudima koji poste.

Ne zna ko mu glavu nosi. – Arh. P; komentar za onoga ko je nesamostalan, ko je zbunjen pred životom, ko se ponaša nesuvislo.

Ne zna koliko je težak. – P; odnosi se na onoga koji je veoma bogat i koji ne zna koliko je „teško“ njegovo bogatstvo, jer bogatstvo se nekada mjerilo težinom plemenitih metala. Leži na parama.

Neznalica je onaj koji ne zna danas ono što mi nismo znali jučer. – P; duhovit komentar relativnosti ljudskog znanja.

Ne zna ni ljevica šta radi desnica. – P; u ovoj parafrazi ne radi se o modificiranoj poruci kao u P: Ne zna desnica šta radi ljevica. Ovdje se misli na političke blokove; na ljevičarske i desničarske stranke – dakle ljevičari ne znaju šta im rade, kakav im Pakleni plan spremaju desničari.

Ne zna onaj koji kusa, nego onaj koji drobi. – Arh. P; komentar za onoga koji nije svjestan šta drugi sve čine za njega da bi njemu bilo dobro.

Ne zna rakija šta je kadija. – Arh. P; naglašava da pijan čovjek nije u stanju razmišljati o svome ponašanju. Rakija je ovdje metonimija za pijanca.

Ne zna se ko pije, ali se zna ko plaća. – Ova P je razrađena varijanta: Ne zna se ni ko pije... Može se ilustrirati i na sljedeći način: mnogi bosanski klubovi u dijaspori tokom rata su davali novčanu pomoć za Bosnu, međutim vremenom se otkrilo da jedan dio tog novca ostaje kod „humanitaraca“ koji ga prikupljaju; tada je narod počeo govoriti da se ne zna ko „pije“ njihov novac, jer to čine neki „logističari“, čak i političari, ali da se zato veoma dobro zna ko plaća ceh – Bošnjaci.

Ne zna se gdje je glava, a gdje rep. – P; komentar za nešto što je vrlo loše napisano, gdje se ne zna ni gdje je početak ni gdje je kraj.

Ne zna se kruha najesti. – P je roničan komentar za osobu koja (se pravi da) je nevješta, naivna i glupa, a zapravo može biti vrlo lukava i prepredena. Ne zna se vode...

Ne zna se ni ko pije ni ko plaća. – P; opisuje situaciju kada vlada sveopći haos, potpuni nered, bilo u kući, kafani, firmi, na ulici, u gradu, ili čak u cijeloj državi.

Ne zna se odakle vjetar puše. – Arh. P; oslikava situaciju u kojoj se ne zna pravi uzrok nekog događaja.

Ne zna se šta nosi dan a šta noć. – P; komentar za nepoznatu, neizvjesnu budućnost.

Ne zna se vode napiti. – Slično kao Ne zna se kruha najesti, s tim što se ovdje onaj o kome je riječ smatra još nesposobnijim.

Ne zna šta radi od velikog kahpeluka. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na onoga koji je obijestan, neozbiljan. Tur. kahpeluk – silovitost, obijest, prevrtljivost, neozbiljnost.

Ne zna za se(be). – P kaže se za onoga koji je u besvjesnom stanju, koji nije svjestan svoje osobe ni svoga položaja (najčešće pod utjecajem alkohola ili narkotika).

Ne zna(m) je(sam) li došla ili je (sam) pošla. – P; odgovor ili komentar koji se odnosi na starije osobe koje gube pamćenje, kao i na osobe koje su nečim zbunjene.

Ne znam gdje mi je glava. – P kaže onaj koji ima mnogo posla i problema, pa mu je teško koncentrirati se na nešto.

Ne znam gdje svezujem a gdje razvezujem. – P; komentar za zbunjenog čovjeka.

Ne znam gdje (kud) udaram. – P; kaže onaj koji ima silne probleme, pa ne zna šta da radi, odakle da počne.

Ne znam šta hoću (želim), ali znam šta neću (ne želim). – P; komentar za onoga koji zna sigurno šta ne želi, ali nije siguran šta želi, pa je u velikoj dilemi.

Ne znamo se od jučer. – P; ima dva značenja: 1. kada se poznanici ili prijatelji dogovaraju o nekom poslu, pa jedan želi da istakne njihovu bliskost, koja je garancija da u poslu neće biti varanja, onda naglasi dužinu njihovog „prijateljstva“; 2. kada neko želi kome dati do znanja da nije naivan i da ga se ne može prevariti jer i on ima stečena iskustva.

Ne znaš ti, majko, kako je dijete roditi. – Arh, ironična P; kaže se onome koji dijeli savjete iskusnijoj osobi od sebe.

Ne zove se pijanicom onaj koji mnogo pije, nego onaj koji se ne trijezni. – Arh. P; onaj koji popije mnogo nije pijanica (ako ne nastavi sutradan piti), već je pijanica onaj koji se danima ne trijezni.

Ne zovi zla, jer i samo dohodi. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i naredna. Arh. dohoditi – dolaziti.

Ne zovu magarca u svatove da bi se gostio, nego da bi vodu nosio. – P; komentar za onoga koji je pozvan da bi radio, a ne zato što ga uvažavaju.

Ne zviždi u kući. – P; praznovjerica: zviždanje u kući znači prizivanje šejtana/đavola; ovo kažu roditelji djeci koja zvižde u kući.

Nezvan došao, nepočašćen pošao. – Arh. P; onaj koji gdje dođe nepozvan mora se ponašati u skladu s tom činjenicom, mora biti skroman ili nije trebao ni dolaziti.

Nezvan došao, sramotan otišao. – Arh. P; sugerira da se ne ide tamo gdje se nije pozvano.

Nezvanom gostu mjesto za vratima. – Arh. P; nepozvana gosta domaćin će smjestiti gdje ima mjesta jer nije bio planiran, i tako se treba i ponašati.

Ne žali (plači) za živog hadžije. – P; kaže se onome koji se predomišlja da li da nekome izađe ususret.

Ne živi se od have. – Arh. P; kaže se onome koji želi živjeti od posla koji nije siguran. Tur. hava – zrak; praznina, ništavilo.

Ne živimo da jedemo, već jedemo da živimo. – Arh. P; prastari savjet, P inače pripada grč. filozofu Sokratu.

Ni a ni bu. – Arh. P opisuje iznenadnu situaciju ili neočekivan događaj. Npr. On ni a ni bu, nego mu opali šamarčinu.

Niče k(a)o pečurke (gljive) poslije kiše. – Komentar kada nešto vrlo brzo uspijeva.

Ničega nema što nije bilo, niti će biti čega već nema. – P; ističe da je sve na svijetu već poznato, da se sve ranije dogodilo, a i ono što će tek doći već postoji u sadašnjosti, samo nije spoznato.

Ničija nije do zore gorjela. – Optimistična P; ističe da nijedno zlo nije vječno. Odgovara lat. Nulla temestas magna perdurat.

Ni Bajrami nisu što su (nekad) bili. – P; koristi se u značenju: ništa više nije lijepo kao što je nekad bilo.

Ni carsko ni spahijsko. – P; odnosi se na nešto čemu se ne zna porijeklo ili vlasništvo.

Ni caru harača, ni popu kolača! – Arh. P; deviza iz doba bh. ustanka 1875. kada su kmetovi odbili plaćati harač, ali i obaveze prema crkvi. Tur. harač – glavarina, vrsta poreza u Osmanskom carstvu.

Ni dokrmiti stoci, ni dokrušiti ljudima. – Arh. P sa Sandžaka; teško je okolinu zadovoljiti. Arh. dokrmiti – nahraniti stoku, dokrušiti – nahraniti ljude.

Ni gluhu šapući, ni slijepu namigni. – P; sugerira da ne treba raditi besmislen posao.

Ni gore posijeci, ni bez drva doma dođi. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se kad je čovjek u nedoumici. Gore su ovdje šume.

Ni habera od nje(ga). – P; odnosi na onoga o kome nema nikakva glasa ili vijesti. Tur. haber – glas, vijest.

Ni helera. – Arh. P; negativan odgovor na pitanje: Imaš li para? Heler, ili filer, stoti je dio krune, nekadašnje austrougarske monete.

Nije baš sve tako crno (kao što izgleda). – P; kaže se za naizgled bezizglednu situaciju u kojoj neko ipak nazire svijetlu tačku. Nije ni đavo tako crn kako se kaže.

Nije blago gdje budale traže, nego gdje mudrac kaže. – P; komentar na bezuspješno nastojanje da se nađe rješenje neke situacije.

Nije blago ni srebro ni zlato, već je blago što je srcu drago. – Arh. P; daje prednost ljubavi u odnosu na materijalno bogatstvo.

Nije bogat ko puno ima, već ko malo treba. – P; bogatstvo je relativno, jer zavisi od ljudskih prohtjeva.

Nije bogat ko ima, nego ko troši. – Arh. P; poruka nije bogat onaj koji je vrlo imućan, nego onaj koji zna da troši.

Nije bogat ko ima novac bahat, već ko je rahat. – P; nije bogat onaj koji je imućan a ohol je i ne uvažava druge, nego onaj koji se osjeća spokojno, mirno, bezbrižno. Tur. rahat – bezbrižan, miran, spokojan.

Nije bogat onaj koji ima, već onaj koji je zadovoljan. – P ima isto značenje kao i prethodna.

Nije Božije slovo! – P; izraz negodovanja i nepristajanja na ono što se od koga očekuje. Nije Sveto pismo!

Nije brat ko je brat, neg(o) (već) je brat ko je rad. – P; bliskim se osjeća onaj koji je voljan pomoći kad zatreba.

Nije čovjek što se misli, nego što ga drugi cijene. – Arh. P sa Sandžaka; nije čovjek ono što on sam o sebi misli, već ono što o njemu misle drugi.

Nije čovjeku žao na malo, nego na nepravo. – Arh. P; ljude više pogađa nepravda nego nemanje.

Nije čuvena što i viđena. – Arh. P; ističe razliku između onoga što se priča i onoga što je stvarnost.

Nije Ćaba (Kaba)! – P; Ćaba – centralno mjesto islama i najsvetije mjesto svih muslimana na svijetu. P; se kaže za ono što nije neprikosnoveno, sveto.

Nijedan ćeif nije skup. – Princip koji zadovoljstvo stavlja ispred troška i interesa. Tur. ćeif – uživanje, zadovoljstvo, naslada. Svaki ćeif...

Nijedna muka nije dovijeka. – Arh. P; podsjeća da nijedna nesreća ne traje vječno.

Nijedna nevolja nije tako teška kao strah pred njom. – Arh. P; strah od nesreće je često teži problem nego savladavanje zla.

Nijedno zlo ne dolazi samo. – Arh. P; uz svako zlo može doći i drugo. Odgovara lat. Nulla callamitas sola.

Nije dobro svakome vjerovati, ali nije dobro i nikome ne vjerovati. – Arh. P; sugerira nalaženje mjere u prihvaćanju tuđih ”istina”.

Nije dovoljno ljubav posaditi, treba je i zalijevati. – Arh. P; sugerira da se ljubav i brak moraju neprestano njegovati kako bi se održali.

Nije država Bekirova avlija. – P nastala u ratu, a znači da ne može bilo ko izbacivati ljude iz kuće kad mu se prohtije. Nastala je u Banjoj Luci, a potječe iz vremena kad se igralo na male golove u avliji rhm. dr. Bekira Salihagića; on je čim bi vidio da njegova ekipa može izgubiti utakmicu prekidao i tjerao raju iz svoje avlije.

Nije država krava muzara. – P; opominje da država ne služi samo za izvlačenje novca i iskorištavanje. Krava muzara.

Nije džam na trbuhu. – Arh. P sa Sandžaka; na trbuhu nema prozora da se vidi šta čovjek jede. Drugim riječima: jedi šta ime i šuti. Tur. džam – staklo.

Nije đavo neg(o) vrag. – P; kaže se kad između dvije osobe ili stvari (obično loše) nema razlike. Vrag je hrvatski izraz, đavo srpski, šejtan bošnjački. Nije šija neg(o) vrat.

Nije gospara bez dinara. – Arh. P sa Sandžaka; nije gospodin onaj ko nema novaca.

Nije govno, nego se pas posr(a)o. – Arh. P; komentar kad se ružna stvar želi uljepšati.

Nije grijeh biti budala na ovoj vrućini. – Duhovita P; kaže se kad vlada nepodnošljiva, užasna Pas(i)ja vrućina.

Nije grijeh u jelu, već u zlu djelu. – Arh. P sa Sandžaka; smatra se da nije grijeh ako musliman pojede u neznanju ili pod prinudom ono što je haram, ali je zlo ako svjesno učini nedjelo.

Nije hadžija samo iz Meke. – P; opomena da ne trebaju biti poštovani samo oni koji su zbog svojih mogućnosti dokazali da su časni, nego treba poštovati i one koji svojim moralnim principima to zaslužuju.

Nije hora što se mora. – P; ističe da svaki posao koji se mora uraditi mimo svoje volje nije rado prihvaćen kao onaj posao koji je dobrovoljan, za koji je horan i koji će čovjek rado uraditi. Grč. hora – godišnje vrijeme, doba sat lijepo, pravi čas, pogodno, pravo vrijeme.

Nije imovina u onome što oči vide, već u onome što Bog daje. – P; ističe da je važnije ono što čovjek zna i kakav je, njegovo unutrašnje blago, nego ono što posjeduje.

Nije junak ko ubije čovjeka, već ko pusti lošu ženu. – Arh. P; ukazuje da junaštvo treba relativno shvatiti.

Nije junaštvo iz puške, nego iz usta. – P; ističe da je veća hrabrost reći i napisati šta protiv neprijatelja nego pucati u njega puškom.

Nije kanun caru ustajati prema svojim lalama i vezirima. – Arh. P sa Sandžaka; nije uobičajeno da onaj koji zauzima viši položaj u društvu pokazuje poniznost prema nižima od sebe. Tur. lala – učitelj budućeg sultana, vezir – ministar, guverner pokrajine, kanun – zakon, strogo pravilo, ono što se po tradiciji i običajima smatra obaveznim.

Nije ko počne, nеgo ko svrši. – Arh. P sa Sandžaka; lako je započeti posao, ali treba ga znati i dovršiti.

Nije kome je namijenjeno, već kome je suđeno. – P; ističe prednost sudbine u odnosu na ljudsku volju.

Nije koza stala na rep. – P; ističe da ne treba žuriti, da treba bez ležerno nastaviti započeti posao.

Nije kriv ko je pr(d)n(u)o, već ko je čuo. – Duhovita P sa Sandžaka koja nedužnog proglašava krivcem, može imati političke konotacije.

Nije kum dugme. – Duhovita P; podsjeća na kumstvo, da se ono ne zaboravi.

Nije kuma ala pa da pojede cijelo jaje. – Arh. P; rekla majka djetetu da bi skrenula pažnju kumi koju je poslužila jednim jajetom da ostavi malo i djetetu.

Nije kurva dok ne rodi kopile. – P; ni za jednu ženu se ne može tvrditi bez dokaza da je nemoralna. Tur. kopile – dijete rođeno u izvanbračnoj zajednici.

Nije kurva koja ga rodi, već koja ga ubije. – P; komentar o ženama koje rode vanbračno dijete. Većinom su takve žene osuđene od okoline kao nemoralne osobe, a posebno se osuđuju žene koje ubiju novorođenče, čime nastoje prikriti svoju sramotu. Međutim, ubistvo djece nije svojstveno samo ženama koje rode vanbračnu djecu, moguće je da svaka žena doživi postporođajnu psihozu, kada može čak i ubiti svoje dijete.

Nije lako Azraila podnijet. – Arh. P; kaže se za osobu od koje se strepi. Tur. Azrail – ime anđela smrti, koji odvaja duše od tijela umirućih osoba.

Nije lijepo što je lijepo, već je lijepo što je srcu drago! – Arh. P; ističe da se ono što se voli ne može vidjeti kao ružno, različit pristup procjenjivanju duševne i fizičke ljepote.

Nije lopov, samo je držao vreću. – Arh. P; eufemizam za onoga koji je sudjelovao i pomagao u nekom lopovluku.

Nije majmun kriv što je od njega postao čovjek. – P; duhovit komentar na glupo, ”majmunsko” ponašanje nekih ljudi.

Nije mi u harač (to i to). – P; upotrebljava se figurativno: kaže onaj koji nije zainteresiran za šta, ne tiče ga se to i to. Ovdje tur. pojam harač – trošak, izdatak.

Nije mi krivo što me laže, već što misli da mu vjerujem. – P; komentar za onoga koji koga uvjerava u očitu laž jer misli da je taj drugi glup ili naivan.

Nije mi ni na kraj pameti. – P; kaže onaj koji i ne pomišlja na šta ili koga.

Nije mi palo s neba. – P kaže onaj koji se namučio da nešto postigne i ističe da plod njegovoga rada nije poklon s neba.

Nije mi žao na mali dio, već na krivi. – Arh. P sa Sandžaka; čovjeku nije žao ako dobije manje pri podjeli, ali mu je krivo ako je podjela nepravedna.

Nije mlađa kriva što je starija živa. – Rimovana P; komentira udaju mlađe kćerke prije starije.

Nije mnogo hiljadu drugova i prijana, a mnogo je imati jednog(a) dušman(in)a. – P; prijatelja nikad ne može biti previše, a već i samo jedan neprijatelj je mnogo jer može nanijeti veliko zlo. Arh. prijan – prijatelj.

Nije moj ćeif kurva. – P; kaže onaj koga se ometa u kakvom raspoloženju.

Nije moja krvna grupa. – P; obično se kaže za onoga koji po nečemu ne odgovara onome koji ovo tvrdi.

Nije mu dovoljna ni carska hazna. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: No le abasta ni hazne del rej. Kaže se za onoga koji previše troši. Tur. hazna – blagajna, riznica.

Nije mu mati jezik ispredala. – P; odnosi se na onoga koji zna dobro govoriti.

Nije mu ni bukadar. – P; bukvalno znači da kome čega nije dovoljno, ali stari ljudi ovu P; koriste kada koga ne uvažavaju. Tur. bukadar – mnogo.

Nije mu ni mukajet. – P; kaže se kad ko nije zainteresiran za koga ili što. Tur. mukajet – zainteresiran, pažljiv, obziran.

Nije mu suđeno. – P; kada se kome ne desi ono što je želio i očekivao, kaže se da mu to nije sudbina odredila.

Nije mu vakat. – P; kaže se za neuspio posao, odnosno da nije vrijeme da se to desi.

Nije Mujo umro što je pio, već što nije mezio. – Arh. P; sugerira da treba i jesti dok se pije, jer je samo opijanje opasno za zdravlje čovjeka.

Nije najbogatiji onaj koji najviše ima, nego onaj koji najmanje treba. – P; favorizira skromnost.

Nije ni bihaber. – Arh. P; kaže se za onoga koji nema pojma o čemu. Tur. bihaber – potpuno neobaviješten.

Nije ni đavo (tako) crn kako kažu (se priča). – Optimistična P; sugerira: 1. da ne treba sve u životu gledati crno, 2. Nije tako zao onaj o kome se govori.

Nije nijedna ljubav sedam godina trajala. – Arh. P; smatra se da je sedma godina zajedničkog života, ljubavi i braka presudna za budućnost.

Nije ni moj kurac ratni zločinac. – P; kaže muškarac koji dugo nije imao intimni odnos sa ženom, a to želi, ili ako već jest sa ženom, ali to s njom iz nekog razloga ne želi. Kiselo grožđe.

Nije ni prstom maknuo. – P; komentar za onoga koji je mogao pomoći, ali nije ni pokušao.

Nije ni shvatio šta ga je strefilo. – P; komentar na čije iznenadno stradanje. Npr. kad ko koga iznenada nokautira, ili kad koga pogodi zalutali metak, ili kad neko bankrotira zbog tuđih tajnih malverzacija. Njem. treffen – pogoditi.

Nije ni to bez vraga. – P; komentar na situaciju koja nije bezazlena.

Nije ni Travnik najmanje mjesto. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ni Travnik no es mas menimo lugar. Kada bi Židove pitali zašto žive u Travniku, oni bi se ovako branili. Obično su ovo govorili oni Židovi koji nisu živjeli u Sarajevu. Poznato je da su Židovi živjeli uglavnom u većim gradovima zbog boljih mogućnosti razvoja profesija.

Nije ni trepn(u)o okom. – P kaže se kada neko lako, ko od šale, učini ono za šta drugima treba da: Stisnu petlju.

Nije o glavu. – P; kaže se za ono za što za šta nije prijeko potrebno žuriti da se ne bi stradalo.

Nije obraz đon. – P; opominje da treba čuvati svoju čast i dostojanstvo. Obraz – đon.

Nije oko doratovo prkno. – Arh. P; kaže se kad se ko mora podvrgnuti operaciji oka i boji se.

Nije on star, samo puno pamti. – P; eufemizam za starije osobe.

Nije ostao ni kamen na kamenu. – P; kaže se kada se desi razaranje velikih razmjera, kada se sve razruši, bilo uslijed vremenskih nepogoda, prirodne katastrofe, ili zbog rata;. Odgovara lat. Non relinquetur hic lapis super lapidem.

Nije ovo tvoja prćija! – P mjesto ili institucija prema kojoj se ko odnosi kao prema vlastitoj svojini, ono što ko svojata.

Nije pamet u godinama, nego u glavi. – Arh. P sa Sandžaka; nije pametan onaj koji je sabrao dosta godina, nego onaj koji dobro rasuđuje.

Nije pijanica ko mnogo popije, već ko se napije. – P; treba znati piti a da se ne napije.

Nije poginuo zajam, no vraćanje. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se onome koji zaboravi vratiti ono što je pozajmio.

Nije pos(a)o zec da pobjegne (utekne). – Duhovita P; izgovor onih kojima se ne žuri da šta urade.

Nije Purim svaki dan. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: No es Purim kada dija, a ima značenje kao i Nije svaki dan Bajram. Purim je židovski blagdan koji podsjeća na izbavljenje Hebreja koji su bili u opasnosti od istrebljenja u Perziji.

Nije se lako dva puta najesti, a kamoli ženiti. – P; komentar na situaciju kad ko odlučuje o novom braku.

Nije se Mujo usr(a)o (do grla) što je ćenifa daleko, nego što nije kren(u)o navakat. – Arh. P; podsjeća da treba posao treba početi u pravo vrijeme (navakat) da bi bio uspješno obavljen.

Nije se rodio ko je narodu (svijetu) ugodio. – P; nemoguće je svima ugoditi u čemu jer svako ima svoje viđenje neke stvari. Ko će dunjaluku... i Ko je svijetu... U Savu se…

Nije sedlo za magarca. – Arh. P; savjet da ne treba brinuti zbog nebitnih stvari.

Nije siromah ko malo ima, već ko mnogo želi. – P; sugerira da čovjek treba biti svjestan svojih mogućnosti kada je riječ o bogatstvu.

Nije siromah onaj koji nikad nije imao, već onaj koji je imao pa izgubio. – Arh. P; ističe veličinu nesreće onih koji su bili bogati pa osiromašili.

Nije sramota pasti, sramota je ne dići se. – Arh. P; savjet da čovjek kada posrne mora naći smoći snagu da se uspravi i ide dalje.

Nije sramota pitati, sramota je ne znati. – P; sugerira da je manja sramota pitati nego ostati neznalica.

Nije svak orač ko se pluga drži. – Arh. P sa Sandžaka; to što se neko bavi nekim poslom ne čini ga majstorom tog zanata.

Nije svaka cura za bećara. – Arh. P; treba znati kako se odnositi prema kome, ili za što nešto služi. Tur. bećar – bekrija, mangup, lola.

Nije svaka kapa za svačiju glavu. – Arh. P; treba dobro znati šta je za koga.

Nije svaka muka dovijeka. – Arh. P; nijedna nesreća ne traje vječno.

Nije se udala, već se zarobila. – Arh. P; kaže se za ženu koja nije dobro prošla udajom.

Nije se oženio, već se oledio. – Arh. P; kaže se za čovjeka koji se nije usrećio u braku.

Nije svaka za seljaka. – P; komentar za osobe koje ne umiju sudjelovati u razgovoru.

Nije svako rođen pod sretnom zvijezdom. – P; obično kaže za sebe onaj koji se tuži na svoju lošu sreću. Odgovara Horacijevoj na lat. Non cuivis contigit adire Corinthum.

Nije svaki dan Bajram. – Arh. P; ističe da ne može svaki dan biti sretan i uspješan. Bоg nе plаćа svаkе subоtе i Nije Purim svaki dan.

Nije svaki dan petak. – P; obično kaže onaj kome je neko vrijeme sve išlo po planu, ali mu se sreća promijenila; može se shvatiti i u smislu da ne može svaki dan biti svečan kao što je to petak kod muslimana i judaista.

Nije svaki ovan za kurbana. – P; opomena da nije svaki čovjek sposoban za sve poslove.

Nije Sveto pismo. – P odnosi se na ono u što se sumnja, kada nešto treba preispitati, provjeriti, a ne slijepo se toga pridržavati. Sveto pismo.

Nije šija nego (već) vrat. – P; upotrebljava se u značenju: to je jedno te isto, nema nikakve razlike.

Nije što mislite, no što vidite. – Arh. P; kaže domaćin gostima kad ih nudi jelom, а oni se nećkaju, očekujući nešto bolje.

Nije te pčela za jezik ujela. – P; kaže se onome koji ne smije slobodno govoriti.

Nije teško zaljubiti se, teško je to reći. – P; lakše je zaljubiti se nego priznati svoja osjećanja.

Nije ti ga majka rodila! – P; namijenjena onome koji uporno nekome nešto ne da, kao da je u pitanju živa osoba, a ne stvar. Može se odnositi i na treću osobu koju neko pretjerano hvali. Ako ti je dobar....

Nije ti otac staklar. – P; kaže onaj koji ne vidi ono što želi od onoga koji stoji ispred njega i zaklanja mu vidik.

Nije ti svako neprijatelj ko sere po tebi. – Šaljiva P; nastala na osnovu basne: na napola smrznutog vrapca pala je balega koju je izbacila krava i toplota kravljeg izmeta spasila je vrapcu život. Vidi sljedeću:

Nije ti svako prijatelj ko te vadi iz govana. – P; epilog gore navedene basne: naišla je kokoš i trijebeći po kravljoj balegi otkrila još neoporavljenog vrapca, te se on smrznuo. Medvjeđa usluga.

Nije ti (vam) to alajbegova slama! – Komentar da se ne uništava ili raznosi imovina koja nema vlasnika, ono što nije ničije, što je bez posjednika. Alajbegova slama je imovina kojoj se ne zna pravi vlasnik.

Nije to bez vraga. – Arh. P; kaže se za nešto što nije bezazleno kao što izgleda.

Nije to tijelo za opijelo. – Arh. P; kaže se bolesniku koji se boji da će umrijeti.

Nije toliko čovjek zao da se neće naći gori. – Arh. P sa Sandžaka; od svakog zlog čovjeka ima i gorih.

Nije toliko dalek dan da brzo ne dođe. – Arh. P sa Sandžaka; vrijeme vrlo brzo prolazi.

Nije toliko šejtan crn koliko ga moluju. – Arh. P sa Sandžaka; često se neko zlo prikazuje gorim nego što jest.

Nije tursko hitjeti. – P; ilustrira poznatu orijentalnu tromost.

Nije ukrao, već uzeo da niko ne vidi. – P; duhovit eufemizam za krađu.

Nije važno gdje ogladni sve dok večera kod kuće. – P kojom se tješe prevarene žene. Pod glađu se podrazumijeva erotska glad, a pod večerom intimni odnos. Odgovor na ovu P je: A šta ako večera vani zato što je ogladnio kod kuće?

Nije važno šta se govori, nego ko (to) govori. – P; kada nešto čuje, čovjek treba povesti računa i o tome od koga je čuo i ko o tome govori da bi pridao važnost onome što je čuo.

Nije vrag. – P; izražava čuđenje na riječi sugovornika u značenju: Nemoguće! Nije valjda!

Nije vrijedan ni njegovoga malog prsta. – P; koristi se u situaciji kada se ističe ništavnost čijeg karaktera u odnosu na drugi karakter, koji obiluje vrlinama.

Nije vuk nikome sreću pojeo. – Arh. P sa Sandžaka; niko ne može ostati bez svoje nafake. Niko ti nafaku ne može...

Nije vuka za kojim psi ne laju. – Arh. P sa Sandžaka; prava veličina je uvijek na udaru. Za dobrim konjem…

Nije za guske sijeno. – P; sugerira da uvijek treba znati šta je za koga.

Nije za mačka volovska glava. – P; komentira nezajažljivost nekih ljudi.

Nije za svakoga mačka februar. – P; ističe da ne može imati uspjeha onaj koji nije dovoljno spreman za akciju.

Nije za svinju od kadife sedlo. – Arh. P; ne odgovara svakome sve. P odgovara lat. Quod licet Jovi, non licet bovi.

Nije zahmetli. – P kaže se za posao koji ne zahtijeva mnogo zalaganja. Tur. zahmetli – naporan, težak, tegoban, mučan.

Nije zlato sve što sija. – Arh P; vanjski izgled može prevariti, ono što djeluje dobro ne mora nužno biti dobro. P pripada Williamu Shakespeareu, a potječe iz drame „Mletački trgovac“. Ova P postoji i kad Sefarda, a na lad. glasi: No es oro todo luke relumbra. Lat. Non omne quod nitet aurum est.

Nije znanje znanje znati, nego je znanje znanje dati. – Arh. P; važnije je znati prenijeti svoje znanje i iskustvo nego samo znati nešto.

Nije žvaka za seljaka. – P; često se kaže u šali bližim osobama kad npr. ne znaju koristiti neki aparat, spravu ili nove tehnologije.

Nikad bježanova majka nije suze prolila. – P; ”bježan” je onaj koji pobjegne iz opasne situacije, dakle njegova majka neće izgubiti sina.

Nikad dalja, uvijek bliža. – P; odnosi se na smrt, koja se već od dana rođenja približava, a nikada se ne udaljava.

Nikad dosta sevapa. – Arh. P; upućuje da uvijek treba činiti dobra djela. Tut. sevap – dobro djelo.

Nikad miš pod plastom nije crk(a)o. – P; onaj koji je imućan ili zadovoljan lako podnosi ”teret” svoga života ili situacije.

Nikad ne prilazi jarcu sprijeda, konju odzada, ni budali s bilo koje strane. – Arh. P; duhovita opomena.

Nikad ne reci nikad. – P; nikad ne treba biti siguran da se šta neće dogoditi, jer je život nepredvidiv, uvijek je moguće da se sve dogodi. Ovo je naslov jednog filma o tajnom agentu MI6 – Jamesu Bondu.

Nikad nemoj zalupiti vratima. – P; nikada se ne treba u ljutnji i svađi razići s onima s kojima je čovjek do jučer radio ili bio blizak.

Nikad nisi bio stariji i nikad nećeš biti mlađi. – P; formula koja se kaže onome koji slavi rođendan, jer nikad do tada nije imao toliko godina i više nikada neće imati manje godina.

Nikad on(a) neće na zelene grane doći. – P; komentar na čiju nesreću ili nesposobnost da uspije. Odgovara lat. A fortuna desertum esse.

Nikad robom. – P naziv edicije stripova, a svaka serija, od kojih je najpopularnija bila Mirko i Slavko, imala je za cilj da pokaže kako su Južni Slaveni uvijek bili protiv ropstva.

Nikad ti dvije jake nećeš imati za vratom. – P; onaj koji ne zna štedjeti nikada neće mati nikakve rezerve. Tur. jaka – kragna, ovratnik, okovratnik.

Nikad, možda ni tad. – P kaže onaj koji je čvrsto uvjeren da nešto neće učiniti.

Nikada nije bilo ko hoće, nego ko zna. – P; posao treba raditi isključivo onaj koji to zna raditi, a ne onaj koji samo ima volju to raditi.

Nikako mi ne ide u glavu. – P; kaže 1. onaj koji ne može šta shvatiti, teško može razumjeti, 2. onaj koji iskazuje nevjericu u šta, koji je začuđen pred činjenicama.

Nikli mu treći zubi. – P; kaže se u šali ili u zbilji za zaista staru osobu.

Ni k(a)o crno pod noktom. – P; upotrebljava se u značenju: ništa, nimalo. Npr. Ne poštuje ga ni k(a)o crno pod noktom. Crno pod noktom.

Niko čovjeku gore ne učini neg' on sam sebi. – Arh. P; nekad čovjek sam sebi nanese više zla nego što bi mu ga nanio neprijatelj.

Niko ne može natkati ma(h)rama da cijelom svijetu poveže usta. – P; komentar na ogovaranja i nemogućnost da se ona zaustave. Nije se rodio...
Niko ne može služiti dva gospodara. – Arh. P; nemoguće je biti podjednako lojalan dvojici gospodara. Odgovara lat. Deficit ambobus, qui vult servire duobus.

Niko ne smije da vas bije, osim naše policije. – P koju je izrekao haški optuženik S. Milošević na Kosovu 1989. Danas se koristi kada se ironično priča o njemu i velikosrpskim apetitima. Od kolijevke...

Niko ne umire dva puta od iste bolesti. – P; odnosi se na onoga koji je sposoban iz svoga iskustva izvući pouku kako ne bi ponovio grešku.

Niko ne zna ničijeg hala. – Arh. P; niko ne može pouzdano znati tuđu situaciju. Tur. hal – stanje, prilika.

Niko ne zna šta je u loncu, osim kašike koja ga miješa. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ningun save loke aj en la oja, sino la kučara ke la maneja. Ova P u prenesenom smislu znači: samo neki ljudi mogu spoznati što se dešava u svijetu.

Niko ne zna šta nosi dan. – Arh. P; dan je neizvjestan i ne treba ga hvaliti dok ne dođe noć. Odgovara lat. Vespere laudatur dies.

Niko ne zna voljeti čovjeka kao što ga voli pas. – Arh. P; psi zaista mogu odano voljeti svoga gospodara, puno više nego što čovjek može voljeti čovjeka.

Niko ničiju jamu nije začepio. – Arh. P; niko ne može tuđe probleme riješiti.

Niko ničiju nafaku ne može izjesti. – Arh. P; niko ne može uzeti ono što je čovjeku suđeno za života pojesti i popiti.

Niko nije beskoristan, jer svako može poslužiti kao loš primjer. – Duhovita P; svako može biti primjer, makar i loš.

Niko nije od Boga dan. – Arh. P niko nije zauvijek određen za što, nedodirljiv, nezamjenjiv, niko nije takav da se bez njega ne može, neupitan, niko nije jedini koji sve zna.

Niko nije postao hadžija u svom selu. – Arh. P; svaka manja sredina teško priznaje uspjehe svojih pojedinaca. Nijedan veliki čovjek koji se uzdiže iznad većine nije rado prihvaćen u svojoj sredini. Odgovara lat. Nemo propheta in patria.

Niko nije siguran od sreće. – P; sreća je varljiva.

Niko nije tako gluh kao onaj koji ne želi čuti. – P; kaže se za onoga koji je tvrdoglav, glup ili indoktriniran te ne želi spoznati ono što mu se predočava.

Niko nije umro od smrada, a od zime jest. – Šaljiva P; kaže onaj koji je zimomoran u situaciji kad je u prostoriji zagušljivo kao odgovor na zahtjeve da se prostorija prozrači.

Niko nije uvijek pametan, osim budale. – Arh. P; samo budale vjeruju da su uvijek u pravu.

Niko nije zadovoljan svojom srećom i nezadovoljan svojim razumom. – P; ilustrira razmišljanja ljudi o sebi samima.

Niko se nije naučen rodio. – Nečije neznanje može se objasniti P, ali ne i opravdati jer čovjek je dužan cijeli život učiti.

Niko se nije od laži udavio. – P; koja na duhovit način pravda laž.

Niko se smrti nije oteo. – Arh. P; niko ne može izbjeći smrt.

Ni kosio ni vodu nosio. – P; opravdanje za onoga koji nije učestvovao u nekom poslu ni na koji način; Zna se ko kosi...

Niko ti nafaku ne može uzeti ni za dlaku. – P; čovjek se ne treba bojati da će neko oduzeti ono što je njemu predodređeno da pojede i popije.

Ni kriv ni dužan. – P; kaže se kada je neko potpuno nevin, nedužan za nešto.

Ni kriv ni dužan, veli svaki sužanj. – Arh. P sa Sandžaka; naglašava obespravljenost nemoćnih.

Ni kučeta ni mačeta. – P; odnosi se na onoga koji nema nikoga svoga, ni o kome ne brine.

Ni kud majci – ni kud djevera. – Kaže onaj koji nema kome da se obrati za savjet ili pomoć.

Ni kuma kumi sve ne vjeruje. – Arh. P; savjet da ne treba sve uzimati zdravo za gotovo.

Ni luk jeo, ni luk(om) miris(a)o. – P; odnosi na onoga koji nema nikakve veze s čim, koji je potpuno čist od čega.

Ni malenkost ne drži nipodašto, jer i mali kamen glavu razbije. – P; opomena da čovjek treba obraćati pažnju i na naizgled sitne stvari.

Ni (malim) prstom da mrdne. – P; odnosi se na onoga koji neće da učini ni najmanji napor da bi nekome pomogao.

Ni manjeg čovjeka ni većeg gada (smrada/sranja). – P; kaže se za malu, sitnu osobu, koja je u stanju učiniti veliko zlo.

Ni mrava ne bi zgazio. – P; odnosi se na osobu koja je toliko dobra da baš nikome ne bi mogla nanijeti zlo.

Ni mrtvom mu ne da mira. – P; kaže se kad neko govori loše o umrlom, vrijeđa uspomenu na njega.
Ni na nebu ni na zemlji. – Arh. P; komentar za neizvjesnu situaciju.

Ni najmasniji snovi ne mogu zasititi. – P; sugerira da se ne živi od snova i nadanja.

Ni najoštriji nož ne siječe pamuk. – Arh. P; govori o relativnosti odnosa snaga.

Ni oca da kara ni majke da sjetuje. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za onoga koji nema roditelja.

Ni od zeta sin, ni od vrbe klin. – P; izražava kritički odnos prema zetu.

Ni paripa u zajam, ni ženu na sajam. – P; savjet da se čuva ono što je vrijedno. Grč. parippos – konj.

Ni pas neće golu kost. – Arh. P; kaže se za onoga koji se ne želi oženiti sa siromašnijom osobom od sebe.

Ni pas s maslom ne bi pojeo. – P; komentar za ono što je potpuno neprihvatljivo, pogotovo za čije grube riječi upućene kome.

Ni pet ni šest. – P; izražava nečiju brzu odluku, bez oklijevanja, predomišljanja, odmah, kao iz puške; npr. A on, ni pet ni šest, izvadi novčanik i plati sav ceh.

Ni po babi ni po stričevima. – P; princip kada je potrebno donijeti pravednu, nepristrasnu odluku; ovo je stih iz srp. nar. epskih pjesama. Tur. babo – otac.

Ni po koju cijenu. – P upotrebljava se u značenju: nipošto, nikako, ni u kojem slučaju. Ne dolazi u obzir! Da mi platiš, neću to učiniti!

Ni po(la) jada. – P; upotrebljava se u značenju: to ne zadaje brige, to nije problem, lako ćemo.

Ni (po) pišljiva boba (ne vrijedi). – P; odnosi na nešto što je potpuno bezvrijedno, beznačajno.

Ni pomoz(i) Bog ni selam alejkum. – P; komentar za onoga koji koga ne uvažava pa ga i ne pozdravlja ni na kakav način.

Ni prsti jedne ruke nisu isti. – Arh. P; teško je postići jednakost u bilo čemu, čak ni prsti na ruci nisu svi jednaki.

Ni Rim nije sagrađen za jedan dan. – P; odnosi se na težak i dugotrajan posao; starom Rimu je trebalo preko sedam stotina godina da postane prijestolnica antičkog svijeta. Odgovara lat. Neque protinus uno est condita Roma die.

Nisam ja mačiji kašalj. – P onaj koji je kaže smatra da nije beznačajan koliko drugi misle.

Nisam ja s tobom ovce čuvao. – Arh. P; kaže onaj koji želi koga poniziti i reći mu da se ne može porediti s njim jer je on bolji i na višoj poziciji, dakle nisu isti.

Nisam ja to isisao iz prsta. – P; upotrebljava se u značenju: Nisam ja to izmislio. Odgovor na primjedbu da ko tvrdi šta bez osnove, laže. Sisa iz (malog) prsta.

Nisam ja tvoj akran. – Arh. P; kaže se onome koji se želi pokazati parnjakom onome koji ovo kaže. Tur. akran – vršnjak.

Nisam kurac. – P; znači da onaj koji ovo kaže jest nešto učinio, u šali se kaže da je ovo bos. afirmacija. Neću kurac!

Nisam ni ja od jučer. – P; u značenju: znam i ja ponešto, i ja sam nešto naučio, nisam ni ja tako naivan, ne može se mene prevariti. Nisam se jučer rodio. Nisi od jučer, al(i) si od prekjučer.

Nisam ni ja vesla sisao! – P u značenju: nisam tako naivan, nije mene lako prevariti, ne mogu nasjesti. Sisa vesla.

Nisam ti ja Crveni krst! – P; odlučan odgovor onoga od koga ko šta traži, najčešće upućen osobi koja je navikla tražiti pomoć, usluge ili novac od drugih. (Benevolencija je židovska kulturna i humanitarna organizacija.)

Nisam ni ja repa bez korijena. – P; kaže onaj koji želi istaći da i on ima poznato ime ili porijeklo te da nije skorojević Visoka roda, Gradska raja. Nisi bez korijena, nego si korijenom.

Nisam ni za kurac. – Kaže za sebe onaj koji je vrlo neraspoložen. Jeb(a)o ti mene...

Nisam pijanica, ma mi je mila kapljica. – Arh. P; pravdanje pijanaca za konzumiranje alkohola.

Nisam se bunike najeo. – P bunika je otrovna gljiva koja izaziva halucinacije, pa se onaj koji je pojede ponaša suludo, govori besmisleno; onaj koji kaže ovu izreku tvrdi da ne bi šta ni u ludilu uradio.

Nisam se govana najeo. – P; jesti izmet (koprofagija) može samo umobolnik, kada ko ovo kaže, on ističe da nije lud kao što ga smatraju.

isam toliko bogat da kupujem jeftine stvari. – P; kaže onaj koji smatra da je isplativije kupiti skuplju i kvalitetniju stvar, koja će trajati, od jeftine i nekvalitetne, koja će se morati brzo zamijeniti novom.

Nisam se jučer rodio. – P upotrebljava se u značenju: Imam i ja iskustva, nisam ja tako naivan.

Nisam zgodan, al' sam nezgodan. – Duhovita P; kaže onaj koji se svađa s drugim i prijeti mu da bi moglo doći do fizičkog obračuna.

Nisam znao da je glupost zarazna. – Duhovita P; kaže se onome koji dugo živi s kim ko je glup, pa i sam počne donositi glupe odluke u životu.

Nisi došao na jednoj nozi. – P; kad onaj kome se ne ostaje u kafani želi napustiti društvo već poslije prvog pića, onda mu ovom P kažu da treba popiti još jedno piće jer je došao na dvije noge, odnosno nagovaraju ga da i on plati turu pića.

Nisi mi halalio. – Kaže onaj koji je od koga šta dobio, a to mu se izgubilo ili pokvarilo, podrazumijevajući da mu dar nije od srca poklonjen; ako se neko zagrcne jedući i pijući ponuđeno, također može ovo reći.

Nisi pao s kruške. – P; kaže se onome kojeg se želi odgovoriti od kakva opasna i rizična posla, kojeg se ni lud ne bi prihvatio. Pao s kruške.

Nisi raja (da bog kaže). – P; kaže se kao prijekor onome koji nije postupio časno i pošteno.

Nisi rođen u čamcu. – P kaže se onome koji ne zatvori vrata po ulasku u prostoriju.

Niska loptica. – P; odnosi se na nečasno sredstvo. Niski udarci.

Nisko vodu nosi. – Arh. P sa Sandžaka; šaljiv komentar za žensku osobu koja ima nisku, spuštenu stražnjicu i kratke noge.

Nismo došli zbog masnih kolača. – P; opomena koja prethodi ozbiljnom razgovoru.

Nismo mi iz iste ćase kusali. – P; kaže onaj koji želi kome dati do znanja da ne želi biti previše blizak s njim. Nisam ja s tobom ovce čuvao.

Nisu krivi vukovi kad strada stado. – Arh. P; zapravo je kriv pastir jer nije dobro osigurao stado od vukova.

Nisu mu sve koze (ovce) na broju. – P; kaže se za onoga s kojim nešto nije uredu, nije baš sav svoj, ili nije dobre volje.

Nisu ni svi prsti isti. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ni todos los dedos son estesos, a ima isto značenje kao i: Pet prsta na jednoj ruci...

Nisu sve pameti u jednoj glavi. – Arh. P; niko ne može sve znati.

Nisu sve ribe šarani. – Arh. P; podsjeća da nisu svi ljudi isti.

Nisu to (tu) čista posla. – P odnosi se na ono što je sumnjivo, mutno, što nije uredu.

Ni svojoj tetki nemoj ići svaki dan. – Arh. sefardska P; opominje da ne treba nikome, pa ni najbližima, dosađivati. Na lad. glasi: Ni ondi tutia no vajgas kada dia.

Ni s vragom ni bez vraga. – P; kaže se kad se ne može bez koga u životu iako je ta osoba

Ni svakome med, ni ikome žuč. – Arh. P; uvijek treba paziti kako se gosti primaju.

Ni sve gore posijeci ni bez drva doma dođi. – Arh. P sa Sandžaka; u svakom poslu treba znati odrediti mjeru.

Ni šaka dana ni vreća godina. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se kad se ne zna koliko treba vremena za nešto.

Ništa bolje od poštenog imena. – Arh. P sa Sandžaka; neokaljano, pošteno ime, velika je stvar.

Ništa nas ne smije iznenaditi. – P; naziv vježbi Društvene samozaštite u doba socijalizma u BiH. Ljudi su ironično komentirali: Akcija N.n.n.s.i. otkazana je zbog kiše. Danas je ironični komentar na početak rata 1992. Pod ovim nazivom održavane su često vježbe po općinama i mjesnim zajednicama u BiH, ali je narod ipak nespreman dočekao agresiju na domovinu, a uzrok tome je bila i slaba i neodgovorna politika aktuelnih vlasti u BiH 1990.

Ništa ne radeći, ljudi se uče raditi zlo. – Arh. P; žigoše lijenost; besposleni, obijesni i lijeni ljudi skloni su kriminalnim radnjama.

Ništa (nije) bolje od dobre volje. – Arh. P; naglašava važnost dobre volje i raspoloženja za činiti šta.

Ništa nije dragocjenije od ovog dana. – Arh. P; sugerira da treba cijeniti i iskoristiti svaki dan i svaku povoljnu situaciju. Odgovara Horacijevoj na lat. Carpe diem.

Ništa nije istinitije od posmrtnog govora; on tačno kaže šta je sve pokojnik trebao biti. – Ironična P; često se na sahranama preuveličavaju zasluge umrlih, između ostalog da bi se zadovoljila maksima: O mrtvima sve najbolje.

Ništa nije toliko crno da ne može biti i crnje. – Pesimistična P koja tvrdi da Od svakog zla uvijek ima i gore.

Ništa se ne može od vrijedna čovjeka oteti. – Arh. P sa Sandžaka; vrijedan čovjek će i ako ostane bez ičega opet svojim trudom i radom sve ponovo steći.

Ni šuš(k)a ni buš(k)a. – P odnosi se na onoga koji ko je sirov, priglup čovjek, a usto niko bitan.

Ni tamo ni 'vamo. – P kaže se kada se čovjek ne može jasno opredijeliti za jednu stranu, ili kad nije nigdje prispio.

Nit(i) gluhom šap(u)ći, nit(i) slijepcu namiguj. – Arh. P; opominje da se ne treba uzalud obraćati onome ko nema mogućnosti da razumije.

Nit(i) kruna čini kralja, nit(i) misnika duga halja. – Arh. P; važnija od simbola koje ljudi nose jesu njihova djela.

Nit(i) se hodža boji djece, nit(i) djeca hodže. – Komentar za situaciju u kojoj niko nikoga ne uvažava, gdje nema autoriteta.

Nit(i) tu bio nit(i) kahv(f)u pio, nit(i) pitu izio, tako čuo i tebi isprič(a)o. – P; završetak priče kojim se pripovjedač ograđuje od moguće subjektivnosti i ističe da je on samo prenosilac priče.

Nit(i) je moja junica, nit(i) me svrbi stražnjica. – Arh. P; kaže onaj koji želi pokazati da nema ništa s nekim dešavanjem.

Nit(i) je Purim praznik, nit(i) je prehlada bolest. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ni Purim fjesta – ni frijus hazinura. Neki Židovi ne smatraju Purim velikim praznikom. Nije Purim svaki dan.

Nit(i) ko zbori nit(i) romori. – P; opisuje situaciju kad vlada muk, tajac.

Nit(i) bi dosta, nit(i) osta. – P; konstatacija nakon skromnog objeda. Ako ne osta...

Nit(i) grije, nit(i) hladi. – P; komentar na onoga koji nema čvrst stav o nekom pitanju, ili ko je sasvim prosječan u čemu.

Nit(i) je džigerica, meso nit(i) je ku(ku)ruza kruh. – P; komentar za čije pogrešno poređenje. Kad je džigerica bila meso?

Nit(i) je krv voda, nit(i) kobila prase. – P; naglašava različitost onoga što je nespojivo.

Nit(i) mudru steći, nit ludom ostavit. – Arh. P; mudrom ne treba ništa ostaviti jer će sam steći što želi, a ludom se ne isplati ništa ostaviti jer će ionako sve potrošiti.

Nit(i) pas kost glođe, nit(i) je drugom daje. – Arh. P; komentar na veliku škrtost.

Nit(i) popom kršteno, nit(i) hodžom učeno. – Arh. P; neki ljudi nikad ništa ne nauče.

Nit(i) romori, nit govori. – Arh. P; komentar za koga koji ništa ne govori, ne daje glasa od sebe, koji ne reagira.

Nit(i) te pitam, nit(i) te mislim pitati, ali kad bih te pitao bi l(i) mi dala? – Duhovita P koja djevojku dovodi u dilemu.

Nit(i) u tikvi sud, nit(i) u gedži druga. – P ima isto značenje kao i: Ni u tikvi suda… Tur. gedžo – primitivac, neotesanac, seljačina.

Nit(i) mi je rod, nit(i) pomozi Bog. – P; odnosi se na onoga koji kome nije nimalo važan.

Ni tuđega uzmi, ni svoga gubi. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se kad se ne želi svoje dati, a ni tuđe uzeti.

Ni tvoje maslo nije za Ramazana. – P; kritika upućena onome koji se predstavlja poštenim, ali i on Ima oraha u džepu. Tokom ramazana stavljen je naglasak na duhovnu higijenu – izbjegavanje ružnih misli, riječi i djela, a ramazanski post nije samo sustezanje od jela i pića, nego i pokušaj oplemenjivanja ljudskih karaktera i osobnosti dodatnom strpljivošću, mirotvorstvom, saosjećajnošću i dr.; Ničije maslo nije za Ramazana.

Ni u brata na stan ne hodi svaki dan. – P; princip da treba poštovati svačiju privatnost, pa i rođenog brata.

Ni u brdo ni u do(l). – Arh. P; sa Sandžaka; ima dva značenja: 1. ni tamo ni ovamo, 2. misli se na onoga koji je na svoju ruku.

Ni u gori glasno ne govori. – Arh. P; opomena da svugdje treba biti oprezan. I zid ima…

Ni u goru ni u vodu. – Arh. P; kaže se kad je takva situacija da čovjek ne može nikuda, ne može ništa započeti ni ostvariti.

Ni u moru mjere ni u mužu vjere. – Arh. P; nekad su muževi poslovično smatrani nevjernima.

Ni u moru mjere, ni u vlahu vjere. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da ne treba previše vjerovati kršćanima. U nekim krajevima BiH i Sandžaka pod pojmom „vlasi“ podrazumijevaju se i katolici i pravoslavci; Ni u tikvi suda…

Ni u moru mjere, ni u ženi vjere. – P; dosjetka koja nepravedno žigoše ženske osobe u pogledu nevjere i neumjerenosti u postupcima.

Ni u raju nije dobro ako si sam. – P; favorizira značaj društva.

Ni u raju nisu svi sveci jednaki. – Arh. P; ilustracija nejednakosti među ljudima.

Ni u rodu rod, ni pomoz(i) Bog. – Arh. P; odnosi se na osobu koja je postala strana i svojoj rodbini i okolini.

Ni u sinovima blaga ni u kćerima glada. – Arh. P; sinovi se ožene i odu svojim putem iz kuće i ne doprinose za nju, a i kćeri – pa nema ko uređivati kuću.

Ni u snu se nisam nadao. – P; kaže onaj kojem se desilo nešto čemu se nikako nije nadao.

Ni u šta se tako čvrsto ne vjeruje kao u ono što se najmanje zna. – P; kritizira površnost ljudskog znanja.

Ni u tikvi suda, ni u vlahu druga. – P; negira mogućnost prijateljstva s kršćanima; Ni u moru mjere, ni u vlahu vjere.

Ni u vodu ni u goru. – Komentar ilustrira situaciju u kojoj je nemoguć pravi izbor.

Ni vrаtišа ni plаtišа. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na onoga koji nema mogućnosti ispunjavati svoje obaveze.
Ni uho nije ostalo. – Komentar za situaciju u kojoj su svi stradali, tako da niko nije ostao da bi mogao pričati o tome zlu. Uho je ovdje personifikacija glave, tj. živog čovjeka.

Ni uzmi ni podaj. – Arh. P; izražava stanje u kojem se teško odlučiti za šta, kolebanje, dilemu.

Ni vjerovnik ni dužnik. – Arh. P; princip nekih ljudi: ne žele posuđivati kome novac, ali ni od drugih uzajmljivati.

Ni voda ga (je) neće. – P; komentar vezan uz Božiji sud. Osobe koje su nekada bile optužene kao vještice vezane su i bacane u vodu. Ako bi potonule, smatrano je da su krive, a ako bi ipak uspjele isplivati opet su smatrane krivim jer se vjerovalo da ih ni voda, kao ”čisti” element, ne prima. P; se kaže kao komentar kada neko ne može ”saprati” sa sebe odgovornost.

Ni zemlja ga ne prima (neće). – P; kaže se kada je neka zla osoba dugo i teško bolesna, ali ipak ne umire.

Ni zlu teci, ni dobru ostavi. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se kad se ne zna šta je pametno učiniti.

Ni zrna žita neprijatelju. – P; preporuka: neprijatelju ne treba ostaviti ništa kad se vojska ili narod povlači; slično kažu i ljubitelji piva kad ispijaju to piće do dna kako ne bi ostalo ni zrno žita 'neprijatelju', tj. kelneru; pritom se podrazumijeva ječam od kojeg se pravi pivo. P je bila deviza skojevaca u II svjetskom ratu, kada su išli u noćne žetve kako bi se snabdjeli brašnom.

Noć ima više ušiju od dana. – Personifikacija doušnika: noć je povoljnija od dana za prisluškivanje tuđih razgovora; opomena da ljudi noću dobro paze šta govore.

Noć je steona. – Arh. P; personifikacija; noću se sve osjeća ili javlja u jačoj mjeri nego danju, npr. neki bolovi, probava drugačije radi, javljaju se erotske želje…

Noć ne spava. – Noć je simbol crnila, zla, tame; ovo je personifikacija za doušnike.

Noć nikada nije sama: il’ bez vuka il' bez hajduka. – Arh. P; noću se uvijek nešto događa i zato treba biti na oprezu.

Noć svjedoka nema. – Arh. P; obično se misli da se ne može dokazati ono što se dogodi noću.

Noćas će zeko tražiti svoju majku. – P; duhovita dosjetka koja nagovještava veliku hladnoću.

Noćna ptica. – P; 1. osoba koja rado noći provodi izvan kuće u društvu, 2. osoba čiji je bioritam takav da ostaje budna do kasno u noć.

Noge mi se odsjekle. – Kaže onaj koji se jako prepao pa osjetio klecanje koljena i slabost u nogama.

Noge ne sastavlja. – P; ženska osoba koja često spava s muškarcima.

Noge sve tanje, bulja sve dulja. – Šaljiva rimovana P; odnosi se na ljude koji stare; noge im se tanje a zadnjica opušta. Štr. bulja – stražnjica.

Nosi cipele kako ti ih je nosio i otac. – Arh. P; sugerira mlađima da se ponašaju kao i njihovi roditelji i preci.

Nosi dijete pod srcem. – P; kaže se za trudnu ženu; poetski izraženo stanje jer joj je plod ljubavi kraj srca.

Nosi drveće u šumu. – P; označava besmislen posao. Odgovara Horacijevoj na lat. Ligna in silvam ferre.

Nosi ga na duši. – P; odnosi se na onoga koji je odgovoran za čiju nesreću.

Nosi ga na grbači. – P; odnosi se na onoga koji je prinuđen skrbiti o kome.

Nosi ga (se) u kurac (pičku materinu)! – P; može biti upućena kome ko nije prisutan, ali je na njega veoma ljut onaj koji je izgovara.

Nosi glavu u torbi. – P; kaže se za onoga koji se izvrgava životnoj opasnosti.

Nosi križ (krst). – Arh. P savjet da se strpljivo podnose nevolje. P; je asocijacija na mučeništvo Isusa Krista, koji je morao nositi križ od Pilatove kuće do brda Kalvarije na kojem je kasnije razapet.

Nov bunar kopaj, u star(i) ne pljuj. – P; opominje da stare stvari treba čuvati u rezervi.

Nova metla dobro mete. – P; odnosi se na onoga koji je nov u poslu i pun elana.

Novac (је) dušоgubаc. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji se sav preda skupljanju novca, tj. bogaćenju, izgubi ljudske kvalitete.

Novac je kao žena: da bi ga sačuvao, trebaš se baviti njime, inače će usrećiti drugoga. – P; savjet kako sačuvati ženu i novac.

Novac je lovac. – Arh. P sa Sandžaka; novac je lovac koji lovi ljude, oni koji ga vole uhvaćeni su u njegovu zamku i robuju mu.

Novac je najbolji svetac. – Arh. P sa Sandžaka; nekim ljudima je novac svetac.

Novac je nevjeran sluga. – Arh. P sa Sandžaka; u nekim slučajevima novac češće odmaže nego što pomaže.

Novac planine probija. – Arh. P sa Sandžaka; podmićivanjem se može puno postići (ali i izgubiti obraz).

Novac pozajmi od pesimiste, on ne očekuje da mu ga vratiš. – Duhovita P; ismijava karakter pesimista.

Novac se ne brani dva puta brojati. – P; princip da novac treba dva puta brojati.

Novac sto jezika govori. – P; ističe veliku moć koju novac ima pri uvjeravanju ljudi.

Novac uklanja neprijatelje, ali ih češće stvara. – Arh. P; novac je često uzrok neprijateljstva.

Novci sitno zveckaju, al(i) se daleko čuju. – P; komentira općenitu snagu novca.

Novcu se svugdje klanja. – Arh. P sa Sandžaka; novac često vlada ljudima.

Novi dan nova nafaka. – Optimističan stav koji kaže da je svaki dan zaseban i u svakom se može ostvariti određena korist.

Novi kasapi pod rep kolju. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za mlade, koji pošto-poto hoće da rade poslove za koje nisu osposobljeni. Tur. kasap – mesar.

Novo sito i na klinu visi. – P; ističe da je potrebno novu stvar čuvati daleko od djece, dakle objesiti o klin kako je djeca ne bi mogla dohvatiti.

Novokomponirani musliman. – P odnosi se na one vjernike koji su postali muslimani od 1992. a zadržali su svoje ranije manire, kao što je slušanje tzv. novokomponirane muzike, pa se i dalje oduševljavaju pjesmama C. Veličković, D. Mirković, Lepe Brene i ostalih zvijezda srbijanskog muzičkog kiča. Sluša samo ćirilicu.

Nož u leđa. – P; je simbol izdaje, prevare i podmuklosti, jer je nemoralno napasti s leđa.

Nož – žica – Srebrenica. – P simbolički ilustrira Etničko čišćenje u BiH; nož označava ubijanje, žica konclogore, a Srebrenica masovne masakre koji su izvršeni nad Bošnjacima.

Nuđen k(a)o i čašćen. – Pravilo kaže da i ako neko ne prihvaća ono što mu se nudi smatra se da je i počašćen. Odgovara lat. Quasi re bene gesta i Nolens volens. Poljubi i ostavi.

Nuđenu gostu brojeni zalogaji. – Arh. P sa Sandžaka; koga domaćin često ugošćava za trpezom, na njega gleda kako jede i: Broji mu zalogaje.

Nužda zakon mijenja. – P; kad se čovjek nađe u teškoj situaciji, može učiniti i ono što je izvan zakona; može se odnositi i na ljude koji su prinuđeni da postupaju mimo običaja i zakonskih normi. Odgovara lat. Necessitas non habet legem i Necessitas frangit legam. Muka čovjeka...

Njega (Nju) treba poslati po smrt. – P; odnosi se na osobu koja je veoma spora. Dakle, ako je se pošalje po smrt, mnogo će vremena proći dok se ne vrati zajedno sa smrću.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 04/11/2022 15:03

Njegova uvijek mora bit amen ko u crkvi. – Arh. P; opis osobe koja želi dokazati svoj stav. Pojam amen (daj Bože, pomozi Bože, neka tako bude) kraj je svake kršćanske molitve.

Njegovo jajce nema žumance. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za velike škrtice.

Njegovo je sve i na mostu i na ćupriji. – Arh. P; kaže se za onoga koji se snalazi i dobro radi u svakoj situaciji.

Njegovo svako jaje dvоžućе. – Arh. P sa Sandžaka; komentar na hvalisavce. Dvožuće – znači da jaje ima dva žumanca.

Njeguje zmiju u njedrima. – Arh. P; odnosi se na onoga koji skrbi o onome koji svom dobrotvoru ne misli dobro. Odgovara lat. Serpentam in sinu foves.

Njemu hasne od molitve nema. – Arh. P sa Sandžaka; Njemu koristi od molitve nema. Kaže se za onoga za koga se smatra da mu ni molitve više ne mogu pomoći. Tur. hasna – korist.

Njemu je samo bilo teško da se rodi. – P; komentar za osobu koja sve lako postiže u životu; Rodi me majko...

Njemu je svaki dan praznik. – Kaže se za onoga koji je bezbrižna, nehajna osoba; Budali je svaki dan....

Njemu je sve ravno do mora. – P se odnosi se na one koji su potpuno ravnodušni na okolna zbivanja; Budali je more...

Njemu ne treba svaku brojati. – P kaže se za onoga ko dobro zna svoj posao.

Nježan i neizbježan. – Šaljiva P; odnosi se na onoga koji voli da se nameće, da šarmira.

Nježan k(a)o opanak (đon). – P je roničan komentar za pripadnika Papanske raje, a podrazumijeva nedostatak takta i suptilnosti. Tur. đon – donji dio obuće, potplat; opanak – pejorativno: onaj čije ponašanje ne odgovara normama učtivog građanskog ophođenja, prostak, seljačina.

Njiva traži slugu, a ne gospodara. – P; ističe tegobnost zemljoradnje.

Njutn je lagao: lake padaju brže. – Duhovita P; La(h)ka djevojka će lakše stupiti u intimni odnos, asocijacija na zakon gravitacije (jačina gravitacione sile) engl. fizičara Isaaca Newtona.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 04/11/2022 15:06

O

Obandačio se. – P kaže se kad se ko napije toliko da pada, kao da pada u tur. bandak – bezdan.

O(d)cvik(a)o ga. – P na štr. znači da je ko koga odao, npr. Zamisli, odcvik(a)o ga je policiji!, dolazi od štr. cvikati – provaliti, od njem. zwicken.

Obećanje ludom radovanje. – P; sugestija da se ne treba previše pouzdati u čija obećanja.

Obećanje sveto dugovanje. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da se obećanje mora izvršiti.

Obećanje teško dugovanje. – Arh. P; kad se šta obeća, to se mora i izvršiti ma koliko to nekad bilo teško.

Obećava brda i doline. – P; odgovara Salustijevoj na lat. Maria montesque polliceri, Terencijevoj Auri montes polliceri i Perzijevoj Magnos montes promittere. Ima slično značenje kao i naredna:

Obećava kule i gradove. – P; odnosi se na onoga koji previše obećava.

Obećava mu mazno na prazno. – P; upozorenje da ne treba svakome vjerovati.

Običaj je spram zakona. – Arh. P sa Sandžaka; ponekad je običaj u suprotnosti sa zakonom.

Običan život je jači od mudrih knjiga. – Arh. P; naglašava važnost iskustva u odnosu na teoriju.

Obično je lopov onaj koji najviše sumnja. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Setam ladron – sospečador. P podsjeća da se lopova može razotkriti po njegovim postupcima.

Obično spavam kao jabuka; s peteljkom nagore. – Duhovita P; kažu je za sebe oni muškarci koji se istaknuti svoju potenciju, libido.

Obija pragove (vrata). – P; koristi se kada ko uzaludno obilazi mnoga mjesta radi obavljanja kakvog posla. Od Poncija do Pilata.

Obilazi k(a)o lisica oko plota. – P; odnosi se na onoga koji nešto želi, ali neće to otvoreno da iskaže.

Obilježen čovjek. – P; odnosi se na: 1. osobu koja ima tjelesni nedostatak, Čuvaj se obilježenog čovjeka, 2. osobu koja je prezrena od koga, žigosana, izložena preziru okoline ili javnosti.

Obitelj (Porodica) bez kćeri (je) kao peć bez vatre. – Arh. P; smatra se da je kći u porodici ona koja daje toplinu domu.

Objesi ti to mačku o rep. – P; kaže se onome za kojeg se smatra da radi nešto što uopće ne vrijedi, čime ne može ništa postići ni učiniti.

Objesio kopačke o klin. – P; odnosi se na nogometaša koji je prestao igrati nogomet.

Objesit će ga za muda. – P; simbolična prijetnja onome koji je nešto loše uradio.

Oblijeće k(a)o mačak oko vruće kaše. – P; kaže se za onoga koji salijeće koga ulagujući mu se i dodvoravajući s kakvim ciljem.

Oboje je zlo: i svima vjerovati, i nikome. – P; savjet da ne treba pretjerano vjerovati nikome, a ni sumnjati u svakoga.

Oborio bukvu (hrast). – Arh. P; praznovjerica: onaj koji posiječe bukvu ili hrast postat će bogalj ili će umrijeti kao bogalj.

Oborio ga na koljena. – P; komentar za onoga koji je koga porazio.

Oborio nos. – P; kaže se za onoga koji je snužden, uvrijeđen. Oconjio nos.

Obr(a)o bostan. – P; kaže se za onoga koji je nastradao, zapao u nevolju, nadrljao. Bostan obr(a)o.

Obradovali se k(a)o majka mrtvom djetetu. – Paradoksalna P; govori o tome da nema mjesta radovanju u nekoj situaciji.

Obradovao grlo (želudac). – P; odnosi se na onoga ko je sebe počastio pićem ili dobrim jelom.

Obratio si se na krivu (pravu) adresu. – P; kaže se onome koji se obratio nenadležnoj osobi, ustanovi i sl., došao na krivo mjesto.

Obraz – đon. – Odnosi se na onoga koji nema časti ni dostojanstva, ni stida ni srama.

Obraz i dušu svaki za sebe bere. – Arh. P sa Sandžaka; svako se mora starati za svoju čast i savjest.

Obraz ide s glavom. – Arh. P sa Sandžaka; karakter čovjeka treba čuvati njegovu čast.

Obraz je mučno steći, a lako izgubiti. – Arh. P sa Sandžaka; čast i dostojanstvo se vrlo teško stječu, a mogu se vrlo lako izgubiti.

Obraz je skuplji od života. – Arh. P sa Sandžaka; u nekim sredinama čast je važnija čak i od samoga života.

Obraz nema cijene. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da se čast i dostojanstvo čuvaju po svaku cijenu.

Obraz nema sto rala. – Arh. P sa Sandžaka; obraz nije toliko veliki da pod njega može svašta stati. (1 ral je 1600 m2)

Obraz – opanak. – Kaže se za onoga koji nema časti i dostojanstva, koji nema stida ni obraza, debelokožac.

Obraz se od obraza stidi. – Arh. P sa Sandžaka; opominje da se čovjek može toliko osramotiti da mu se jedan obraz zastidi od drugoga.

Obraza nema, guzici se ne boji. – P; nemoralne osobe ne stide se svojih postupaka i ne razmišljaju da bi mogle biti kažnjene zbog svojih postupaka.

Obraza su samo dva prsta, a guzice je pune šake. – Duhovita P sa Sandžaka; slikovito prikazuje neravnopravan odnos poštenja (obraz) i nepoštenja (guzica) kod nekih ljudi.

Obrijao ga (bez britve). – Komentar kad ko koga prevari. Brada je stari simbol ugleda, a kada se brada mora obrijati to znači gubitak ugleda i časti.

Obuci krmku zlato, on će opet u blato. – Arh. P; onaj ko je na šta navikao, ne može lako promijeniti svoje ponašanje.

Oconjio nos. – P ima isto značenje kao i: Oborio nos. Oconjiti – snužditi se.

Očekivanje radosti također je radost. – Savjet da treba znati uživati i u iščekivanju sreće.

O čemu guska sanja nego o ku(ku)ruzima. – P; ima slično značenje kao i Što je babi…

O čemu mudar šuti, o tome budala priča. – Arh. P; pametne osobe znaju pred kim će šta govoriti.

Očevi jeli kiselo grožđe, a sinovima trnu zubi. – P; komentar na stradavanje mlađih naraštaja zbog grijehova njihovih očeva.

Oči gospodareve konja goje. – Arh. P; naglašava da od gospodara zavisi kakav će biti konj, ali može biti i aluzija na vladara i njegov narod.

Oči (je) svoje isplakala. – P; kaže se za osobu koja je toliko plakala da više ”nema” suza.

Oči joj iskapale(!). – P; kad se kaže kao zaključak, misli se na osobu koja je mnogo plakala, a ako je izgovoreno kao uzvik onda je riječ o kletvi.

Oči k(a)o na ulju. – P se kaže za osobu koja sve uočava, kojoj ništa ne može promaći.

Oči mu pobijeljele.(!) – P; kaže se za onoga koji se nada kome, ko dugo čeka na nekoga; ako je izgovoreno kao uzvik, riječ je o kletvi.

Oči navrh glave. – Kaže se za osobu koja ne može dugo mirovati.
Oči su prozor srca (duše). – P; naglašava da se u pogledu može pročitati čije duševno stanje.

Oči su svjedok, a ne uši. – Ističe se da je važnije ono što se vidi vlastitim očima nego ono što se čuje od koga.

Oči ti ne vide, srce ti ne pati. – Arh. P; uzročno-posljedično povezuje čula i osjećanja; daljina utječe na slabljenje emocija.

Očima prosi, a ustima ne pita. – Komentar za onoga koji direktno ne traži, ali očekuje da mu se udijeli milostinja.

Očima radost, guzici žalost. – Komentar za ono što je primamljivo i lijepo na prvi pogled, kao npr. nedovoljno hrane da utoli glad onih koji će je jesti.

Očit(a)o mu bukvicu. – Kaže se kad ko kome izgovori oštre riječi kritike u lice, kad ko koga prekori.

Od A do Ž. – P označava bilo šta što je cjelokupno, što je kompletirano, kao što je npr. abeceda, koja počinje slovom A a završava slovom Ž.

Od Ante do Ante. – P; komentar na četrdesetogodišnji period socijalizma u BiH koji je sažet s namjerom da se to doba omalovaži; prvi Ante je Pavelić, poglavnik NDH, koji je sišao s političke scene 1945, a drugi Ante je Marković, predsjednik Savezne vlade SFRJ, koji je svojim liberalnim ekonomskim programom od 1985. nastojao izvući Jugoslaviju iz privredne krize. P; se minorizira kod mnogih ljudi omrznuta epoha socijalizma i dvije suprotnosti (nacionalizam i liberalizam) približavaju se samo zato što njihovi nosioci imaju isto ime).

Odavno Tarzan nije pojeo jednog magarca. – P; opomena provokatoru, kojega onaj koji mu ovo govori, ”Tarzan”, smatra majmunom kojeg bi mogao ”pojesti”.

Odbačen k(a)o trin(a)esto prase. – P; odnosi se na onoga koji nije očekivan niti dobrodošao, kao ni trinaesto prase koje ne može da doji jer krmača ima dvanaest sisa.

Od bešike do motike. – Arh. P; sažet komentar za cijeli život, od prve ležaljke za dijete po rođenju do motike koja će iskopati jamu u koju će se umrloga položiti.

Odbij ga od sise. – P; kao što se dijete odvikava od dojenja, tako se kaže i za nekoga koga treba odviknuti od neke navike.

Odbio se od svoga stada. – Kaže se za onoga koji je prekinuo veze sa svojom porodicom.

Od buhe do kralja, sve seljak hrani. – Arh. P; oduvijek je selo hranilo i gradove i bogate.

Od crknuta konja i potkova je korist. – Arh. P; kad se od koga ne očekuje nešto posebno, pa se kaže u smislu: daj štа daš.

Od čega sit od toga i debeo. – Arh. P; kaže se za one kojima sve što pojedu prija.

Od dobrih dobro se uči. – Arh. P sa Sandžaka; od dobrih ljudi čovjek može naučiti samo dobre stvari.

Od drveća ne vidi šumu. – P; kaže se kada ko pretjerano obraća pažnju na detalje (drveće), pa nije sposoban uočiti suštinu čega (šuma). Odgovara Ovidijevoj na lat. Frondem in silvis non cernere i Senekinoj Aperta transire.

Ode koza na bubanj. – P; odnosi se na nešto što je propalo, izgubljeno.

Ode Mara preko okeana... – U vicu je Mara prostitutka kojoj se ukazala prilika da ode u Ameriku i da se tamo uda kao uzorna žena; ovo je komentar na žene koje su poslije nemoralnog načina života uspjele da se udaju u drugome gradu, gdje niko ne zna njihov raniji život.

Ode mast u propast. – P se kaže kada se upropasti gotovo dovršen posao.

Ode mi ispred nosa. – P; kaže onaj koji nije stigao na vrijeme da uđe u autobus ili voz, ko je zakasnio na put.

Ode (mu) glava (na panj). – P; u srednjem vijeku pogubljenja plemića vršena su odsijecanjem glave na panju; P je prijetnja kome da bi mogao izgubiti ugled ili čak i život.

Ode obraz. – P; kaže se kad ko izgubi ugled.

Oder(a)o ga k(a)o Musa jarca. – P; koristi se u situaciji kada ko koga istuče, ili ako mu odnese mnogo novca prilikom kockanja; vidi sljedeće:

Oder(a)o (mu) kožu (s leđa). – Arh. P podrazumijeva se situacija kad ko kome bezobzirno naplati visoku cijenu.

Ode slast u propast. – Arh. P; komentar za upropaštenu situaciju.

Ode tamo gdje i car ide pješke. – P kada se nađe društvo, u kojem se ne koriste narodni izrazi i strogo se pazi na pristojnost, umjesto da se za nekoga kaže da ide u zahod kaže se ova P.

Ode u vinograde. – P; kaže se za onoga koji loše pjeva, koji falšira prilikom pjevanja, koji ide 'predaleko'.

Odgađanje je opasnost. – P; ističe da ne treba odugovlačiti s poslom koji ne trpi odgađanje. Odgovara Livijevoj na lat. Periculum in mora.

Odgoji koza pašče, a ono joj poslije kosti grize. – Arh. P; komentar na nezahvalno dijete koje ne poštuje roditelje ili na usvojeno dijete koje zaboravlja dobročinstvo onih koji su ga usvojili.

Odgovorno tvrdim. – P iz socijalističkoga vokabulara koja je ušla u rječnik i postsocijalističkih političara, a njome se naglašava da autoritet stoji iza svojih tvrdnji i da je spreman preuzeti konsekvence ako nije u pravu. Ovo je Otrcana fraza, jer se ono što govornik tvrdi po pravilu pravno ne sankcionira.

Od dva govna biraj ono koje manje smrdi. – Duhovita varijanta kad čovjek između dva slična zla mora birati ono koje je manje opasno. Vidi sljedeću:

Od dva zla biraj manje. – P; savjet da se ko, kad je već prinuđen da bira između dvije nevolje, odluči za onu koja je manje štetna. Bolje biti ranjen... Odgovara Ciceronovoj na lat. E duobus malis minimum eligendum.

Od dvije smrti niko ne gine. – P; upućuje na ono što će se desiti, da je to jedini uzrok koji će izazvati posljedicu.

Od glave do pete. – P; kaže se za osobu u smislu: potpuno, u svakom pogledu, u svemu, sasvim, istinski. Odmjerio je od glave do pete. Odgovara Petronijevoj P na lat: A capillis usque ad ungues.

Od guzice nema većeg gazde. – Duhovita P sa Sandžaka; kažu je oni koje tjera nužda u zahod.

Od gotovine pravi veresiju. – P, ima isto značenje kao i Od pazara…

Od hodža i popova nema većih lopova. – P; kažu oni koji vjerske službenike doživljavaju kao podmitljive birokrate i trgovce.

Od hrđava dužnika i koza bez mlika. – Arh. P sa Sandžaka; od nesavjesne osobe se ne može očekivati da će na vrijeme izvršiti svoje obaveze.

Odića pravi gospodića. – Arh. P; kaže da odijelo čini gospodina. Arh. ikavski odića – odjeća.

Odijelo i osmijeh pokazuju čovjeka. – P; ističe da način odijevanja i reakcija otkrivaju čovjekov karakter.

Od igle do lokomotive. – P; kaže se kad u prodavnici ima svega na prodaju. Nema čega nema.

Odijelo ne čini čovjeka. – P; komentar da odijelo nije mjerilo nečijeg društvenog ugleda. Odgovara lat. Vestis non facit virum.

Od inata nema goreg zanata. – Arh. P; naglašava da je inaćenje veoma loša osobina. Tur. inat – prkos, kapric.

Od izvora se voda muti. – Arh. P; uzrok bilo kojoj pojavi treba tražiti na mjestu odakle je potekla, počela, ili se razvija.

Od jalove krave mlijeka traži. – P; opomena da ne treba očekivati pomoć od onih koji nisu sposobni da je pruže.

Od jazuka se deblja. – P; kaže se kada ko jede i hranu koja se odbacuje, ostavlja. Tur. jazuk – šteta.

Odjebao ih sve od sebe. – P riješiti se koga ili čega ne žaleći, okončati neki odnos jednostavnim ili odlučnim postupkom.

Odjebi je pola zdravlja. – P je parafraza Arh. P: Čistoća je pola zdravlja, a naglašava da je za duševno zdravlje i te kako potreban mir, tj. otjerati od sebe sve one koji nas uzrujavaju.

Odjebi od mene! – P; znači: idi dođavola, skloni mi se s očiju, prestani, bježi od mene.

Od jedne koze dva mijeha ne mogu biti. – P; ističe da se ne može malim mogućnostima postići veći cilj.

Od jedne pare pravi dvije. – Kaže se za onoga koji zna zaraditi pare.

Od jednog kamena ne pravi se grad. – P; ističe da se čovjek mora dobro pripremiti da bi postigao ono što želi.

Od jednog udara dub ne pada. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da se posao ne može brzo završiti.

Od jezika lopatu pravi. – Arh. P sa Sandžaka; duhovita ilustracija za osobu koja puno priča.

Od jutra do sutra. – P; komentar za onoga koji šta radi bez prekida, po cijeli dan. Živi od danas do sutra.

Od koga je dobro je, za koga je još bolje je. – P; komentar za onoga koji poklanja i onoga kojem se poklanja kada poklon nije dovoljno vrijedan ili dobar.

Od koga je otpalo, dobro je i ispalo. – P; može imati dva značenja: 1. da se odnosi na dijete roditelja koji baš i nisu dobri, 2. da je ipak nešto dobro učinjeno iako je djelo nestručne osobe.

Od kolijevke do groba. – Arh. P odnosi se na nešto što traje cijelog života. Vidi sljedeće:

Od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba. – P; ističe da je doba mladosti najbolje u životu čovjeka. Vidi sljedeće:

Od kolijevke pa do groba najbrže vas vozi Sloba. – Satirična P; haški optuženik S. Milošević je svojim megalomanskim i nacionalističkim idejama upropastio i dio srpskog naroda jer ga je poslao da gine u ratu. Niko ne smije da vas...

Od komarca (pravi) magarca. – P; kaže se kad neko pretjeruje u davanju značaja čemu; Od muhe...

Od koze jare, od ovce janje, a od šejtana šejtan. – Arh. P sa Sandžaka; sve nastaje prirodnim i očekivanom putem.

Od krmače nema bolje žene – možeš je jebati, a možeš i klati. – Seksistička P; pjevaju je oni u kojima su probuđeni najprimitivniji nagoni, a iskazuje njihov perverzni i zločinački duh.

Od krmka se ne pravi kurban. – Arh. P; kaže se za ono što je potpuno nemoguće izvesti.

Od Kulina bana do današnjih dana. – Arh. P; kaže se kad neko priča preopširno; odgovara lat. Ab ovo.

Od Kulina bana i sretnijeh (dobrijeh) dana. – Arh. bosanska P; od davnina, od dobrih starih vremena (o bosanskom banu Kulinu je očuvana predaja kao o vladaru za čije vladavine su u zemlji vladali red, mir, sigurnost i blagostanje).

Od laži nema gore bolesti. – P; žigoše laž kao vrlo lošu pojavu među ljudima.

Odležao bi ga na jednom guzu. – P; kaže je onaj koji bi zbog koga lako bi podnio zatvorsku kaznu.

Od lijenosti nema gore bolesti. – P; žigoše lijenost kao najpogubniju osobinu ljudi.

Odli(j) malo. – P; paganskog porijekla; zadržala se u BiH u nekim selima, ali se može sresti i u gradovima. Kad ljudi počinju piti, imaju običaj odliti na zemlju pića u količini jednog gutljaja, koji je namijenjen bogovima. Porijeklo običaja je u kultnoj žrtvi vina ili medovine kod Kelta i starih Slavena.

Odliv (Odljev) mozgova (pameti). – P označava odlazak mladih stručnjaka iz zemlje (obično iz ekonomskih razloga).

Od loša (zla) oca i (još) gore matere. – P; kaže se za onoga koji je vrlo, vrlo zao.

Od loše njive čanak sočiva. – Arh. P sa Sandžaka; slaba zemlja ne može dati dobar urod.

Od loze grozd, od trnja kupina. – P; sve ima svoje počelo, svoj uzrok.

Od luda popa luda i besjeda. – Arh. P; znajući koga kakav je, može se pretpostaviti šta se od njega može očekivati.

Od ljubavi se ne živi (ali za ljubav se živi). – P; kad mlada osoba želi stupiti u brak a još nije osigurala egzistenciju, pa kad je roditelji pitaju od čega će živjeti, ako zaljubljena osoba nema adekvatan odgovor, roditelji joj najčešće mogu odgovoriti prvim dijelom poslovice, a upitana osoba može uzvratiti kompletnom P, zajedno s onim u zagradi.

Od magare ne biva at. – Romska P; od nečega što je nekvalitetno ne može se napraviti kvalitet.

Od male iskre velik oganj. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se kad koja osoba neočekivano postane velika ličnost.

Od mašrika do magriba. – Arh. P; ističe bilo šta što je rasprostranjeno s kraja na kraj svijeta, od istoka do zapada. Tur. mašrik – istok, magrib – zapad.

Od mile ruke udar ne boli. – Arh. P sa Sandžaka; kad udari onaj ko voli, to ne boli, jer on neće jako udariti.

Od mnogih malo, jednom mnogo. – P; sugerira da i mala pomoć od više osoba može biti velika pomoć.

Od mnogog aminovanja spada molitveni šal. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: De mučo amen kaje el talet. Ne treba previše povlađivati drugima jer se time gubi svoj ugled.

Od mojih para kuću zidaš. – P; kad kelner ne vrati sitan kusur, a to gost primijeti, onda mu to predbaci ovom P; u suštini, ovo je šala i nije izraz ljutnje.

Od muhe pravi medvj(đ)eda. – P; kaže se kad neko pretjeruje prikazujući nešto mnogo većim nego što jest; Bura u čaši vode i: Od komarca... Odgovara P Erazma Roterdamskog na lat. Elephantum ex musca facis.

Od nafake ne možeš uteći. – P; vjerovanje da čovjek ne može pobjeći od onoga što mu je suđeno, što mu je od Boga određeno, da za života pojede i popije. Arh. uteći – pobjeći; Novi dan... i: Baci dobro...

Od nâma se ne živi. – Arh. P; Ne živi se od stare slave. Čovjek se mora stalno dokazivati svojim postupcima. Tur. nâm – čast, ugled, slava.

Od navike nema veće muke. – P; naglašava snagu navike, pogotovo ako je u pitanju negativna navika kao što je pušenje ili ono što je moralno neprihvatljivo.

Od nemanja tvrđeg grada nema. – Arh. P; neimaština je vrlo teško podnošljiva.

Od nemila do nedraga. – P; kaže se kad se ne uspijeva naći izlaz iz neprilika u koje se dospjelo; Od Poncija do Pilata.

Od nevješta i gora plače. – Arh. P; kad nespretna osoba šta radi, ne može se nadati dobrom ishodu.

Od neznanja nema težeg bremena. – P; ističe tegobu neznanja, jer ono onemogućava čovjeka da slobodno djeluje. Arh. breme – teret, tegoba, teškoća.

Od nezrela voća trnu zubi. – Arh. P; opominje da ne treba imati posla s nedoraslim osobama.

Odnijet će te Ciganka. – P; prijetnja maloj djeci da budu dobra da ih ne bi odnijela Ciganka; neki narodi vjeruju da Romi kradu djecu.

Odnijela ga rakija. – P; zaključak i komentar na nečiju smrt uzrokovanu trovanjem alkoholom ili cirozom jetre.

Odnio (je to) sa sobom u grob. – P; kaže se kada neko umre a ne otkrije neku tajnu. P; označava tajnu koju niko živ neće otkriti.

Odnio gaće na štapu. – P ironične prirode, a odnosi se na onoga koji je ostao bez ičega.

Odnio vrag šalu. – P; kaže se kada situacija postane vrlo ozbiljna, opasna, pa nema mjesta šali.

Od nogu sve dolazi. – P; obično kažu stariji ljudi, koji vjeruju da prehlada i upala dolazi od slabo zaštićenih nogu.

Od noža rana zaraste, od jezika nikad! – Arh. P sa Sandžaka; ističe pogubnost teških izrečenih riječi i nemogućnost zaborava uvrede.

Od njega (toga) nema hajra. – P; kaže se za onoga koji je nesposoban uraditi šta korisno, koji se ne ponaša kako treba, koji čini nepodopštine.

Od njega te neće zaboljeti glava. – P; odnosi se na osobu koja svojim postupcima ne izaziva nevolje.

Od oca na sina. – P; podrazumijeva nešto što se u porodici čuva generacijama, npr. porodični prsten, stare knjige, ili neka kolekcija.

Od opanaka do cipela trebaju tri generacije. – P; ističe da za odvajanje od seljačkog porijekla do dostizanja normi građanskog ophođenja, odnosno postajanja: Gradske raje, moraju proći najmanje tri generacije; ovo je ilustracija Ciceronove na lat. Homo novus.

Odoše kola niza stranu. – P; kaže se kada šta krene naopačke, kada počnu da se dešavaju neprijatne stvari, nesreće.

Od ovoga guzica ne hrđa. – P; kaže onaj koji jede masnu hranu.

Od ovoga se govno ne zameće. – Arh. P; komentar za hranu koja nije kalorična.

Odozgo lijepo, lijepo, odozdo govno i pišaka. – Arh. sefardska P koja ima slično značenje kao i Okolo gladac, unutra jadac. Na lad. glasi: Di da bašu lišu, lišu, di dariva marda i pišu.

Od pazara pravi veresiju. – P; kaže se za posao koji nije unosan, od kojeg nema koristi.

Od plašljiva ždrebeta mnogo puta dobar konj izađe. – Arh. P; pravilnim usmjeravanjem se može postići i ono što se u početku nije naziralo.

Od podmukla pseta čuvaj se. – Arh. P; ne treba vjerovati podlim, pokvarenim ljudima.

Od Poncija do Pilata. – Arh. P Sefarda; odnosi se na osobe koje su slične i od kojih se ne može očekivati ništa dobro. P. Pilat je bio rimski namjesnik u provinciji Judeji. Prema Novom zavjetu, on je osudio Isusa na smrt na križu. U daljem tumačenju znači: tražiti, lutati za nekim ciljem; Od nemila do nedraga. i: Opr(a)o ruke od svega.

Od povoja do pokoja. – Arh. P sa Sandžaka; sažet komentar za život od početka do kraja.

Od prvog zamaha dub ne pada. – Arh. P; treba se potruditi kako bi se uspjelo u poslu. Odgovara lat. Arbor per primum quaevis non corruit ictum.

Od puške za drvo, a od kuge za brdo. – Arh. P; uvijek se treba kloniti nevolja.

Od raja do pakla je korak. – Arh. P Sefarda; sreća i nesreća su vrlo blizu jedna drugoj i lako mogu preći jedna u drugu; Put do pakla…

Od rakije kuća poskakuje. – P; ilustrativno iskazuje nemir u domu koji sa sobom donose pijani ukućani.

Od rakije nema bolje žene – po tri dana ona ljulja mene. – Duhovita P; žena se poredi s rakijom.

Od raspopa gora je samo raspuštenica. – P; raspop je čovjek koji je izgubio vjeru u svoj poziv i u Boga, koji se odrekao vjere, a s njim se poredi razvedena žena.

Odrek(a)o ga se preko novina. – P; kaže se kada ko javno prestane priznavati da koga ili šta osjeća svojim.

Od riječi do čina trista aršina. – Arh. P sa Sandžaka; dug je put od obećanja do njegovog ispunjenja. Tur. aršin – stara mjera za dužinu različite vrijednosti (između 63 i 75 cm).

Odriješio (Razvezao) kesu. – P; kaže se za onoga koji daje novac za šta, obično u većoj količini. Prije se novac nosio u kesama koje su se vezivale i visile o vratu vlasnika.

Od sevdaha većeg jada nema. – P; komentar za nesretnu ljubav. Tur. sevdah – ljubavna čežnja.

Od sira guzica svira. – Šaljivo tumačenje onih koji ne vole sir, a i poznato je da od nekih sireva nastaju vjetrovi.

Od sita arslana ne boj se, a od gladne mačke bježi. – Arh. P; uputa za odgovarajuće ponašanje u određenim situacijama. Tur. arslan – lav (ako je sit, neće napasti), a gladna osoba može biti vrlo opasna.

Odsjekle mi se noge. – P; kaže onaj koji se jako prepao koga ili čega.

Od sjemena se žetva začinje. – P; za svaki posao postoji određeni redoslijed koji treba poštovati, pa će tada i uspjeh posla biti zagarantiran.

Od složne braće i šejtani bježe. – Arh. P sa Sandžaka; naglašava važnost sloge.

Od straha nema (h)amajlije. – P; ne postoji ono što čovjeka može sačuvati od raznih vrsta strahova.

Od stranog jezika uvijek se prvo nauče psovke. – Općepoznata I koja se odnosi na većinu Bosanaca/Hercegovaca. Kad su otišli iz domovine tokom rata, većina njih je naučila prvo psovke, što i nije čudno jer psovka pripada „bosanskom jezičkom mentalitetu“.

Od svake ptice pero ima. – P; komentar za osobu koja se pomalo razumije u mnoge oblasti, prepredena osoba.

Od svakog žita mlin. – Arh. P; kaže se za vrlo sposobnu osobu.

Od svakog zla uvijek ima gore. – P; opominje da uvijek može biti gore nego što je trenutno, često se kaže i za zlo koje je nekoga snašlo

Od svih instrumenata najveći utjecaj na povijest kulture imala je policijska zviždaljka. – Ironična P; policijska zviždaljka je ovdje simbol represivnog režima.

Od svih riba (ja) najviše volim meso. – P gurmana koji u ribama ne vide meso.

Od svih salata najbolje je meso. – Šaljiva P kojom neki gurmani ističu zadovoljstvo u hrani s mesom.

Оd svih živinа nајbоljа je čоvјеk, a nајgоrа čovjek. – Arh. P sa Sandžaka; katkad se čovjek tako ponaša da je to našlo odraza u ovoj P koja govori da je čovjek životinja.

Od šta palo, na to i gledalo. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i: Ne pada iver…

Od šutnje glava ne boli. – Arh. P sa Sandžaka; šutnja vrlo rijetko može izazvati nevolje – za razliku od govora.

Od tak(v)e je japije. – P odnosi se na osobu o kojoj neko upravo priča ili opisuje njene postupke i pritom ističe sposobnosti (bilo fizičke ili mentalne); npr. Šta ćeš mu, od takve je japije, drugi ne bi izdržao tolike napore.

Od te dobrote (ljepote) i konji crkavaju. – Ironična P; primjedba onome koji hvali nečiju dobrotu (ljepotu) iako je ona isprazna ili lažna.

Od te kajde nema fajde. – P; zaključak da od nekog plana, govora ili posla nema ništa. Tur. kajda – pjesma, fajda – korist.

Od te rakije boli glava cijeli komšiluk. – P; označava veoma lošu rakiju (brlju), od koje čovjek svojim ponašanjem maltretira cijeli komšiluk.

Od tebe sefte, a od Boga berićet. – Arh. I koju je trgovac izgovarao prvoj mušteriji koja bi mu ujutro došla u radnju. Tur. sefta – prvina, početak; berićet – blagoslov, blagodat. Na sefte.

Od tikvopite (tikvenjače) se ne tone. – Šaljiva P; ističe neznatnu hranjivu vrijednost pite od tikve.

Od tog bora ne opada smola. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za kvalitetnu stvar.

Od tog brašna nema pogače. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za onoga od koga nema nikakve koristi.

Od tog je i Bog dig(a)o ruke. – P; kaže se za onoga ko se nedolično ponaša.

Od tog trnu zubi. – P; odnosi se na skupo zadovoljstvo, kao što je npr. osjećaj kad se sazna koliko košta ono što se naručilo u restoranu.

Od tog žita nema brašna (pogače). – P; kaže se za ono od čega se ne očekuje pozitivan ishod; Od te kajde nema fajde.

Od Trebinja do Brodskih vrata nije bilo Srba ni Hrvata. – P iz 19. st. koja ilustrira tadašnju demografsku sliku BiH. U to doba cjelokupno stanovništvo je bio jedan narod koji je pripadao islamskoj, katoličkoj ili pravoslavnoj vjeri. Pojam Brodskih vrata odnosi se na Brod na Uni.

Od trnja do zvijezda. – P; prijevod Senekine na lat. Per aspera ad astra, a znači da se čovjek mora namučiti da bi uspio u svojim zamislima.

Od tuđe se svijeće ne vidi. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se kad neko priča nešto u „svom svjetlu“, ali to ne mora biti tačno.

Od tuđega tuga bije. – Arh. P; ljudi teško prihvaćaju ono što nije dio njihovog mentaliteta.

Od uha do uha. – Zavisno od konteksta, P; se može tumačiti dvojako: 1. kad neko spominje mnoštvo djece koju je žena rodila: ”Rodila ih je osmero, sve jedno drugom do uha”; 2. kada se prepričava neki događaj: ”I tako je priča išla od uha do uha.”.

Od umjetnosti se ne živi. – Arh. P; ističe tegoban život umjetnika. Odgovara lat. Carmina non dant panem.

Od uspjeha do neuspjeha samo je jedan korak. – Arh. P Sefarda koja podsjeća na to da
je uspjeh relativan.

Od usta do usta. – P; komentar na prepričavanje nekog događaja, u podtekstu se podrazumijeva da mnogi dodaju nešto svoje tom događaju.

Odvedi magarca u Stambol – opet je magarac. – Arh. P; ističe da neki ljudi ma gdje bili uvijek ostaju isti, nikad ništa ne nauče. Kenjac u Rim…

Od viška glava ne boli. – P; kaže majstor šegrtu ili roditelj djetetu, sugerirajući pritom da neće biti zgoreg ako se uradi ili nauči više od zadatog. Odgovara lat. Superflua non nocent.

Od vode – vode, a od vina nose. – Duhovita arh. P kao igra riječ; podsjeća na težinu pijanstva.

Od volje ti: ko šokcu post, a raci molitva. – P; daje mogućnost izbora: katolički post nije težak, a pravoslavci nisu istrajni u molitvama, dakle šta god da se izabere nije teško ostvariti. Arh. šokac – katolik, raca – pravoslavac.

Od zbora do tvora ima prostora – Arh. P sa Sandžaka; od planiranja do ostvarenja plana prođe puno vremena. Arh. tvor – rad, realizacija.

Od zeta gola šteta. – P; negativan komentar za zeta, a u podtekstu i za njegovu porodicu, pri čemu se izdiže vlastita porodica.

Od zla gavrana zlo jaje. – Arh. P sa Sandžaka; loš otac ne može dobro odgojiti dijete. Odgovara lat. Mali corvi malum ovum.

Od zla kota mnogo nakota. – P; naglašava da zli ljudi mogu imati mnogo istomišljenika koji ih podržavaju.

Od zla roda nek(a) nije poroda. – Arh. P; maksima da oni koji su zli ne bi trebali imati potomke.

Od zla uvijek ima i gore. – P; pesimističan stav onoga kome se dešavaju nesreće. Svijest takvoga čovjeka uvijek je spremna na to da bi moglo biti i gore nego što je u datom momentu.

Od zle ptice zlo i pile – Arh. P sa Sandžaka; ako su roditelji zli, može se očekivati da će i djeca biti slična.

Od znana zelja zaboli glava, a od neznana i srce i glava. – P; opomena da se čovjek treba čuvati i od poznatih, a još više od nepoznatih ljudi.

Od znanja ne boli glava. – P; duhovito opominje one koji ne vole učiti da od znanja neće dobiti glavobolju.

Od zuba do zuba, u grlo govno. – Arh. P; komentar o jelu kojeg nema dovoljno.

Odmjerio (mu) od šake do lakta. – Arh. P; kaže se za onoga koji na neverbalan način iskazuje uvredljive primjedbe, i to tako što desnu ruku savije je u laktu, a lijevu podlakticu stavi u savijenu desnu ruku, i time pokaže šta misli. Inače, 1313. prvi put je zapisano: odmjero od šake do lakta – na stećku Kraca Obodana.

Odzvonilo mu je. – P kaže se za onoga koji je propao, s kim je šta svršeno.

Ofucala se k(a)o manastirska mačka. – P; kaže se za osobu koja ne izgleda kao nekada, koja je izgubila mladalačku svježinu, istrošila se. Njem. Pfutze – bara.

Ograis(a)o je. – P kaže se za onoga koji je nastradao, nadrljao, loše prošao. Tur. ogramak – naići na zlo.

Ogugl(a)o k(a)o magarac na samar. – P; odnosi se na onoga koji je navikao na šta nepovoljno, postao ravnodušan, neosjetljiv na šta neprijatno. Arh. oguglati – navići se na nešto.

Ohani malo. – P; Odmori malo. Također u značenju: sačekaj s tim, odgodi malo: Arh. ohanuti – odmoriti.

Oholost je oznaka sitne duše. – P; kritizira oholost kao pokazatelj lošeg karaktera.

Oj rakijo, rako, ja te volim jako, a ti mene rako, u jarak polako. – Arh. P; u duhu crnog humora ističe odnos pijanca i pića; on voli rakiju, a rakija njega ubija.

Oj Trebinje, Trebinje, kad me vidiš, jebi me! – P; kletva iz doba Kraljevine Jugoslavije, kada je u Trebinju bila kaznionica; govorili su je robijaši kada su izlazili iz zatvora, a govori se kada neko želi da iskaže svoju tešku situaciju.

Okačio glog na vrata. – P; komentar na praznovjericu: okačeni glog štiti dom od svakog zla.

Okićen šljivovom granom. – P; šaljiv komentar za onoga koji pije šljivovicu.

Okiva je (ga) u zvijezde. – P; kaže se za osobu koja previše hvali koga. U grčkoj mitologiji antički bogovi su svoje smrtne miljenike koji bi izgubili život smještali na nebo i po njima su sazviježđa dobijala imena. Diže ju u... Odgovara lat. Laudibus extollere.

Oko je prvi poklisar u ljubavi. – P; naglašava važnost čula vida u ljubavi. Grč. apokrisiarios – predstavnik, poslanik.

Oko moje kurije. – Šala nastala na račun roditeljske nježnosti, a kada je u pitanju dijete koje ne sluša roditelje.

Oko mu oku dobra ne misli. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za osobu koja je vrlo zla, a koja je vrlo često i kontradiktorna.

Oko sokolovo. – P; kaže se za onoga koji ima dobar, oštar vid.

Oko za oko (zub za zub). – P; komentar i biblijski princip osvete. Lat. Oculum pro oculo, dentem pro dente, po sistemu taliona, znači za loše djelo treba vratiti istom mjerom, treba se osvetiti na isti način.

Oko(lo) kere pa na mala vrata. – P; koristi se kada ko izokola i na indirektan način šta objašnjava ili traži. P kaže da se onaj koji ne želi šta direktno saopćiti ili tražiti od koga uslugu ili pomoć ustručava jer se boji odgovora. U P je kera – ker, pas, a čovjek ne smije da uđe na kapiju u dvorište zbog psa čuvarkuće.

Okolo gladac, unutra jadac. – Arh. P; ilustracija lažnog sjaja. Odgovara lat. Foris Cato, intus Nero; Kuća mu od kamena…

Okolo kalaj, unutra belaj. – P; komentar za bilo šta što je samo naizgled lijepo. Odgovara njem. Von aussen hui – von innen pfui.

Okolo zelen – iznutra crven. – Komentar za nevjernike; K(a)o lubenica je.

Okoristili se miševi o čas kad mačka nije bila kod kuće. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Aprovečaron los ratones el momento ke el gato de kaza estuvo absento, a ima slično značenje kao i Dok mačke nema, miševi kolo vode.

Okoš bokoš prde kokoš. – Arh. P; šaljiv komentar na uzaludne pokušaje da se nešto postigne.

Okrečeni grobovi. – P; biblijskog porijekla; odnosi se na licemjerne ljude ili na nešto što je naizgled dobro, a u suštini nije. Okolo gladac...

Okreće (prevrće) se u grobu. – P; odnosi se na pokojnika čiji potomak radi u suprotnosti s njegovim principima, npr. rasipnički i neodgovoran sin štedljivog i marljivog oca. Otac mu se...

Okreni se oko sebe. – P; kaže se onome kome Nisu (mu) sve koze (ovce) na broju, sugerira mu se da dođe k sebi.

Okrenite mladu. – Arh. P odnosi se na svadbeni običaj: mladu (koja simbolizira mjesec, ženski princip) nagovore da ide oko muža kako bi shvatila da je on za nju sunce, dakle centar njenoga svijeta.

Okren(u)o (je) ćurak. – P; koristi se kada neko promijeni svoje ponašanje, kada se prilagodi novim prilikama tako da u prvi plan stavi interes, a zanemari uvjerenja. Tur. ćurak – kožuh opšiven krznom.

Okrenuo novu stranicu u životu. – P; kaže se za onoga koji je odlučio promijeniti raniji način ponašanja i živjeti drukčije.

Okren(u)o se za sto osamdeset stepeni. – Kaže se kad se neko promijeni i postane sasvim drugačiji nego što je bio.

Okren(u)o se za tristo še(zde)set stepeni. – Ova P je greška u razmišljanju, jer ako se neko okrene za tristo šezdeset stepeni onda je po logici prethodne P; ostao isti, nije se nimalo promijenio; ili se ipak misli da se neko u tom okretanju oko sebe, u sazrijevanju, toliko promijenio koliko iznosi dva puta po sto osamdeset stepeni.

Okrenula mu se sufara. – P; kaže se kad se kome sve pobrka u glavi. Tur. sufara – početnica, bukvar.

Okrenulo mu se nebo. – P; označava da se neko toliko iznenadio da je skoro pao u nesvijest. Zanebesalo mu se.

Okrenuo ploču. – P; kaže se za onog koji je promijenio svoje ponašanje. Pila naopako.

Okruglo pa na ćoše. – P; označava sve što je nejasno, nerazumljivo, nelogično, neodređeno.

Okrvavio ruke – Arh. P; odnosi se na onoga koji je nekoga ubio.

Olakšaj si dušu. – P upućena onome ko želi šta priznati, ali mu nije lako to učiniti, kako bi učinio podnošljivijim svoje stanje. Ima slično značenje kao i lat. Dixi et animam levavi.

Oles ajnc, kao Švabo tralala. – P; komentar na ignoriranje. U narodnoj priči đavo je nagovorio Švabu da jedan drugog nose na leđima dok ovaj ne otpjeva pjesmu. Prvo je zajahao đavo Švabu i izmišljao je neku pjesmu da je što dulje pjeva. Kad je završio, popeo se njemu Švabo na ramena i počeo pjevati samo besmislene riječi – tralala, i tako cijeli dan. Njem. alles eins – svejedno, baš me briga.

Olešio se od pića. – P; kaže se za onoga koji se napio do besvijesti.

Olimpijska lozinka. – P odnosi se na lat. izreku: Citius, altius, fortius, što znači: Brže, više, jače.

Omastio konopac. – P kaže se za onoga nad kojim je izvršena kazna vješanjem.

Omiljena zabava Jugoslavena je aplaudiranje. – P; karakterizira podanički odnos svih Jugoslavena prema komunističkim rukovodiocima, koji su naravno bili funkcioneri od općine do Federacije. Mnogi su aplaudirali za svaku sitnicu, i kad treba i kad ne treba.

Omladinska radna akcija (ORA). – P označava akcije koje su poduzimane od 1945. u izgradnji razrušene zemlje. Na ORA-ma je izgrađen Autoput bratstva i jedinstva, kao i najveći broj pruga u BiH. Danas se P; koristi kao ironičan komentar za doba entuzijazma u socijalističkoj Jugoslaviji.

Omladinska radna brigada (ORB). – P odnosi se na stotinjak omladinaca koji su učesnici ORA-e, članovi ORB-a su birani po „moralno-političkoj podobnosti“.

O mrtvima sve najbolje. – P; princip da se o umrlim osobama ne govori loše, izraz želje da pokojnik ostane u lijepoj uspomeni, odgovara lat. De mortuis nihil nisi bene.

O mrtvom ocu i potrošenom novcu ne vrijedi raspravljati. – P; komentar na situaciju o kojoj je bezvrijedno raspravljati jer se šteta ne može nadoknaditi.

Ona je glava, čovjek je kapa. – Arh. P sa Sandžaka; jedna od rijetkih poslovica koje uzdižu ženu; žena je ovdje prikazana kao glava kuće, a muž je samo kapa koja štiti tu glavu.

Ona mu je čivija. – P; konstatacija koja se odnosi na situaciju u kojoj muškarac (katkada) uzaludno voli neku ženu, jer se njegova žudnja poput klina uklinila u njegove emocije. Tur. čivija – klin, čavao, ekser.

Onaj dobru pamet imade koji svojoj pameti mnogo ne vjeruje. – Arh. P sa Sandžaka; ne treba biti previše samouvjeren.

Onaj je novac najbolje potrošen s kojim se četiri zaštede. – Arh. P sa Sandžaka; ako čovjek tako troši da pritom uštedi četvrtinu svog novca, onda je to dobro trošenje.

Onaj ko govori loše o kome govorit će loše i o tebi kad si odsutan. – Arh. P; podsjeća da se treba čuvati osoba koje ogovaraju.

Onaj ko govori samo lijepe riječi ima ružnu narav. – P; opominje da ne treba vjerovati laskavcima jer oni nisu karakterni.

Onaj ko ima dobro zdravlje bogat je a da to i ne zna. – Arh. P; ističe važnost zdravlja.

Onaj ko jede puna želuca, kopa sebi grob vlastitim zubima. – Arh P; mnogi ljekari tvrde da se ne treba prežderavati.

Onaj ko ne može tući magarca tuče sedlo. – P; ironična opaska za osobu koja se iživljava nad onim koji je slabiji od njega.

Onaj ko te se boji kad si prisutan, mrzi te kad si odsutan. – Arh. P; neki ljudi ogovaraju one koji nisu prisutni u društvu, a naročito one kojima ništa ne mogu jer ih se boje.

Onaj ko traži prijatelja bez mana neće naći nikakvog. – Arh. P Sefarda koja podsjeća na to da svi ljudi imaju mane i da je besmisleno tražiti nekoga bez mana.

Onaj koji ne može biti dobar primjer on može uvijek biti upozoravajući primjer. – Arh. P; oni koji ne mogu biti dobar primjer mogu služiti kao primjer kakav ne treba biti.

Onaj kome povjeriš svoju tajnu postaje gospodar tvoje slobode. – P; opominje da se dobro pazi kome se povjeravaju tajne.

Onaj mi je brat koji mi je dobru rad. – Arh. P sa Sandžaka; ko ti misli dobro on ti je kao brat.

Onako živi da i poslije možeš živjeti. – Arh. P sa Sandžaka; savjet za častan život čovjeka čija će se djela pamtiti i poslije smrti i time mu produžiti život.

O neprijatelju ne govori zlo, nego misli. – P; opominje da ni o kome ne treba loše govoriti jer i neprijatelj, ako dođe do pomirenja, može postati prijatelj.

Oni koji se penju stepenicama uspjeha nikad se ne žale da su ostali bez daha. – P; čovjek koji je uspješan u životu ne žali sve one napore koje je prošao na svom putu do cilja.

Oni koji znaju govoriti govore kratko. – Arh. P; favorizira kratak način izražavanja.

On ima svoje „mi“. – P; odnosi se na onoga koji nema svoj stav, već uvijek postupa po volji drugih kako bi se dodvorio okolini.

Oni su na per tu. – P; ako dvije osobe jedna drugoj govori ti, znači da se poznaju, one su na ti, od lat. per – za, tu – ti. Tikaju se.

On je i u šejtanskim svatovima bio. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za vrlo snalažljivu i zlu osobu.

On je na have. – P; znači da je neko isto što i zrak, u njemu nema ništa. Tur. hava – zrak.

On je na ”vi” sa… – P; odnosi se na treću osobu, koja se slabo razumije u ono o čemu dvojica razgovaraju, npr. ako neko ne voli i ne čita knjige, može se reći: On je na vi s knjigom.

On je njegova škola. – P; kada ko postupa slično osobi o kojoj se prije toga govorilo, onda se za njega kaže da pripada njegovoj školi ponašanja.

On je ohave. – P; ima isto značenje kao: On je na have, prvotno se govorilo On je od have, ali je u žargonu sažeto na skraćenicu (On je) o(d) have.

On je talašika. – P; kaže za onoga koji je neznalica i bezvrijedan. Tur. talašika – strugotina, piljevina koja ostane poslije piljenja drva.

Ono su plemeniti ljudi koji u muci trpe, a u slobodi miruju. – P; ilustrira ljudske karaktere u odnosu na vlast.

Onoliko čovjek valja koliko i kako uradi. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek se cijeni po onome koliko i kako radi svoj posao.

Onoliko znamo koliko pameti imamo. – P; konstatacija da se katkad čovjek treba pomiriti sa svojim (ne)znanjem.

Onome ko zna čekati vrijeme otvara vrata. – P; sugerira da čovjek u čekanju treba znati iskoristiti povoljan trenutak.

Onome ko zna čekati vremenom sve dolazi. – P; ističe važnost strpljenja; Dženet je...

Onome koji ide put se skraćuje. – P; naglašava da je bitno ne odustajati od obavljanja posla i put do završetka će stalno biti kraći.

On se samo jednom napio (sve ostalo vrijeme samo se popravlja). – P; komentar na život nekog pijanca. „Popravljanje“ je sinonim za jutarnje pijenje kako bi se ”razbio” mahmurluk.

On ti je u svakoj čorbi mirođija. – Arh. P; kaže se za one koji se svuda upliću i nameću; Svakom loncu poklopac.

Oparen pas i kiše se boji. – Arh. P sa Sandžaka; kad se ko opeče o šta, dobro pazi da mu se to ponovo ne dogodi.

Opasala se jezikom k(a)o kuja repom. – Arh. P; komentar za ženu koja ogovara.

Opasniji je postao mrtav nego kad je bio živ. – P; novinarski komentar za osobu koju je režim ubio i čija je smrt izazvala ogromnu buru negodovanja javnosti. Tako se govorilo za revolucionara Ernesta Che Guevaru kad su ga Amerikanci ubili.

Opijum za narod. – P svako sredstvo koje na pojedince ili na mase djeluje kao droga; sve ono što udaljava narod od egzistencijalnih i suštinskih problema, što ga čini neaktivnim da popravi svoju lošu životnu situaciju. P; je deviza Karla Marxa i odnosi se prvenstveno na religiju, ali se može dodati da su npr. i sport i šou biznis također o. z. n.

Opipava puls. – P označava izviđanje situacije, vješto ispitivanje šta neko misli ili osjeća. Lat. pulsus – udarac.

Opjegavila je, rodit će žensko. – P; praznovjerica: trudnica koja je dobila pjege po licu, koja se na neki način proružnjala, roditi kćerku, a ne sina.

Opr(a)o ruke od svega. – P; kaže se kada se neko izvuče iz nekog posla koji nije bio baš pošten, a aludira se na riječi guvernera Judeje, Poncija Pilata kada je Hebrejima predao Isusa Krista da mu sude.

Oprezan je onaj ko prije grmljavine opere kosu šamponom od koprive. – Duhovita P; treba na vrijeme uraditi ono što je potrebno kako bi bilo gotovo u zakazanom roku.

Opreznost je majka mudrosti – nije tačno, jer da je bila oprezna ne bi bila majka. – Duhovita P; opreznost se ovdje poredi s neiskusnom djevojkom koja je zanijela.

O prohinoj žetvi. – P; kaže se za ono što se nikad neće dogoditi, jer proha se ne žanje, nego kosi; Kad na vrbi...

Oprosti prijatelju, ali obavezno zapamti ime šupka! – P; savjet kako postupiti poslije konfliktne situacije.

Oprostiti da, zaboraviti nikada. – P Sefarda; deviza poslije holokausta u II svjetskom ratu; česta je kod onih ljudi koji mogu preći preko učinjenoga zla i nastaviti živjeti sa dojučerašnjim neprijateljem.

Opruži se koliko se možeš pokriti. – P; savjet da čovjek radi kakav posao u skladu sa svojim mogućnostima, jer ako je: Zinula mu guzica to može biti prevelik zalogaj, a onda se posao ne može dobro završiti.

Opruži se onoliko koliki ti je guber. – Arh. P; ima isto značenje kao i: Pokrij se dokle ti guber doseže i Pružaj se prema guberu.

Opružio se koliko je dug i širok. – P; odnosi se na osobu koja je pala svom dužinom.

Optimist je loše informirani pesimist. – P; ističe da optimistična osoba nema prave spoznaje; Pesimista je dobro...

Orao se uvijek u visine vije. – Arh. P sa Sandžaka; uzvišenom čovjeku doliči da stremi velikim idealima.

Orilo-gorilo. – P; igra riječi: kaže se kad je kome svejedno šta se dešava: ili se razliježe (hori) pjesma ili gori kuća – sve je svejedno.

Orla uči letjeti. – Arh. P sa Sandžaka; komentar na bespotreban posao.

Orlovi najradije sami lete. – Arh. P sa Sandžaka; veliki duhovi najčešće su samotnjaci.

Ortačkoj kobili rebra se broje. – Arh. P sa Sandžaka; zavist i ljubomora među ortacima vrlo su česte pojave.

Oruđe u tuđim rukama. – P; odnosi se na onoga kojim drugi manipuliraju; Moneta za...

Osam braće, jedne gaće. – P; ističe slabo imovno stanje u domu ili neke grupe ljudi.

Osamdeset i osam ruža za druga Tita. – P odnosi se na masovno sađenje ruža po gradovima u periodu bolesti J. B. Tita, od januara do maja 1980.

O sebi se zabavio(!). – P; kaže se za onoga koji ima problema, za onoga ko tako djeluje jer ga ne zanima okolina, ali ako se uzviken tad je to kletva, da onaj o kome je riječ doživi da se više ne brine ni za koga nego za se i svoje tegobe; Sam se o sebi zabavio.

Osevapio si se. – P kaže se onome koji je učinio vrlo dobro djelo. Uhvatio sevap Tur. sevap – dobro djelo.

O sitnim lopovima se priča, a o velikim se ne smije. – P; u narodu se prepričavaju tuđi lopovluci, ali se o velikim lopovima, među kojima ima i političara, govori suzdržano, polušapatom.

Osjeća se k(a)o riba na suhom. – Arh. P; situacija u kojoj se ko ne osjeća nimalo lijepo; vidi sljedeće:

Osjećam se k(a)o beg (mali bog). – Kaže onaj koji uživa u čemu, ovom P; izražava svoje duševno raspoloženje.

Osjećam se k(a)o iscijeđen limun. – P kaže za sebe onaj koji ima simptome neke bolesti koja iscrpljuje (gripa) ili ko je previše umoran.

Osjetljiv k(a)o stara junferica (usidjelica). – P; odnosi se na osobe koje se vrlo brzo usplahire, uznemire, koje su uvredljive. Njem. Jungfrau – djevica. Srce (mu) blizu guzice.

O smrti majke pričaj s onim koji je bez majke. – Arh. P; onoga kome se desila neka nevolja najbolje može razumjeti onaj koji je i sam slično doživio.

Osokolio ga. – Arh. P znači da je ko koga ohrabrio, potaknuo, učinio da se osjeća poput sokola koji želi uzletjeti.

Osta bula pod pečom i kolači pod pekom. – P; govori o situaciji kada se stanje ne mijenja iako su se izmijenile mnoge okolnosti u odnosu na ranije vrijeme. Tur. peča – crna koprena kojom muslimanke pokrivaju lice, a arh. peka je sač; Sjah(a)o Kurta da uzjaše Murta.

Osta k(a)o ćuprija u Višegradu. – P; komentar na nešto što je postignuto teškom mukom. Po legendi riječni demoni su svaku noć razgrađivali ono što je danju građeno na višegradskoj ćupriji, ali se jedan neimar dosjeti pa sa sjekirom noću siđe pod direke uz vodu i kad demon naiđe neimar ga sasiječe, te onda uspješno izgradiše ćupriju.

Ost(a)o bez teksta (podteksta). – P; odnosi se na onoga koji se zapanjio od iznenađenja čuvši ili vidjevši ono što nije očekivao. Ako je ko ostao bez podteksta, riječ je o ironičnom komentaru na čije vrlo nejasno izlaganje.

Ost(a)o k(a)o popišan. – P; komentar na čije psihičko stanje uzrokovano nepredvidivim razvojem situacije, najčešće je riječ o prevari od bliske osobe. Ostao sam k(a)o posran.

Ost(a)o kratkih rukava. – P koristi se kada ko ostane bez očekivane dobiti, kad bude izigran.

Ost(a)o mufliz (mufljuz). – P; odnosi se na onoga koji je doživio poslovni neuspjeh i ostao bez novaca, koji je materijalno propao. Tur. mufliz – bankrot.

Ost(a)o u ciganima. – P kada u nekoj igri ko ne postigne ni pola zgoditaka od onoliko koliko je postigao pobjednik, onda se ovako kaže, a ako ne osvoji ni četvrtinu tada se kaže da je ostao u ”malim” ciganima. Npr. u stonom tenisu: 21:9 – onaj koji ima samo 9 je u ”ciganima”, 21:5 – onaj koji samo 5 je u ”malim ciganima”. Cigan je pogrdno ime za Rome.

Ostario, а pameti ne stekao. – Arh. P; komentar za stariju glupu osobu.

Ostarismo i osijedismo, ne vidjesmo ni Ćabe ni Medine. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se kao komentar za izgubljeno vrijeme i propuštene šanse u životu.

O starosti, hrđavo oružje; žao mrijeti, a mučno živjeti. – Arh. P; ilustrira težinu starosti; iako na izmaku svojih snaga, čovjek još uvijek želi živjeti.

Ostatak ostataka. – P kaže se za neku zemlju koja je skoro sasvim raspačana od susjednih većih država. Npr. tako se govorilo za Hrvatsku u 17. stoljeću. Na lat. reliquiae reliquiarum.

Ostavio me k(a)o govno na ledini. – P kaže onaj koji je ostavljen da se sam snalazi u nekoj situaciji, prepušten sam sebi.

Osušio se k(a)o ciganski svetac (u odžaku) – P; odnosi se na čovjeka koji je smršavio poput ciganskog ceribaše (kralja) kojeg su po priči Cigani sušili u odžaku u želji da i oni imaju svoga sveca.

Osušio se od pasjaluka. – P kaže se za onoga koji je Teškog karaktera, koji sekira druge, a koga ujedno izgriza njegova zloba; Crkla zmija od vlastitog otrova.

Osveta je jelo koje se poslužuje hladno. – P; osvetu ne treba vršiti u afektu, nego hladne glave i kada se najmanje očekuje.

Osvetnici iz krvi niču. – Arh. P sa Sandžaka; ako je prosuta krv, tad je osveta još odlučnija.

Oša(j)cov(a)o je. – P; koristi se kada ko zapazi ili procijeni koga ili šta, ili kad ko koga odmjerava. Njem. schätzen – ocjenjivati; npr. Ošacov(a)o je; Od glave do pete.

Ošardači po Bardači, ošini po prašini. – Šaljiva P; govore je u raspoloženju Krajišnici; Bardača je poznato izletište kod Srpca.

O'š, ne'š, dupe ti otpozadi. – Romska P; neke stvari su nepromjenjive.

Oštar na jeziku. – P; onaj koji je Bez dlake na jeziku, čiji jezik ”siječe”, koji govori direktno i bez okolišanja.

Oštar na peru. – P; odnosi se na onoga koji je veoma kritičan, kategoričan u svojim napisima.

Oštri nožić pred Božić. – Arh. P; kaže da neko kasno počinje raditi neki posao. Ne šije se ma(h)rama…

Oštrokondže se ne diraju. – P; tvrdi da oštrokondže jedna drugu ne ogovaraju. Tur. oštrokondža – svadljiva žena. Vrana vrani...

Otac domovine (nacije). – P odnosi na izuzetno važnu ličnost iz političkog života jedne nacije. Odgovara lat. Pater patriae. Prvi put se to u historiji odnosilo na rimskog senatora Marka Tulija Cicerona.

Otac – kolac – P; naglašava neosjećajnost očinstva u odnosu na majčinstvo. Odgovara lat. Pater semper incertus. Mater semper certa. Jedna je majka...

Otac mu se u grobu prevrće. – P; kaže se kad sin postupa suprotno principima oca koji je mrtav; Okreće (prevrće) se u grobu.

Oteglo se k(a)o gladna godina. – P; kaže se za ono što se dugo traje, što se veoma odužilo; Plače k(a)o gladna...

Oteta blaga nestanu bez traga. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao sljedeća P:

Oteto prokleto. – P; napominje da ono što je nezakonito stečeno ne donosi sreću svome vlasniku: Oteta blaga nestanu bez traga.

Othranila ih sa svojih deset prsta. – P; odnosi se na samohranu majku koja je samo svojim vlastitim, često tegobnim radom, podigla djecu do osamostaljenja.

Othranio guju (zmiju) u njedrima. – P; naglašava da je neko odgojio onoga ko mu je uzvratio nezahvalnošću, katkad čak i neprijateljstvom. Odgovara lat. Viperam sub ala nutricare.

Otići će mu jaja na pazar. – P; pretpostavka da će ko stradati, da više neće biti isti kao prije.

Otiš(a)o (je) u kurac (pičku/pizdu materinu). – P kaže se za onoga koji je propao, upropašten, a ako je riječ o predmetu znači da se pokvario: Možeš ga halaliti.

Otiš(a)o Bogu na istinu (pravdu, račun, viđenje). – Arh P; kaže se za vjernika koji je umro.

Otiš(a)o do Istanbula po kašiku riže. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Va a Stambol por una kučra de aroz, kaže se kad ko uloži pretjeran napor za mali cilj.

Otiš(a)o pod led. – P je komentar kad je neko smrtno stradao.

Otiš(a)o trbuhom za kruhom. – P; kaže se za onoga koji je napustio zemlju u kojoj je rođen i nastanio se u drugoj zemlji, najčešće iz ekonomskih razloga.

Otiš(a)o u aut. – P; kaže se kad ko izađe iz svog normalnog stanja, ponaša se neuobičajeno. Engl. out – van.

Otiš(a)o u crveno. – P; odnosi se na osobu koja svjesno diže sa svog tekućeg računa više novca nego što ga stvarno ima. Poređenje je nastalo na osnovu asocijacije na prekršaj koji učini vozač kad prođe pored semafora na kojem gori crveno svjetlo.

Otiš(a)o u sto đavola. – P; kaže se kada se nešto definitivno pokvari, kada ko postane sasvim drugačiji nego što je bio.

Otišla mu firma na bubanj. – P; znači da je firma doživjela materijalnu propast, da je vlasnik bankrotirao i da je prinuđen spašavati se licitiranom prodajom firme. U doba Osmanskog carstva aukciju su oglašavali telali udarajući u bubanj kako bi skrenuli pažnju ljudima u čaršiji na ono što se prodaje.

Otišla mu majka na pazar. – P; kaže se kad ko kome opsuje mater.

Otišla niz mahalu. – P; kaže se za osobu koja je čula neku vijest i otišla da je proširi u mahali, mahaluša.

Otišlo u staro gvožđe. – P; kaže se za šta što je odbačeno kao neupotrebljivo.

Otišlo k(a)o na vreo sač. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i prethodna. Tur. sač – poklopac (obično gvozdeni) pod kojim se peče kruh, meso, pita.

Otišlo sve u helać. – Arh. P znači da je sve upropašteno, stradalo. Tur. helać – propast, uništenje, nesreća.

Otjerao / Oćero ga (prije vremena) u grob. – P; kaže se za onoga koji svojim ponašanjem (in)direktno uzrokuje ili ubrza čiju smrt.

Otkad je gavran crn (prasetu uvrnut rep). – P; koristi se da se iskaže da je šta oduvijek isto.

Otkad se to zove kafa? – P; šaljiv komentar na izjavu ženske osobe da je bila na kafi u stanu svoga momka, jer je očito da su se našli da bi vodili ljubav, a ne da bi samo pili kafu.

Otkako je svijeta i vijeka. – P; koristi se kada se želi reći da je šta oduvijek općepoznato: Otkad je gavran crn.

Otkida od (svojih) usta. – P; kaže se za onoga koji štedi za nekoga ili zbog nečega.

Otkrio Ameriku. – P; kaže se za onoga koji misli da je otkrio nešto novo i značajno, a ustvari ponavlja već poznato: Dobro jutro, Kolumbo!

Otkrio karte. – P; kaže se kada ko u razgovoru bez okolišanja i otvoreno kaže istinu.

Otkrio toplu vodu. – P; komentar na čiju naivnost, kada ko misli da je otkrio nešto novo, a ustvari ponavlja već poznato; Dobro jutro, Kolumbo!

Otkud sam se nadao da me sunce ogrije, otuda me led bije. – Arh. P; izreka razočarane osobe koju je iznevjerio onaj od koga to nije očekivala.

Otkud softi groš kad ni džepa nema. – Arh. P sa Sandžaka; ilustracija čije besparice. Tur. softa – učenik medrese.

Otkud ti u pola tri? – P; šaljivo pitanje onome ko je slučajno došao iako se njegov dolazak nije očekivao. Zapitani se često zbuni jer zna da vrijeme koje je spomenuto nije tačno.

Otkupio sestru. – P; označava arh. običaj koji je vezan za „krivu“ mladenku. Kada se „kriva“ mladenka otkrije, mladin brat ode po sestru i dovede je pred mladoženju, ali prije nego što mu je preda traži od njega novac. Ovo je ostatak običaja kada su se nevjeste prodavale.

Otrov za žene – P; odnosi se na muškarce koju su na glasu kao veliki zavodnici.

О trudu žito rodi, а о muci grozdovi vise. – Arh. P; teški i mukotrpni poslovi donose plodove. Maslina je majka…

Otupio mu oštricu. – P; koristi se kada u razgovoru ko pobije tuđe argumente svojim dokazima, dakle suparnički argumenti nisu više djelotvorni.

О Turčine, za nevolju kume! А ti, vlaše, silom pobratime. – Arh. P; ovako su u tursko doba u Bosni govorili pravoslavci i muslimani jedni drugima kad su se silom prilika morali udružiti, sprijateljiti ili čak okumiti.

Otvarao mu knjigu. – P; kaže se za onoga koji je išao kod hodže da mu dadne savjet. Neke hodže se bave islamskom astrologijom i vrlo dobro znaju izreći prošlost, a i budućnost. Ovo proricanje je povezano s hodžinim zapisom, jer poslije astrološke dijagnoze dolazi hodžin zapis kao terapija.

Otvoren ti (je) dućan (radnja). – Šaljiva P; koristi se kad ko uoči da je kome otvoren šlic na hlačama.

Otvoreno pismo. – P; pismo upućeno nekome javno, koje se objavljuje putem sredstava javnih komunikacija kako bi njegov sadržaj bio dostupan širokoj publici. Ovo je katkad početak novinarske polemike. Lat. Littarae patents.

Otvori četvere oči. – Arh. P; savjet kome da bude vrlo oprezan u pogledu čega, da dobro pripazi.

Otvori prozor (vrata) da izađe ova glupost. – P; koristi se kada ko izgovori neku glupost, a upućena je onome ko je nastupio glupo ili onome ko je svjedok te gluposti.

Otvori prozor za dušu. – P; kaže se u trenutku čije smrti. Smatra se da prozor treba biti otvoren kako bi duša umrlog lakše izašla iz sobe i otišla u nebo.

Otvori se, zemljo! – P; vapaj onoga kome ništa ne ide od ruke, koga je zadesila nesreća, ili ko se zbog čega jako zastidio.

Otvorila mu se dizna. – P; kaže se za onoga ko pije i ide za tim da se što prije napije. Njem. Düsa – ventilska cijev kroz koju prolazi tečnost.

Otvorila mu se knjiga. – P; ima dva tumačenja: 1. kaže se za onoga koji je išao hodži i on je Otvarao (mu) knjigu, misli se da je osoba našla odgovor na svoje probleme kada se knjiga otvorila; 2. ljudi katkad čine samoinicijativno sljedeće: kada imaju neki problem, onda sami, nasumice, otvaraju, rasklope neku knjigu do koje mnogo drže (Kur’an, Biblija, ili neki rječnik simbola) očekujući da će u njoj naći odgovor i objašnjenje za svoje probleme.

Otvorio karte. – P se kaže za onog tko nešto priznao, kao što igrač pokaže u nekim kartaškim igrama svoje adute.

Otvorio mi je srce (dušu). – P; kaže se za onoga koji kome iskreno povjeri svoje osjećaje, misli. Šta ti leži na…

O ukusima ne treba (vrijedi) raspravljati. – P; komentar da je besmisleno raspravljati o ukusu jer je osjećaj i sposobnost razlikovanja lijepog od ružnog (ponašanja, izgleda…) individualan. P je prijevod Fasilijeve s lat. De gustibus non est disputandum.

Ovaj bi se trebao sahraniti potrbuške. – Ironičan komentar na utjecajnu osobu kojoj se poltroni uvlače; Uvlači mu se u guzicu.

Ovaj je kišna glista, kakav je onaj udav. – Šaljiva P; kaže se kada ko ”davi” svojom pričom, ali ipak nije toliko naporan kao neko drugi, koji je veći ”davitelj”.

Ovaj kruh s ovim sirom. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Este pan para este kezo. Kaže se kad se objašnjava šta s čim ide.

Ovaris(a)o je. – P; znači: shvatio je. Tur. variš – brzo shvatiti, pa se zna pitati: Variš li ti to?

Ovca bleji, zalogaj gubi! – Arh. P sa Sandžaka; opominje djecu da ne pričaju pri objedu jer će drugi pojesti sve.

Ovca je vučije štene dojila i uzgojila; kad je poraslo, izjelo je ovcu. – Arh. P; komentar na nezahvalnost osobe kojoj se pomoglo.

Ovce pasu pod ručnom. – Duhovita P; ilustrira veliku strminu.

Оvčiје runcе, а vučiје srce. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za osobu koja izgleda vrlo pitomo, ali je ujedno i vrlo hrabra.

Ovo je prvi dan ostatka tvog života. – Arh. filozofska P; svaki dan je prvi dan ostatka naših života. Drugim riječima: treba kvalitetno i konstruktivno iskoristiti život.

O zemljo Arabijo (Indijo)! – P; uzvik negodovanja, katkad i čuđenja, u smislu: Zemljo Arabijo (Indijo), u tebi su moguća razna čuda, ali nisam vjerovao da se to može desiti i ovdje, kod nas!

OZNA sve dozna. – Ironična rimovana P iz perioda socijalizma u BiH koja se odnosi na „Odjeljenje za zaštitu naroda”, a zapravo obavještajnu, špijunsku mrežu blisku Kontraobavještajnoj službi JNA (KOS), koja je uhodila sve neprijatelje i „neprijatelje” socijalizma. UDBA je naša sudba.

Oženi se pa ćeš vidjeti, i dogodine ćemo se ispričati. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Kazati i veras al anjo mi lo diras. Prijateljsko podsjećanje onome koji se želi oženiti da će za godinu dana vidjeti kako mu je u braku.

Oženi mladu, prije ćeš ostarjeti. – P; opomena muškarcima koji su u godinama. Ako se ožene s djevojkom koja je u punoj snazi, ona će ga „iscijediti” svojim tjelesnim i duhovnim zahtjevima, što ne mora biti pravilo.

Oženio se pod vrbom. – P; narod ne drži do kvaliteta vrbina drveta, a sama P znači da dvoje žive nevjenčano.

Ožiljak na duši. – P; označava psihološku traumu, trag nekog teškog životnog iskustva, često se koristi u formi: Nosi ožiljak na duši.

Piaty · Post by **Piaty** » 04/11/2022 20:41

Benjaminsky wrote: ↑04/11/2022 14:52 Za one koji budu tražili drugo izdanje "Bosanske sehare" u bibliotekama ili knjižarama, ono izgleda ovako:

Hvala.

Sutra sam frei vazdan pa je potražim.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 05/11/2022 06:25

P

Pade Bosna k(a)o zrela jabuka u sultanovo krilo. – P iz 15. stoljeća; ilustrira bosansku sudbinu i povijest. Politička situacija u Bosni u to vrijeme išla je naruku Osmanlijama: nedostatak kraljevog autoriteta, svađe visokog plemstva i nezainteresiranost kršćanske Evrope za Bosnu prethodili su 1463. godine dolasku osmanske vlasti, tako da je Bosna lako, kao zrela jabuka s drveta, bila osvojena od sultana Mehmeda II Fatiha. Bosna šaptom pade.

Pade Pliva u Vrbas i izgubi svoj glas. – P; govori o udruživanju većih s manjima, a tada se ne čuje glas manjih.

Pala muha na medvj(đ)eda. – P; je komentar na čiji neuspio pokušaj, kao što ni muha medvjedu ne može ništa učiniti.

Pali svijeću i Bogu i vragu. – P; odnosi na onoga koji ne zna kome prije da udovolji, da se dodvori.

Palo drvo, gotovo klada. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za završen posao ili za osobu koja je ostarjela.

Pamet je starija od knjige. – Arh. P sa Sandžaka; favoriziranje iskustva u odnosu na zvanični naučni pristup.

Pamet (nipošto) nije skupa. – P; naglašava važnost učenja, a komentar je za glupe postupke. Potrebno je učiti, čak i platiti učenje novcem i vremenom, kako bi se moglo pametno postupati u životu.

Pamet u glavu (guzicu uza zid). – P; vrlo čest savjet, s dodatkom u zagradi je korisna šaljiva uputa mladima da dobro razmisle prije nego što urade šta.

Pamet u glavu, štap u šaku. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da čovjek treba biti koncentriran kad prilazi poslu.

Pametan čovjek ne samo da ne govori gluposti nego ih i ne sluša. – P; komentira stav inteligentnih ljudi prema glupostima.

Pametan čovjek nikad neće reći da sve zna. – P; ističe kako mudri ljudi ne potenciraju svoje znanje.

Pametan jede da bi živio, a budala živi da bi jeo. – Arh. P; ističe razliku između ljudi u pogledu jela i odnosa prema njemu.

Pametan misli šta govori, a budala (lud) govori šta misli. – Arh. P; naglašava odnos između onoga što misle i govore pametan i budala.

Pametan nije na vlasti. – P; ističe da onaj ko je dovoljno mudar neće se aktivno baviti politikom, tj. sudjelovati u vlasti.

Pametan polako ide, a brzo dođe. – Arh. P; važnije ja staloženost nego brzina.

Pametan se mijenja, a budala uvijek ostaje budala. – P; čovjek uči, postaje iskusniji i samim tim pametniji, a budala nema tu mogućnost.

Pametan se uči na tuđim greškama, a budala na svojim. – Arh. P; savjet da čovjek treba učiti iz tuđeg iskustva.

Pametni ljudi sebe prilagođavaju svijetu, a glupi svijet prilagođavaju sebi. – P; poredi ljudske naravi u odnosu na svijet.

Pametni žive od glupih, a glupi od rada. – Ironična P koja opravdava iskorištavanje ljudi.

Pametnije je jutro od večeri. – P; sugerira da ne treba žuriti s odlukom; Sabah je... i; Zorom ptice...

Pametniji je kada šuti. – P kaže se za onoga koji je po prirodi glup, ali se to ne vidi dok ne progovori.

Pametniji ne popušta. – P; verzija naredne P, koja ističe da pametan ne treba popustiti budali.

Pametniji popušta. – P; savjet da ne treba biti tvrdoglav. Odgovara Ovidijevim na lat. Cedendo victor abibis i: Cede repugnanti: cedendo victor abibis. Ne može pametniji...

Pametnoga neće dva puta iz iste rupe ugristi zmija. – P; parafrazirani hadis koji je ušao u stalnu upotrebu: čovjek ne smije dozvoliti da strada dva puta na isti način od istoga zla. Zmija iz iste rupe...

Pametnom insanu dovoljan je išaret. – Arh. P sa Sandžaka; pametnom je dovoljno dati neki znak, pokazati kakvu gestu, pa da shvati o čemu se radi. Išaretom govori. Tur. išaret – gesta (pokret rukom, glavom) i mimika (izgled lica, očiju).

Pametnom je i jedna(om) dovoljno. – P; pametnoj osobi dovoljno je jednom nešto reći da shvati ili, ako pogriješi, da ne ponovi grešku. Odgovara lat. Dictum sapienti sat est., Qui potest capere, capiat i Terencijevoj Sapienti sat.

Pametnome ne treba savjet, a budali ćeš ga uzalud davati. – Arh. P; sugerira da nikome ne treba davati savjete: budala ih neće poslušati, a pametnom ne trebaju jer je i sam inteligentan, oštrouman, pronicljiv.

Pamti pa vrati. – P; sugerira da svakome treba vratiti istom mjerom.

Pamtim i bolja vremena (bolje dane). – P; pesimističan odgovor na pitanje upućeno kome o tome kako je, a njemu u životu baš i ne ide najbolje. Ovaj odgovor će najčešće biti povod za daljnji razgovor.

Panj za loženje. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Čutuk di banju, a odnosi se na onoga ko je glup.

Pao s čivije. – P kaže se za onoga koji je umro; u pren. značenju izraz čivija se upotrebljava za utjecajnog čovjeka, moćnika.

Pao u sevdah k(a)o zec u djetelinu. – Šaljiva P; kad se ko zaljubi, raznježi se i puno priča o voljenoj osobi, to ljude podsjeća na zeca koji je presretan kad se nađe u djetelini.

Papagajsko pamćenje. – P; ponavljanje napamet naučenih tuđih riječi bez razumijevanja i kreativnog korištenja, nekritičko korištenje upamćenog materijala; dakle ne postoji ono što se u psihologiji zove transfer pamćenja.

Papanska raja. – P sirove, nekultivirane osobe, prostaci, primitivci, seljačine, oni koji se ne ponašaju kako im pristoji, oni koje Gradska raja ne prihvaća u svoje društvo zbog njihovog primitivnog ponašanja; oni su nosioci Seljačke politike i Bijelih čarapa. Seljački fazoni. Čaršijska raja.

Papanska šatrologija. – P označava Seljačku politiku, kada se ko pretvara s namjerom da prevari ili obmane, kada se ponaša licemjerno, dvolično, glumi, izigrava koga ili šta, hinjski postupa prema drugima. Šatrologija označava principe i način ponašanja, kao i govor Papanske raje. Tur. šatrondža – šahovska tabla, koja je u tur. jeziku sinonim za rešetke u zatvoru, a šatrovac je lopov, pokvarenjak, fukara; šatro + logos (grč. nauka) – pokvarenjačka praksa.

Papanski fazon. – P postupak koji učini ko iz Papanske raje, nešto što ne priliči gradskom mentalitetu, glup fazon.

Papir ne crveni. – P; komentar na loš napis u novinama ili na loše napisano književno djelo. Odgovara Ciceronovim na lat. Charta enim non erubescit i Epistula enim non erubescit.

Papir trpi sve. – P; ima isto značenje kao i prethodna.

Para bije gdje Đe ni zrno neće – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Para vrti gdje burgija neće.

Para i pameti čovjeku nikad dosta. – Arh. P; vječita želja ljudi za još više novca i pameti.

Para (je Mara, a Mara) je kurva. – P; ima slično značenje kao i Lova je Marta…

Para je velika namiguša. – Arh. P sa Sandžaka; ilustrira veliku zavodljivost novca želju da ga se ima.

Para kamen dubi. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Para vrti…

Para na paru ide. – P; onaj koji štedi imat će još više, ili: kad se vjenčaju dvoje iz imućnih porodica. Odgovara lat. Pecunia pecuniae accedit liberre. I vrag sere…

Para na paru, a fukara na fukaru. – P; vidi prethodnu P, govori o tome da se bogati druže s bogatima, a sirotinja sa sirotinjom. Tur. fukara – sirotinja, siromašni svijet; propalica, ološ.

Para na paru, uš na fukaru. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Bien kon bien, el sisko a la karvonera, a podrazumijeva da svako nađe svoj par.

Para na paru, uš na uš. – Arh. P; ističe da uvijek slično jedno s drugim ide.

Para oči nema. – P; savjet, upućuje na to da je novac ”slijep”, odnosno da mu je svejedno kod koga je, jer ljudi često čine nedopuštene radnje da bi se domogli para i pritom su slijepi za moralne principe.

Para vrti gdje Đe burgija neće. – P; ukazuje na veliku moć novca, odnosno na podmićivanje, jer se novcem može postići ono što ne može čime drugim. Tur. burgija – svrdlo, bušilica, pravi rupu, otvor da nešto može proći; ovdje novac pravi prostor za čiji ulaz ili prolazak. Odgovara Horacijevoj na lat. Et genus et virtus, nisi cum re, vilior alga est. Nоvаc plаninе prоbiја. Pаrа biје gdjе Đe ni zrnо nеćе.

Pare govore, a usta naprazno melju. – P; ističe moć uvjeravanja pomoću novca.

Pare i od mrtvoga živa načine. – P; duhovito oslikava blagotvornu moć novca.

Pare kad odlaze imaju stotinu nogu, a kad dolaze samo dvije. – Arh. P; vrlo lako i brzo se mogu potrošiti novci, ali ih je veoma teško zaraditi. Kad(a) odlazi novac…

Pare kvare ljude. – P starih ljudi da novac kvari čovjeka, pogotovo ako novca ima u većim količinama.

Pare ne kvare ljude nego budale. – P; mlađe generacije su korigirale P svojih očeva, jer novac ne može pokvariti ljude čvrstoga karaktera, a onaj ko je blesav s parama će biti još blesaviji.

Pare od mrtvog žive čine. – Arh. P; sugerira važnost novca. Odgovara Kvintilijanovoj na lat. Domina pecunia est.

Pare su zato da se broje. – P; kaže se prilikom davanja/primanja novca kako bi se provjerio iznos koji se daje/prima da bi se provjerila tačnost iznosa i da niko ne bi mogao reći da je prevaren.

Pare su zato da se troše. – P; kaže se škrtici ili onom ko se dvoumi da li da nešto kupi.

Pari oči. – P kaže se kada ko gleda ono što priželjkuje a ne može si to priuštiti.

Parica, moćna carica. – P; novcu se tepa i ističe da je novac jedan od najmoćnijih vladara.

Parola je snađi se. – P; odgovor na pitanje kako je kome uspjelo u čemu što je relativno

Partizani i Nijemci. – P naziv omiljene igre bosanske djece poslije II svjetskoga rata u kojoj su svi htjeli da budu partizani koji brane svoje narod, a niko nije želio da bude Nijemac – tj. neprijatelj i okupator. Kada su Nijemci postali turisti u ex-Jugoslaviji prešlo se na Kauboji i...

Pas bio (a)ko slag(a)o. – P; zakletva nakon dogovora. Laže k(a)o pas.

Pas i mačka zajedno spavaju. – P; kaže se kad je toliko hladno da se i ljuti neprijatelji zbliže.

Pas i na zvijezde laje. – Arh. P; podsjeća da zao čovjek i najboljeg čovjeka napada.

Pas koga hraniš čuva te, čovjek koga pomažeš ubija te. – P; ilustrira ljudsku nezahvalnost i pseću vjernost.

Pas koji laje mog(a)o bi i ujesti. – Parafraza donje P. Nikad se zapravo ne zna hoće li pas koji laje ugristi. Drugim riječima, treba biti uvijek na oprezu.

Pas koji laje ne ujeda. – P; odnosi se na onoga koji mnogo priča, ali ustvari nije opasan. Odgovara Kurcijevoj na lat. Canis timidus vehementius latrat quam mordet.

Pas koji se silom u lov goni, taj lova ne lovi. – Arh. P sa Sandžaka; opomena da nikoga ne treba siliti na ono što ne želi.

Pas na psa neće. – P; kaže se za beskarakterne ljude, koji se međusobno uvažavaju.

Pas ti se mesa najeo! – P; vrlo ružna kletva.

Pas(i)ja vrućina. – Arh. P; odnosi na julske vrućine, koje su u prosjeku najveće. P potječe iz starog Egipta jer su još Egipćani otkrili da se u julu najbolje vidi Sirijus, koji su oni zvali pasijom zvijezdom jer je ona najsjajnija zvijezda u sazviježđu Psa.

Pas(i)ji život. – P; podrazumijeva vrlo težak život, tešku životnu borbu. Međutim, ovo je relativno jer dok pas lutalica može imati vrlo težak život, pas koji ima gospodara može živjeti luksuzniji od nekih ljudi.

Pаs(i)јu grešku ovce plaćaju. – Arh. P; kad ko ne radi svoj posao kako treba, stradaju oni koji su ovisni o njemu, kao što vuk pojede ovce ako ih pas pažljivo ne čuva. Može se reći i: radnici plaćaju (ispaštaju) zbog grešaka direktora firme.

Pati se k(a)o đavo u plitkoj vodi. – P; kaže se kada ko teško živi. Osoba se poredi sa đavolom koji se našao u vodi, koja je po kršćanskoj mitologiji čist element, a to mu smeta.

Pauk po cvijeću bere jed, a pčela sakuplja med. – P; ističe raznolikost ljudskih afiniteta i potreba. Pčela...

Pauna gledaj, ali ne slušaj! – Arh. P sa Sandžaka; savjet da se koriste ljepše osobine od onoga koji ih ima (ali ima i loše; paun kao ptica ne pjeva, već kriči).

Pazi da na tuđu sjenu ne nagazi (stane). – P; odnosi se na osobu koja pazi da nikoga ne povrijedi. Porijeklo I je u arh. praznovjerici po kojoj se boje oni čija je sjena nagažena smatrajući da će im osoba koja im je stala na sjenu nanijeti zlo.

Pazi komšiju bolje (više) nego brata. – P; princip dobrosusjedskoga života.

Pazi Muho da ne bude suho. – Arh. P; ima isto značenje kao i Polako Muho…

Pazi, Slavko, metak! – P iz socrealističkog stripa „Mirko i Slavko“ kada Mirko ugleda metak i opominje Slavka da se skloni s putanje metka. Danas se kaže u šali kada ko koga opominje zbog čega. Hvala Mirko...

Pčela sa cvijeta pije med, a pauk jed. – Arh. P; komentar za različite karaktere i poglede na svijet, svako od života uzima ono što mu je svojstveno. Arh. jed – gorčina, otrov. Pčela... i Ne gledaj šta radi muha…

Pederska posla. – P; komentar na neprincipijelno ponašanje, od kojeg se svašta može očekivati; beskičmenjaštvo.

Pegla karticu. – P; odnosi se na onoga koji često koristi bankovnu karticu; a provlačenje kartice kroz bankomat se poredi s peglanjem.

Pegla mu (mozak) vijuge. – P komentar za onoga koji koga muči prigovaranjem, grdi ga, kori. Razvlači mu pamet.

Pe(j)gamber od čovjeka. – P; kaže se za čovjeka uzoritog u ponašanju, a ljudi znaju pretjerati u prikazivanju njegovog karaktera jer je nedolično ljude porediti s Božijim poslanicima.

Pepsi generacija. – P; generacija koja voli piti pepsi-kolu. Galofak generacija. Džins generacija.

Pere glavu magarcu. – Arh. P; ilustrira besmislen posao.

Pere ruke. – Arh. P; kaže se za onoga koji skida odgovornost za šta sa sebe, poput Poncija Pilata, koji je poslije suđenja Isusu Kristu oprao ruke od svoje odgovornosti jer nije našao nikakvu krivicu kod njega. Od Poncija do Pilata.

Peri ruke poslije bruke. – P; opomena onome ko je radio šta nemoralno prije započinjanja pristojnijeg posla. Npr. može se reći onome ko se vratio s partije karata i upravo se sprema da jede.

Pero može više učiniti i zla i dobra nego sablja. – P; ističe snagu pisane riječi. Jezik siječe...

Pesimist je dobro informirani optimist. – P; pesimist je onaj koji je obuzet pesimizmom, zloslutnik, sklon mračnom gledanju na život.

Pesimista je optimist s iskustvom. – P; komentar za onoga koji ima pesimističan pogled na svijet, prožet sumnjom beznadnošću, sumornošću.

Pet do dvan(a)est. – P; kaže se za situaciju koja ne trpi odgađanje, dakle nešto se mora obaviti hitno, hitnije je Minut do dvan(a)est.

Pet (deset, sto) jezika govori. – P; pohvala za vrlo ukusno jelo. U podtekstu P poređenje s čovjekom koji što više jezika govori više vrijedi.

Pet minuta slatko, cijeli život tatko. – Duhovita romska P; opomena da neki užici za sobom povlače dugoročne posljedice. Makedonski tatko – otac.

Pet prsta na jednoj ruci, pa nisu jednaki. – P; ističe nejednakost čega ili među ljudima. Nisu ni svi prsti isti.

Peta kolona. – P; označava izdajice u jednoj populaciji, one koji unutar svoje zemlje rade za interese neprijatelja; sintagma je nastala u španskom građanskom ratu kada je pomoću pete fašističke brigade koja je subverzivno djelovala u opsjednutom Madridu F. Franco sa svoje četiri brigade osvojio grad.

Peti točak (kotač) na kolima. – P; ilustrira nešto sasvim nepotrebno, baš poput petog točka na zaprežnim kolima.

Petrov križ – P; simbol najvećeg poniženja. Križ koji je okrenut naopačke, a nazvan je po apostolu Petru, koji je razapet s glavom prema dolje.

Pička je organ, a pizda je karakter(na) (osobina). – P; dio šale na račun treće osobe. Kad ko koga nazove pojmom ženskog spolnog organa, drugi, da bi se još više zezao na račun trećeg, kaže ovu P i time ga okarakterizira kao Pizda od čovjeka i Pizda u duši.

Pička mu došla glave. – P; komentar za onoga koji strada zbog ženske osobe, npr. ostavi porodicu, proćerda sve da bi joj udovoljio.

Pička mu materina! – P; ružna psovka upućena onome s kojim se onaj koji je izgovara, najblaže rečeno, ne slaže.

Pička nema zube. – P; kaže se u šali neiskusnom muškarcu da se ne mora bojati žena. P; je nastala zbog straha dječaka da spolni organ žene ima zube i da može odgristi ili otkinuti muški organ. Legenda kaže kako je nekada živjela opasna demonka u obliku „zubate vagine“ (lat. vagina dentata), sakrivene u vagini mladenke. Ta „zla zubata vagina“ prve bračne noći kastrirala je mladiće. Neke primitivne kulture gaje kult o „zubatoj vagini kako bi spriječile silovanja u svojim krugovima. U psihoanalizi to ima svoj odraz u strahu od kastracije kod dječaka u pubertetu.

Pičkin dim. – P; kaže se za ono što je kao napor, ideja ili nastojanje besmisleno, bespredmetno, isprazno.

Piće je cviće, al(i) da nije mahmurluka. – P; prvo se hvali piće, a zatim se dodaje da je mahmurluk taj koji kvari ugođaj doživljen s pićem.

Pij u guzicu, a ne u glavu! – P; opomena onome ko u pijanstvu postane arogantan i agresivan, dakle trebalo bi da malo više mezi, a ne da brzo pije kako bi se što prije napio.

P(i)jan k(a)o bačva. – P; odnosi se na onoga koji je izuzetno pijan; poredi se s bačvom, jer se u njoj nalazi alkoholno piće.

P(i)jan k(a)o čutura. – P; odnosi se na onoga ko je jako pijan; poredi se s pljosnatom bocom u kojoj se nosi piće (obično na putu). Tur. čutura – pljoska. Udarila ga čutura...

P(i)jan k(a)o ćuskija. – P; odnosi se na onoga koji je potpuno pijan; poredi se sa ćuskijom jer ona ima funkciju da pada i udara, a to je svojstveno i pijanom čovjeku.

P(i)jan k(a)o majka. – P; odnosi se vrlo pijanu osobu; poređenje nastalo na osnovu nekadašnjeg običaja da se alkohol daje trudnicama kako bi im se olakšao porod.

P(i)jan radi (govori) što trijezan misli. – Arh. P; pijana osoba će često uraditi ili govoriti o onome o čemu misli kad je trijezna. Što trijezan misli...

P(i)јаnа čovjeka i Bog čuva. – Arh. P; ima slično značenje kao i Bog čuva djecu i pijance.

P(i)jana glava ne nosi bajraka. – P; pijana osoba nije u stanju obavljati ozbiljan i častan zadatak. Tur. bajrak – zastava. (Kod nas se pogrešno izgovara pojam bajrak te se kaže barjak, pa je to već udomaćeno.)

P(i)јаnа žena, trijezan muž, gotova svađa. – Arh. P; okolnosti u kojima je svađa neizbježna. Međutim, nisam nigdje sreo obratno: Pijan muž, trijezna žena, gotova svađa.

P(i)jance, budale i malu djecu Bog čuva. – P; Bog čuva djecu...

P(i)јаnој mladi mili đеvеrоvi. – Arh. P; kritiziranje nevjeste; kao, kad se nevjesta napije, dragi su joj i djeveri.

P(i)јаnоm se i voz s puta uklanja. – Arh. P; komentar na sreću koja prati pijane osobe.

P(i)janom se skloni, pametnom pokloni. – P; sugerira da se izbjegava društvo pijanih ljudi a da se prikloni pametnima.

Pije mu dušu (krv) (na pamuk, na slamku). – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na teško mučenje koga.

Pije vino i rakiju, jaše konja adžamiju. – Arh. P; komentar za onoga koji nespreman i neiskusan radi neki posao. Tur. adžamija – neiskusan.

Pijem pivo, jebem sve živo; pijem gemišt, ne jebem ništ'. – P; komentar za muškarce kakvi su ljubavnici s obzirom na to šta piju. U narodu se smatra da je pivo stimulativno za seks, dok se za gemišt kaže da ga piju alkoholičari koji ne mogu imati seks. Jedem slatko…

Pijem vino, jebem sve fino. – Duhovita P; favorizira vino kao afrodizijak.

Pijesak u more sipa. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za onoga ko radi besmislen posao.

Piša uzvjetar. – P; komentar za onoga koji se opire kome ili čemu obično bez izgleda na uspjeh i na svoju štetu. I: pišanje...

Pišaj, manje ćeš plakati. – P; kaže se djetetu kad plače bez velikog razloga. Plači, manje ćeš pišati.

Pišaj pa se stišaj. – P; kaže se kome kao da je on malo dijete koje izražava nestrpljivost zato što mu se mokri; ponižavanje.

Piši propalo. – P; kaže se kada se uvidi da od čega nema ništa, da je šta nepovratno izgubljeno, da se šta izjalovilo. Halali ti to! i Slikaj se s tim.

Pišti k(a)o zmija (u procjepu). – P; kaže se kad ko govori u bijesu. Sikće k(a)o zmija...

Pita bez masti i čovjek bez vlasti ne vrijede ništa. – Arh. P sa Sandžaka; sve mora zadovoljiti određene uvjete.

Pitaj kovača kako se gvožđe kuje. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek se za savjet treba obratiti kompetentnoj osobi.

Pitaj svoga brata lažova. – P; kaže se onome koji laže i pritom poziva za svjedoka sebi sličnog lažova. Jedan šarov, drugi garov.

Pitajući i u Carigrad možeš stići. – P; ističe potrebu čestog propitivanja jer ono pomaže uvijek i u svemu. Ko pita.ne skita.

Pitali kadiju: Bojiš li se žene? – Ko se zla ne boji. – Arh. P; koja negativno karakterizira žensku narav.

Pitat će te starost gdje ti je bila mladost. – P; upozorenje mladima da pametno planiraju svoj život jer od toga zavisi budućnost i starost. Odgovara izreci italijanskog pjesnika F. Petrarke: Non frucifacat automno aror, quae ver non floruit. (Ne daje ujesen plodove drvo koje u proljeće nije cvjetalo.)

Piti il(i) ne piti? – P parafraza Hamletove dileme: ”Biti il' ne biti?” Katkad pijanci shvate da su prekardašili u opijanju i savjest im se probudi pa se nađu u dilemi da li nastaviti s ranijim životom ili prekinuti.

Piti kaf(hv)u bez cigare je k(a)o jebat(i) bez kurca. – Šaljiva P; naglašava da je za potpuni užitak u ispijanju kafe potrebna i cigareta.

Pitaš mrtvog hoće li u grob. – Arh. P; odgovor na bespotrebno pitanje (npr. kad neko pita gladnoga hoće li jesti) jer se odgovor podrazumijeva.

Pitino dijete. – Arh. P; ostatak tijesta od pite koje se dadne djetetu da ga ono „ispeče“.

Pivo i punica su najbolji kada su hladni. – Poslovična je netrpeljivost zetova prema punicama; pivo se pije hladno, a punica je hladna kad je mrtva. U punicu i sunce...

Pizda od čovjeka. – P; kaže se za osobu koja je veoma nekarakterna, koja se ponaša kao Kurva u duši.

Pizda u duši. – P; kaže se za osobu koji se ponaša licemjerno, koja je veoma nekarakterna, koja se ponaša kao Kurva u duši.

Pizdun jedan. – P; komentar za beskarakternog čovjeka, ali se kaže i za tešku naivčinu.

Pjesma nema sahibije. – Arh. P sa Sandžaka; naglašava da se pjesma ne može zabraniti jer njom niko ne može gospodariti. Tur. sahibija – gospodar, vlasnik.

Pjeva ašlamarke. – P; komentar za novokomponiranu pjevačicu, a njena pjesma se poredi s ašlamama, trešnjama koje najranije sazrijevaju od koštuničavog voća, i koje kratko traju. Tur. asilamak – kalemiti

Plač Majke Božije. – P; ilustrira veliku tugu po uzoru na Majku Božiju, koja oplakuje Isusa.

Plač u nesreći, puna nesreća. – P; sugerira da ne treba svoju nesreću činiti još većom pokazujući je drugima suzama.

Plače i kad crkne komšijska mačka. – P; komentar za emotivce, one kojima su emocije ili logika baza karaktera te kretanja i usmjeravanja u životu.

Plače k(a)o gladna (ljuta) godina. – P; kaže se kada neko mnogo, pretjerano plače. „Gladna godina“ je nerodna godina, teška i nesretna, nikad da prođe. Oteglo se k(a)o gladna...

Plači, manje ćeš pišati. – P; kaže se u šali onome koji bez osobitog razloga plače. Pišaj, manje ćeš plakati.

Plači na groblju, kod mene to ne pali. – P; budući je groblje mjesto gdje ljudi plaču, kaže se onome koji suzama nastoji postići svoj cilj jer nije uspio na drugi način.

Plaća lanjsko veselje. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da se može odgovarati za nešto i poslije dugo vremena. A može se odnositi i na ženu koja se uz muke porađa.

Plaća suhim zlatom. – P; kaže se za ono što je kome zbog čega vrlo vrijedno i ne gleda na to koliko košta. Npr. Otkako se razbolio ona mu kupuje lijekove i plaća ih suhim zlatom.

Plaća u naturi. – P; odnosi se na onoga koji umjesto novcem plaća robom. Često se kaže u ironičnom smislu kad žena nema mogućnosti da plati, pa onda je prinuđena da svojim tijelom plati.

Plakanje za mrtvima je pomalo i plakanje za svojom sudbinom. – P; podsjeća da onaj koji oplakuje umrlog žali i sebe jer ga čeka ista sudbina.

Plaši babu s tvrd kurac. – Romska P; ne može se prepasti koga čime do čega ta osoba ne drži.

Plaši mečku rešetom. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za smiješne i besmislene pokušaje.

Plašljiv k(a)o zec. – P; kaže se za osobu koja je vrlo plašljiva, strašljiva, kukavica.

Plati pa klati. – P; naglašava važnost plaćanja unaprijed bilo kakve usluge. Kol(i)ko para...

Platio glavom (životom). – P; kaže se za onoga ko je poginuo, ubijen, smrtno stradao, usmrćen.

Platio (je) ceh (danak). – P; kaže se kada ko pretrpi nužne loše posljedice čega, kada učini nužne ustupke čemu.

Platio (je) popašu. – P; odnosi se na onoga koji snosi bilo kakve posljedice, ko ispašta zbog čega. Arh. popaša – naknada koju je plaćao vlasnik stoke vlasniku livade za travu koju je stoka popasla.

Platio k(a)o vuk kožom. – Arh. P sa Sandžaka; komentar kad ko teško strada, kad mu se šta jako osveti.

Platio ušur. – P; odnosi se na plaćanje naturalne rente. Tur. ošur – dio brašna koji se daje mlinaru kao naknada za mljevenje žita.

Platit će mu guzica. – P; prijetnja da će neko stradati.

Plava koverta. – P; ima dva značenja: 1. simbol podmićivanja, ranije je bio običaj staviti novac u plavu kovertu i dati je onome koga treba podmititi; 2. sudski poziv. Npr. Nadrljao je, opet je dobio plavu kovertu.

Plava krv – P ranije se odnosila na aristokratiju, a danas se kaže uopće za onoga koji je plemenitog porijekla. Plava boja je kraljevska boja.

Plesat ćeš ti kako ja sviram! – P; prijetnja da će onaj koji ovo kaže biti u poziciji da naređuje onom kome je upućena i da će on morati raditi ono što se od njega zahtijeva.

Pleše na oštrici noža. – Arh. P; komentar za onoga koji je u opasnoj situaciji, ko balansira između dobra i zla.

Pleti kotac k(a)o i otac. – Savjet da mlađi treba da se uči od starijeg. Odgovara lat. A bove majori discit arare minor.

Pliva k(a)o riba na suhom. – P; odnosi se na onoga koji se ne snalazi u datoj situaciji. Kao riba...

Pliva k(a)o sjekira. – P; ironičan komentar za onoga koji ne zna plivati (sjekira tone u vodi). Potonuo k(a)o ćuskija.

Pliva u dugovima. – P; kaže se za onoga koji je sav u dugovima, koji je obuzet dugovima, a u podtekstu se poručuje da takav čovjek se može „ugušiti“ u dugovima.

Plivat će mu jaja (muda) u lavoru. – P; duhovit komentar za onoga koji se vratio kući od ljubavnice, a nastao je na osnovu šaljive anegdote u koju neki ljudi vjeruju: muž se vratio od ljubavnice i žena ga pita gdje je bio. On joj slaže da je bio u kafani. Nato mu žena predloži da skine gaće i da čučne nad lavor s vodom. Ako mu mošnice potonu znači da su pune, a ako budu plivale na površini vode znači da ih je ispraznio, tj. da laže, odnosno da je bio kod ljubavnice.

Pljune pa liže. – P; kaže se za onoga koji neoprezno, nesmotreno riječima napada, a onda se mora izvinjavati i povući svoje ranije tvrdnje. Prvo posere…

Pljuni me... – P; dio zakletve, npr. Pljuni me ako to ne učinim!, ovim se onaj koji nešto obećava svjesno ponižava i obavezuje da će učiniti ono što kani.

Pljun(u)o u dlanove (ruke, šake). – P; odnosi se na onoga koji se uhvatio posla (obično teškog i napornog). Nekad su ljudi vlažili ruke pljujući u dlanove kako ne bi odmah dobili žuljeve i uzimali lopatu ili kramp da rade.

Pljunuti otac. – P; kaže se za dijete koje je Slika i prilika svoga oca. U razgovoru se kaže ”pljunuti” za ono što je potpuno jednako, istovjetno, identično. Hakurčina k(a)o i otac.

Po besjedi (govoru) se čovjek poznaje. – P; upućuje na to da se čovjekovo obrazovanje poznaje po njegovom načinu izražavanja. Odgovara Senekinoj na lat. Imago animi serma est.

Po danu hasta, a noću k(a)o lasta. – P; komentar za osobe koje se preko dana prenemažu kad trebaju šta raditi, a uvečer su horni da idu u provod; često se odnosi na djecu.

Po jutru se dan poznaje. – P; ako posao dobro krene, znači da će cijeli posao biti dobar, i obratno, kao što se pretpostavlja da će dan biti lijep ako je i jutro lijepo.

Po kurjaku se janje ne šalje. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za nepoduzimanje adekvatnih mjera da bi se nešto postiglo.

Po kratkom postupku. – P; izraz za brzo djelovanje, koje zanemaruje neke formalne okolnosti i stremi samo što bržem cilju; odluke donesene p. k. p. nisu temeljite, ishitrene su, i mogu biti logički i pravno nevaljane. Prijeki sud.

Po mački posl(a)o džigericu. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Po kurjaku…

Po podočnjacima se noć poznaje. – Duhovita P; situacija se prepoznaje katkad po naizgled nevažnim detaljima.

Po suncu ti meni hodio. – P; kad se govori o kakvu zlu koje je zadesilo onoga koji se poredi ili dovodi u vezu s nekim drugim, u značenju: neka si živ i zdrav.

Po svili uvodi, а po trnju izvodi. – Arh. P sa Sandžaka; ilustracija diplomatske igre pri kojoj onaj koji želi nešto postići prima svoje goste uljudno, ali ih ispraća, npr. s ultimatumom.

Po trnju do zvijezda. – Arh. P; težak je put do uspjeha. P je zapravo prijevod Senekine na lat. Per aspera ad astra. Od trnja do...

Po zveku se vrijeme pozna. – Arh. P sa Sandžaka; u staro doba ljudi su po padu na zemlju nekog predmeta znali koliko je otoplilo, npr. ako je hladna, smrznuta zemlja, zvek (odjek pada) drugačiji je nego kad je zemlja toplija.

Pobjeda ima stotinu očeva, a poraz je siroče. – Arh. P; svi se vole hvaliti da su zaslužni za pobjedu, a kad dođe do poraza niko ne želi biti odgovoran.

Pobjeg(a)o grobaru s lopate. – P; kaže se ironično za onoga koji izgleda kao da je izbjegao smrt ili koji je vrlo star, ali se ne da smrti.

Pobjeg(a)o vragu iz torbe. – Arh. P; obično se kaže za vragolastu djecu, vragolane.

Pobjeglo janje s ražnja. – P; duhovit komentar za neiskorištenu šansu, katkad zbog nerealne procjene situacije.

Pobudio je nadu u njemu. – P odnosi se na onoga koji je kome uspio odagnati Crne misli o čemu i izazvati interes za šta i optimističnije razmišljanje.

Pocijep(a)o ga k(a)o gospodin ”Politiku”. – P; kada ko koga toliko istuče, rasturi, zgazi, ta situacija se poredi s gospodinom koji je nezadovoljan pisanjem novina pocijepao ”Politiku”, list koji je odražavao u bivšoj Jugoslaviji politiku vlade u Beogradu.

Početak je pola posla. – P; ističe važnost započinjanja posla, jer je iskazana odlučnost da se posao uradi.

Počni me jesti od uha jer nisam poslušao ženu. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Komame por la urežika ke no sinti a mi mužerika. Kajanje čovjeka koji očekuje kritiku jer je shvatio da je pogriješio što nije poslušao savjet žene.

Pod janjećom kožom često se vuk krije. – Arh. P sa Sandžaka, odnosi se na podmuklu osobu.

Pod jednim pazuhom ne mogu se dvije lubenice nositi. – P; čovjek treba činiti samo ono što je u njegovoj moći.

Podaj Ciganinu torbu, a ne govori mu puta. – P; savjet: onome koji zna posao treba mu samo dati posao, a on ga sam zna uraditi.

Podaj mu vlast da vidiš kakav je. – Arh. P; čovjekov karakter najlakše se otkriva kad je na vlasti.

Podmaz(a)o noge (tabane) zečijom masti. – P; odnosi se na onoga koji je spreman za bijeg.

Podmeće čavče pod goluba. – P; čavče je hipokoristik od čavka, odnosi se na onoga koji nešto bezvrijedno prikazuje kao vrijedno.

Podmeće (mi) kukavičije jaje. – P; kaže se kad ko kome hoće da podvali kako bi taj Ni kriv ni dužan ispao kriv. Ptica kukavica obično ne savija gnijezdo, jaja stavlja u gnijezdo druge ptice. Kukavičije jaje.

Podmuklo pseto najprije će ujesti. – Arh. P; onaj koji krije svoje namjere prvi će zlo učiniti.

Podmetnuo bi ždrijebe pod vola. – Arh. P sa Sandžaka; ilustracija prevare trgovaca.

Podnoć tikve cvjetaju. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za ono što se ne vidi kad nastaje.

Podrez(a)o (Srez/a/o, Skres/a/o) mu krila. – P; odnosi se na onoga koji je onemogućio koga u njegovim namjerama.

Podvio (Podvukao) rep (poda se). – P kaže se za onoga koji je izgubio samouvjerenost, pokunjio se, postao skromniji, povukao se; pas koji dobije batine od gospodara podvije rep.

Podvirio(la) se poda se. – P; kaže se za dječake (rjeđe za djevojčice) koji su u pubertetu i koji su gledajući svoje tijelo i svoje spolne organe shvatili da su postali drugačiji nego prije.

Pođi za stara, pođi za cara; pođi za mlada, pođi za vraga. – Arh. P; kaže se opomena kad se žena želi udati.

Pogledaj još jednom, to ništa ne košta. – P; savjet onome koji se dvoumi da nešto kupi, tako će dodatno uočiti kvalitet ili manu onoga što želi kupiti.

Pogledaj mu na obuću, pa ga puštaj u kuću. – Arh. P; čovjek koji drži do sebe drži i do svoje obuće, pa je ovo savjet domaćinima da pripaze koga primaju u kuću.

Pogledaj niza se pa onda reci. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek prvo mora vidjeti sebe kakav je pa onda suditi o drugima.

Pognutu glavu sablja ne siječe. – Arh. sefardska P koja savjetuje da se ne treba buniti protiv vlasti, već da treba biti pokoran.

Pogodio (ga) u damar (živac). – P; koristi se kad ko koga uvrijedi, kad ga dirne u posebno osjetljivo mjesto. Tur. damar – živac. Odgovara lat. Ulcus tangere.

Pogodio ko prstom u govno. – P; ironično značenje, a odnosi se na onoga koji je u čemu potpuno promašio. Vidi sljedeće:

Pojedi ujutro živu žabu i cijelog dana ti se neće dogoditi ništa gore. – Duhovita P; kad čovjeku ujutro dan loše krene, može očekivati da će mu se još nešto loše dogoditi.

Pojela guzica dušu. – Arh. P; duhovit komentar za onoga koji je podmićen pa čini nepravdu.

Pojeo bi masno ćebe na Veliki petak. – Arh. P; komentar za proždrljivce, tim više što je za kršćane na Veliki petak obavezan post.

Pojeo bi svoje govno. – P; postoje ljudi koji su tolike cicije da ništa ne žele dati, niti ostaviti drugima, za njih ovako kažu.

Pojeo (je) govno. – P; komentar na čije nepošteno ponašanje, na grešku. Katkad P sam za sebe kaže čovjek kada uvidi svoj propust.

Pojeo vuk magarca. – P; komentar nakon situacije za koju se očekivalo da će se nešto promijeniti, ali se to nije desilo, sve je prošlo bez ikakvih posljedica, zataškana je neugodna stvar, nikom ništa.

Pojest, popit i poklopit. – P; deviza onih koji vole uživati u slastima života. Pod 'poklopit' se podrazumijeva intimni odnos. U se, na se…

Pokaz(a)o mu bosanski grb. – P; podrazumijeva da je neko gestikulacijom pokazao Bosanski grb (ili Izmjerio mu od šake do lakta). Ova uvredljiva P ponižava BiH kao državu. Pokaz(a)o mu srednji prst.

Poklonjen kolač često u grlu zapne. – P; ističe da je bolje sam nešto postići nego da neko drugi to za njega učini pa ga onda na to podsjeća i predbacuje mu.

Poklonjenom konju samar se ne gleda. – Arh. P sa Sandžaka; ne treba poklanjati pažnju nebitnim stvarima.

Poklonjenom konju se ne gleda u zube. – P; savjet: ako ko dobije šta na poklon, neučtivo je tražiti nedostatke tom poklonu. (Konjima se gleda u zube da bi se pri kupovini ustanovila njegova starost i zdravlje.) Odgovara lat. Equi donati dentes non inspiciuntur i Noli dentes equit inspicere donati.

Poklopio ga. – P; kaže se kad ko koga u razgovoru ili svađi ušutka argumentima, pobije dokazima, začepi mu usta. Začepio ga.

Pokondirena tikva. – P; odnosi se na osobu koja se pretvara u nešto bolje nego što jest, neuspješno nastojanje da se ko pretvori u damu ili gospodina, a zapravo je riječ o malograđanima. Grč. kántharos > lat. cantharus > kondir – pehar, trbušasta čaša. Podrazumijeva pehar koji je izrađen od tikve; naslov komedije srp. pisca J. S. Popovića.

Pokraj suha drveta i sirovo izgori. – Arh. P sa Sandžaka; kad se ko nađe u blizini neke nepodopštine, može i sam stradati.

Pokrij se dokle ti guber doseže. – P; ima slično značenje kao i Ispruži se... i Оpruži sе оnоlikо kоliki ti је gubеr, Prostri se koliko ti je jorgan dug i: Pružај sе prеmа gubеru. Mađ. guba – pokrivač, ćebe.

Pokupio (sav) kajmak. – P; odnosi se na onoga koji se najviše okoristio od nekog posla, koji je prisvojio plodove tuđeg truda i rada, uhvatio ono što je najvrednije. Tur. kajmak – skorup, vrhnje.

Pokvareni telefon. – P; ilustrira mahalska ogovaranja; kad ko što dobro ne čuje, ili, što je još gore, pogrešno shvati, tad svaka mahaluša toj priči doda nešto svoje, tako da na kraju ispadne da mahala Od muhe pravi... i Ne laje kuja...

Pola(h)ko ali sigurno. – Opomena da treba staloženo i sistematski raditi. Odgovara lat. Festina lente i njem. Langsam aber sicher.

Pola(h)ko Muho, poslije ćeš suho. – Arh. P govori da čovjek treba: 1. racionalno rasporediti svoje snage, 2. sporije trošiti novac, 3. lakše jesti, jer ako sve brzo pojede bit će gladan u narednom periodu.

Pola(h)ko, nije ti stala krava na nogu. – Arh. P; komentira nečije otezanje pri poslu. Umjesto da ga požuri, onaj koji kaže P zapravo njome ironizira.

Polij ga ledenom, pokrij ga hasurom. – Arh. P; savjet da se posao uradi kako se može. Nastala je kao epilog nar. priče u kojoj je hodža kupao mejita, a kad mu je ponestalo vode zvao je hodžinicu da mu donese toplu vodu, što ona nije čula. Prolazeći kraj hodžine kuće, skitnica je čuo hodžu kako zove i dobacio je ovu P.

Politika je kurva. – Stara P; politika nema nikakvog morala, u njoj je sve moguće.

Polomio ga ko Bahrija jege. – Arh. P; kaže se kad je neko Izvukao deblji kraj. Arh. jege – metalni oštrač koji su seljaci koristili za oštrenje noževa i makaza.

Polup(a)o si lončiće. – P; šaljivi komentar kad ko šta pogrešno radi ili misli, pobrka šta, i zbog toga pogriješi.

Polje ima oči, šuma ima uši. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da se u različitim situacijama čovjek treba služiti različitim čulima.

Poljubi i (pa) ostavi. – P; kaže se kad ko neće da uzme ono što mu se daje, jer ono što mu je ponuđeno dato je s Božijim blagoslovom pa treba poljubiti u znak pažnje. Bujrum Musa i Nuđen k(a)o...

Pometi (počisti) prvo ispred svojih vrata (svoje kuće). – P; kad ko ogovara, a i sam Ima oraha u džepu, tad mu se kaže ovo. Odgovara lat. Ab ipso Lare incipe i Aliena ne cures.

Pоmоz(i) Bоg, čаršiјо, nа оbаdvije (sve četiri) strаnе. – Arh. P sa Sandžaka; isticanje namjere da se bude dobar sa svima.

Pomozi Bože neudatu, a udatu ima ko. – P; maksima da treba pomagati neudate a sirote djevojke.

Pomozi mi kad plačem, pjevati mogu i sam. – P; sugerira da je čovjeku potrebniji neko kada je u nevolji nego kada mu sve dobro ide. Daj ti meni plačidruga...

Pomozi sam sebi – pa će ti i Bog pomoći. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ajudate i el Dio te ajudara, koja ima isto značenje kao i Pomozi si sam… i vidi sljedeću.

Pomozi sam sebi, pa ću ti i ja pomoći. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ajudate – i te ajudare. P ima slično značenje kao i prethodna.

Pomozi si sam, pa će ti i Bog pomoći. – P; porijeklom iz Kur’ana, upućuje ljude da se uzdaju u sebe i da će im onda Bog pomoći. Pomozi sam sebi…

Pomozi sirotu na svoju sramotu. – Arh. P; opomena ljudima da paze kome pomažu jer se dobročinstvo brzo zaboravlja. P je pouka nar. priče u kojoj je čovjek hranio sirotana, koji ga je, kad mu se ukazala prilika, pokrao.

Pomuz(a)o bi jalovu kozu. – Arh. P sa Sandžaka; ističe nečiju snalažljivost.

Ponaša se kao noj. – P; odnosi se na onoga koji je Zabio glavu u pijesak.

Ponavlja k(a)o papagaj. – P; odnosi se na onoga koji samo ponavlja tuđe riječi, može se odnositi na dijete ili na pijanu, drogiranu ili umno bolesnu osobu.

Ponavljanje je majka znanja. – P je prijevod lat. izreke koja ističe da je ponovno čitanje, ponavljanje lekcije, najbolje učenje: Repetitio est mater studiorum.

Ponekad je i u govnima toplo. – Duhovita P; sugerira ljudima da se ponekad pomire sa lošom situacijom. Nije ti neprijatelj...

Popij malo da te ne uhv(f)ati meza. – P; ironično se kaže onome koji mnogo pije a malo mezi. Dinar rakije...

Popili su bruderšaft. – P; odnosi se na dvije osobe koje su popile piće s namjerom da se pobratime (ili posestre); sa čašama u rukama ukrste ruke tako da naprave oblik karike i ispiju piće na eks. Njem. Brudershaft – pobratimstvo.

Popio bi ga u čaši vode. – P; odnosi se na onoga koji koga ne trpi, podnosi. Da može, utopio…

Popio ofuk po leđima. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za onoga koji je dobio batine. Arh. ofuk – nevolja.

Popišmanio se. – P; kaže se za onoga koji je odustao od čega ili se pokajao, promijenio mišljenje, predomislio se. Tur. pišmanluk – odustajanje, kajanje. Manji od...

Popizdio je. – P; odnosi se na onoga koji se jako razljutio, poludio, razbjesnio se, pa ne reagira adekvatno u datoj situaciji. Ko čeka, taj...

Popo, popuj, ama malo i priоruј! – Arh. P sa Sandžaka; savjet da se radi svoj posao.

Popuši mi. – P; uvreda kojom se sugerira uvrijeđenom da učini felaciju. Možeš mi ga...

Popušio je. – P; komentar na čije stradanje u nekoj situaciji, kada mu se sve izjalovilo.

Porani mišlju, а pokasni riječju: nećeš se pokajati. – Arh. P sa Sandžaka; savjet kako treba dobro razmisliti prije nego što se šta kaže.

Pored tak(v)ih prijatelja što će mi neprijatelji. – Arh. P; ističe relativnost prijateljstva.

Pored vuka i lisica živi. – Arh. P sa Sandžaka; ukazuje na mogućnost suživota različitih karaktera.

Porefenali se. – P odnosi se na osobe koje su se dogovorile o zajedničkom snošenju troškova čega, najčešće se odnosi na ceh u kafani, odnosno akšamluk. Tur. refena – zajednički trošak. Refena gradi kuću.

Porez na (budale) glupost. – P kaže se za igre na sreću, pogotovo ako čovjek nikad nije dobio nijedan zgoditak.

Porodica je uvijek na prvom mjestu. – Arh. P; princip očuvanja porodice. Sve se može dešavati u blizini, u ulici, gradu i državi, a i u svijetu, ali je najvažnije sačuvati porodicu od svih nedaća.

Porušio (popalio) sve mostove za sobom. – P; kaže se za onoga koji je odlučio da zauvijek prekine sve veze s kim ili čim.

Posjeta Travničanki. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Vižita di Travniklijas. Komentar kad su Sarajlije odlazile u Travnik dok je bio centar pašaluka. U Travniku je bio veliki garnizon i zbog toga je bilo puno prostitutki. Dakle, Sarajlije su zbog toga odlazile u „posjetu Travničankama“ (iako se nije radilo o ženama iz Travnika, već iz cijele Carevine).

Posl(a)o Hamiju po Haramiju, pa ni Hamije ni Haramije. – P; kaže se kad ko pošalje koga po nekoga, pa nema ni jednog ni drugog, misli se na uzaludno iščekivanje.

Posl(a)o mu svileni gajtan. – P; komentar za osobu koja je osuđena na javno, političko žrtvovanje. U Osmanskom carstvu sultani su slali svileni (katil) gajtan pašama i vezirima kao mogućnost da se sami ubiju (ili ih je njime davio dželat). U prenesenom značenju znak koji se daje kome da je otpisan, da je završena njegova karijera, mig da je vrijeme da dadne ostavku, znak da je nađen prikladan način i odgovarajuća forma da bude maknut. Tur. gajtan – upredena vrpca.

Poslije bitke svi su generali pametni. – P; ističe da poslije nekog događaja svi učesnici tog zbivanja obično imaju svoje viđenje šta je trebalo učiniti da bi ishod događaja bio povoljniji. Odgovara Ciceronovoj na lat. Posteriores cogitationes sapientiores solent esse. Pošto se kola slome...

Poslije jebanja nema kajanja. – Duhovita P; sugerira da poslije loše urađenog posla učinioca ne vrijedi kritizirati. Jebenom se...

Poslije kiše dolazi sunce. – Arh. P; zapravo je prijevod lat. Post nubila Phoebus, što znači da iza loših vremena trebaju doći bolja.

Poslije kiše japundže ne trebaš. – Arh. P; napominje da ne treba pomoć kad prođe vrijeme za nju. Tur. japundža – kišna kabanica.

Poslije Tita – kita. – P koja ilustrira situaciju u Jugoslaviji jer je država izgubila na ugledu bez tog lidera i zato jer je već za njegovog života bilo Uz Tita još hiljadu titića. Štr. kita – muški spolni organ. Vidi sljedeću:

Poslije Tita –Tito. – P; naglašava jačinu Kulta ličnosti; poslije smrti J. B. Tita u maju 1980. pojavila se ova parola koja je potencirala da će se i poslije njegove smrti nastaviti sa istom politikom koja je bila oličena u njegovoj osobi.

Poslije žene najbolja imovina su prijatelji. – Arh. P; iako se nekad žena smatrala imovinom, u ovoj P se njena vrijednost ističe kao značajnija od prijateljske.

Poslušaj ženu, (i) zajebat ćeš se. – P; sugerira da ne treba slušati ženin savjet jer on dovodi do neuspjeha.

Posno meso, čorba za plot. – P; čorba u kojoj je meso posno je loša i neukusna pa je bolje proliti je za plot nego je jesti posnu. Jeftino meso…

Postavio vuka za pastira. – Arh. P sa Sandžaka; situacija kad se kome povjeri ono što se ne smije jer je on za to najopasniji.

Postelja najprije pomiri čovjeka sa ženom. – P; naglašava važnost intimnosti u braku.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 05/11/2022 06:28

Postićeš kada niko ne bude postio! – P; prijetnja onome koji se ne pridržava zakona posta u mjesecu ramazanu, ili da će mu biti teško, da neće imati šta jesti kad svi ostali budi imali hranu.

Postoje tri vrste brade: brada zvanja, brada stanja i brada sranja. – P karakterološke prirode i komentira ljudski izgled; brada zvanja je brada po kojoj su prepoznatljive neke profesije: brada slikara, filozofa, ljekara; brada stanja je zapuštena brada od nekoliko sedmica koju je ostavio da raste onaj koji ima problema; brada sranja je brada koju nose pozeri, šminkeri, da bi se predstavili onakvima kakvi nisu, da bi oponašali nekoga, njen vlasnik se Proserava (se).

Posuo se pepelom. – P; postojao je paganski običaj da se onaj koji je u tuzi za umrlom osobom pospe pepelom te osobe koja je spaljena, a danas se odnosi na onoga koji žali za čim i ujedno se kaje zbog čega. Opepelio se i Popišmanio se.

Pošalji govno i donijet će ti govno. – Arh. P; ne treba tražiti od nesposobnih ljudi da šta pomognu jer to ili neće uraditi, ili će vrlo loše napraviti.

Pošalji ludog u vojsku pa sjedi i plači. – P; luda osoba u vojsci može stradati jer se od nje ne može očekivati da će uspješno baratati oružjem, misli se na onoga kome je dato da radi nešto što je opasno, a čemu nije vičan.

Poškaklji me da se nasmijem. – P; kad neki vic nije naročito smiješan (ili ko ne zna ispričati vic), onda onaj kome je ispričan vic kaže ovo da barem od toga napravi šalu.

Poštenje – pamet, a vjeru obred čuva. – P; naglašava da čovjekovo poštenje čuva pamet, a očitovanje vjerskih rituala održava vjeru jednoga naroda.

Pošto bi se Marko poturčio? Ne bi nipošto, ali bi iz inata! – Arh. P; oslikava temperament nekih Srba koji neke stvari rade samo iz inata. Kaže se kao komentar kad ko šta radi iz kaprica samo da bi napakostio drugome.

Pošto (je) čaršija! – P; kaže onaj koji zaradi dovoljno veliku sumu novca ili dobije premiju u igri na sreću da ga to toliko zadovoljava i u tome zadovoljstvu se osjeća prebogatim, kao da može kupiti cijeli grad.

Pošto kupio, po to prod(a)o. – Kaže se za priču koju je upravo ko ispričao i ako mu sagovornik ne vjeruje time se distancira od mogućnosti da je on nešto dodao priči, ili da vjeruje u nju. Odgovara lat. Relata refero.

Pošto se kola slome, mnogi put kazuju. – P; svi vole dijeliti savjete kad se dogodi nesreća. Poslije bitke svi su...

Poštuj drugog da bi bio poštovan. – Prastara P; naglašava da treba poštivati druge kako bi čovjek i sam postao poštovan.

Poštuj starijeg, pa će i tebe poštivati mlađi. – Arh. P; podsjeća da je poštivanje uzajamno i da se svojim primjerom pokazuje kako treba cijeniti ljude.

Potkivaš lipsala konja. – P; odnosi se na onoga koji radi besmislen posao.

Potkovao bi šejtana na ledu. – Arh. P sa Sandžaka; ističe snalažljivost.

Potkovice brže od konja. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: La nalča antes del kavajo. Kaže se onome koji se previše hvali. Brži samari neg(o) konji.

Poton(u)o k(a)o Atlantida (Titanik). – P; odnosi se na onoga koji je izgubio skoro sve, koji je deklasiran, a njegov pad se poredi s nestankom mitskog otoka Atlantide ili potonućem engl. broda ”Titanik” 1912.

Potonuo k(a)o ćuskija. – P ćuskija zbog svoje težine tone, pa tako i čovjek koji ne zna plivati. Pliva k(a)o sjekira.

Potpisuj Alija makar bila k(a)o avlija! – P; apel oportunista, Političko sljepilo, upućen predsjedniku BiH A. Izetbegoviću da pristane na one (teritorijalne) uvjete (ustupke) koje svijet nudi Bošnjacima u BiH. Kad god odu....

Potreba poštenje krati. – Arh. P sa Sandžaka; kad je čovjek u nuždi i potrebi, njegovi moralni kriteriji postaju podložni njegovim potrebama.

Potrošio si kredit kod mene. – P; kaže se onome koji je koga iznevjerio i od njega više ne može očekivati pomoć.

Poturica gori od Turčina. – Kršćanska P; ističe da su oni koji su primili islam po karakteru gori od samih Turaka; neobjektivan i iracionalan stav, jer nijedna vjera kod iskrenih vjernika ne mijenja ljudske principe kada je dobrota u pitanju. Sam pojam poturica može imati dva značenja: 1. onaj koji je primio islam samo deklarativno, ali i dalje njeguje svoju staru religiju, 2. onaj koji je zaista primio islam i živi u skladu s njim.

Povika na vuka, a lisice meso jedu. – P; kaže da nije uvijek kriv onaj za koga se sumnja da je krivac, često su krivi oni koji su manje sumnjivi.

Povjerio vuku ovcu. – Arh. P sa Sandžaka; opominje da treba znati kome se šta daje na čuvanje ili govori. Odgovara Ovidijevoj na lat. Accipitri columbas credere.

Povuk(a)o popa na osman(a)est. – P; ističe da je neko loše sreće, tj. da je riskirao i zbog toga stradao, a poredi se sa situacijom u kartaškoj igri ajnca (koja se igra sabirući karte do 21) kada igrač koji je sakupio osamnaest traži još jednu kartu i dobije štr. popa – kralja (koji se broji 4, dakle 18+4 je 22, a to je tropa.

Pozajmio mu đavo da se malo zabavi. – P; duhovit komentar kad ko šta izgubi; dakle vrag mu je to pozajmio kako bi se zabavljao na račun onoga koji je izgubio neku stvar.

Pozlatila ti se (riječ/usta, ruka). – P izražava svesrdno, oduševljeno odobravanje čijih riječi ili djela.

Pozna djeca, gotova siročad. – Arh. P; savjet mladima da što ranije rađaju djecu, jer ako roditelji kasno dobiju djecu može se desiti da djeca ostanu siročad.

Pozna hrđa svoje gvožđe. – Arh. P sa Sandžaka; pokvarenjak prepozna pokvarenjaka. Odgovaa lat. Fur furem cogniscit.

Pozna se koza po rogovima. – Arh. P sa Sandžaka; svako je prepoznatljiv po svojim karakteristikama i postupcima. Odgovara lat. Fructibus ex propriis arbor cognoscitur omnis.

Požuri pola(h)ko. – P; upućuje da ne treba nigdje žuriti, odlika je mentaliteta. Odgovara lat. Festina lente. Pohiti pola(h)ko.

Pr(d)n(u)o u čabar (ceker, fenjer, vjetar). – P kaže se kad ko učinio nešto sasvim beznačajno. Tur. čabar – posuda.

Pr(ij)eko preče, naokolo kraće. – P; kad se ko uputi kraćim putem, npr. kroz šumu, da bi prije stigao, može mu se desiti da zaluta i izgubi mnogo vremena dok se ne vrati na pravi put, s druge strane, ako odmah krene zaobilaznicom može prije stići nego u prvom pokušaju. Dobiješ na mostu...

Prao bih i kurvi noge. – P; kada ko dugo nema zaposlenja i ako zaista želi raditi, onda u očaju kaže ovu P, čim ističe da je svaki posao pošten.

Prava braća bez aršina čohu dijele. – Arh. P sa Sandžaka; kad su ljudi složni, ne trebaju im nikakve mjere da naprave raspodjelu.

Prava jedra veća su od broda. – P; sugerira da čovjek mora voditi računa o važnim dijelovima posla.

Prava ljubav je nijema, a lažna je brbljiva. – P; opominje da oni koji samo riječima pokazuju svoju ljubav ne vole iskreno.

Prava muka nikad ne gine. – Arh. P; u svijetu će uvijek postojati muka.

Prava prelja i na krivo vreteno zna presti. – Arh. P sa Sandžaka; dobar majstor će uvijek dobro uraditi posao.

Prava raja. – P kaže se za onoga koji je prijatelj kome, koga Gradska raja usvaja, koji prihvata sve kodekse Gradske raje.

Prava žena, najbolja prćija. – P; ističe važnost žene u braku. Grč. proikos – miraz.

Pravda je slijepa. – P; personificirana pravda u liku rimske boginje Justicije prikazivana je s povezanim očima, dok u rukama drži mač i vagu na kojoj mjeri ljudske grijehe. P ističe da se pri provođenju pravde ne gleda o kome je riječ, nego da svima jednako presuđuje.

Pravda je spora, ali dostižna. – P; da se postigne pravda, treba dosta vremena i napora, ali se to ipak desi; naglašava temeljitost pravde u traganju za krivcima i njenu djelotvornost. P se često koristila kao komentar na tromost SFOR–a u privođenju ratnih zločinaca Sudu u Haagu. Bog je spor, ali dostižan.

Pravi budalu (majmuna) od nje(ga). – P; kaže se kad se neka osoba nekorektno i nepošteno odnosi prema drugoj osobi, vara ga na drzak način.

Pravi budalu (majmuna) od sebe. – P; kaže se za onoga koji nerazumno postupa i izaziva podsmijeh.

Pravi ciganluk. – P; komentar za vrlo ružnu situaciju ili postupak kakav se prema predrasudama pripisuje Ciganima, koji žive nesređeno, ili je komentar za osobu koja stvara zamršen i nesređen sklop okolnosti.

Pravi cirkus (komediju, pozorište). – P; komentar kada se svi šale na svačiji račun, kada vicevi pljušte na sve strane, a to onoga koji ovo kaže podsjeća na cirkus u malom.

Pravi kapetan plovi i s poderanim jedrom. – Arh. P; sposoban čovjek spreman je izaći nakraj i u nevolji. Odgovara Senekinoj na lat. Magnus gubernator et scisso navigat velo.

Pravi kino od toga. – P; komentar na čije neozbiljno ponašanje prema situaciji koja u suštini nije toliko neozbiljna, a katkada je i (veoma) ozbiljna. Život je kino.

Pravi kule od pijeska. – P; kaže se za onoga ko radi posao od kojeg neće imati dugoročnije koristi, ili ko čini nešto što je vrlo nepostojano.

Pravi od igle vile. – P; odnosi se na onoga koji s malim mogućnostima želi postići veliko djelo, što je jednako neizvodljivo kao i napraviti vile od igle.

Pravi pitu bez tepsije. – Komentar za loše isplaniran posao. Tur. pite (od grč. petta) – pečeno jelo od tijesta i slanih ili slatkih dodataka; tepsija – plitka posuda u kojoj se pravi pita. Zec u šumi...

Pravi pizdarije. – P; odnosi se na onoga koji stvara velike probleme drugima, ali i sebi samom. Pizdarija je u bosanskom žargonu samo onaj posao kojem je sklona Kurva u duši.

Pravi prijatelj ne hvali, nego brani. – Arh. P; oslikava pravo prijateljstvo.

Pravi račun bez krčmara. – P; oslikava one osobe koje prije nego što sve znaju donose zaključak o čemu ili koje rade šta ne znajući pravi ishod događanja. Račun bez krčmara. i Trošak bez računa.

Pravi ražanj, a zec u šumi. – P; znači: spremati se za šta nesigurno, za što nisu stvoreni uvjeti, veseliti se onome što je još daleko od ostvarenja, uraniti s veseljem. Zec u šumi, a ražanj se siječe. Odgovara lat. Currens per prta non est lepus esca parata.

Pravi se budala (blesav, lud). – P; kaže se kad ko glumi da se šta ne tiče koga, pravi se nevješt u čemu da bi druge obmanuo, doveo u zabludu. Pravi budalu od sebe.

Pravi se Englez (Francuz). – P; kaže se kad ko svjesno izigrava neupućenost, neobaviještenost u šta, odnosno nezainteresiranost za šta, pravi se nevješt, jer mu tako više odgovara.

Pravi se mutav. – P; kaže se kad se ko ponaša kao da ne zna ništa o onome o čemu drugi znaju, prikazuje se naivnim, a to čini iz vlastitog interesa.

Pravi se prijatelj u nevolji poznaje. – P; ističe da se prijateljstvo potvrđuje u nepovoljnim situacijama. Odgovara Enijevoj na lat. Amicus certus in re incerta cernitur.

Prazan klas se uvis diže, a pun ka zemlji savija. – Arh. P sa Sandžaka; ono što je nevažno nestat će, a ono što je bitno ostat će.

Prazan stomak punom ne vjeruje. – P; siromah koji sluša obećanja političara nema baš previše razloga da mu vjeruje, jer ga sluša gladan, a političar govori sit. Ovdje je prisutna metonimija jer je mozak koji razmišlja zamijenjen želucem. Sit gladnom ne vjeruje.

Prazan tаrčug, zla prilika. – Arh. P sa Sandžaka; kad čovjek nema ništa, pada u iskušenje da ukrade. Tur. tarčug – pastirska torba od ovčije ili jareće kože.

Prazna kesa, gotova grobnica. – Arh. P sa Sandžaka; siromaštvo može uzrokovati i smrt.

Prazna kesa, gotova groznica. – Arh. P sa Sandžaka; neimaština vodi do bolesti.

Prazna kesa teža od tovara. – Arh. P sa Sandžaka; nemanje je veliki psihički teret.

Prazna kuća, luda gazdarica. – Arh. P sa Sandžaka; kuću u kojoj domaćica nije dobra niko ne posjećuje.

Prazna ne pali. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Iz prazne se ne puca. Misli se na pušku.

Prazna ruka mrtvoj drúga. – Arh. P; onaj koji nema ništa jednak je mrtvom čovjeku. Arh. drúga – prijateljica.

Prazna (Šuplja) tikva na vjetru svira. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na osobu koja besmisleno, bespotrebno priča.

Prazna torba je teža od pune. – P; kad u torbi nema ništa što bi čovjeka zadovoljilo i njegovoj porodici pomoglo, onda je ta torba simbol muke koju donosi neimaština.

Prazna vreća ne može stajati. – Arh. P sa Sandžaka; može značiti: 1. gladan čovjek ne može raditi, 2. ono što je bez sadržaja ne vrijedi.

Prazne puške se dvojica boje. – Arh. P; ilustracija bezizlazne situacije u kojoj se ne zna pravi odnos snaga.

Prdi baba u mlinu da je veća buka. – Arh. P; ilustracija čijeg nesuvislog pričanja, odnosi se na onog koji govori koješta, tek da bi nešto rekao.

Prebroj ako i na putu nađeš. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da uvijek treba prebrojati novce, i to pred svjedokom.

Prečeste molitve i Bogu dosade. – P; opominje da ne treba prečesto moliti ljude za pomoć.

Preči je komšija nego košulja. – P; maksima o dobrosusjedskim odnosima.

Prečizio je. – P; komentar na postupak onoga koji je pretjerao, prešao granicu u slobodi svoga ponašanja prema kome. Tur. čizi – granična crta. E sada si prečizio.

Pred kijamet svakakav alamet. – P; vjernici u nekim situacijama vide predznake propasti ovoga svijeta, pa kada se desi šta neuobičajeno, nezapamćeno, to protumače kao dolazak Kijametskog dana. Tur. kijamet – smak svijeta, alamet – predznak.

Pred nemogućim nema delije. – Arh. P sa Sandžaka; kad je nešto nemoguće izvesti, onda ni najveći junak ne može postići ništa. Tur. delija – junak (u doslovnom značenju – lud).

Pred nosom mu je... – P; kaže se kada se želi istaći da je kome šta vrlo blizu, nadohvat ruke.

Pred popom ne hvali Boga, a pred ženom tuđeg muža. – P; sugerira da ljude ne treba dovoditi u iskušenje da sebe preispituju.

Pred tuđinom ne budi nikada odviše iskren. – Arh. P; savjet da ne treba previše otvoreno pričati pred nepoznatim ljudima.

Prednje vrane padaju zadnje. – Arh. P sa Sandžaka; oni koji su na najvišim položajima, zadnji stradaju.

Prefarban svim bojama. – P; kaže se za onoga koji je vrlo lukav, mudar, prepreden.

Pregaocu Bog daj mahove. – Arh. P sa Sandžaka; onome koji se dovoljno trudi i sam Bog pomaže.

Pregazilo ga vrijeme. – P; kaže se za onoga koji nije sposoban živjeti i raditi u novim okolnostima, koji je izgubio smisao djelovanja u novim prilikama.

Prekabulio sam i to. – P; kaže je onaj koji se pomirio s čime što ranije nije htio prihvatiti kao realnost, ko je prevazišao kakvu situaciju. Tur. kabul – prihvatiti.

Prekardašio je. – P; kaže se za onoga koji je pretjerao u svojim uglavnom lošim postupcima, otišao predaleko u čemu. Prevršio si svaku mjeru.

Preko kurca (neke stvari). – P kaže se kad se šta radi preko volje, bezvoljno, mrzovoljno.

Preko vode do slobode. – P iz II svjetskoga, a i zadnjega rata, u kojoj se ističe da je na drugoj obali slobodna teritorija.

Prelazi zbog njega na drugu stranu ulice. – P; kaže se kad ko koga želi da izbjegne, da se ne susretne s njim.

Preli(je)va iz šupljeg u prazno. – P; kaže se za onoga koji radi besmislen posao.

Prema čalmi i glava. – P; sugerira da se čovjek treba ponašati u skladu s funkcijom koju obavlja. Kad li čalmu steče. Tur. čalma – tanko platno omatano oko fesa ili druge kape, turban, ahmedija.

Prepiš(a)o ga. – P; komentar kad ko koga nadvlada u nečemu i time ga ponizi.

Prepišaj hoda. – P; kaže se za šta što je prostorno vrlo malo, skučeno.

Preš(a)o ga k(a)o papir guzicu. – P; kad ko koga prevari, a prevareni ustvari nije oštećen jer mu prevarant Ne može pera odbiti, tada se za prevaranta kaže ova P.

Prevaziđimo svoje očeve da bismo im bili ravni. – P; paradoksalna deviza studenata i parafraza iz studentskog proljeća u Evropi 1968, korištena u doba pokušaja reforme univerziteta u BiH 1988. P je ilustracija nerealnih zahtjeva studenata i komentar na čije pretjerane ambicije.

Preveo ga (je) na islam. – P; kaže se kad ko utječe na koga da prihvati drugu vjeru, da prevjeri.

Preveo ga žednog (je žednu) preko vode. – P; komentar na očitu prevaru koga. U nar. priči prevarant je odgovorio prevarenog da pije vodu jer će uskoro stići tamo gdje ima boljeg pića, a naivna osoba mu je povjerovala.

Prevrće se u grobu. – P; ima slično značenje kao i Okreće se u grobu.

Prevrn(u)o ćurak. – Arh. P koja ima isto značenje kao Okren(u)o (je) ćurak. i Prevrn(u)o kabanicu.

Prevuci granu, pa hajd(e) u Bosnu po hranu. – Arh. P; odnosi se na Ličane koji su dolazili u Bosnu raditi jer u Lici nema obradive zemlje, ima je toliko da je umjesto plugom mogu granom ”orati”.

Pri nevolji i bogalj ozdravi. – Arh. P sa Sandžaka; nekada su ljudi glumili bogalje (bez nogu) i prosili po gradu, ali kad bi naišla gradska straža odmah bi se razbježali.

Priča (Pripovijeda) Markove konake. – P; kaže se kad ko nadugo i naširoko priča nevažne ili izmišljene stvari. Tur. konak – prenoćište, noćište, konačište.

Pričekaj vrijeme; vrijeme i trpež i dudovo lišće u svilu pretvore. – Arh. P sa Sandžaka; sve ima svoje vrijeme, samo treba biti strpljiv.

Prićerala orla zla godina. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za osobu kojoj je šta loše krenulo.

Pridrži mi, majko, ovo kopile da se one kurve napsujem. – Duhovita P; ilustrira malograđansko licemjerje. Arh. kopile – vanbračno dijete.

Prijatelj gleda u oči, a neprijatelj u noge. – Arh. P; podsjeća da prijatelj gleda prijatelja u oči jer pred njim ništa ne krije, a neprijatelj određenoj osobi želi i nanosi zlo i ne može ga gledati u oči, nego spušta pogled.

Prijatelj moga neprijatelja je i moj neprijatelj. – P; princip prijateljstva, ističe da ako je A prijatelj B, koji je neprijatelj prema C, onda je i A neprijatelj C.

Prijatelj moga prijatelja je i moj prijatelj. – P; ističe vjerovanje u prijateljev izbor prijatelja; ako je A prijatelj sa B, onda je B prijatelj i sa C (onaj koji kaže P), što ne mora biti tačno. Neprijatelj moga…

Prijatelj se stječe u muci, a neprijatelj u kafani. – Arh. P; podsjeća da se u teškim situacijama pokaže ko je prijatelj, a kafana je moguće mjesto stjecanja neprijatelja.

Prijatelj se u nesreći (nuždi, muci) poznaje. – Arh. P; internacionalna, govori o istinskom prijateljstvu koje se dokazuje u naročito teškim situacijama, Odgovara lat. Sors aspera monstrat amicum. Pravi se prijatelj...

Prijatelj se u nevolji poznaje kao zlato u vatri. – Arh. P; sličnog značenja kao i prethodna, odgovara Senekinoj na lat. Amicos res secundae parant, adversae probant.

Prijateljstvo prestaje kad posudiš novac. – Arh. P; ističe da prijatelji ne bi trebali jedan drugome posuđivati novac.

Prijatelju i konju prilazi s glave. – Arh. P; govori o otvorenom, izravnom pristupu.

Prije će crknut(i) gladan vuk nego sit pas. – Arh. P; čovjek prevelikih i nerealnih ambicija prije će posustati nego čovjek zadovoljan malim.

Prije će prestati rijeka teći nego kaluđerska kesa presušiti. – Arh. P; ističe da se prije može desiti čudo neviđeno nego da kaluđerska kesa ostane prazna.

Prije nego što se oženiš misli šta radiš. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Antes ke te kazes, mira loker azes. Čovjek mora dobro razmisliti prije nego što se odluči na ženidbu.

Prije nego što zaprosiš djevojku upoznaj majku. – P; sugerira mladoženji da prije odluke o ženidbi s djevojkom upozna njenu majku da vidi kakva je mati, domaćica i supruga, jer će njegova buduća žena biti slična u budućnosti. Upoznaj majku...

Prije roka dade, pa se ne udade. – Arh. P; komentar za djevojku koja je prije braka postala žena i koja se nije uspjela udati jer nije bila nevina.

Prije zore ne može svanuti. – Arh. P; ima isto značenje kao Ne može prije zore...

Prijepodne mrzi sebe, popodne cijeli svijet. – P; definicija čovjekomrsca, a potječe od fr. pisca J. B. P. Molierea iz komedije ”Mizantrop”.

Prilika čini lopova. – P; tvrdi da se postaje lopovom kad se za to ukaže povoljna prilika. Odgovara lat. Occasio facit furem.

Prima sve k(a)o ciganska torba. – Arh. P; komentar za onoga ko prihvaća sve što drugi kažu, kao što se i u ciganskoj torbi može naći svega.

Primila jabuku. – P; arh. običaj da djevojka primi (ili odbije) jabuku koju joj mladić ponudi. Primanje jabuke znak je da djevojka prihvaća mladićevu ponudu da je isprosi od njenih roditelja.

Primio s majčinim mlijekom. – P; kaže se kad ko od najranijeg djetinjstva pokazuje interes, afinitet za šta, kao da je to dojenjem majčinog mlijeka primio.

Princeza na zrnu graška. – P; odnosi se na djevojku koja j vrlo osjetljiva i želi da joj se neprestano ugađa. P je naslov bajke danskog pisca H. C. Andersena.

Priroda ga mimoišla. – P; šaljiv komentar za osobu koja Slabo kapira i Sporo kopča.

Prisjest će ti majčino mlijeko. – P; prijetnja kome da će zlo svršiti, da će doživjeti vrlo loše posljedice zbog čega.

Prkos kola lomi. – Arh. P sa Sandžaka; inat, nepopustljivost, tvrdoglavost nekim ljudima daje veliku snagu.

Probila ga kozija dlaka. – P; kozija dlaka je sinonim za sijedu kosu. P se odnosi na onoga koji je posijedio.

Probitačno mu je k(a)o jarcu jufka. – Arh. P; komentar kad je kome šta sasvim nevažno.

Probo ga ko Bahrija omak/omač. – Arh. P; govorilo se kad bi ko stradao od noža. Izvjesni Bahrija iz Srebrenice, kojem je dosadilo da svaki dan jede omak, navodno je zario nož u tavu u kojoj je bio omak. Tur. omak/omač – jelo od prženog brašna i mlijeka; sirotinjska hrana.

Pročit(a)o sam ja tebe davno. – P; kaže se onome čije su misli, namjere otkrivene. Ti si za mene otvorena knjiga.

Proćerd(a)o je sve. – P; nerazumno, olako je potrošio novac, imovinu, vrijeme, šansu, spiskao, protraćio. Prićerdalo mu se. Ćerdati – trošiti, upropaštavati, rasipati

Prod(a)o bi rođenu mater. – P; kaže se za nečasnu, beskrupuloznu osobu, koja lako iznevjeri.

Prod(a)o dušu đavolu. – P; odnosi se na osobu koja čini kakvo ružno, nečasno djelo, da bi postigla cilj, poput srednjovjekovne legende o Faustu koji je prodao dušu đavolu.

Prodaj kožu što skuplje. – P; savjet onome koji očekuje da će se naći u teškoj situaciji, a pritom postoji mogućnost i da ima neku korist od toga.

Prodaje ciglu. – P; ilustrira nasilničko iznuđivanje novca usamljenim prolaznicima, razbojnici ih ucjenjuju da kupe ciglu, inače će je dobiti po glavi.

Prodaje muda pod bubrege. – P; kaže se za onoga koji namjerno vara, nadmudruje koga. Kupuje rog...

Prodaje (mu) rog za svijeću. – Arh. P; komentar na nečiju prevaru, obmanu, ima slično značenje kao i Prodaje muda za bubrege i Kupuje rog za svijeću. Odgovara lat. Fumum vendere.

Prodaje zjala (zjake). – P; osoba koja ništa ne radi, dangubi, besposličari, zijeva od nerada. Pojam jake dolazi od zijati – bezizražajno gledati.

Prodaji bamiju i patlidžan, i ne čekaj da sjedneš za tuđi sto. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Vende bamijas, vende mirindženas, i no esperes a mezas aženas. Opomena da svako treba sam zaraditi novac; vidi sljedeću:

Prodaji krastavce i halvu, i ne čekaj sadaku. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Vende pipinus vende halva, i no esperes a nedava. Čovjek mora sam zarađivati za život.

Prodana duša. – P; osoba koja je izdala svoja uvjerenja iz interesa ili karijerizma. Izdao uho pod kiriju.

Prodavaču je dovoljno jedno oko, kupcu nije dovoljno ni sto očiju. – Arh. P; prodavač je uvijek vještiji od kupca i uvijek je u poziciji da ga prevari.

Proganjaju li zeca, i on će se skloniti u Dubrovnik. – Arh. P; komentar za dubrovačku toleranciju; u srednjovjekovnoj Bosni su mnogi pripadnici Crkve bosanske u doba progona našli zaštitu u Dubrovniku.

Progledao mu kroz prste. – P; komentar kad ko svjesno nije dovoljno kritičan prema kome, pa mu oprašta kakvu grešku, prelazi preko čega.

Progovorio bi na guzicu. – Arh. P; komentar za osobu koja nije u stanju šutjeti, koja se ne može strpjeti da ne progovori.

Progut(a)o knedlu. – P; kaže se kad je ko neugodnostima i zbog toga osjeća veliku neprijatnost.

Proklet k(a)o jasika. – Arh.P; praznovjerica: ističe čije prokletstvo. Jasika je prokleta od Boga jer je odala Isusa i zbog toga ju je Bog osudio da vječno treperi.

Prokleta avlija. – P ima težinu P, a naslov je istoimenoga djela pisca I. Andrića; postala je sinonim za BiH od 1992. godine jer u njoj pripadnici nekih nacija ne znaju, ne žele i neće da nađu zajednički život.

Proklinjat ćeš dan kada si se rodio! – P; prijetnja kome da će mu biti naneseno toliko zlo da će mu biti žao što se i rodio.

Prokock(a)o je posljednju šansu. – P; onaj koji je upropastio i uništio i posljednju priliku da se izvuče iz čega ili uradi šta za sebe.

Prokock(a)o povjerenje. – P; onaj koji je izgubio čije povjerenje.

Prolazi pored njega k(a)o pored turskog groblja. – P; kaže se kad ko namjerno ne primjećuje koga, ponaša se prema njemu s prezirom. Ovo je kršćanska P jer ”tursko” groblje u BiH je zapravo muslimansko groblje – harem, mjesto koje je za kršćane nebitno.

Prolivena krv teško se suši. – Arh. P; teško je zaboraviti ubijenu osobu i onoga koji ju je ubio.

Prolup(a)o je. – P; kaže se za onoga koji se ponaša neuravnoteženo, koji je neuračunljiv.

Promeće se k(a)o hodža kroz ponjavu. – P; odnosi se na onoga koji se snalazi, dovija u teškoćama svakodnevnog života, devera, petlja, protura se, koji šta nevješto radi, ali s trudi.

Propjev(a)o je (u zatvoru). – P; kaže se za onoga koji je pod istragom priznao krivicu i izdao saučesnike u kriminalnom djelu.

Prop(a)o ko muda kroz cjepene gaće. – Romska P; ilustracija neuspjeha.

Propustio zadnji voz. – P; kaže se za onoga koji je oklijevao šta učiniti i izgubio je posljednju priliku za šta. Uhvatio zadnji voz.

Proroštvo spopada djecu i luđake. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Al loko i a la kriatura les viene la nevua. Kritika proricanja, koj je po ovoj P blisko samo onima male pameti.

Prosijan i na situ i na rešetu. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za onoga koji je vrlo lukav, iskusan, prepreden.

Prost svijet. – P ilustrira ambijent Malog čovjeka.

Prosuta voda ne teče uzbrdo. – Arh. naizgled apsurdna P sa Sandžaka; hoće se reći da nešto što ne može uspjeti ne uspijeva ni u kakvim uvjetima.

Proš(a)o Bunu i Bunicu. – P iz Hercegovine; ima isto značenje kao i Prošao mahovo i Grahovo. Buna je rijeka u Hercegovini, a Bunica njena pritoka.

Proš(a)o i mahovo i Grahovo. – P; komentar za iskusnu osobu. Mahovo kao bos. toponim ne postoji, za razliku od B. Grahova; ovo je ovako sročeno zbog rime. P; Varen…

Proš(a)o k(a)o bos u trnju. – P; odnosi se na onoga koji je nespreman dočekao kakvu opasnu situaciju.

Proš(a)o k(a)o go u koprivama. – P; odnosi se na onoga koji strada zato što se nije osigurao za slučaj nesreće.

Proš(a)o k(a)o Janko na Kosovu. – P; eufemistični komentar na čije stradanje, poput epskoga junaka Janka koji je poginuo u bici na Kosovu.

Proš(a)o sito i rešeto. – P; onaj koji je svašta doživio i preživio.

Proš(a)o staze i bogaze. – P; onaj koji je mnogo putovao. Tur. bogaz – klanac.

Prošetao miš po rafi, pa oborio sunđer i razbio mi glavu. – P; komentar na čiju lijenost i neurednost. U narodnoj priči trgovac je ostavio ženu da očisti prodavnicu, a on otišao drugim poslom. Kad se vratio, zatekao ju je da leži. A kad je upitao šta se desilo, ona mu je odgovorila ovom P. Arh. rafa – polica, sunđer – spužva.

Prošla baba s kolačima. – P; komentar na neostvarenu, tj. propuštenu priliku.

Protjer(a)o devu kroz iglene uši. – P nastala je na osnovu hadisa, a govori o čijem uspjehu u onome što je veoma teško postići, što je skoro neizvodljivo. Provukao se kroz iglene uši.

Provaljajte dječaka na postelji. – P; sugestija starog svata na svadbi u domu mladoženje. Arh. je običaj bio da prije nego što mladenci odu u ložnicu uzmu zdravog dječaka koji će se provaljati, igrati na postelji u koju će oni leći. Time je izražena želja i vjerovanje da će bračni par dobiti isto tako zdravog sina. (Običaj nikada nije vezan za djevojčicu.)

Provodadžiji najprije opsuju mater. – Arh. P sa Sandžaka; dogodi se kad muž i žena nisu zadovoljni u braku.

Provuk(a)o se k(a)o pas kroz rosu. – P; komentar na kakav ustaljeni postupak.

Provuk(a)o se kroz iglene uši. – P kaže se za onoga koji se na jedvite jade izvukao iz neke nezavidne situacije; blaža varijanta Protjerao devu...

Prozori vrijede k(a)o i sama kuća. – P; ističe važnost prozora, koji su pogled na svijet, na zbivanja koja mogu biti i te kako važna za one koji žive u kući.

Prst sudbine. – P; znači nešto neizbježno, nešto što se moralo dogoditi.

Prut se lako lomi, a pruće teško. – P; sugerira da više ljudi mogu više postići od jedne osobe.

Pruža pogan jezik kao krava posran rep. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za jezičavu osobu koja koga grdi i ruži poganim riječima.

Pružaj se prema guberu. – Arh. P; čovjek se mora ponašati onako kako mu mogućnosti to dozvoljavaju. Mađ. guber – deka.

Prva ljubav nikad ne ostari. – P; romantično izražava sjećanje na prvu, mladalačku ljubav.

Prva na omahi. – P; komentar za djevojku koja je prva došla na omahu, vodu koja prska s mlinskog kola pri njegovu okretanju, radi ritualnog pranja kraj vodenice ili u rijeci za Đurđevdan. Obično se kaže da će se ona djevojka koja prva dođe da se umije prva i udati nakon toga.

Prvi je Rim bio blagočastiv, pa će biti i posljednji. – P; kaže se kad se očekuje da će se šta povoljno završiti. Ovo su inače govorili pravoslavci, podrazumijevajući da će se katolici vratiti iskonskom kršćanstvu, tj. pravoslavlju.

Prvi korak pola je puta. – P; ima slično značenje kao i Početak je pola posla.

Prvi pijevac završi u loncu. – Arh. sefardska P; savjet da se ne treba isticati ničim, pogotovo ako je to isticanje opasno po život.

Prvi se mačići (kučići) u vodu bacaju. – P: kaže se kada ko želi opravdati čije prvi a neuspješan pokušaj.

Prvo ćemo tvoje – a onda svako svoje. – Šaljiva P; kaže se kada dvoje različito jedu ili piju. Ovo obično kaže onaj koji je veća izjelica, odnosno onaj koji voli više popiti.

Prvo je tri puta okrene dok ne potroši. – P; odnosi se na štedljivoga čovjeka, koji dobro razmisli prije nego što potroši novac.

Prvo posere, pa onda liže. – P; kaže se za onoga koji koga vrijeđa, a onda to pokušava ublažiti. Pljune pa liže i Ne valja pljuvati...

Prvo reci hop, pa onda skoči. – P; savjet da treba realno ocijeniti situaciju, pa tek onda započeti kakav posao. Odgovara Ezopovoj na lat. Hic Rhodus, hic salta.

Prvo seri, (pa) onda dupe peri. – Arh. P; šaljiva sugestija da posao treba obavljati po ustaljenom redoslijedu.

Prvo skoči, pa reci hop. – P; savjet kome da se ne hvali dok se ne završi posao. „Glorija“ se pjeva na kraju. Odgovara lat. Ante vicotiram ne canas triumphum.

Prvo štalica, pa onda kravica. – P; prvo treba stvoriti preduvjete za nešto, pa tek onda krenuti na glavni dio posla.

Prvo, pa muško. – P; komentar kad kome dobro krene u čemu, kad odmah postigne dobar rezultat; prvo dijete, sin, obično se pozdravlja kao ono najbolje, ono što se prirodno željelo.

Prvoaprilska šala. – P; šale i varke koje ljudi izmišljaju da bi se našalili na čiji račun 1. aprila, na međunarodni dan šaljivdžija. Običaj je na taj datum zabilježen još u doba carskoga Rima.

Psi laju, a karavana prolazi. – P; čovjek se ne treba obazirati na to šta neki ljudi pričaju, jednostavno treba ići dalje.

Psi zimi kuću grade, a ljeti u koprivama hladuju. – Arh. P sa Sandžaka; svako se ponaša onako kako njemu odgovara.

Psuje k(a)o kočijaš (hamalin). – P onaj koji mnogi i ružno psuje; u prošlosti su kočijaši bili uglavnom ljudi problematičnog karaktera. Tur. hamalin – nosač, priprost čovjek.

Ptice nebeske. – P simbol iz Biblije za bezbrižan život, bez brige za sutrašnjicu; naslov istoimenog romana hrv. pisca I. Brešana. K(a)o (p)tica nebeska.

Ptici koja stalno mijenja gnijezdo perje se prorjeđuje. – P; odnosi se na ženske osobe koje često mijenjaju partnere, ali i na osobe u politici koje gube na popularnosti između ostalog i zato što često mijenjaju svoja politička uvjerenja.

Ptičiji dan: za sovu i ševu. – P; u štr. sova znači spavanje, a ševa je sinonim za intimni odnos; dakle, ako je ”ptičiji dan”, sumoran, kišovit i mračan poput noći, kao stvoren je za spavanje i vođenje ljubavi.

Ptičiji mozak. – P kaže se za osobu koja je neinteligentna, male, slabe pameti. Mozak – ljelja.

Puca mi (mu) kurac. – P; kaže onaj (ili se kaže za koga) kojeg nije briga ni za šta, sve mu je svejedno.

Puca mi prsluk. – P izražava nebrigu za koga ili šta. Ne šljivi ga.

Puca po šavovima. – P; komentar za onoga koji puca na sve strane.

Puče lemeš, dalje ne mreš! – P; komentar na prekinuti posao, koji se ne može nastaviti; mreš – skraćeni oblik od možeš. Lemeši padaju.

Puče puška s pećine, nema agi trećine! – P; deviza ustanika u vrijeme ustanka u BiH iz 1875. Ni caru harača… Trećina je dio prihoda sa zemlje koji su kmetovi morali davati agi. Tur. aga – gazda, niži plemić.

Puhala se žaba da bude krava. – P; naslov Ezopove basne u kojoj je žaba željela da bude velika kao krava pa je počela da se puše, ali je pukla; odnosi se na onoga koji želi biti veći nego što jest. Odgovara Ezopovoj na lat. Rana in fabula. Vidjela žaba da se konji...

Puhni vjetre sa Neretve. – P; kaže se uglavnom kad se priželjkuje promjena kakvog stanja ili situacije.

Puk(a)o mi (je) film. – P; kaže onaj koji se jako naljutio, toliko da je potpuno izgubio strpljenje i živce.

Pukla bruka. – P; objelodanjena je velika sramota, blamaža pred ljudima.

Pukla tikva (napola). – P; prekinuto je prijateljstvo među onima koji su ga previše isticali ili su šurovali.

Puklo k(a)o balon od sapunice. – P; kaže se kad se rasprše iluzije o čijem djelovanju, kad se razotkriju čija lažna obećanja; poređenje s balonom od sapunice pokazuje koliko je bila krhka ta iluzija.

Puklo mu srce. – P; kaže se za onoga koji je umro od tuge, koga je ubila žalost, čije srce nije moglo nešto podnijeti. Presvisnuo od tuge.

Pun džak s pičke, ti će' kurac izvučeš. – Romska P koja ima slično tumačenje kao i Kad bi(h) (ja) turio šaku u džak sa devedeset i devet...

Pun mi je kofer. – P; kaže onaj koji ne želi više da se bavi sa tuđim problemima.

Pun mi te kurac! – P; kaže se onome s kim se više ne želi ništa imati, koga se želi riješiti.

Pun mi te nos. – P; kaže onaj koji nosi u sebi ljutnju na koga.

Pun pameti k(a)o samar svile. – P; komentira i ilustrira čiju glupost; kao što samar nema u sebi svile, tako ni ta osoba nema pameti u glavi. Pun poštenja k(a)o samar svile.

Pun para k(a)o glista kostiju. – Ironična P; odnosi se na siromaha, koji uopće nema para.

Pun para k(a)o žaba dlaka. – P; kaže se u šali za onoga koji nema novaca. Ima para k(a)o...

Pun poštenja k(a)o samar svile. – P; slična Pun pameti k(a)o samar svile, s tim što se u ovoj P žigoše čije nepoštenje.

Puna šaka brade. – Arh P; izraz dobitka, blagostanja, zadovoljstva, kad se predviđa odličan ishod. Bog obilja Volos kod starih Slavena prikazivan je s bradom od klasja pšenice.

Pune gaće veselja. – P; duhovit komentar za onoga koji se zbog kakve nezgode uneredi. Npr. neko je ukrao nešto i tek kad je postao svjestan u kakvoj je opasnosti bio, uneredio se.

Puno baba, kilavo dijete. – P; ima isto značenje kao Gdje je mnogo baba…

Puno časti, nimalo masti. – P; ističe stanje osobe kojoj se ukazuju časti, ali ona nema stvarne, konkretne koristi od takvog iskazivanje poštovanja.

Puno k(a)o jaje i mnoštvo k(a)o riža. – P; izgovara se prilikom vjenčanja kada svatovi posipaju mladence rižom, a mladoj darivaju jaje, sve u želji da im u domu bude sve ispunjeno kao što je ljuska jajeta puna i da im se porod umnoži mnoštvom riže.

Puno sira, puno rupa; puno rupa, malo sira. – Duhovita arh. P; kad se kakav posao radi pravilno, bit će uspješan, ako se ne radi kako treba bit će loš jer puno rupa u poslu ne daje dobar rezultat.

Puno zuji, malo meda daje. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za osobu koja previše priča, a premalo radi.

Pupa-hava i zelena trava. – Arh. P; ironičan komentar za šta što ipak dolazi do svoga izražaja, ili znači da ko najzad počinje šta postepeno shvaćati, ali mu treba još vremena da sve nauči. Tur. pupa-hava – povoljan vjetar za plovidbu, dobro vrijeme.

Purim, Purim stigao, Pesah provirio. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Purim, Purim lanu – Pesah a la manu. Kad se šta približava, kao što iza blagdana Purima dolazi Pesah: Pesah/Pasha je izlazak Hebreja iz Egipta; vidi sljedeću:

Purimski dar poslije Purima. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Despues de Purim platikos, a ima slično značenje kao i Kasno Janko na Kosovo stiže. Nit je Purim praznik…

Pusti budalu da klanja i razbit će čelo. – Arh. P; ne može svako raditi ni ono što je uobičajeno ako to ne zna pravilno raditi.

Pusti danas koku u jarak, sutra ti se i stota hvata. – Arh. P sa Sandžaka; ako jednom dopustiš previše, vidjet će drugi pa će se i oni početi slično ponašati.

Pusti horoza na prag, prhnut će ti na tavan. – P; odnosi se na čovjeka koji se voli nepozvan uvaliti kome u dom ili u kakvo društvo.

Pusti me u pičku materinu! – P; sličnog značenja kao i prethodna, samo što je ovdje upotrijebljen prostački, nepristojan, vulgaran izraz.

Pustio goluba. – P; eufemizam, komentar kad ko u društvu pusti gasove iz tijela, odnosno prdne; u doba socijalizma P; je bila aluzija na postupak J. B. Tita kada je na Dan mladosti puštao bijelog Goluba mira na stadionu Jugoslavenske narodne armije.

Pustio i uzde i đemove. – P; komentar na čije odustajanje od daljnjeg djelovanja, ko više ne kontrolira situaciju. Tur. đem – metalni dio uzdi koji se stavlja konju u usta.

Pustio mozak na pašu (otavu). – P ironičan komentar za onoga koji uopće ne razmišlja i ne brine ni o čemu; često je prijekor nastavnika učeniku. Glavu u vjetar.

Pustio si jarca u bašču. – P; odnosi se na onoga koji se povjerio veoma nepovjerljivoj osobi.

Pusto maslo i psi loču. – Arh. P sa Sandžaka; čak i oni koji ne znaju šta je dobro uzet će ono što i drugi uzimaju.

Pustoš i praznina. – P; židovski komentar na haotičnu situaciju. Hebrejski: Tohu vabohu je haos koji je vladao prije nego što je Bog odlučio stvoriti svijet.

Puše k(a)o hodža na tikvu. – P; odnosi se na onoga koji je pretjerano oprezan. U narodnoj priči hodža se opekao jedući kuhanu misiraču, pa kad ih je sutradan vidio u polju puhao je i na njih.

Puše mu ispod samara. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na onoga koji nema ništa u gaćama, tj. ko ne može biti otac.

Puše mu za vrat. – P; odnosi se na onoga koji koga stalno kontrolira.

Puše na hladno. – P; komentar za osobu koja radi bespotreban posao, ili kad ko čemu daje pretjeran značaj.

Puši k(a)o Turčin. – P kaže se za onoga koji strastveno i neumjereno puši.

Puši (mi) kurac! – P kaže se onome koga se želi uvrijediti i otjerati od sebe. Popuši mi!

Puška koja ne puca zahrđa. – Duhovita P sa Sandžaka; odnosi se na muškarce i njihov „alat“, dakle ako muškarac redovno nema intimni odnos onda će postati „staro gvožđe“.

Pušta probni balon. – P; odnosi se na onoga koji provjerava kakvu situaciju. Probni balon.

Pušu u istu tikvu. – P; ima isto značenje kao U isti rog pušu...

Put do pakla vodi cestom koja je popločana dobrim djelima. – Arh. P Sefarda; Paradoks: ističe da nekad dobra djela ne moraju donijeti pozitivne rezultate. P je postala popularna kad ju je zapisao austrijski filozof K. Popper, a kroz novinarski žargon ušla je u kolokvijalni govor. Od raja do pakla...

Put posut ružama. – P; slikovit komentar koji označava uspjeh; ruže su između ostalog i simbol gordosti i raskoši.

Put viskija. – Novinarska P odnosi se na put od Sarajeva do Goražda. Pred kraj mirovnih pregovora u Daytonu R. Holbrooke je uz često nuđenje viskijem nastojao nagovoriti S. Miloševića da pristane na to da Goražde uđe u sastav Federacije BiH. Ovaj se protivio, ali je Holbrooke cijelu noć ustrajavao na tome da Milošević što više popije ne bi li mu slomio volju. Pred zoru pijani Milošević je ipak pristao na Holbrookeov prijedlog. Od tada se ironično taj koridor zove P. v.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 05/11/2022 06:30

R

Račun bez krčmara. – P odluka ili zamisao koju ko donese ili želi ostvariti bez onoga koga se direktno tiče, ili koji ustvari odlučuje. Pravi račun…

Račvast kolac u zemlju ne ide. – P; u svemu postoje adekvatna pravila i odnosi.

Rad je stvorio čovjeka, a nerad gospodina. – P; duhoviti komentar onih koji nisu osobiti ljubitelji rada.

Radi k(a)o crnac. – P; odnosi se na onoga koji mnogo i naporno radi; u podtekstu asocijacija na nekadašnji ropski rad crnaca. Vidi sljedeću:

Radi k(a)o crv. – P; odnosi se na onoga koji mnogo i ustrajno radi na čemu. Vidi sljedeće:

Radi mu iza leđa. – P; odnosi se na onoga koji govori ili radi mimo čijeg znanja, obično nepovoljno za njega.

Radi mu o glavi. – P; odnosi se na onoga koji 1. radi na tome da dovede do čije smrti, planira čiju smrt, organizira čiju pogibiju, 2. smišljeno uništava čiju egzistenciju, karijeru, društveni položaj.

Radi, robe, šta hoćeš, ali nećeš dokle hoćeš. – P; parafraza hadisa poslanika Muhammeda čiji doslovni prijevod znači: ”O čovječe, radi šta hoćeš, ali znaj da ćeš umrijeti.” P; ističe slobodu ljudskog djelovanja, ali i podsjeća da sve ima svoje granice.

Radi za eksere. – P; kaže se za onoga koji je vrlo malo plaćen za posao koji obavlja.

Radio Mileva. – P; preneseno značenje: mahalske glasine, tračevi; Mileva je ovdje oličenje mahaluše.

Radiši Bog pomaže. – Arh. P; vjeruje se da i Bog pomaže vrijednu osobu, dobrog radnika. Odgovara Varonovoj na lat. Dei facientes adiuvant.

Rado Mujo ide u mornare: tri ga vuku, a četiri tuku. – Ironična P; odnosi se na onoga koji kakav posao ne obavlja sa zadovoljstvom, s voljom, željom, dobrovoljno, od srca.

Radoznalost je ubila mačku. – Arh. P; ilustrira stradanje zbog pretjerane radoznalosti.

Radu je gorak korijen, ali sladak plod. – Arh. P sa Sandžaka; nakon teškog rada slijedi nagrada.

Rahat od pameti. – Arh. P; kaže se za onoga koji se ne sekira ni za šta, koji je bezbrižan i kad ne bi trebao biti.

Rahatluk pičku jebe. – P; samo zadovoljan čovjek može imati uspješan intimni život. Tur. rahat – bezbrižan, spokojan, miran.

Raja gine, a političari kupuju vile. – I iz doba rata; kritika ponašanja nekih političara.

Raj je pod ženinim nogama. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: La puerta al Gan-Eden esta bašo los pies de la mužer. Onuda kuda žena prođe nastaje raj.

Rakija hljebu kandžija. – P; metafora, upozorava da osoba koja rado i puno pije alkohol ne može biti sposobna za rad. Tur. kamčy – bič.

Rakija majka. – P pijanaca koji puno i rado piju rakiju.

Rakija za lijeka. – P; rakija u kući koju domaćica čuva za obloge.

Ralo i motika svijet hrane. – Arh. P sa Sandžaka; poljoprivreda je vrlo važna za opstanak civilizacije.

Rame za plakanje. – P sinonim za osobu kojoj se drugi ljudi žale i povjeravaju u nevolji.

Rana koja se krije sporo i teško zacjeljuje. – P; opominje da ono što čovjeka čini nesretnim (tuga, tajna) treba kome povjeriti kako bi se zajednički lakše našlo rješenje.

Rana na ranu ide. – P; osoba koja je doživjela veliku nevolju, problem, postaje ranjiva i manje otporna na nove nedaće. Nesreća ih zbližila.

Rana ranu liječi. – P; odnosi se na uspješnu vezu između ljudi koji su prije susreta bili nesretni, ali Nesreća ih (je) zbližila i vidjeli su da su potrebni jedno drugome. Ranu na ranu...

Rano si doš(a)o kući. – P; ironičan prijekor djetetu od roditelja ili žene mužu kada se vrati kući u Sitne sate, npr. oko četiri, pet sati ujutro.

Ranu na ranu stavi, izliječit ćeš obje. – P; upućuje na bliskost osoba pogođenih nesrećom, koje suosjećaju jedna s drugom i međusobno se pomažu da prevladaju duševnu bol.

Rasa ne čini kaluđera, ni mantija vladiku. – Arh. P; karakter i odjeća ne čine čovjeka. Ovdje pojam rasa znači narav, karakter.

Rasipnik je gori od tvrdice jer troši ne samo svoje nego i tuđe. – Arh. P; onaj koji troši bez mjere je gori od onog koji pretjerano štedi.

Raspilavio se. – P; odnosi se na onoga koji je veoma raspoložen, blista od raspoloženja; etnološki pilav – svadba, pir. Topi se od...

Rasplinulo se k(a)o balon od sapunice. – P; odnosi se na iluziju koja se raspršila, nestala bez traga, poput Balona od sapunice.

Rastalili se. – P; koristi se kada se raziđu dojučerašnji prijatelji ili ortaci, ili kad lopovi međusobno podijele plijen. Utalili se.

Rastao pod brijestom. – Arh. P; praznovjerica: ilustracije ponosa. Nekad se smatralo da će osoba koja u mladosti živi u blizini stabla brijesta postati dostojanstvena, časna.

Rastao se od života. – P; eufemizam; kaže se za onoga koji je umro.

Rastavi žito od kukolja. – P biblijskog porijekla; savjet onome koji ne razmišlja kritički – da razdvoji dobro od zla. Arh. kukolj – korov. U svakom žitu...

Rastavio ga od života. – P; ”Ubio ga”, odvojio ga od života.

Raste k(a)o da ga đavoli za uši vuku. – P; kaže se u šali za dijete koje brzo raste.

Rastoči crvić i najzdraviju bačvu. – Arh. P sa Sandžaka; i malom snagom se uz dugotrajni rad može postići puno.

Rastu mu zazubice. – P; kaže se (u šali) kad ko ima jaku želju za čim, obično za određenim jelom, ali i čim drugim.

Rasturio ga k(a)o beba zvečku. – P; kaže se za onoga koji je vrlo lako, kao od šale, postigao pobjedu nad protivnikom.

Rasuo se k(a)o titkuš po tepsiji. – P; kaže se kad se šta razbaca bez reda. Titkuš – tradicionalni livanjski specijalitet od sitno sjeckanog krompira pomiješanog s brašnom i začinjenog češnjakom koje se peče u nauljenoj tepsiji.

Raširio krila veća od gnijezda. – Arh. P; kaže se za onoga koji je uspio u životu iako se to od njega nije očekivalo. Odgovara Horacijevoj na lat. Maiores pinnas nido exendisse.

Rat nikom nije brat. – P; ilustrira rat kao veliko zlo za sve.

Rat započnu popovi, nastave topovi, a završe lopovi. – P; vrlo lucidno ističe razvoj rata.

Ravan nuli. – P; sasvim beznačajan, bez vrijednosti, bez rzultata.

Ravno k(a)o (na) dlan(u). – P; kaže se pri opisivanju vrlo preglednog lokaliteta.

Ravno mu je do mora. – P; potpuno je ravnodušan, svejedno mu je.

Razbaškario se. – P; ima dva tumačenja; 1. obično se podrazumijeva da se ko udobno namjestio zauzevši neki prostor, 2. u Crnom humoru se ovako kaže za onoga ko je doživio saobraćajni udes. Tur. baška – odvojeno, posebno.

Razbijeno ogledalo donosi sedam godina nesreće. – P; praznovjerica. Sedam godina...

Razbijenu brodu svaki vjetar protivan. – Arh. P sa Sandžaka; kad je šta uništeno, ne vrijedi mu nikakva pomoć.

Razbio dert. – P; komentar kad ko uspije prevladati duševnu bol, obično ljubavnu, često potaknutu pićem. Tur. dert – tuga, briga, jad, muka.

Razbio ga k(a)o bostan. – P; kaže se kad ko koga tako istuče da on izgleda kao da više nije čitav, da postane skup više nepovezanih dijelova. Tur. bostan – lubenice i dinje. Razbio se k(a)o lubenica.

Razbio mu pičku. – P; komentar na fizičku povredu usana. Dobio po pički i Rascop(a)o mu labrnju.

Razdriješio bisage. – P; odnosi se na onoga koji je objelodanio ono što dotad nije bilo poznato. Lat. bisage – vreća.

Razdrta vreća ne može se napuniti. – Arh. P; ne može se nešto uraditi ako za to ne postoje odgovarajući uvjeti.

Razgovaraju preko nišana. – P; odnosi se na neprijateljstvo dviju ili više osoba; u ratu bilo je slučajeva da su pripadnici zaraćenih vojski bukvalno razgovarali, provocirali jedni druge.

Razlika k(a)o nebo i zemlja. – P; komentar kada se želi naglasiti ogromna razlika između čega; K(a)o Bog i šeširdžija.

Razlomljena proha ne može se više sastaviti. – P; aluzija na prijateljstvo ili brak koji kada puknu teško da se mogu obnoviti. Arh. proja/proha – kukuruza

Razumije se k(a)o kenjac u kantar. – Arh. duhovita P; odnosi se na osobu koja nije upućena u šta. Arh. kenjac – magarac, tur. kantar – vaga.

Razvez(a)o kazivati adile-sadile. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za onoga koji bespotrebno opširno priča. Tur. adile-sadile – sve po redu.

Razvio(la) bajrak. – P; ima dva tumačenja: 1. poput bajraktara neko polazi u ili vodi borbu; 2. nemoralna žena koja želi skrenuti pozornost na sebe. Odala se bludu.

Razvlači mu pamet. – P; odnosi se na onoga koji postavlja kome različite zahtjeve, često kontradiktorne, i dovodi ga u nedoumicu.

Razvuci Muho, poslije ćeš suho. – P; kaže se onome ko mnogo jede ili troši, mora računati i na kasnije. Ispruži se onoliko koliko se možeš pokriti.

Razvuk(a)o k(a)o teraviju. – P; kaže se kad ko nadugo i naširoko priča o čemu. Tur. teravi – učenje cijelog Kur’ana; ovdje se podrazumijevaju molitve koje u mjesecu ramazanu traju po cijelu noć. Adile-sadile. Rasteg(a)o kao Panto pitu.

Razvukli ga k(a)o Osmačani letvu. – Arh. P; komentar za onoga koji je doživio neprilike. Stanovnici sela Osmače su, navodno, razvlačili letvu da bi je produžili.

Reaguje k(a)o mrtav konj. – P; kaže se češće za sportiste, za onoga ko ima veoma spore reflekse.

Reci dečku da ne čačka mečku. – P; opomena kome da ne izaziva neprilike, da ne pravi probleme. Čačka mečku.

Reci popu pop, a bobu bob. – P; savjet da svakom treba reći istinu u lice, sve treba nazvati pravim imenom. Na lat. Ficum ficum, ligonem ligonem vocat.

Reda radi. – P; ono što se radi isključivo radi poštovanja formalnosti, tek zato da se vidi. Odgovara lat. Pro form.

Refena kuće ne obara. – Arh. P; podjednak doprinos svih ukućana čini dom jakim. Vidi sljedeće:

Refena kuću gradi. – P; zajedničko ulaganje ukućana doprinosi napretku porodice i doma. Porefenali se.

Rek(a)o ha njemu ha budali (isto je). – P; kaže se za onoga koji je glup ili neodgovoran i kome ne vrijedi ništa govoriti niti mu davati savjet.

Rek(a)o sam mu (to) u lice (oči, brk). – P kaže onaj koji je kome otvoreno, smjelo, iskreno rekao svoje mišljenje iako tome ono nije po volji.

Rek(a)o, pa porek(a)o. – P; kaže se za onoga koji nije održao obećanje, koji je slagao, odrekao se svoga mišljenja, opozvao ranije rečeno.

Rekla-kazala. – P; ilustrira mahalsko naklapanje, pričanje o čemu što nije provjereno, tračevi, brbčljarije. Odgovara Vergilijevoj na lat. Fama volat.

Rekla sova sjenici: velika glavo, a svoju sakrila u trnje. – Arh. P sa Sandžaka; ilustrira ruganje onoga koji i sam ima neke komplekse.

Rep bi kobili iščupati mog(a)o. – Arh. P; ilustracija čije velike snage.

Rep glavi ne zapovijeda. – Arh. P; pravilo da stariji ne mora poslušati mlađeg.

Repa bez korijena. – P; kaže se za onoga koji nema poznato ime ili porijeklo. Papanska raja.

Rešeto vode ne drži. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za onoga koji ne zna čuvati povjerene tajne.

Rezervna domovina. – P; Hrvatska i Srbija, koje Hrvati odnosno Srbi iz BiH vide kao svoju domovinu, a BiH ne osjećaju kao svoju pravu domovinu.

Rezil učinio. – P; odnosi se na onoga koji je osramoćen, obrukan, ponižen. Tur. rezil – ponižen, blamiran.

Riba i država od glave smrde. – P ilustrira porijeklo negativnosti, vidi Riba smrdi od glave...

Riba ribu а ribar obje. – Arh. P sa Sandžaka; ilustracija odnosa snaga između slabijih i jačih.

Riba smrdi od glave. – Arh. P; loši odnosi u državi često dolaze od vrha.

Riba smrdi od glave, a čisti se od repa. – Arh. P; za ono što ne valja u društvu ili kakvoj zajednici krivi su oni najviši, najutjecajniji, najmoćniji, a redovno stradaju oni najniži, najslabiji. Odgovara P E. Roterdamskog na lat. Piscus primum a capite foetet.

Ribama sadaka, a meni nafaka. – Arh. P; obično se kaže kad se stari kruh izmrvi i baci u rijeku da ga ribe pojedu; ovim se ističe da svaka sadaka donosi nafaku. Tur. sadaka – milostinja; nafaka – novčani prihod, zarada. Tvoja sadaka...

Riječ bez djela je mrtvo tijelo. – Arh. P sa Sandžaka; riječi same po sebi ne vrijede dok se ne pretvore u djelo.

Riječ – dukat. – P; kaže se za onoga koji je škrt na riječima, šutljiv, koji veoma malo govori.

Riječ riječ otvara. – P; sugerira otvorenost u komunikaciji.

Riječ se mjeri, a ne broji. – Arh. P sa Sandžaka; važnija je težina riječi od njihove brojnosti.

Riječi su kao pčele: imaju istovremeno i med i žaoku. – Arh. P; vrlo ilustrativno opominje na dvoznačnost riječi.

Riječi treba birati (mjeriti), a ne brojati. – P; sugerira da je važnije šta se kaže nego koliko se kaže.

Rijeka koja teče nađe sebi put. – P; onaj koji traži izlaz iz kakve situacije i naći ga.

Rijeka prođe pijesak ostaje. – Arh. P sa Sandžaka; pridaje značaj onome što je konstantno u odnosu na ono što je prolazno.

Rijetka ptica (zvjerka). – P osobu koja je neobična, čudak. Odgovara Horacijevoj na lat. Rara avis.

Robom ikad, grobom nikad. – Arh. P sa Sandžaka; kaže onaj koji će radije biti rob nego mrtav.

Rod po tankoj krvi. – Arh. P; rod po majci, tj. po ženskoj liniji.

Rod(bina) djevojku udaje, a otac joj prćiju daje. – Arh. P; za uspješnu udaju djevojke rodbina je jednako važna kao i miraz.

Rodi godino, umri sirotinjo. – Sarkastična P: svi žele da ljetina uspije, ali sirotinja nema mnogo koristi od toga.

Rodi me majko bez glave, samo nemoj bez sreće. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje ka i sljedeća:

Rodi me majko sretnog, pa me u jarak baci. – P; naglašava važnost sreće u životu. Sretan i budala... Sretniji nego...

Rodi me sretnog, pa me u more baci. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Dad mi mazal i eča me al mar i ima slično značenje kao i dvije prethodne.

Rodilo se, valja ga ljuljati. – Arh. P; upućuje na to da se moraju snositi posljedice svoga djelovanja.

Rodio se Cigo. – P kaže se kad istovremeno pada kiša i sja sunce. U narodu se ta vremenska pojava povezuje s rođenjem kod Roma, u čijoj mitologiji je kiša simbol rođenja, a sunce sreće.

Roditelje ne biramo, ali prijatelje biramo. – P; savjet da se čovjek mora pomiriti s tim da ima roditelje takve kakvi su, ali da pazi koga bira za prijatelja.

Rođen pod sretnom zvijezdom. – P; komentar za onoga koji je sretan u životu, kome sve polazi za rukom. Po slavenskoj mitologiji svaki čovjek ima svoju zvijezdu zaštitnicu. Odgovara Horacijevoj na lat. Fortunae filius i Juvenalovoj Albae gallinae filium esse.

Rugao se magarac zecu da ima duge uši. – Arh. P; ismijava onoga koji se ruga jer u P oba stvorenja imaju dugačke uši.

Rugala se ruga, pa joj bila (postala) druga. – P; kad se ko kome ruga, može mu se desiti isto ono zbog čega se kome rugao, pa onda njega počnu ismijavati zbog toga. Odgovara Terencijevoj na lat. Qui quae vult dicit, quae non vult audiet.

Rugala se sova sjenici. – P; ima isto značenje kao: Rekla sova…

Rugovka se klela: umro joj sin da bi mogla lošu snahu otpustiti. – P; komentar na zavidljive karaktere koji nastoje opravdati svoj gubitak.

Ruka koja daje uvijek je iznad one koja prima. – P; ilustrira neravnopravan odnos između onoga koji je u situaciji da dijeli i onoga koji dobija.

Ruka ruku mije (obraz obadvije). – P; teško je sačuvati čist obraz, za čestitost se valja pomučiti. Prvi dio P istovjetan je Senekinoj na lat. Manus manum lavat.

Rukama daji nogama traži. – P; komentar na traženje onoga što je kome posuđeno.

Ruku bih u vatru stavio! – P; onaj koji je izgovara naglašava da garantira, jamči za koga ili šta. Pripadnici paganskih naroda na ovaj način su dokazivali svoju nevinost pred optužbama; ako bi se relativno malo opekli i ako bi im rana brzo zarasla, proglašavani su nevinim, u protivnom bili su krivi.

Ruku na srce. – P; izraz kojim se naglašava iskrenost i otvorenost.

Ružan čovjek ne ide lako pred ogledalo. – Arh. P; loš čovjek nerado analizira svoje postupke, ponašanje.

Ružan k(a)o đavo (lopov). – P; odnosi se na vrlo ružnu osobu, čiji se izgled poredi s onima koji su zli i opaki, koji su dakle neprijatelji običnim ljudima.

Ružan k(a)o porez (poreska prijava). – P; poređenje čije ružnoće s porezom jer plaćanje poreza nikome nije drago.

Ruže i kćerke komšiji. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Rozas i ižas al vizino. Bosanski Židovi su imali običaj udavati svoje kćeri za susjede jer su tako komšije rodbinski vezivali za sebe.

Ružna duša se prepoznaje na licu. – P; loša, nekarakterna osoba, ni svojim vanjskim izgledom ne može izazvati ugodan utisak.

Ružnoj djevojci i ogledalo je krivo. – P; nezadovoljna osoba u svemu oko sebe vidi izvor svog nezadovoljstva.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 05/11/2022 19:43

S

S budalama se ne isplati svađati, jer prvo te spuste na svoj nivo, a onda te dotuku iskustvom. – P; može imati dva značenja: 1. činjenica je da se čovjek uplete u razgovor s manje inteligentnom osobom od sebe i onda ispadne glup sam sebi; ili 2. onaj koji počne naivno razgovarati ispadne pametniji od sagovornika.

S dobrim drugom preko svijeta, a sa zlim ni na pir. – Arh. P sa Sandžaka; s dobrom osobom može se sve postići.

S hromim putujuć(i) moraš posrnut(i). – P; naglašava važnost izbora partnera u poslu; ako je saradnik dobar, posao će biti obavljen uspješno, a ako nije desit će se kao u P: greška jednog izazvat će grešku drugog.

S kanatom vazda doteče do prvog. – Arh. P; onaj ko štedi lakše će dočekati početak sljedećeg mjeseca. Tur. kanat – skromnost, štednja.

S kim je sreća i mrav mu pomaže. – Arh. P sa Sandžaka; ko je sretan njemu će pomoć stizati i odakle se najmanje nada.

S kim je vjekovati nije vragovati. – Arh. P; savjet da treba biti dobar prema onome s kim se živi.

S kim si takav (taki) si. – P; ističe važnost izbora društva; ako je neko u dobrom društvu, poprimit će dobro od njega, i obratno; upućuje i na to da svako sličnog sebi nalazi. Odgovara lat. izrekama: Ex socio cognoscitur vir, Noscitur ex socio, qui non cognoscitur ex se i Makrobijevoj Similis simili gaudet. Reci mi s kim se družiš…

S kim te vide s njim te i pišu. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i prethodna. S kim si takav si.

S kim(е) se pamet ne rodi, s njim(е) ne umire. – Arh. P sa Sandžaka; ako se čovjek ne rodi inteligentan, neće to ni postati.

S koca i konopca. – P; podrazumijeva loše osobe, najgore ljude, od kojih se svašta može očekivati; ako se odnosi na situaciju, podrazumijeva potpuni nered.

S kokošima liježe, s horozima ustaje. – P; odnosi se na osobu koja rano liježe i rano ustaje.

S koljena na koljeno. – P ima težinu P, a odnosi se na nešto što se prenosi s generacije na generaciju, npr. vrijedan nakit, biblioteka, zavjet da se nešto učini, rodoslov porodice. Od oca na sina.

S konja na magarca. – P; prijevod s lat. Ab equis ad asinos, a odnosi se na onoga koji je pao s boljeg položaja na gori, s povoljnijeg na nepovoljniji. Rjeđe se koristi suprotna varijanta: S magarca na konja (vola).

S lijepog tanjira se još niko nije najeo. – P; kaže da nije važan slatkorječiv nastup, nego treba proniknuti u suštinu onoga ko tako nastupa.

S krvlju ručak, s krvlju večera. – P; karakterizira krvavu prošlost BiH.

S magarca na konja (vola) – P; komentar na čiji (uglavnom) iznenadni uspjeh. Odgovara lat. Ab asinis ad boves.

S majčinim mlijekom primio. – P; kaže se kada je neko od rođenja predodređen za nešto.

S našim narodom ne treba imati posla. – P; izraz ozlojeđenosti zbog naših naravi; odnosi se na pakosne i zavidne osobe, koje kriju od svojih sunarodnjaka ono što bi im moglo koristiti; češća je u dijaspori među Bošnjacima nego u BiH.

S neba pa u rebra. – P; kaže se kad ko iznenada, neočekivano počne pričati o čemu, bez prethodnog uvoda. Odgovara lat. In medias res.

S novcem svud kod kuće. – Arh. P sa Sandžaka; kad čovjek ima dovoljno novca, svugdje se osjeća lagodno, kao kod kuće.

S njim valja abdest uzimati. – P; pohvala za osobu koja je čista od poroka, moralno čista.

S ovom rakijom možeš abdest uzimati. – P; komentar na loš kvalitet rakije, na rakiju koja je suviše blaga; s druge strane, voda kojom se uzima abdest mora biti čista, ”kreposna”, pa se s takvom vodom poredi rakija. Tur. abdest – ritualno pranje prije muslimanske molitve.

S parama je vruć džep, a studena postelja i srce. – P; naglašava prednost ljubavi nad bogatstvom.

S pogleda na smijeh, sa smijeha na grijeh. – P; komentira put koji vodi ka ljubavnom iskušenju.

S prijateljem jedi i pij da mu je slađe, а s neprijateljem da mu je manje. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek treba biti snalažljiv da bi postigao ono što želi.

S puta se pametan vraća još pametniji, a lud još luđi. – P; ističe da su putovanja životna škola jer čovjek tako upoznaje druge ljude i stječe iskustva u kontaktu s njima, ali ako neko nije dovoljno pametan od putovanja neće imati nikakve koristi.

S rogatim se teško bosti. – P; opominje da je teško boriti se protiv jačeg, moćnijeg.

S tobom (više) ni u džamiju ni u crkvu. – P; kaže se onome koji je onoga koji ovo kaže osramotio, upropastio mu posao, blamirao ga, ili oštetio.

S trudom išta, bez truda ništa. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji se trudi može se nadati da će imati bilo kakve koristi od toga, a onaj koji se ne trudi nema se čemu ni nadati.

S tuđeg ata nasred blata. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da onaj koji se služi tuđim blagom ne može dobro završiti. Tur. at – jahaći konj plemenite pasmine.

S vlahom do po zdile, a od pola njom po glavi. – Arh. P; govori o nepovjerenju prema pripadnicima drugih konfesija. P su govorili pripadnici svih konfesija. Ikavski: zdila – zdjela.

Sa sedla na samar. – Arh. P; ima isto značenje kao S konja na magarca.

Sa svojima jedi i pij, ali ališveriš ne čini. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i prethodna. Tur. ališveriš – trgovanje.

Sa zla nagore. – Arh. P; oslikava izuzetno tešku situaciju. Odgovara Marcelinovoj na lat. Ire tendo de fumo ad flammam.

Sa zlim se nemoj družiti, jer ti se hoće satužiti. – Arh. P sa Sandžaka; zle osobe često upropaste one koji se s njima druže.

Sa ženom i puškom ne valja se šaliti. – Arh. P; naglašava da se s opasnim stvarima i ljudima ne treba igrati jer se ne zna kako će se to završiti.

Sabah je pametniji od akšama. – P; ističe da je ujutro čovjek odmorniji i spremniji da donosi važne odluke nego uvečer. Pametnije je jutro... i Zorom ptice...

Sabireš jabuke i kruške. – P; kaže se onome ko brka pojmove i poredi neuporedive stvari. Brkaš babe i žabe.

Sablja mu i otac i majka. – P; odnosi se na onoga koji je vičan ratovanju i kome je smisao života u tome.

Saburom je dženet napravljen. – Arh. P; savjet da će strpljenje donijeti sreću i uživanje. Dženet je saburom prekriven.

Sačekaj da se hadžijino samelje. – P; naglašava da treba uvažavati stariju i iskusniju osobu, da joj treba dati prednost.

Sačuvaj me Bože duga dana kod zla gospodara. – Arh. P; opominje da je vrlo teško raditi kod lošeg gazde.

Sačuvaj me Bože od hrđave zemlje i zle žene. – Arh. P sa Sandžaka; opomena da se treba čuvati onoga što u životu neće donijeti dobro.

Sačuvaj me Bože Pljevljaka i prijepoljskih seljaka. – P sa Sandžaka; komentar za ljude s tih lokacija jer neki Sandžaklije smatraju da su lošeg karaktera.

Sačuvaj nas Bože brkate žene i ćosava čovjeka – Arh. P; u prošlosti se tumačilo da su ovakve osobe zle i da donose uroke.

Sačuvaj nas Bože vedra Božića i oblačna Đurđevdana. – Arh. P; izražava želju da sve bude kako je uobičajeno: snijeg za Božić, a lijepo i sunčano za Đurđevdan, kada se slavi početak proljeća.

Sad ga možeš jebat(i). – P ”Sad možeš baciti”, kaže se za nešto što je postalo neupotrebljivo.

Sad je sad, sutra bogzna kad. – Arh. P sa Sandžaka; uvijek treba odmah reagirati na datu situaciju jer se ne zna šta se može sutra desiti.

Sad kusaj kako (šta) si udrobio. – P; ističe da kako se šta pripremi takve će biti i posljedice. Kako si skuhao (zamijesio), tako ćeš kusati (jesti).

Sad smo kvit! – P; kaže se kada se izmire dugovi, kada su raščiste računi između dvije ili više osoba; može se reći i u situaciji kad npr. A opali šamar B, a B mu uzvrati i tada kaže ovu I. Fr. quitte – biti slobodan od duga.

Sad smo na konju. – P; komentar na uspješno obavljen posao, često poslije kakvih nevolja.

Sad smo na nož. – P kaže se onome koga se od određenog trenutka smatra za neprijatelja.

Sad su pametniji pilići nego kvočka. – Arh. P sa Sandžaka; kažu stariji za mlade koji misle da sve znaju bolje.

Sadaka mudrosti je kao ćorava djevojka. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Sedaka sin hohma es komo una mučača sjega. Mala doza pameti je nedovoljna u nekim slučajevima.

Sadi lozu iz temelja, ženi sina od plemena. – Arh. P; maksima kako treba postupati u određenim situacijama da bi učinak bio bolji.

Sa golo dupe vadi ekseri. – Romska P; savjet da treba biti adekvatno pripremljen za posao.

Sahranio ga prije vremena. – P; ima dva značenja: 1. odnosi se na onoga koji je uzrokovao čiju smrt svojim ponašanjem, i 2. kad neko ne vjeruje za koga da može ozdraviti. Ima ga na duši i Otjerao ga u grob.

Sakrio se u mišiju rupu. – P; komentar za onoga koji se sakrio na tajno mjesto, obično iz straha od koga.

Salijeva mu stravu. – P; čin okulističkog ljekarstva; lijevanjem rastopljenog olova i uz poseban obred otklanjanje straha ili kakvog zla od koga.

Sam čovjek nikud nije pristao. – Arh. P sa Sandžaka; kad je čovjek sam, vrlo teško može bilo šta postići.

Sam pao, sam se ubio (udario). – Ahr. P; svako snosi posljedice svojih djela.

Sam sam se i rodio. – P; kaže je onaj koji uvidi da nešto mora sam uraditi jer su ga svi na koje je računao odbili. Tad ustvari odluči da uspije u svojim namjerama.

Sam se o sebi zabavio.(!) – P; ima dva značenja: 1. označava čiju preokupiranost kakvim poslom ili problemom, 2. izgovorena kao uzvik znači kletvu.

Sam sebi može šapnuti na uho. – P; karikaturalni komentar za onoga koji ima velika usta.

Sam sebi skače u usta. – P; komentar za onoga koji iznosi proturječne stavove.

Sam sebi usukao ličinu. – P; komentar na samoubistvo. Arh. ličina – konopac.

Sam svoj dušmanin. – P; čovjek katkad nesvjesno ili iz neznanja sam sebi naudi, nanese štetu. P

Sama ruka mrtvoj druga. – Arh. P sa Sandžaka; usamljenost je jedan oblik društvenog mrtvila.

Samo crknute ribe plivaju niz struju. – P; naglašava da se samo neinventivne i povodljive osobe prepuštaju životu da ih nosi svojim tokom.

Samo da je viši moj krov (kuća). – P; ironičan komentar na komšijsko nadmetanje ko će imati u ulici višu kuću. Ovdje je kuća statusni simbol, a često se komšije nadmeću i u tome ko će imati bolji automobil, televizor, mobitel, kompjuter…

Samo glupi i mrtvi nikad ne mijenjaju svoje mišljenje. – P; ističe da čovjek treba mijenjati mišljenje jer svakim danom nešto novo nauči.

Samo jadi kad se vadi. – Duhovita P; preferira intimni odnos pri kojem ne dolazi do coitus interruptusa.

Samo jaši – svi smo naši. – P koja bodri, koja poziva okolinu da se niko ne ustručava.

Samo je smrt gora od bolesti. – Arh. P; ističe težinu bolesti.

Samo jedi, ne gledaj što nema. – Duhovita P; izražava gostoljubivost siromašnih.

Samo mu noge vire iz njegove guzice. – P; kaže se za poltrona, koji uvijek gleda da udovolji nadređenima i utjecajnima radi kakve koristi za sebe.

Samo onaj (narod) koji nema sadašnjosti ni budućnosti priča o prošlosti. – P; komentar na patetično i pesimistično gledanje na prošlost.

Samo onaj ko ne zazire od malog ima pravo na veće. – P; podsjeća da čovjek treba cijeniti i ono (malo) što ima kako bi znao tragati za nečim većim.

Samo pod tim uvjetima (uslovima). – P izražava uvjet pod kojim se šta prihvaća. Odgovara lat. Conditio sine qua non.

Samo preko mene mrtvog(a). – Arh. P; prijetnja da se nešto neće dopustiti ni po cijenu života.

Samo se kurvama unaprijed plaća – P; komentar gosta kojem konobar želi odmah naplatiti uslugu. U narodnoj svijesti su kurva (nemoralna žena) i prostitutka (daje seksualne usluge za novac) izjednačene iako ne znače isto.

Samo što ne vladam. – P odgovor na pitanje: Kako si?, iako nije realan odgovor, ali upitani neće da pokaže kako mu je stvarno.

Sastalo se zlo i gore da se malo razgovore. – Arh. P; komentar kad se sastanu nevaljali muž i žena.

Sastavio mu dairu. – P; odnosi se na onoga kome je hodža pomogao. Tur. daire – krug, magijski je ritual prizivanja džina da bi ovi pomogli ljudima. La(h)ko je dairu sastaviti...

Sastavljaju kraj s krajem. – P kaže se za one koji nemaju dovoljno sredstava za život. Jedva sastavlja… i Steže kaiš.

Sav sam tvoj i sve moje tvoje je. – P; srednjovjekovna zakletva ljubavi, a dolazi iz katoličkog nauka. Na lat. Totus tuus ego sum et omnia mea tua sunt.

Savij prvo granu pa uberi jabuku. – Arh. P sa Sandžaka; kad se želi šta postići, prvo se treba pripremiti za to.

Savitljiv kao trska. – P; ima dva značenja: 1. odnosi se na onoga koji je veoma elastičan, gibak, spretan; 2. onaj koji se uvijek pokorava volji drugih.

Seder činija. – P; seder je poseban vjerski obred koji se u židovskim kućama održava prve večeri Pesaha (jednog od židovskih blagdana). Seder je hebrejska riječ i znači red, a seder Pesah je praznična obredna večera na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi običaji odvijaju po strogo utvrđenom redu. Na stolu se obavezno mora nalaziti pashalna Hagada, seder činija sa simbolima praznika i vino kašer šel Pesah.

Sela prođoh, tri jarana nađoh; svijet prođoh, al' brata ne nađoh. – Arh. P; naglašava se značaj krvne veze.

Selo gori, a baba se češlja. – Romska P; ilustracija velike nezainteresiranosti.

Selo nauči medvj(đ)eda igrati. – P; ističe utjecaj okoline na formiranje pojedinca.

Selo veselo. – P; ironični komentar Gradske raje kad prisustvuje kakvoj seoskoj zabavi. P; je i naziv nekad popularne radioemisije.

Seljačka politika. – P; odnosi se na niz postupaka svojstvenih „seljaku“ (u pejorativnom značenju): grub odnos prema okolini, neotesanost u postupcima prema ženama, bezobzirnost i agresivno ”laktašenje” u ambicijama da se po svaku cijenu uspije. Mnogi skorojevići koji na socijalnoj ljestvici nisu dostigli nivo građanina čine grupu koja manifestira s. p. Gradska raja definira Papansku raju kao nosioce s. p., koju još odlikuju: primitivizam, poltronstvo, zadrtost, neukus, želja da se po svaku cijenu ostane u gradu i ne vrati se na selo. Bijele čarape i Papanska šatrologija.

Seljak i u Beču i u Grmeču. – P; kad je ko „seljak“, on će zadržati svoje manire i u velegradu.

Seljakluk i balinluk su braća. – P; naglašava da su ponašanja karakteristična za Papansku raju i Seljačku politiku istovjetna. Tur. balija – neuk, neobrazovan, neupućen musliman. (U govoru nemuslimana podrazumijeva se musliman Bošnjak uopće.)

Seoski đilkoš. – P; kicoš, vjetropir, prostak, neotesanac, kavgadžija, danguba, neradnik. Mađ. đilkoš – grubijan. Papanska raja.

Sere bisere. – P; odnosi se na onoga ko često govori gluposti.

Seri mi o tome! – P: kad ko priča kome poznate stvari, ili ako mu nešto laže, tada mu onaj koji sluša ovako odbrusi, drugim riječima kaže mu da nema potrebe da mu priča o tome. Pričaj mi o tome.

Seri, seri, moj golube bijeli. – P; kad neko pretjerano priča i u toj priči provocira, ovako mu se kaže.

Sermija joj pamet, a drug zrcalo. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za sposobnu i lijepu djevojku. Tur. sermija – imanje, kapital.

Servisira mu ženu. – Duhovita P; odnosi se na onoga koji s tuđom ženom ima Intimne odnose.

Sestra je bratu grad, a brat sestri jad. – P; ističe ljubav sestre prema bratu i bratov odnos prema sestri. Poznato je da sestra mnogo više voli brata nego što brat voli sestru.

Sestra sestru u raju (dženetu) ne prepoznaje. – P iz predislamskog perioda u BiH; odnosi se na one žene koje su se nakon smrti svoje sestre udale za svoga zeta. U narodu se smatra da je duša umrle sestre zbog toga nesretna i kada njena sestra dođe u raj duša povrijeđene sestre pravit će se da je ne poznaje. Svojevremeno je u BiH po uzoru na Bizant bio običaj da muž po smrti žene oženi svastiku (levantski brak) kako bi imao koga da mu pomogne oko djece i u domaćinstvu, ali običajno pravo u tadašnjoj Bosni to nije prihvaćalo i tako je nastala ova izreka kao opomena i savjet da se to ne čini. Izreka je bila u upotrebi i u vrijeme turske vladavine u Bosni, a odnosila se uglavnom na druga dva naroda, katolike i pravoslavce.

Siđi stepenik i oženi se, popni se stepenik i nađi druga. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Abaša skalon i toma mužer, asuve skalon i topa amigo. Hoće se reći da čovjek padne na niže grane kad se oženi a da će biti uspješniji kad nađe prijatelja (kao da je nemoguće da žena bude prijatelj).

Siguran kao vrbov klin. – Arh. P; komentar za osobu na koju se ne može računati.

Sigurni je umro od starosti, a oprezni mu došao na dženazu (sahranu). – Arh. P; sarkastičan komentar na smrt onoga koji se nije brinuo o svom zdravlju, za razliku od onoga koji je pazio na sebe.

Sigurno k(a)o u vosku. – Arh. P; odnosi se na nešto što je osigurano od uništenja. Nekada su se boce u kojima je čuvano ulje i vino zalijevale voskom kako se ne bi pokvarili, a dokumenti su čuvani u kutijama koje su bile iznutra navoštene i zalijevane voskom kako ne bi zrak i vlaga doprli do povelja od pergamenta i uništili ih.

Sijeci me gdje sam najtanji. – p; dodatno uvjeravanje da je istina ono što govori onaj koji ovo kaže.

Siječe granu na kojoj sjedi. – p; kaže se za onoga koji direktno nešto čini protiv sebe.

Siješ li vjetar, žet ćeš oluju. – P; opominje da onaj koji uzrokuje kakvo zlo može očekivati da će sam dočekati još veće zlo. Odgovara lat. Quia ventum semina – bunt, et turbinem metent. Ko zlo čini nek se njemu nada.

Sikće k(a)o zmija u procjepu. – P; kaže se za onoga koji govori ljutito, bijesno, sikće na sve oko sebe. Pišti k(a)o zmija...

Sila Boga ne moli, a Bog silu ne voli. – P; 1. u okolnostima prinude ili opasnosti ponaša se onako kako se mora; 2. oni koji su moćni na osvrću se ni na šta, a Bog to ne voli.

Sila Boga ne moli, а pravda ne pita. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek mora računati s tim da stjecaj okolnosti dovodi do kažnjavanja. Vidi sljedeću:

Sila je sili jedina pravda. – P; naglašava da se protiv sile mora boriti silom, a ne popuštati joj. Odgovara Aurelijevoj na lat. Vim vi repellit i Ulpijanovoj Quia nulla est iniuria, quae in volentam fiat.

Silom se pas u lov ne vodi. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da nikoga ne treba prisiljavati na ono što ne želi.

Sin od jabuke. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ižu di manzer. Misli se na onoga za kojeg se kaže da je kurvin sin.

Sin si, a bit ćeš i otac; što budeš činio, tako će ti činiti. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ižo sos, padre seras, loke azes te aran. Opomena onima koji će postati očevi da će im se sve vratiti; kako budu postupali prema svome ocu, tako će se i njima vratiti kao očevima.

Sindžir gvožđe muka je velika, tamnica je gora od sindžira, a zla žena gora od oboje. А zla pamet gora neg' sve troje. – Arh. P sa Sandžaka; gradacija zlih stvari. Tur. sindžir – lanac kojim je okovan zatvorenik.

Sinova nemam, unuci mi kmeče. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ižos no tengo njetos mi joran. Čovjek mora biti obavezan prema svim generacijama svojih potomaka.

Sinovi mojih sinova dvaput su moji sinovi. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ižos de mis ižos dos vezes son mios. Bake i djedovi često znaju reći da unučad vole više i od vlastite djece. Za svoju djecu, tvrde, nisu imali ni dovoljno vremena ni strpljenja.

Sir je sto godina išao (trčao) za Bogom da ga ovaj proglasi za mezu. – P; karakterizira sir kao relativno loš izbor za mezu pri akšamluku. Koriste je oni koji kažu Ne jedem ništa…

Sir koji plače i rakija koja skače – valjaju. – Arh. P; vlažan sir je dobar izbor za mezu uz jaku rakiju.

Sir kroz džam umače. – P; odnosi se na velike škrtice koji štede čak i na hrani. Tur. džam – staklo.

Sir od ovce, mlijeko od koze, a maslo od krave. – Arh. P sa Sandžaka; maksima sa sela koja se dugo uvažavala kao ispravna.

Sir vodu pije, a jezik ženu bije. – Arh. ironična P; ističe da je normalno da sir upija vodu, kao i to da žena strada od muža ako mu prigovara.

Siromah broji jade, а zеnđil hiljade. – Arh. P sa Sandžaka; svako ima ono što mu je svojstveno. Tur. zenđil – bogat.

Siromah se bori da radi, a bogat da ne radi. – P; siromašan čovjek traži posao da zaradi, a bogati uglavnom nastoje da ne rade jer imaju dovoljno.

Siromahu i muha kad uleti u usta zauhar je. – P; komentira bijedu siromašnih. Zauhar (mi je).

Sirotinja uboga, jebe jedan drugoga. – Arh. P; ilustrira neslogu siromašnih, koji bi možda mogli nešto i postići da se udruže protiv onih koji su uzrok njihovog siromaštva.

Sirotinjo, i Bogu si teška! – Arh. P; ukazuje na težinu siromaštva. Vidi sljedeću:

Sirotinjska suza jemlješ probija. – Arh. P sa Sandžaka; sirotinjska suza je teška i one koji imaju srca gane siromaštvo. Arh. jemlješ (lemeš) – nož na plugu, ralo, raonik.

Sirotinjska (ti je to) zabava. – P; komentar za ljude kojima je jedina zabava intimni odnos jer nemaju mogućnosti za druge razonode.

Sisa vesla. – P; komentar za onoga koji je naivan.

Sišlo mi srce u pete. – p; kaže onaj koji se jako uplašio koga ili čega.

Sit gladnom ne vjeruje. – Arh. P; nevolju ne može razumjeti onaj ko nije u njoj. Odgovara lat. Venter caret auribus i Non vult scire satur, quod ieiunus patiatur. Prazan stomak... i Sit ne želi znati…

Sit ne želi znati šta trpi gladan. – P; ističe da bogate ne interesiraju siromašni. Odgovara lat. Non vult scire satur, quod ieiunus patiatur.

Sit pas laje i na zvijezde. – Arh. P; odnosi se na dokone ljude koji prave gluposti.

Sit sam svega! – P; kaže onaj koji mu je sve dozlogrdilo, dosadilo.

Sit sam te k(a)o Bajro ku(ku)ruze (matere). – P; epilog bos. priče: Bajri je svaki dan mati pravila kukuruzu, pa su mu dosadile i kukuruza i mati.

Sit (sam) života. – P; komentar onoga koji je izgubio volju za životom, ili je U najmanju ruku vrlo nezadovoljan njime.

Sita gosta teško je častiti. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da treba umjeti odnositi se prema onome koji sve ima.

Sita mačka miševe lovi, a gladna po kući krade. – Arh. P; upoređuje karaktere ljudi.

Sitan kusur od velika pazara. – Arh. P sa Sandžaka; opominje da je neko izgubio na vrijednosti, npr. kad bogata porodica udaje kćerku.

Sitan šićar za sitna insana. – Arh. P; komentar na čiji slab uspjeh jer su skromne i mogućnosti onoga ko je ostvario dobit. Tur. šićar – dobitak, zarada.

Sitna duša. – P; osoba koja gleda samo svoj interes, egoist, uskogrudan čovjek.

Sitna riba. – P; nevažna, beznačajna osoba, koja nema utjecaja ni na šta.

Sjah(a)o Kurta da uzjaše Murta. – Arh. P; ističe da je svaka vlast slična a da je narod taj koji trpi.

Sjaji se k(a)o patkova guzica. – Šaljiva P kaže se kad ko stavi previše kreme na lice ili ulja na kosu.

Sjaši mi s grbače. – P blaži oblik opomene.

Sjeb(a)o ga. – P kaže se kad ko šta pokvari ili koga osujeti u njegovim namjerama.

Sjeb(a)o mu znanje. – P; kaže se kad ko šta pokvari ili ko koga zbuni.

Sjecka vodu pilićima. – P; ilustrira besmislen posao. Tuče vodu u avanu.

Sjećanje na patnju udvostručuje sreću. – P; sjećanje na prebrođenu nesreću ili patnju jača osjećaj sreće. P potječe sa Sicilije.

Sjedenje je opuč prema ležanju. – Arh. P sa Sandžaka; neradnici više vole ležati nego sjediti jer im i sjedenje predstavlja napor. Arh. opuč – muka.

Sjedi drvo na drvo, bit će veći panj. – P; kaže se u šali za sebe ili za drugog kad treba sjesti na stolicu.

Sjedi k(a)o na iglama. – P kaže se za osobu koja je vrlo uznemirena, a mora mirovati.

Sjedi k(a)o šejtan na džombi. – P; odnosi se na onoga koji se osjeća neprijatno, kome je neudobno mjesto na kojem sjedi. Tur. džomba – ponor, provalija. Džomba od čovjeka.

Sjedi na dvije stolice. – P; kaže se za onoga koji istovremeno podržava dvije suprotstavljene strane, dakle nema određen stav. On želi da zadrži oba svoja položaja, tj. obje situacije, ili ako se neko dodvorava dvojici gospodara; veoma nesiguran položaj jer mu nijedna stolica nije sigurna, pogotovo ako se dozna za njrgovu takvu poziciju. Političkim rječnikom se kaže da lavira. Kada je rim. pisac mimova Decim Laberije, inače vitez, po naredbi Cezara, već kao star čovjek morao glumiti, te je poslije svoje role krenuo sjesti u publiku, rekao mu je Ciceron: „Da nismo ovdje ovako stisnuti, napravio bih mjesta za tebe.“ To je bila aluzija kako na poniženje koje je pretrpio pojavivši se kao glumac na pozornici tako i na broj senatora niskoga porijekla i onih iz provincija koje je postavio Cezar. Laberije je odgovorio: „Čudim se tebi, Cicerone, da si stisnut, ti koji obično sjediš na dvije stolice“, što je bila aluzija na Ciceronovu poslovičnu nepostojanost i sklonost ka promjeni strana u politici. Odgovara P E. Roterdamskog na lat. Duabus sedere sellis. Ne može se s jednom guzicom... i Sjediš li na dvije...

Sjedi na parama (novcima). – P; odnosi se na vrlo bogatu osobu. Leži na parama.

Sjedi na telefonu. – P; podrazumijeva nekoga ko vodi dugačke telefonske razgovore. Visi na telefonu.

Sjedi na ušima. – P kaže se za onoga koji ne čuje ili ne obraća pažnju na ono šta ko govori.

Sjedi s mirom, а prođi se vraga, nit' ga goni nit' mu traži traga. – Arh. P sa Sandžaka; savjet kako se treba ponašati.

Sjediš li na dvije stolice (fotelje), ne sjediš ni na jednoj. – P; onaj koji podržava istovremeno dvije suprotstavljene strane ustvari nije u stanju biti lojalan nijednoj od njih. Sjedi na dvije stolice.

Sjediš na buretu baruta. – P; opomena onome koji se našao u vrlo riskantnoj situaciji, opasnoj po život.

Sjelo mi je k(a)o šaka na (pod/u) oko. – P; ironičan komentar na vlastito loše stanje.

Sjeme mu (im) se zatrlo (dabogda)! – P; teška kletva koja izražava želju da se čiji cijeli rod iskorijeni.

Sjena od čovjeka. – PP odnosi se na osobu koja je fizički i/ili psihički propala.

Sjeo (Zajah/a/o) mu za vrat. – P; komentar na čije dosađivanje ili psihičku torturu.

Sjest ćemo k(a)o ljudi… – P poziv (katkada nedovoljno poznatoj osobi) na prijateljski, ljudski razgovor.

Sjeti se da smrt nikome ne oprašta. – P; podsjeća da smrt nikoga ne mimoilazi i da će sve što je živo jednom umrijeti. Odgovara lat. Memento mori.

Skače sam sebi u stomak (trbuh). – P; kaže se za onoga koji čini šta protiv sebe samoga.

Skače(š) sam sebi u usta. – P; odnosi se na onoga koji proturječi samom sebi, natjeruje sebe u laž.

Skini mi se s kurca. – P; kaže se onome koji je kome čime dosadio, koji koga gnjavi, ne ostavlja ga na miru. Izašlo mu na kurac.

Skin(u)o bi joj zvijezde s neba. – P; romantičan i hiperboličan komentar na račun zaljubljenog muškarca.

Skin(u)о bi s Majke Bоžiје pokrov. – Arh. P; odnosi se na velikog lopova.

Skin(u)o brigu (bijedu) s vrata. – P; odnosi se na onoga koji se riješio velikog problema.

Skin(u)o (joj) kajmak. – P kaže se kad ko prvi u čemu uspije, ili, uz riječ u zagradi, kad muškarac deflorira djevojku.

Skin(u)o mu zicer. – P kaže se kada ko kome spriječi, onemogući sigurnu priliku, ono što se ne može promašiti, npr. kad igrač ne postigne zgoditak jer ga omete protivnički igrač.

Skočio bi i u vatru i u vodu (za nju/njega). – P; odnosi se na onoga koji je spreman da se žrtvuje za koga.

Skočio iz lonca u tavu. – Arh. P koja komentira čije vrlo slabo snalaženje u nekoj situaciji ili kad ko napravi loš izbor.

Skrati jezik! – P; opomena onome ko Ima dug(ačak) jezik da pazi šta govori i da manje priča.

Skrati priču. – P; sugestija onome ko priča opširno, detaljno. Priča Markove konake.

Skrati sa dva. – P; kaže se onome koji preopširno priča, dakle neka prepolovi.

Skrati želje, pa ćeš produžiti život. – P; ističe značaj realnih, ostvarivih želja, jer nerealne želje „ubijaju“ čovjekova htijenja i vrijeme.

Skratio ga za glavu. – P; znači: ubio ga.

Skresao mu krila. – P; odnosi se na onoga koji je nekome uskratio mogućnost djelovanje, kojeg je onesposobio za kakvu akciju.

Skres(a)o mu u brk. – P; kaže se kada ko kome kaže u lice istinu, ne okolišajući, obično nešto neprijatno. Odgovara lat. In barbam. Ni pas...

Skuh(a)o ga. – P; odnosi se na onoga koji je nekoga nagovorio na kakav postupak. Smekšao ga i Zbario ga.

Skuh(a)o mu čorbu (papicu, poparu). – P; odnosi se na onoga koji je nekome pripremio kakvo zlo, zamku, provokaciju. Progut(a)o mamac i Zagriz(a)o mamac.

Skupili se k(a)o Čifuti u havri. – P; odnosi se na malu grupu ljudi koja se negdje okupila. Tur. havra – sinagoga.

Skupio se k(a)o sadaka. – P; milostinja je uvijek malena, pa otuda i ovo poređenje. Tur. sadaka – milostinja.

Skuplja ćasa nego maslo. – P; odnosi se na situaciju u kojoj je veća šteta nego korist od kakvog posla. Tur. ćasa – dublja okrugla zdjela bez ručki. Vidi narednu:

Skuplja pita nego tepsija. – P; kaže se kad ko kupi nešto jeftino, ali se uskoro ispostavi da za kupljenu stvar treba još nešto nabaviti, pa još nešto i popraviti na njoj, pa to ispadne veoma skupo.

Skvrčim te, sklupčam te, pa te u ćulhan bacim. – P; odnosi se na ono što treba odbaciti, ili čak uništiti, ali je izgovorena na šaljiv način. Bukvalno P se odnosi na granje i koru kojom se vrši potpala vatre. Tur. ćulhan – ložionica ispod hamama.

Slaba je kuća u koju niko ne dolazi. – P; ustvari podrazumijeva ukućane, koji su vjerovatno loši ljudi jer im niko ne dolazi u posjetu.

Slabo sjeme, njiva jalova. – Arh. P sa Sandžaka; kad posao ne započne dobro, ne može ni rezultat biti dobar.

Slabu životinju dvojica jašu. – Arh. P sa Sandžaka; onoga ko je nesnalažljiv mnogi iskorištavaju.

Slađa kruška preko plota. – Arh. P; favorizira tuđe vrijednosti.

Slađe je darovano no kupovano. – Arh. P sa Sandžaka; neki ljudi više vole dobiti poklon nego da sami sebi šta kupe.

Slađi je grijeh od meda. – P; komentira draž i ljepotu zabranjene ljubavi.

Slag(a)o bi i Bogu. – P kaže se za velikog lažova.

Slamka među vihorima (na vjetru). – P podrazumijeva pojedinca koji nije moćan da se sam bori protiv svih, već je prinuđen da se povija kako vjetar puše.
Slamka s klasom, doći će nam muško u kuću. – P; praznovjerica: kad ko nađe slamku s klasom ispred kućnih vrata, doći će muško u posjetu, a ako nađe slamku bez klasa doći će žensko u goste.

Slamka spasa – P označava katkad jedinu i nužnu mogućnost da se stvari isprave, ili da se neko spasi. Hvata se za slamku...

Slamnati udovac. – Šaljiva P označava muškarca kojem je žena na putu. Bijela udovica.

Slatka riječ gvozdena vrata otvara. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: La palavra dulsi avri puertas de fjero, a ima isto značenje kao i Lijepa riječ gvozdena vrata otvara.

Slatke riječi ne mijese kolače. – Arh. P sa Sandžaka; od samih riječi (obećanja) nema nikakve koristi.

Slatke trešnje, a dragi dinari, valja kume nešto žrtvovati. – Arh. P; duhovit komentar za nedoumicu; čovjek bi rado kupio nešto, ali mu žao novca.

Slatki život. – Standardna P označava bezbrižan život kojim dominira uživanje u tjelesnim zadovoljstvima. Ital. dolce vita – naslov filma Federica Fellinija.

Slažu (Vole) se k(a)o pas i mačka. – P; odnosi se na osobe koje se ne podnose, ne trpe, kakav je poslovično odnos između psa i mačke.

Slažu se k(a)o rogovi u vreći. – P; K(a)o rogovi u vreći.

Slažu se k(a)o vreća buha. – P; ilustrira neslaganje.

Slet Bratstvo-jedinstvo. – P; organizirana godišnja smotra u bivšoj Jugoslaviji na kojoj su učestvovale hiljade omladinaca iz cijele države. Organiziran je 25. maja, koji je proglašen za Dan mladosti, i održavan je od 1957. do 1980. godine. Štafeta mladosti.

Slični k(a)o jaje jajetu. – P; kaže se kada vrlo velika sličnost između koga ili čega.

Slijep kod očiju. – P; osoba koja ne vidi ono što je očigledno, kao i nepismena osoba. Za šta ti oči služe? Odgovara Senekinoj na lat. Caligat in sole.

Slijepa mržnja. – P; personifikacija; bezgranična, pretjerana mržnja prema kome ili čemu.

Slijepa ulica. – P simbol bezizlaznog položaja u kojem se neko našao.

Slijepca za put i budalu za savjet ne pitaj. – P; upućuje na to da se ne treba obraćati za pomoć onima koji očito nisu u stanju da pomognu.

Slijepcu baca prašinu u oči. – Arh. P; besmislen posao; uzalud je nekoga uvjeravati u nešto kad on to ne vidi.

Slijepcu su dan i noć jednaki. – Arh. P; onome kome nije data mogućnost napredovanja uvijek mu je sve isto u životu.

Slike ima – tona nema. – P; situacija kada se muž i žena posvađaju pa budući da jedno drugo vide, ali ne pričaju onda je to kao na tv-u: slike ima, a nema tona.

Slobodan k(a)o (p)tica. – P osoba koja nema obaveza kakve ima većina drugih, koja ima mogućnost izbora. Nema ni kučeta ni mačeta.

Slobodan si ko konj na livadu. – Romska P; ilustracija slobode.

Slobode mi! – P najveća zakletva robijaša i onih lopova koji hoće da se pokažu kao da su i oni bili u zatvoru.

Slobodni strijelac. – P osoba koja je nezavisna i samostalna u svom nastupu, često se odnosi na novinara koji kritizira istaknute ličnosti bez nečije prethodne političke narudžbe.

Slobodnu kožu brzo vuk izjede. – P; komentira nezaštićenog čovjeka, tj. onoga kome neko jači ne stoji u zaštiti.

Sloga je najtvrđi grad. – P; ilustrira važnost ljudske sloge.

Slomio (bi) šejtanu nogu. – P; kaže se za onoga koji je vrlo spretan i lukav.

Slon mu stao na uho. – P; kaže se za onoga koji uopće nema sluha.

Slon u staklarskoj radnji. – P; komentar za onoga koji je vrlo nespretan, nezgrapan, nedorastao situaciji u kojoj se našao.

Složna braća i u petak meso jedu, a nesložna ni za Božić. – Arh. P; ilustracija prednosti bratske sloge.

Složna braća kuću grade, a nesložna (i staru) razgrađuju. – P; ističe važnost sloge u porodici, ali i u naciji, slična je lat. Concordia parvae res crescunt, discordia et maximae dilabuntur.

Složni kaluđeri mrse i srijedom i petkom, a nesložni ni nedjeljom. – Arh. P; ilustracija prednosti sloge nad neslogom.

Složnoj braći sve je možno. – Arh. P sa Sandžaka; kad su ljudi složni, sve je moguće.

Sluša samo 'ćirilicu'. – P; ovako kažu oni koji ne vole novokomponiranu muziku, koju nazivaju ćirilicom (za razliku od pop i rok muzike). P se odnosi na osobu koja voli kič muziku, a pošto je najveća produkcija te muzike u Srbiji narod to povezuje s ćirilicom; Sviraju cajke.

Sluša te gluha bez uha. – P; kaže onaj koji ne želi koga da sluša. Pojam 'gluha' ovdje je upotrijebljen u značenju 'zadnjica.
Slušaj popa šta govori, a ne gledaj šta čini. – Arh. P; treba slijediti riječi iz svetih knjiga, a ne ponašanje onoga koji ih propovijeda.

Slušaj šta ti se veli, a vjeruj šta ti se vidi. – Arh. P sa Sandžaka; savjet kako se treba ponašati u društvu.

Slutnja je nejasna kao i mrkla noć. – P; poređenje slutnje s noći opominje kako slutnja može biti nepouzdana.

Služba je služba, a družba je družba. – P; savjet da se treba profesionalno odnositi prema poslu i radnim kolegama, a nakon isteka radnog vremena se sa istim može prijateljevati.

Služba nije družba. – Arh. P sa Sandžaka; uvijek treba znati razlikovati druženje na poslu i izvan njega.

Službeni Beograd (Zagreb/Moskva/Washington). – P iz novinarskog žargona, a označava Službeni stav vlade one zemlje čiji je glavni grad spomenut.

Služi k(a)o ikebana. – P odnosi se na relativno važnu osobu koja u zajedničkom radu nema nikakav utjecaj iako sudjeluje u radu i na skupovima.

Služim narodu! – P; kojom je vojnik bivše JNA uzvraćao na pohvalu starješine za uspješno obavljen zadatak. Koliko je i na koji način je vojska JNA služila narodu pokazalo se od 1991. do 1998. od Slovenije pa sve do Kosova.

Smetn(u)o se sa baglama. – P; kaže se za onoga koji je izgubio uporište u čemu. Tur. baglama – spojnica kojom se krila vrata i prozora pričvršćuje za drveni okvir.

Smij se u sebi da se tebi ne bi smijali naglas. – P; sugerira da čovjek treba paziti kad hoće da se nasmije jer možda ono što je njemu smiješno nije smiješno ostalim u društvu, a tada će on ispasti smiješan i njemu će se smijati.

Smiju mu se brkovi. – P; kaže se za onog ko neće da se nasmije iako mu je nešto drago ili smiješno, pa mu samo brkovi poigravaju od pritajenog smijeha; može se reći i ženskoj osobi.

Smilje i bosilje. – P; ilustracija blagostanja ili poređenje s nečim što je lošije, npr: Moj sin je smilje i bosilje u odnosu na komšinicinog sina.

Smiri duhove. – P; kaže se onome ko se uzrujao.

Smot(a)o ga k(a)o sarmu. – P; kaže se za onoga koji je koga istukao, udario, ošinuo.

Smot(a)o se k(a)o pile u kučini. – P; kaže se kada se ko zapetlja u čemu. Zapleo se...

Smotan k(a)o fišeklija. – P kaže se za onoga koji je uvrnut, usukan. Tur. fišek – patrona, od toga fišeklija – spremnik u kojem se drži barut. Vidi narednu F:

Smotan k(a)o kifla. – P obično se kaže za onoga koji je nespretan, smušen, smeten. Njem. Kipfel – duguljasto pecivo. Vidi narednu F:

Smotan k(a)o sajla. – P ima slično značenje kao prethodna F, samo je ovdje riječ o još većem nespretnjakoviću, vrlo smotanoj osobi.

Smrt fašizmu – sloboda narodu. – P partizanski pozdrav iz doba borbe protiv fašizma 1941-1945. u svim državama bivše Jugoslavije.

Smrt je čaša poreduša. – Arh. P sa Sandžaka; umiremo po redu, tj. prvo bi trebali umrijeti stariji pa onda mlađi. Međutim, tu nema pravila.

Smrt je lijek svemu. – Arh. P sa Sandžaka; sarkastična misao; smrt sve bolesti izliječi jer mrtav čovjek ne može biti bolestan.

Smrt ne pita kada ćemo, nego hajdemo. – Arh. P; smrt je neminovna pojava.

Smrt nikoga ne zaboravlja. – P; ističe da je svako smrtan. Odgovara lat. Certo veniunt ordine Parcae.

Smrt nikom ne gleda u brkove. – Arh. P; ima slično značenje kao i prethodne. Odgovara Horacijevoj na lat. Aequo mors pulsat pede papuperum tabernas regumqeu turres.

Smrt roka ne stavi, ali ne čeka. – Arh. P sa Sandžaka; niko ne zna kad će umrijeti.

Smrt se parom ne kupuje. – Arh. P sa Sandžaka; smrt je nemoguće izbjeći.

Smrti se ne boj, no zla čovjeka! – Arh. P sa Sandžaka; ponekad zao čovjek može biti gori i od smrti jer može uništiti više života.

Smrt sve pokriva i otkriva. – Arh. P; smrću se završava život, ali se i otvaranjem testamenta otkriva koga je pokojnik favorizirao.

Soko iz vranina gnijezda. – Ironična P; kaže se za slabića, on je prvi među najslabijima. Odgovara lat. Pelle sum agnina latitat mens saerpe lupina.

Sokolove pojedoše vrapci. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za situaciju u kojoj se neočekivano slabiji pokažu uspješnijim od jačih. Npr. kad neki slabiji tim pobijedi jači.

Soli (kome) pamet (mozak). – P; kaže se za onoga koji daje kome nepotrebne savjete.

Soliš more. – P; ironičan komentar upućen onome koji otkriva ili dokazuje ono što je svima poznato, što svako zna, što je svakome jasno.

Spala knjiga na dva slova. – P; ilustracija raspada društva ili kakvog posla: od mnogih u početku ostalo je samo dvoje ili vrlo malo njih.

Spao (Pao) na niske grane. – P; kaže se za onoga koji je moralno i/ili materijalno posrnuo, propao.

Spao na prosjački štap. – P; odnosi se na onoga koji je materijalno propao. Prosjački štap.

Spao s leha. – Arh. P; komentar za onoga koji se zapleo u govoru pa se ne zna izvući. Arh. leh – osovina vodeničnog kamena na kojem se ovaj okreće.

Sporo (Teško) pamti, brzo zaboravlja. – Šaljiva P na račun onih koji Sporo kopčaju.

Spreman k(a)o bula u jagode. – P; odnosi se na osobu koja je nespremna za kakav posao. Tur. bula – žena odjevena po islamskom propisu, u dugoj širokoj odjeći i s maramom na glavi.

Spretan k(a)o sapet. – P; ironičan komentar na čiju nespretnost. Arh. sapet – zavezan, sputan.

Sramota bogataša i smrt siromaha ne čuju se daleko. – Arh. romska P; ističe da se o sramoti bogataša, kao i o smrti siromašnih rijetko priča javno.

Sranje kroz gusto granje. – P; komentar na bezveznu, nebitnu situaciju.

Srbi dobijaju u ratu, a gube u miru. – P; krilatica koju je promovirao bivši predsjednik Treće Jugoslavije D. Ćosić, čime je apelirao na Kolektivnu svijest Srba u BiH da se pripreme za rat.

Srbi islamske vjeroispovijesti. – P; odraz velikosrpske doktrine po kojoj su Bošnjaci (koje velikosrbi imenuju muslimanima – dakle vjerskom odrednicom, a ne nacionalnom) Srbi koji su primili islam.

Srbin sa dna kace. – P; Srbi imaju običaj reći ovo za sebe kad žele kazati da su istinski, pravi, nepatvoreni Srbi.

Srce je čaša puna otrova. – P; pesimističan komentar na gorčinu ljudskog života.

Srce je najveći gospodar svijeta. – P; ističe da ljudi uglavnom srcem rasuđuju o životu.

Srce k(a)o u zeca. – P; kaže se za onoga koji je vrlo plašljiv.

Srce (mu) blizu guzice. – P; šaljiva opaska za onoga koji se lako vrijeđa i plače za sitnicu. Suze (mu) blizu guzice.

Srce naroda je u trbuhu. – P; deviza pod kojom se podrazumijeva da je narodu bliskija ona vlast koja čini sve da joj narod bude sit.

Srce od lava, a obraz od kurve. – Arh. P; došla iz Dubrovnika u BiH. Kad su Dubrovčani slali svog diplomatu nekom vladaru da zastupa interese Dubrovnika, upućivali su ga kako se treba boriti za Dubrovnik i pritom mu spominjali ovu P kao maksimu.

Srebrena ruka koja stječe, a zlatna koja sačuva. – Arh. P sa Sandžaka; važno je steći nešto, ali je još važnije sačuvati stečeno.

Srebrenički masakr – P sinonim za ratni zločin genocida koji su vojne, paravojne i policijske snage pobunjenih bh. Srba uz pomoć svojih saveznika 1995. godine počinile nad Bošnjacima ubivši za nekoliko dana više od osam hiljada ljudi u Srebrenici iako je bila zaštićena zona.

Srebreno je lijepo, a pozlaćeno još ljepše. – Arh. P sa Sandžaka; od svake vrijednosti ima nešto što je još vrednije.

Srebreno sedlo ne čini dobra konja. – Arh. P sa Sandžaka; bogatstvo nije važno tamo gdje se traže druge vrline.

Sreća je gleda, vrag joj ne da. – Arh. P; kaže se za osobu koja nije sposobna izabrati ono što joj treba.

Sreća je slijepa. – P; naglašava da sretni ljudi ne obraćaju pažnju na nesreću oko sebe. Odgovara Ciceronovoj na lat. Fortuna caeca est.

Sreća je varljiva. – P; ističe da je sreća često varljiva i kratkotrajna.

Sreća u nesreći. – P komentar za povoljne aspekte kakve nezavidne situacije. Odgovara lat. Malum nullum sine aliquo bono. I u zlu ima dobra...

Sreća ulazi u dom u kojem se čuje smijeh. – P; ističe da i svakodnevna sitna zadovoljstva mogu biti put do sreće.

Sreću moli da te isprati, а nеk te ne pričeka. – Arh. P sa Sandžaka; bolje je da je čovjek sretan od početka nego da sreću dočeka kasnije u životu.

Srednja je sreća najbolja. – Arh. P sa Sandžaka; katkad je najbolje biti osrednje sreće.

Sreo se s Azrailom. – P kaže se za onoga koji je umro. Azrail je po hebrejskoj mitologiji anđeo smrti, onaj koji odvaja dušu od tijela.

Sretan i budala dva su brata. – P; onaj koji je ispunjen prevelikom srećom često se ponaša i postupa nerazumno kao i onaj koji nema dovoljno pameti. Dobar i budala dva su brata.

Sretan je koga tuđa nesreća uči pameti. – Arh. P sa Sandžaka; bolje je učiti se na tuđoj nesreći nego na svojoj.

Sretan je (samo) onaj koji sjedi u svojoj kući. – P svih onih izbjeglica koji nisu u mogućnosti da se vrate u svoje domove.

Sretna bi se porodila. – P; kaže se na Sandžaku kad se koga jako dugo čeka da dođe.

Sretne ti rane, junače. – Arh. P izražava želju za brzim oporavkom.

Sretniji n(eg)o pametniji. – P; kaže se za onoga koji postiže uspjeh zahvaljujući velikoj sreći, sasvim slučajno. Odgovara Publijevoj na lat. Fortuna plus homini quam consilium valet. Rodi me majko… i Sretan i budala...

Sretnom čovjeku prvo se kći rađa. – Arh. P; u narodu se smatra da je bolje prvo dobiti kćerku jer od nje je veća korist u kući.

Sretnom žene umiru, a nesretnom kobile crkavaju. – Arh. P; komentar za relativnost sreće, a epilog je nar. priče u kojoj su čovjeku umirale kobile i niko mu nije došao da pita treba li mu pomoć, a kada mu je umrla žena odmah su došli s namjerom da ga ponovo žene i da se vesele na njegovoj svadbi.

Srkleti ga. – P kaže se kad ko koga uznemirava, uzrujava. Bihuzuri ga. Šta me činiš srklet...

Srušilo se k(a)o kula od karata. – P; kaže se kada ko ili šta naglo padne rušeći se.

Stadu koje niko ne čuva vukovi su čobani. – P; naglašava da narod bez dobrog vodstva može brzo postati žrtvom manipulatora ili okupatora. Tur. čoban – ovčar, pastir.

Stala mu knedla u grlu. – P; osjećaj kada je ko zatečen razvojem situacije ili čuje šta neprijatno pa ne može progovoriti. Progutao knedlu.

Stalni pacijent. – P; žargon; može podrazumijevati stalnog gosta u kafani, stalnu mušteriju kod prostitutke, osobu koja često krši zakon…

Stalno ide u džamiju, ali nikako da nađe svoj broj cipela. – Duhovita P sa Sandžaka; kritika lažnih vjernika.

Stala ruga pokraj puta, svakome se na svijet' ruga. – Romska P; komentar za drsku osobu.

Stalo pet na pet, pa se ne da odapet. – P dječija šala pri kojoj kada ko pita koliko je sati, a upitani neće da mu kaže, nego mu ovako odgovori.

Stane kraj svakog sepeta. – P; kaže se za autobus koji često zastaje kako bi pokupio što više putnika.

Stao k(a)o binamaz pred džamiju. – P; komentar na čiju zbunjenost i osjećaj krivice. Tur. binamaz – musliman koji neredovno klanja namaze. Nemoj biti binamaz.

Stao mu na žulj. – P kaže se kad se ko kome zamjeri, uvrijedi ili ga pogodi pa izazove bijes protiv sebe.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 05/11/2022 19:46

Stao na ludi kamen. – I koja je u BiH ušla sa Zapada; stajanje na kamenu (kod Engleza i Francuza) smatra se ludošću samo po sebi, a ovdje se misli na onoga koji se odlučio oženiti. Protiv koga?

Stao u govno. – P; duhovit komentar kada ko učini šta zbog čega će se pokajati.

Stao (Nagazio) zmiji na rep. – Arh. P; kaže se kad se ko izloži velikoj opasnosti.

Star bez štapa ne može na vrata. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek mora imati pomoć da bi u čemu uspio.

Star boluje, mlad mu ne vjeruje. – Arh. P; mlada osoba ne vjeruje staroj jer nema njeno iskustvo.

Star čovjek, mlada žena – kolači; stara žena, mlad čovjek – korbači. – P; ilustrira i favorizira brak između starijeg muškarca i mlađe žene u odnosu na stariju ženu i mlađeg muškarca. Tur. korbač – bič.

Star k(a)o Metuzalem. – P; hiperbola, a odnosi se na vrlo staru osobu. Starozavjetni patrijarh Hebreja Metušalah po predaji je živio 969 godina i tako postao legendarni najdugovječniji čovjek. Vidi narednu:

Star k(a)o Biblija. – P; hiperbola; dijelovi Biblije stari su preko dvije hiljade godina, dakle podrazumijeva koga ili šta što je veoma staro.

Star k(a)o Isusovo magare. – P; hiperbola; kaže se za vrlo staru osobu. Isus je inače jahao na magarcu.

Star se konj ne uči jahati (orati). – P; savjet da se od stare osobe ne može očekivati da nešto zna ako to nije naučila u mladosti. Drvo se savija... Mator se konj ne uči…

Star se pas ne uči lajati. – P; ima slično značenje kao i prethodna P.

Star se vo ne uči orati. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i prethodna.

Stara dobra vremena. – Sentimentalna P starih ljudi koji se sa sjetom sjećaju vremena kada su bili mladi i kada je ”sve bilo bolje nego danas”. Ah, pusto tursko!

Stara frajla. – P; ima dva tumačenja: 1. usidjelica, i 2. žena sumnjivoga morala. Njem. Fräulein – gospođica.

Stara je brava, ne treba joj ključ. – Isto značenje kao i Ista meta – isto odstojanje. Tur. brava – ključanica.

Stara kajla (kuka). – P; ovako za sebe kažu oni koji sebe smatraju jakom, važnom, čvrstom, značajnom osobom. Klin se klinom izbija. Njem. Keil – klin.

Stara koka, dobra juha. – P; kaže: od stare kokoši se doista može napraviti dobra supa, ali ako se misli na ženu onda onaj koji ovo kaže pretpostavlja da je takva žena poželjnija od mlade djevojke.

Stara koka. – P; kaže se za vremešnu žensku osobu koja još uvijek dobro izgleda.

Stara kost. – P; sinonim za starog čovjeka.

Stara pjesma. – P; komentar na čije pričanje poznate priče, ili kada se misli na poznatu stvar ili činjenicu. Pjeva istu pjesmu i Od te kajde...

Stara potkovica donosi sreću. – P; praznovjerica: stara potkovica donosi sreću onome ko je nađe, a ako je prikucana u kući donosi sreću u dom.

Stara raja. – P; podrazumijeva ljude s kojim se ko nekad družio ili je s njima odrastao.

Stara vučina, pasja sprdačina. – P; misli se na staroga čovjeka s kojim mladi lako izlaze nakraj. Sprdnja, sprdačina – izvrgavanje ruglu, podsmijehu, ruganje.

Stari grijeh nova pokora. – Arh. P sa Sandžaka; kad se ljudi sjete čijeg bivšeg grijeha, taj jadnik koji je nekad zgriješio ponovo prolazi kroz stari pakao.

Stari prdonja. – P; sinonim za dosadnog starca.

Stari rug nova sramota. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Stari grijeh… Arh. rug – sramota, ruglo.

Stari zec. – P; odnosi se na pametnog čovjeka, čija se mudrost poredi s 'mudrošću' starog zeca koji je zahvaljujući svojoj domišljatosti uspio doživjeti starost, tj. da ga ne ubiju lovci ili ne ulovi lisica.

Starije (je) jutro od večeri. – Arh. P; kaže se kad se о čemu uvečer razgovara pa se ostavi „da prenoći“ i da se ujutro donese odluka.

Starog čovjeka ne pitaju šta te boli, nego šta te ne boli. – Arh. P; sa starošću se javljaju razne bolesti pa je prirodno ovako pitati. Odgovara lat. Metue senectam: non enim sola venit.

Staro kroji, konce trati. – Arh. P; uzalud je staru odjeću popravljati. Tratiti – trošiti.

Starom vuku mlado janje treba. – Arh. P; ističe da stariji muškarci više vole djevojke nego starije žene.

Staro rešeto o klinu visi. – P; podsjeća da stare stvari ne služe onome za što su namijenjene.

Starost i mladost nisu svojta. – Arh. P sa Sandžaka; neke suprotnosti nisu uporedive.

Staru čovjeku su dvije stvari neophodne: mlada žena i stara kuharica. – Arh. P; duhovit komentar o potrebama starijeg čovjeka.

Statistika je ozakonjena laž. – P; kažu oni koji ne vjeruju u statističke podatke. Čak 87,65 posto statistike...

Stavi jednog za sto, jednog pod sto – obojica ti isto misle. – P; komentar na ljude sličnih stavova.

Stavi mu soli na rep. – P; Uhv(f)atit ćeš...

Stavi vodu u usta. – P upućena onome koji mnogo i bespotrebno priča da bi mu se dalo do znanja da ne treba više pričati.

Stavio bih ruku u vatru (za njega). – Arh. P; dokaz nepokolebljivog povjerenja u koga; u srednjem vijeku optuženi vazali su vjernost kralju dokazivali dodirivanjem usijanog željeza. P; je nastala u starom Rimu kad je Rimljanin Mucije Scevola pred etrurskim kraljem Poresnom stavio desnu ruku u vatru kako bi pokazao da se ne boji muka na koje ga je ovaj mislio staviti. I kaže onaj koji je siguran u koga ili šta. Božiji sud.

Stavio djevojci granu na put. – Arh. P sa Sandžaka; ilustrira prepreku, npr. problem koji je mladić napravio djevojci rekavši joj da će se oženiti s njom pa odustao.

Stavio ga pred svršen čin. – P; kaže se kad ko koga dovede u situaciju u kojoj se više ništa ne može učiniti. Doveo me pred svršen čin.

Stavio ga u klade. – Arh. P; odnosi se na tešku kaznu. U srednjem vijeku su ljudi kažnjavani tako što su morali stajati s rukama i glavom u kladama, dvama simetričnim deblima koja su imala prostor kad se spoje da kroz njih vire glava i šake.

Stavio ga u novine. – P; kaže se npr. kad novinar napiše članak o kome.

Stavio glavu na panj. – P; odnosi se na osobu koja se izložila smrtnoj opasnosti. U srednjem vijeku su osuđenicima na smrt odsijecali glavu položenu na panj. Vidi sljedeću:

Stavio glavu u torbu. – P; kaže se za onoga koji šta riskira, ko se izlaže smrtnoj opasnosti; Glava mu u torbi.

Stavio kamen na ploču. – P označava postupak prisutan kod mnogih naroda i vjera: prilikom posjete čijem grobu bio je običaj staviti kamen na ploču ili grob. Porijeklo te pojave je iz prastarih vremena, kada ukopavanje nije vršeno dovoljno duboko, pa da bi se spriječilo skrnavljenje grobova od životinja.

Stavio mu bubu (buhu) u uho. – Arh. P; kaže se kad ko unese nemir u koga kakvom informacijom, učini da ko na nešto stalno misli. Ubacio mu...

Stavio mu (je) novac pod jastuk. – P označava da je ko učinio novčani poklon novorođenčetu. U BiH je običaj da se novorođenom djetetu pri prvoj posjeti roditeljima koji su dobili dijete stavi novčanica pod jastuk, što treba da simbolizira blagostanje onoga kome je novac poklonjen.

Stavio mu nož pod grlo. – P; odnosi se na onoga kojeg je neko doveo u smrtnu opasnost; Nož pod grlom.

Stavio sve na jednu kartu. – P; odnosi se na osobu koja hazardira u čemu jer ide na samo jednu mogućnost; poredi se s kockarom koji tipuje da će dobiti ona karta koju je odabrao.

Stavio šapu. – P; odnosi se na onoga koji smatra da jedini ima pravo da šta radi, da čime raspolaže, da uživa kakvu privilegiju.

Stavio život na kocku. – P; odnosi se na onoga koji se izložio kakvoj smrtnoj opasnosti.

Stavlja kola ispred konja. – P; ironičan komentar za onoga koji nešto ne radi ispravno.

Stavlja so na ranu. – P; odnosi se na situaciju kad ko kome pristaje na muku, pozljeđuje ga gdje je posebno osjetljiv.

Staze i bogaze. – Š; označava sve moguće puteve, svuda i svakuda. Tur. bogaz – klanac, uzak prolaz.

Stig(a)o ga taksirat. – P; komentar za osobu kojoj se desila nesreća kao posljedica ranijeg grešnog ili nehumanog postupka. Tur. taksirat – zla sudbina, zla kob. Suza suzu stiže.

Stigla ga suza sirotinjska. – P; kaže se kada se ko ogriješi o sirotinju pa mu se poslije desi kakva nesreća.

Stis(nu)li se k(a)o dvije pare u kesi. – P; odnosi se na osobe smještene u vrlo tijesan, premali prostor, ili zgrčene iz kakvog drugog razloga (strah, hladnoća); nekada se u kožnim kesama držao novac.

Stisn(u)o zube. – Arh. P ilustrira hrabrost i odlučnost da se ustraje u kakvom velikom naporu ili teškoći.

Stjenica od čovjeka. – P; kaže se za dosadnu osobu, koje se teško riješiti. Gnjida od čovjeka.

Stjerao (Utjerao) mu strah u kosti. – P; hiperbola, odnosi se na onoga koji je koga jako prepao.

Sto batina po tuđim leđima ništa ne boli. – P; komentar na neshvaćanje tuđih problema.

Sto godina, devedeset groša. – P; hiperbola, komentar na veoma slabu zaradu.

Sto ljudi, sto ćudi. – P; ima isto značenje kao i Kol(i)ko ljudi... Odgovara lat. Diversi diversa putant.

Sto ljudi, sto muka. – Arh. P; svako ima svoje probleme, kaže se kao komentar kad se kome desi nešto ružno.

Sto maraka je sto maraka. – P; ako je u Mercedes je mercedes izražen komentar na kvalitet čega, ovdje je izražen kvantitet čega.

Sto puta daj, jednom ne daj – nisi nikad dao. – Arh. P; komentar na ljudsku nezahvalnost.

Sto puta mjeri, jedanput reži. – Arh. P sa Sandžaka; savjet onome koji uči kako se treba osigurati od greške.

Stoji k(a)o kip (drvena Marija). – P petrifikacija, odnosi se na onoga koji je preneražen, zaprepašten, koji se ukipio, ukočio.

Stoji mu k(a)o piletu sise. – Šaljiva P kaže se za onoga koji izgleda veoma smiješno u čemu.

Stoka sitnog zuba. – P; kaže se za nevažne ljude; stoka sitnog zuba su ovce i koze.

Stoko bezrepa! – P; izraz ljutnje i uvreda, kaže se gruboj, neodgojenoj osobi.

Stope mu ljubi. – P kaže se za onoga koji je previše ponizan prema kome, ko pretjerano ugađa kome; Ljubit ćeš ti meni stope!

Stotinu malih čini jedno veliko. – Arh. P sa Sandžaka; mnoštvo malih stvari zajedno čine veliku stvar.

Strah koze pase. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za ženu koja se boji muža, pa sve oko njega titra i ugađa mu.

Strah obraz kalja. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek u strahu može učiniti ono što inače ne bi.

Strah od Boga. – P znači da svaki dan i svaki čas treba misliti o Božijim zapovijestima i truditi se da ih čovjek ispuni. Ništa na svijetu nema strašnije od čovjeka koji je izgubio strah od Boga. Strah od Boga gubi onaj koji gazi zapovijesti Božije i koji živi ne po zapovijestima Božijim nego po svojim vlastitim.

Strijela te (ne) ustrijelila.(!) – P; dobronamjerna opomena ako se kaže cijela, a kletva ako se izostavi negacija.

Strijelja ga očima (pogledom). – P; odnosi se na onoga koji koga oštro, mrko gleda.

Stroga pušiona. – P; komentar na veoma nepovoljan ishod kakvog događaja. Popušio je.

Strp(a)o ga pod istu kapu. – P; kaže se kad ko koga poistovjeti s drugim(a); S kim si taki si.

Strpljen-spašen. – P; ističe važnost strpljivosti za povoljan ishod čega. Odgovara lat. Qui potest capere, capiat. Dženet je saburom prekriven. Trpljen-spašen.

Strpljenje od dudova lišća svileno ruho kroji. – Arh. P sa Sandžaka; lijepa ilustracija sazrijevanja svilene bube. Ustvari ovo je pohvala svakom strpljenju.

Strpljivost i smiješak vode u raj. – Arh. P; ustrajnost i vedar pogled na život su preduvjet sreće. Dženet je saburom prekriven.

Strunio rosu sa srca. – P; poetski izraz za onoga koji je ujutro popio rakiju. Na sefte.

Studira propast. – P; kaže se za lošeg studenta.

Stvar branjena više je žuđena. – Arh. P sa Sandžaka; ono što je zabranjeno uvijek je primamljivije.

Suđeni sat. – P; trenutak smrti koji je svakom sudbinom određen.

Suh k(a)o barut. – P; odnosi se na nešto što je posve suho.

Suha krpa na dnu mora (visi). – P; komentar na priču u kojoj se govori o čemu nemogućem.

Suhe noge, zdrava glava. – Arh. P; u narodu se vjeruje da prehlada dolazi s nogu, pa ih je potrebno držati suhim kako bi se sačuvalo zdravlje. Čizma glavu čuva...

Suho zlato. – P; ilustrira veliku vrijednost.

Suhog kurca i mokrih opanaka. – P; komentar za kakva bezuspješna nastojanja.

Sukn(u)o mu. – P; znači: slagati, prevariti koga.

Sukotni buket. – P Blagdan Sukot (sjenice, kolibice) sjeća na boravak Židova u sjenicama načinjenim od usput pronađenog laganog materijala, tokom 40 godina njihova boravka u pustinji nakon biblijskog Izlaska iz Egipta. Tokom blagdanskih dana jede se različito voće s obzirom na to da blagdan slavi i prikupljanje jesenskih plodova voćnjaka i polja. Za blagdanske službe u sinagogi nabavlja se snop od četiri biljne vrste, a sastoji se od etroga – ploda citrusa s mirisnom debelom korom, po jedne grančice mirte i vrbe, te nerazvijenog izdanka iz srca palminog lišća. Ove biljke, neke vrlo mirisne, druge manje mirisne ili bez mirisa, simbolično predstavljaju židovski narod, koji se nedjeljivo sastoji od učenijih i manje učenih pojedinaca, ali tek zajedno svi čine cjelinu.

Sunce ga obasjalo. – P; kaže se kad se kome iznenada desi šta lijepo što nije očekivao. Svanulo mu.

Sunce ti kalajisano! – P; šaljiva psovka, nije uvredljiva ni vulgarna, pa je koristi onaj koji nije mnogo ljut. Inače, kalaj je metal kojim se nekad premazivalo suđe kako bi se zaštitilo, a ujedno i sjajilo. Tako da je kalajisano sunce zapravo sjajno sunce. Vidi sljedeću:

Sunce ti ožežem! – P; ima slično značenje kao prethodna, samo je onaj koji je kaže više ljut.

Susrela je bijeda tugu, pa je uzela za drugu. – Arh. P; bijeda i tuga često idu zajedno.

Susret bratskih gradova. – P; u bivšoj SFRJ Bratski gradovi su imali redovne godišnje manifestacije (svake godine u drugom gradu, tj. iz svake republike po jedan grad).

Sustigli ga aferimi. – Arh. P; kaže se za onoga koji je počeo trpjeti posljedice onoga što je nepromišljeno činio. Tur. aferim – loše djelo, posljedica lošeg djela.

Sva je od japije k(a)o od Stambol-kapije. – P; ističe snažnu, krepku i jedru građu ženske osobe. (Nekoliko gradova u Bos. pašaluku imalo je Stambolsku kapiju, a zvale su se tako jer su bile okrenute prema jugoistoku, dakle u smjeru Istanbula). Tur. japija – drvena građa za kuću, kapija – vrata.

Sva je vražija. – P; odnosi se na osobu koja čini razne spletke.

Sva mu je pamet na jeziku. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na onoga koji govori ono što mu na pamet dođe.

Sva muka s jezika dolazi. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da su jezik, govor, izjava najčešći uzroci problema.

Svačije (je) ničije. – P; ono što je zajedničko, što pripada svakome, zapravo je ničije. P podsjeća na društvenu imovinu iz doba socijalizma.

Svačiju slušaj, a svoju pazi. – Arh. P; čovjek treba saslušati druge, ali i voditi računa o svojim stavovima.

Svađa među braćom isto je što i kna na noktima žene. – P bos. Sefarda prevedena sa lad. jezika, naglašava da je svađa među braćom kratkotrajna i da iščezne kao i kna s nokata žene. Židovke su, vidjevši da muslimanke farbaju nokte kanom, i same prihvatile takvo ukrašavanje. Tur. kana/kna – tropska biljka od čijeg se korijena pravi prah za ukrašavanje dijelova tijela.

Svak bi šio samare, al mu dlake smetaju. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Todos kere kuzir samara, ma los embarasan los pelos. Mnogi poslovi su teški.

Svak iz svoje, pa ćemo jaraniti. – Arh. P; princip ponašanja: neka svako jede iz svoje zdjele ili neka svako plaća iz svoje kese, pa ćemo se družiti.

Svak je na svom pragu najslobodniji. – Arh. P; ističe značaj slobode u svom domu.

Svаk je (od) svoga mala gospodar. – Arh. P sa Sandžaka; svako gospodari svojim imetkom. Tur. mal – imetak, imovina, obično pokretna.

Svаk je sebi prvi brat. – Arh. P sa Sandžaka; svako prvo sebe voli.

Svаk je u svojoj kući kralj. – Arh. P sa Sandžaka; svako se osjeća u svome domu kao kralj.

Svаk se bavi o svome. – Arh. P sa Sandžaka; prirodno je da se svako brine prvo za svoje.

Svаk se svoga zla boji. – Arh. P sa Sandžaka; svako se boji onog negativnog što je u njemu.

Svaka nana pod svoj kotao puše. – Arh. P sa Sandžaka; svako se brine prvo za svoje stvari.

Svaka budala ima svoje veselje. – P; svaka luda osoba je luda na svoj način.

Svaka je koka na svom sjedalu pijetao. – Arh. P sa Sandžaka; svako se na svome osjeća gazdom.

Svaka (je) sila za vremena, a Božija dovijeka. – Arh. P; za vjernike je Bog vrhovna sila u životu, sve druge su prolazne.

Svaka je šala pola istine. – P; podsjeća na to da se i u šali može reći istina.

Svaka korist nije korisna. – Arh. P sa Sandžaka; nije svaka korist svima jednako isplativa.

Svaka krava svoje tele liže. – Arh. P sa Sandžaka; svako se brine prvo o onome ko mu je blizak i drag.

Svaka mu čast, k(a)o smrdljivom siru. – P; ironičan komentar na čiji loš postupak.

Svaka muka za vremena, a sramota dovijeka. – Arh. P sa Sandžaka; muka je prolazna, a sramota vječna, dakle sramota je gora od muke.

Svaka nova metla dobro mete. – Arh. P; odnosi se na ženske osobe, hoće se reći da je svaka žena u prvo vrijeme dobra.

Svaka ovca svoje runo nosi. – Arh. P sa Sandžaka; u šali kaže debela osoba za sebe.

Svaka ptica od svog kljuna gine. – Arh. P; opominje da svako u sebi nosi klicu svoje nesreće, tj. samouništenja. Odgovara lat. Avis ipsa sibi mortem creat.

Svaka ptica ima svoga kopca. – Arh. P; podsjeća da svako ima svog prirodnoga neprijatelja.

Svaka ptica svojim glasom pjeva. – Arh. P; svako ima specifičan način izražavanja.

Svaka ptica svome jatu leti. – P; poručuje da svako traži društvo onih koji su mu slični, srodni. Odgovara lat. Graculus semper assidet graculo, Ciceronovoj Pares cum paribus facillime congregantur, Makrobijevoj Similis simili gaudet i njem. Gleich und gleich gesellt sich gern i Svaka sorta sa svojom sortom.

Svaka roba ima svoju cijenu. – P; tvrdi da se sve može kupiti; a u podtekstu: ako se ljudi i prema moralnim vrijednostima odnose kao prema robi, tada se i poštenje i sloboda i ljubav mogu se kupiti.

Svaka sila za vremena. – Arh. P; nijedna moć ili vlast ne traje zauvijek, svakoj sili dođe kraj.

Svaka sila za vremena, а nevolja redom ide. – Arh. P; svakoj sili dođe kraj, nijedna ne traje vječno, ali nevoljama nikad kraja.

Svaka sjedi na blagu, samo što to ne zna. – Arh. P; po mišljenju muškaraca, žene nisu svjesne koje blago (spolni organ) posjeduju.

Svaka sjekira sebi malj pravi. – P; kaže da svako sebi treba odabrati ono što mu je najbolje činiti u životu.

Svaka služba svoju plaću ište. – Arh. P sa Sandžaka; svaki posao treba biti plaćen.

Svaka sorta sa svojom sortom. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Kada min kon su min, a ima slično značenje kao i Svaka ptica svome jatu leti.

Svaka šteta ima svoju pouku. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Un danjo un sehel. Iz svake se štete može nešto naučiti.

Svaka šuša i maruša. – P; kaže se za onoga koga se potcjenjuje, ko je prosječan, bilo ko. Štr. šuša – beznačajna osoba; maruša – vjerovatno dodato zbog rime.

Svaka vaška obaška. – P; kaže se u situaciji u kojoj svako vuče na svoju stranu, svako ide svojim putem ili načinom, svako radi po svome, svako za se. Džin baška...

Svaka voda traži poda. – Arh. P sa Sandžaka; svako ko pije treba znati da mora ostati na zemlji (podu), znači da pazi kako pije da bi ostao priseban.

Svaka zamisao je la(h)ka ako ne uzmemo u obzir stvarnost. – P; znači: mnogo je lakše nešto zamisliti nego ostvariti.

Svakakvih budala u Božijoj bašči! – P; izraz čuđenja kakvih sve ljudi ima na svijetu. Svega u Božijoj bašči.

Svaki Cigo svoga konja hvali. – P; kaže: svako hvali svoje: ono što prodaje, svoje proizvode. Odgovara Horacijevoj na lat. Laudat venales, qui vult extrudere, merces.

Svaki ćeif je skup. – P; svako zadovoljstvo, ugoda, prohtjev mora i da se plati. Nijedan ćeif...

Svaki dan ima svoju pouku. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Un dia mas un sehel mas. Pametan čovjek svaki dan usvoji neko iskustvo.

Svaki je horoz u svom buništu gospodar. – Arh. P sa Sandžaka; svaki pijetao je gospodar u svom kokošinjcu.

Svaki je prasac u svome oboru vepar. – Arh. P; muško je uvijek vođa.

Svaki krčmar voli pijanca, ali ne za svoga zeta. – Arh. P Sefarda koja duhovito komentira odnos ugostitelja i alkoholičara.

Svaki ludi po sebi sudi. – P; ističe da samo nepromišljeni ljudi prosuđuju o drugima isključivo na osnovu svoga iskustva, odnosno da uzimaju sebe kao mjerilo svačijeg ponašanja. Sudiš po sebi.

Svaki metak ne ubija. – P; izraz i potvrda jednog oblika ”ratne sreće”.

Svaki početak je težak. – P; svaki novi posao je težak, ali to ne smije biti uzrok da se odustane od posla. Odgovara lat. Omne principum difficile i Ovidijevoj Ardua prima via est.

Svaki popo u svojoj knjizi je vješt. – Arh. P sa Sandžaka; svaki majstor je stručnjak u svom poslu.

Svaki ruto nosi žuto. – P; rugalica koja se kaže za neukusno odjevenu osobu.

Svaki sutraš govno pojeo. – P; kritika onih koji ono što mogu uraditi danas odgađaju za sutra.

Svaki štediša nađe svoga raspikuću. – P; komentar na pretjeranu štednju i cicijaštvo. Uvijek se nađe onaj koji će potrošiti i raskućiti ono što je ko svojim tvrdičlukom uštedio. Odgovara njem. Jeder Sparer findet seinen Zehrer.

Svako čudo za tri dana. – Arh. P; sve je prolazno, pa i čuda; vidi sljedeću:

Svako čudo za tri dana, a sramota dovijeka. – Arh. P; čuda se brzo zaborave, ali sramota nikad.

Svako djelo dođe na vidjelo. – Arh. P; sve se sazna kad-tad.

Svako doba nosi nedoba. – P; kritika trenutnih stavova i trendova. Odgovara Ciceronovoj na lat. O tempora, o mores! Svako vrijeme...

Svako ima svoga četnika. – P; duhovit komentar izbjeglica da svaki od njih ima nekoga koji je sada u njegovom domu.

Svako ispred svoje kuće čisti. – P; uputa da se nikome ništa ne prigovara ako to nije sređeno u svojoj kući.

Svako je gospodin pod svojim šeširom. – P; napominje da svako sebe smatra gospodinom kada se dotjera i gospodski ponaša.
Svako je kovač svoje sreće. – P; svako upravlja svojim životom. Odgovara Horacijevoj na lat. Quilibet fortunae suae faber est, Aurelijevoj Suae quisque fortunae faber est i Salustijevoj Feber est suae quisque fotrunae.

Svako je lud na svoj način. – P; podsjeća da svako nosi zrnce ludosti u sebi.

Svako je oblikovan od istog tijesta, ali nije pečen u istoj pećnici. – Arh. P Sefarda koja podsjeća da ljudi nisu jednaki po svojim sposobnostima, a ni životnom iskustvu.

Svako je u svojoj kući kralj. – Arh. P; svaki gazda je glavni u svom domu.

Svako jelo svoga gazdu klelo što ne legne da se malo slegne. – Rimovana P; ima isto značenje kao i I (ćuko) pas legne...

Svako lani bolje je bilo. – Arh. P sa Sandžaka; ljudima se prošlost često čini boljom od sadašnjosti.

Svako mi je brat ko mi je dobru rad. – P; naglašava važnost dobrote ljudi.

Svako poštenje ima svoju cijenu. – Arh. P; neki ljudi misle da se svakoga može potkupiti, što ne mora biti tačno. I poštenog čovjeka možeš...

Svako potegne vjeru kad mu treba tuđa zobnica. – Arh. P; svako se počne zaklinjati Bogom i moliti kad mu je potrebna pomoć. Zobnica – vreća iz koje konj jede.

Svako prase misli na se. – Rimovana ironična P; govori o sebičnosti.

Svako se češe (tamo) gdje ga svrbi. – P; kaže: svako govori o svom problemu.

Svako sebe ispisuje na licu. – P; ističe da se na licu može naslutiti karakter čovjeka.

Svako srce ide svojim putem. – P; podsjeća da svaki čovjek ima svoj put kojim ga vodi njegovo srce.

Svako svoj križ (krst) nosi. – P; ističe da svaki čovjek ima neki problem, teret s kojim živi i koji nastoji riješiti. Svako svoje zna.

Svako svoj samar nosi. – P; kaže: svako ima svoje probleme u životu i ne treba druge opterećivati njima jer i oni imaju svoje nedaće.

Svako tele ima svoje veselje. – P; ističe da se svako na sebi svojstven način zabavlja.

Svako voli sebi – nego pravo. – Arh. P; duhovito ističe pristrasnost.

Svako vrijeme nosi svoje breme. – P; u svakom vremenu postoje teškoće, iskušenja. Odgovara lat. Crescunt anni, crescunt malanni i O tempora, o mores! Svako doba...

Svako vuče na svoju stranu. – P; kaže se kad se dvije ili više strana ne mogu sporazumjeti, nego svaka radi za sebe i gleda samo vlastiti interes.
Svako za se travu pase. – Rimovana P; u životu svako sam za sebe odlučuje.

Svako zlo za neko dobro. – P; ima slično značenje kao i I u zlu ima... i Sreća u nesreći. Lat. Malum nullum sine aliquo bono.

Svako zvijere svoje oružje ima. – Arh. P sa Sandžaka; svako biće ima sebi svojstveno sredstvo za napad i odbranu u ostvarenju svojih ciljeva.

Svakog čuda za tri dana. – P; čuda ne traju dugo i nakon nekog vremena sve postaje normalno.

Svakog gosta tri dana dosta. – P; upućuje da ne treba iskorištavati gostoljubivost. Gost i riba treći dan smrde.

Svakoj pećici (pećki) žarilo. – P; slična Svakom loncu poklopac. Pećica (pećka) je deminutiv od peć, a žarilo prostor na kojem gori vatra u toj peći.

Svakoj rani ima lijeka, a sramota zavijeka. – Arh. P; sramota je trajna, simbolično rečeno neizlječiva nevolja.

Svakom će svoja dоć. – Arh. P sa Sandžaka; svako će dočekati svoju smrt.

Svakom je svoje breme najteže. – Arh. P sa Sandžaka; svi imaju neku svoju nevolju u životu, ali svakome se čini da je njegova najteža.

Svakom loncu poklopac. – Arh. P; odnosi se onog koji se u upliće, miješa i tamo gdje nije potrebno.

Svakom njegova nafaka. – Arh. P; savjet da se ne treba uplitati u tuđe živote, nego gledati samo svoja posla.

Svakom prijatelj, sebi dušmanin. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na osobu koja svima pomaže, a na sebe zaboravlja.

Svakom svoja majka mila. – Arh. P sa Sandžaka; svakome je njegova majka najdraža.

Svakom svoja nevolja. – Arh. P sa Sandžaka; svako ima za sebe karakterističnu nevolju.

Svakom svoja sreća. – Arh. P sa Sandžaka; svako ima sebi svojstvenu sreću.

Svakom svoje – i mirna Bosna. – P je karakteristična za BiH jer se odnosi na nju, a ima isto značenje kao i prethodna.

Svakom zlu smrt je lijek. – Arh. P; nekada samo smrt može spriječiti ili onemogućiti nečije loše postupke.

Svakome je Bog hranu ostavio. – P; ima slično značenje kao Od nafake...

Svakome je drob mjera. – Arh. P; svako ima svoje potrebe koje određuje njegovi apetiti.

Svaku paru prevrne (po) tri puta prije nego što je potroši. – P; odnosi se na štedljivog čovjeka koji pažljivo procjenjuje za šta će dati svoj novac. Prvo je tri puta…

Svašta je novo bolje, osim troje: vino, ljekar i prijatelj. – P; duhovit komentar kvaliteta koji donosi duži vremenski period.

Svašta zemlja nosi. – P komentar za onoga ko baš i ne zaslužuje imati mjesta na svijetu.

Sve ili ništa. – P prastara deviza beskompromisnih ljudi i političara kriminalaca kakav je bio i Cesar Borgia, kojem se pripisuje slična lat. Aut Caesar, aut nihil.

Sve im se smanjivalo, samo im se groblja širila! – P; kletva koja se odnosi na okupatore i neprijatelje, sa željom da im se imanja i porod smanje, a groblja uvećaju.

Sve ima granice, osim ljudske gluposti. – P; ističe da ljudska glupost nema granica.

Sve ima svoju cijenu, osim poštenja. – P; naglašava vrijednost poštenja, čestitosti, neiskvarenosti. Svaka roba ima...

Sve izađe na bejan. – P; ističe da ništa na svijetu ne može ostati tajna, sve će izaći na vidjelo. Tur. bejan – istina, vidjelo. Zaklela se zemlja…

Sve je bolje lani. – Arh. P; često se ljudima čini da je prošlost bila ljepša.

Sve je dobro što se dobro svrši. – P; ističe da je važan kraj nečega i pored nevolja koje su mu prethodile.

Sve je đavo mogao znati, ali nije mogao doznati šta žene šapuću jedna drugoj na ispraćaju. – Duhovita P; komentira žensku razgovorljivost.

Sve je lijepo do mjere. – Arh. P sa Sandžaka; izražava stav konzervativnih osoba u vezi sa ženskom modom, npr. lijepo odjevena djevojka a da to nije izazovno, tj. nemoralno.

Sve je neizvjesno, samo je smrt izvjesna. – P; naglašava da je sve u životu nesigurno, osim smrti, koja svakoga stiže.

Sve je prolazno. – P naglašava prolaznost života i slave. Odgovara lat: Sic tranzit gloria mundi, a to su riječi prilikom ustoličenja novog pape.

Sve je spičk(a)o. – P; komentar na čije ponašanje koje je dovelo do toga da je ostao bez igdje ičega.

Sve je sranje, osim pišanja. – P koja na život gleda kao na nešto bezvrijedno. I pišanje je...

Sve možeš kupiti, osim zdravlja. – P; ističe da se zdravlje ne može kupiti novcima i da ga zato treba čuvati kao nešto najdragocjenije u životu.

Sve možeš ubiti, samo jezik ne možeš. – Arh. P; naglašava da se ljudska misao ne može sputati ni najvećim kažnjavanjem.

Sve pod špagu. – P često se koristi u kontekstu duže I, npr. Kod njega mora biti sve pod špagu. To znači da sve mora biti izvedeno vrlo precizno, tačno, uredno. Sve (je) k(a)o pod konac.

Sve pošteno, sve jebeno. – P; komentar za moralno iskvarene osobe; kada neke osobe hoće da se prikažu boljim, poštenijim nego što jesu.

Sve sa svijetom, ništa mimo svijeta. – Arh. P; savjet da se treba ponašati kako se ponaša većina ljudi. Kud svi Turci...

Sve se može kad se hoće. – P; savjet da nešto treba dovoljno željeti i htjeti da bi se moglo i ostvariti, ovdje se ističe princip volje.

Sve se vraća. – P; naglašava da se u životu sve vraća i da stoga čovjek mora paziti kako postupa prema drugima.

Sve stvari su teške prije nego što postanu lake. – P; ističe da je svaki početak težak, dok se ne upozna suština.

Sve su djevojke djevice dok trbuh šuti. – Ironična P; komentira djevojačko poštenje.

Sve su gljive jestive, neke samo jedanput. – Šaljiva P; odgovor na pitanje koje su gljive jestive, dakle i otrovnu gljivu čovjek može pojesti, ali samo jednom, jer drugi put, ako preživi, neće se više prevariti i jesti je, ili će već od prve umrijeti.

Sve su mačke sive. – P; ovdje se misli na sličnost situacija u kojima se čovjek nalazi u životu, sve je u životu slično, sve ti je to isto. Isto sranje drugo pakovanje.

Sve su mu lađe potonule. – P; kaže se za onoga koji je očito demoraliziran, obeshrabren, turoban, snužden, utučen.

Sve su pite – pite, samo je burek pitac. – P; pite: sirnica, zeljanica, jajaruša, krompiruša, tikvenjača, kvrguša, maslenica, učkuruša, gibanica itd., sve su ženskog roda, jedino je burek muškog, jedini je ”muško” među pitama, i zbog toga je, kao, bolji.

Sve su to drveni lemeši. – Arh. P; ilustrira nešto neupotrebljivo, kao što su to drveni lemeši. Lemeš – zakrivljena ploča na raoniku pluga koja odbija ustranu odsječenu brazdu. Lemeši padaju.

Sve svoje nosim sa sobom. – Odnosi se na onoga čija je sva vrijednost u intelektualnom smislu, a i na onoga koji je spreman za neku situaciju. Odgovara Bijantovoj na lat. Omnia mea mecum porto.

Sve što je dobro kratko traje. – P; opominje da lijepe stvari kratko traju.

Sve što je zlo u nevrijeme dođe. – Arh. P sa Sandžaka; nevolje vrlo često dolaze u lošem trenutku.

Sve što sam potrošio to sam ušparao. – P; paradoks koji se može ovako tumačiti, npr. ako je čovjek u životu trošio pare na putovanja, upoznavao je svijet i ljude; ili ako je kupovao knjige uštedio je znanje i iskustvo – on jest pare na to potrošio, ali se obogatio iskustvom, znanjem i bogato proživljenim životom. Njem. sparen – štedjeti.

Sve ti je to na dugu štapu. – P; kaže se kada je šta daleko od realizacije. To ti je lutrija.

Sve (to) crna zemlja krije. – Arh. P; kaže se u trenucima kada je nemoguće saznati istinu jer nema živih svjedoka. Mrtva usta ne govore.

Sve u svoje vrijeme. – P; misli se na vrijeme koje je najpovoljnije za nešto. Kad odrasteš... Odgovara lat. Omnia tempus habent i Neque protinus uno est condita Roma die.

Sve u šesnaest. – P; kaže se kad se šta dešava uveliko, naveliko.

Sve za obraz, a obraz ni za šta. – Arh. P; savjet da treba činiti sve kako bi se sačuvala čast.

Svečeva koljena. – P; komentar na nečije ustrajno i mukotrpno vjerovanje u koga ili šta; poredi se s neprestanim molitvama na koljenima u znak poniznosti i pokore.

Svega sela ovce, a kneževo zvonce. – Arh. P; treba znati čije je šta i ko je gazda.

Svega što vrijedi Bog je stvorio malo, kako zlata tako i Hrvata. – Arh. P; glorificiranje hrvatstva.

Svega u Božijoj bašči. – P; izraz čuđenja za kakve pojave ili ljude koji se odlikuju raznim osobinama i svojstvima. Svakakvih budala u Božijoj bašči!

Svekrva ne valja ni kad je od gline. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: La shuegra ni de baro buena. Izražava vrlo negativan stav o svekrvama. Vidi sljedeću:

Svekrva svekriva. – Arh. P sa Sandžaka; igra riječi; mnoge snahe (a i drugi u široj familiji) katkad smatraju da je za porodičnu neslogu često kriva isključivo svekrva. Vidi sljedeću:

Svekrva zaboravlja da je bila snaha. – P; i svekrva je nekad bila snaha, trebala bi se češće prisjetiti toga.

Sveta Kata, snijeg za vrata. – Arh. P koja, po narodnom vjerovanju, opominje da se snijeg može očekivati oko blagdana Sv. Katarine Aleksandrijske (25. 11.).

Sveti Ante, da se mene pita, uzmi oba, a vrati nam Tita. – P; ilustracija nostalgije za vremenima socijalističke Jugoslavije. Pod „uzmi oba“ misli se na predsjednika Predsjedništva i predsjednika Vlade SFRJ poslije Titove smrti.
Sveti Medard što nam daje četrdeset dana traje. – P vezana za ovog sveca (pada na 8. juna) kaže da ako na njegov blagdan pada kiša narednih četrdeset dana će biti kišovito vrijeme.

Svetkom i petkom. – P; označava da se nešto radi svaki dan, iz dana u dan, radnim danom i praznikom. Reg. svetak – blagdan, a petak je u islamu poseban, odabrani dan. Židovski sabat počinje u petak od zalaska sunca i traje do subote do zalaska sunca.

Svez(a)o mu se jezik. – P kaže se za onoga koji je iz nekog razloga zanijemio, nije u stanju progovoriti. Zavez(a)o mu se...

Svez(a)o mu šamar(činu). – P koristi se kada ko koga jako udari dlanom po licu.

Svezali ga hudami. – P; odnosi se na čovjeka kojem ništa ne polazi za rukom, kao da su ga neke mračne sile obuzele. Tur. hudam – kućni duh, džin koji živi sa čovjekom.

Sveži čvor. – P praznovjerni savjet koji se govori kada neko nešto izgubi ili kada treba da se sjeti da nešto ima uraditi. Vidi narednu:

Sveži Dabinu ćunu. – P; uputa da se nešto nađe. Daba je praslavenski čovjekoliki demon koji pomaže ljudima; potrebno mu je svezati 'ćunu' – napraviti čvor na maramici ili konopcu – i time mu ne dozvoliti da mokri kako bi što prije pomogao čovjeku da nađe izgubljeno.

Svi bi mogli stati pod jednu lipu. – P; komentar, hiperbola koja ističe da su neka grupa, populacija ili narod toliko stradali da oni koji su preostali svi zajedno mogu stati pod krošnju lipe; lipa je sveto drvo starih Slavena.

Svi đavoli gledali kad se on(a) rađao (rađala). – Arh. P sa Sandžaka; ilustrira karakter neke osobe za koju se kaže Sva je vražija.

Svi gledaju otkud izvire, a niko gdje ponire. – P; komentar na situaciju u kojoj svi sudionici nekog događaja gledaju šta se dešava, a ne razmišljaju o posljedicama tog dešavanja.

Svi gospodari su dobri kada ih nahraniš. – P; bos. Sefarda prevedena sa lad. jezika ističe da su ljudi dobri kada nemaju egzistencijalnih problema.

Svi hajduci, a ti harambaša. – Arh. P; kritika onoga koji kritizira druge da i on ima svojih mana. Tur. haram – zlo, baš – glavni, veliki; harambaša – vođa hajduka.

Svi jebu, a jedan najeb(a)o. – Šaljiva P kada se ide u svatove; naravno, misli se da je nadrljao onaj koji plaća trošak svadbe, a ostali će se provoditi. Kad se zec...

Svi junaci nikom ponikoše. – Ironična P; komentar i izrugivanje ”junaka” koji se kukavički ponašaju, koji su se pokunjili i oborili pogled.

Svi na svoje. – P deviza svih onih koji se kao prognanici i izbjeglice žele vratiti u svoj zavičaj, u svoj dom i na svoje radno mjesto.

Svi pošteni, a kabanica fali. – Arh. P; kaže se kad je neko iz okoline kriv zbog nečega.

Svi putevi vode u Rim. – Arh. P; nekad je Rim bio najvažniji grad na svijetu. I danas ga zbog ljepote nazivaju prijestolnicom svijeta i Vječnim gradom. U Rimskom carstvu na svim putokazima je pisala udaljenost od Rima, a kako su gradili ceste u dalekim osvojenim zemljama (provincijama) sve one su, da potpomognu održanju vlasti, vodile u Rim.

Svi smo mi mrtvi, samo se po redu sahranjujemo. – Pesimistična P koja čovjeka miri sa sudbinom.

Svi smo mi na istom čamcu; jedni veslaju, a drugi pecaju. – P; ilustracija odnosa između naroda i vlasti: jedni uživaju, a drugi rade.

Svi smo mi promašeni i svi smo promašili. – Vrlo pesimistična P koja oslikava depresivan pogled na život čitave jedne grupe ljudi.

Svi Srbi u jednoj državi. – P; deviza i cilj velikosrba koji još od doba I. Garašanina (polovina 19. stoljeća) žele da ostvare Veliku Srbiju. Uz tu parolu je i počeo rat na prostorima bivše Jugoslavije.

Svi su oni bir – svi u isti rog pušu. – P; komentar na grupu ljudi koja naizgled nije jedinstvena, ali postupa suprotno. Tur. bir – jedno te isto.

Svi su znali, a neki su i krali. – Arh. P; kaže se za vremena u kojima vladaju korupcija i kriminal koje vlast podržava.

Svi u jedan ekser udaraju. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na ljude koji su isti po svojim postupcima.

Svija se k(a)o zmija na trnu. – Arh. P; komentar za nekoga ko je u vrlo teškom položaju.

Svijeću u podne pali. – Arh. P sa Sandžaka; komentar na besmislen posao.

Svijet je najbolja škola. – Arh. P sa Sandžaka; misao onih koji smatraju da je najbolje učiti iz ličnog iskustva.

Svijet je postao globalno selo. – Novinarska P; izražava povezanost svijeta do koje je došlo zbog medija, posebno TV-a i interneta, pa čitava planeta izgleda kao jedno selo u kojem svako o svemu sve zna. P je zapravo izreka iz 1964. američkog teoretičar medija Marshalla McLuhana.

Svijet mijenjaju samo oni koji su promijenili sebe. – Arh. P koja vrlo mudro ističe da čovjek prvo treba promijeniti sebe da bi bio spreman mijenjati svijet oko sebe.

Svinje se kolju između sebe, ali kako kurjaka opaze one se sve slože na njega. – Arh. P; svi su udruže kad uvide zajedničkog neprijatelja.

Svira klavir. – P; odnosi se na onoga koji je uhapšen ili je u zatvoru; položaj ruku pri sviranju klavira sličan je položaju ruku u lisicama.

Sviraš (mome) kurcu. – P; kaže se onome ko priča bezvezne stvari.

Svjedok jedan k(a)o nijedan. – P; ističe nepouzdanost samo jednog svjedočenja. Odgovara Senekinoj na lat. Testis unus, testis nullus.

Svjetlo na kraju tunela. – P; tračak nade u teškoj situaciji koji se naslućuje.

Svijetu nit nаdrоbi nit nаsоli. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i sljedeća:

Svijetu se ne može ugoditi. – P; podsjeća da se ne može ljudima uvijek i u svemu ugoditi. Nije se rodio...

Svoj lončić uz tuđu vatru. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na one koji svoje neuspjehe pripisuju drugima.

Svoj svoga zaboravi. – Arh. P; kaže se za onoga koji zanemari bliske osobe, prestane se brinuti o njima.

Svoj svome i nehotice bratuje. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek će bliskoj osobi i njegovim djelima uvijek biti naklonjen.

Svoj ti pos(a)o, sinko. – P; kada ko kome Soli pamet, onda mu se ovako odgovori, da se ne miješa u tuđe stvari.

Svoja kućica, svoja slobodica. – P; princip onih ljudi koji cijene svoju intimu, želja da se živi u vlastitom domaćinstvu, u krugu najbliže porodice.

Svoje čuvaj, tuđe ne diraj. – Arh. P sa Sandžaka; moralni zakon da se tuđe ne dira, ali da se ni svoje ne da.

Svoje ne dam, tuđe ne diram. – Arh. P; pravilo korektnog ponašanja.

Svoje se meso ne jede. – P; sugerira kako ne treba sputavati i uništavati sebi bliske osobe.

Svojim vratima se tuđa vrata otvaraju. – P; maksima o gostoljubivosti.

Svraka iz sokolova gnijezda. – P; komentar za osobu koja nije dostojna svoga porijekla, porodice i uopće grupe kojoj pripada.

Svrake mu (ti) mozak popile.(!) – P; komentar na nepromišljeno ponašanje; ako je upućena konkretnoj osobi (kao uzvik), tada je kletva.

Svrbe ga leđa. – Ironična P; odnosi se na onoga koji je zaslužio batine.

Svrbe ga prsti. – P; kaže se za lopova koji namjerava ukrasti.

Svrbe je pare. – P; kažu muškarci za svoje žene kada izraze namjeru da idu u kupovinu.

Svrbe me dlake, bit će nafake. – Rimovana šaljiva P koju muškarci izgovaraju kada žele seksualni odnos sa ženom.

Svrbe me jaja, bit će belaja. – P; šaljiva opomena upućena samom sebi.

Svud je dobro, a u domu najbolje. – Arh. P sa Sandžaka; najveća većina ljudi se najbolje osjeća u svome domu.

Svud se dičim što na babu ličim. – P; komentar za onoga koji se ponosi svojim ocem. Tur. babo – otac.

Svuda je proći, al’ najbolje je kući doći. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i sljedeća:

Svuda pođi, kući dođi. – P; upućuje na to da je najljepše poslije putovanja vratiti se kući jer je kod kuće najbolje. Odgovara engl. Home, sweet home.

Svugdje jači nejačega tlači. – Arh. P sa Sandžaka; uvijek jači iskorištava slabijeg. Ko je jači taj taslači.

Svugdje mu je bolje nego u gaćama. – P; često je koriste oni muškarci koji sebe smatraju uspješnim zavodnicima, koji misle da njihov spolni organ dokazuje njihovu muškost.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 05/11/2022 19:49

Š

Šabat je praznik samo za Židove. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Šabat i jomtov es solo al Điđo. Nekad je subota (šabat) bila praznik za Židove. To je sedmi dan u sedmici (sedmi dan od stvaranja svijeta), dan odmora mirovanja, kad je Židovima zabranjen svaki rad, traje od petka navečer do subote navečer.

Šaka jada. – P; kaže se 1. za sitnu i slabašnu osobu, i 2. za nešto malo, bezvrijedno, zanemarivo.

Šaka u oko. – P; odnosi se na 1. direktan udarac šakom u oko, i 2. neočekivan vrlo ružan prizor ili vrijeđanje ukusa vizuelnim putem. Sjelo mu kao šaka…

Šalji gladna pred ručak, a plašljivca pred noć, brzo će ti doć. – Arh. P sa Sandžaka; ako ko želi da mu sluga brzo obavi posao, treba postupiti po ovoj P.

Šalje zeca da ulovi lisicu. – Arh. P koja duhovito komentira situaciju u kojoj se neadekvstno postupa.

Šaljiva druga družina ljubi. – P; ističe da ljudi vole osobe koje se znaju šaliti.

Šapat kuću ruši. – P; komentar na ogovaranje koje može imati vrlo teške posljedice.

Šapat u paprat. – Arh. P; savjet da treba šaptati što tiše jer se nikad ne zna da li neko prisluškuje razgovor.

Šarena laža. – P; sinonim za veliku izmišljotinu, nešto što ustvari ne postoji. Muda Marjanova i Dobit ćeš...

Šareni degmeden. – P je odgovor na pitanje: Šta si dobio? Upitani, koji nije dobio ništa, radoznaloj osobi ovako odgovori. Tur. degmeden – beskontaktno, bez dodirivanja.

Šareni se k(a)o uskršnje jaje. – P; komentar na kakvo šarenilo, npr. odjeće koju je neko odjenuo.

Šareno je i budali drago. – P; komentar za onoga koji nema ukusa.

Šećeri mu. – P odnosi se na žensku osobu koja se riječima i djelima umiljava muškarcu.

Šeher Travnik bez pašaluka, Sarajevo bez gaziluka. – Arh. P iz 19. st. koja je nastala kad je Travnik postao nesiguran kao centar pašaluka, a naglašeno je kritiziranje Sarajlija koji se nisu pokazali junacima u tim pobunama, pa je Travnik zbog toga izgubio svoj značaj. Tur. šeher – grad, gaziluk – junaštvo.

Šehitluci, visok greben – odeš pošten, dođeš jeben. – P; na šaljiv način ilustrira seksualno iskustvo djevojke; ona je s mladićem krenula na izletište van grada, ali se desilo da ju je muškarac ”iskoristio”, dakle otišla je ”poštena”, a vratila se ”nepoštena”. (Prvo se kaže ime nekoga brda, izletišta u BiH, npr. Trebević, Mrakovica, Ozren, Šehitluci iznad Banje Luke, a od regije u BiH ovisi koje će se brdo spomenuti.)

Šejtan bi i glavu skinuo, ali Bog ni dlake ne da. – Arh. P sa Sandžaka; da nema dobrote u svijetu, vladala bi vječna nesreća. Tur. šejtan – neljudsko, bestjelesno stvorenje koje ljude navodi na grijeh, oličenje i simbol zla.

Šejtan nije držao koze, ali je prodavao sir. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek koji je snalažljiv poput šejtana.

Šejtana ne treba zvati, on sam dolazi. – P; upućuje da čovjek ne treba izazivati nesreću i zlo jer njih i bez toga ima svugdje, uvijek i dovoljno.

Šejtanov najmiliji pos(a)o je brzina. – P; naglašava da ništa ne treba raditi nabrzinu, da je to svojstveno samo onima koji u sebi imaju nešto zlo, đavolsko. Hitar previše...

Šejtanska posla. – P; kaže se za poslove koji su svojstveni šejtanu: laž, prevara, obmana, a u kojima on ima udjela zato što navodi ljude na te grijehe.

Šeni ga. – P kaže se (nogometnim žargonom) kad ko koga zavlači obećanjima, a ništa ne čini da ostvari obećanja. Njem. schön machen – činiti lijepim. Dribla ga.

Šepave kobile sin. – P; odnosi se na veoma nekarakternu osobu.

Šepuri se k(a)o paun. – P ilustracija nadmene osobe, koja se pravi važna, razmeće se, kočoperi.

Šerbeti joj. – P ima isto značenje kao i Medi joj i Bosna je potekla šerbetom…

Šićari u mutnom. – P odnosi se na onoga koji Lovi u mutnom, koji olako dolazi do koristi, dobitka, zarađuje nabrzinu. Tur. šićar – dobitak, korist.

Šimširova grana iz devete gore. – P; odnosi se na veoma dalek rod. Deseta kisenla.

Širi guzove. – P odnosi se najčešće na političke funkcionere, foteljaše, koji idu na bankete, akademije, jubileje, koji Žive od stare slave, vole mnogo da jedu po prijemima, njihov nasljednik je Guzonjin sin.

Široke guzice. – Arh. P kaže se za onoga koji je proždrljiv.

Široke ruke. – P odnosi se na darežljivu osobu, koja nije škrta, koja Dijeli i šakom i kapom.

Široko ti (mu/joj) polje. – P kaže onaj koji želi da je neko što dalje od njega, neka ide gdje god hoće, samo što dalje.

Širokoj guzici kurac je mjera. – P; kaže: široka zadnjica je oličenje mlitavog karaktera, a spolni organ je muževnost i riješenost da se taj mlitavi karakter dovede u red.

Šiš i goliš. – P označava sirotinju, Go k(a)o šiš. Arh. goliš je onaj koji nema šta odjenuti.

Šišani kum. – P; tradicija šišanog kumstva na tlu Bosne veoma je stara, od Grka su je preuzeli glagoljaši, tada se zvala benedikcija ili strižba. Budući da Bošnjaci muslimani nisu krstili djecu, a išli su u posjetu komšijama katolicima i pravoslavcima kada bi ih ovi zovnuli na krštenje djece, bošnjački narod je, da bi ostao u dobrim odnosima sa susjedima drugih religija, vremenom spontano ustanovio šišano kumstvo kako bi mogli uzvratiti gostoljubivošću svoga doma. Šišani kum, katolik, pravoslavac, a kasnije i musliman, dolazio bi u muslimansku kuću u doba kada je djetetu trebalo prvi put ošišati kosu. Kum bi ošišao kumče i kasnije bi sve bilo po običaju kod sve tri vjere: kum bi bio ugošćen i uvijek rado viđen gost u domu gdje je raslo njegovo kumče. P je prvi put zapisana u Hrvojevom misalu u molitvi koja se izgovara prilikom šišanja djeteta.

Šlag dolazi na kraju. – P; označava glavnu misao istaknutu kao zaključak čega. Odgovara njem. Zucker kommt zuletzt.

Šlag te (s)trefio! – P; ružna kletva. Njem. Schlag – apopleksija, moždani udar, kap; treffen – pogoditi, dogoditi.

Šlepa se. – P; odnosi se na onoga koji se nameće kome bez poziva. Njem. schleppen – vući, tegliti; otuda šleper (kamion), tegljač (brod).

Šlihta se. – P; odnosi se na osobu koja se ponaša poltronski prema onome uz kojeg želi uspjeti u društvu. Njem. štr. šlihtati – uvlačiti se kome pod kožu.

Šljeg(a)o odozgo. – P; ovako Gradska raja govori za Papansku raju, koristeći se pritom njihovom leksikom. Arh. izraz šljegnuti znači u stočarskim krajevima sići, dakle odnosi se na onoga koji je sišao sa planine, došao iz šume u grad.

Šljiva pod okom (ispod oka). – P; modrica, masnica od udarca.

Šmeka ga (je). – P; može značiti da 1. ko koga posmatra sa simpatijom, 2. ko koga odaje, potkazuje. Imam šmek.

Šokci ubokci, a Vlasi siromasi. – Arh. P; opisuje imovno stanje ljudi u doba Bos. pašaluka.

Šta bi dao da si na mom mjestu. – P koja se kao provokacija upućuje onome ko je zavidan, naslov istoimene pjesme D. Trifunovića koju je pjevalo Bijelo dugme.

Šta čit(a)o, hod(a)o?! – P je epilog vica u kojem Haso pita Husu je li čitao roman I. Andrića ”Na Drini ćuprija”, na šta ovaj odgovori da ga nije čitao, ali je zato hodao po njoj. Kaže se u situacijama kada ko hoće da pokaže kako zna o nečemu mnogo više nego što drugi misle.

Šta će mu kula i pendžeri kad(a) nema ništa u tendžeri. – P; naglašava stanje nekadašnjeg bogataša. Deklasirani bogataši nastoje zadržati lažni sjaj živeći u svom ambijentu, a često nemaju šta jesti. Tur. pendžeri – prozori, tendžera – šerpa.

Šta će reći čaršija? – P; strah konzervativnih osoba od malograđana kao javnog mnijenja, koji posjeduju veliku moć i utjecaj.

Šta gledaš (ste se okupili), ne igra mečka?! – P; kaže neko u ljutnji kad vidi da je u centru pažnje, a to mu se nimalo ne sviđa. Nekada su Romi vodili dresirane medvjede koji su uz zvuk defa ”igrali”, i to je bila atrakcija.

Šta hvali krufu, vrišak je. – P; karikira govor Papanske raje. U rečenici od pet riječi tri su riječi nepravilno izgovorene, jer neuk svijet izgovara neke glasove tamo gdje im nije mjesto. Rečenica pravilno glasi: Šta fali kruhu, frišak je.

Šta (ti) je tu (ti) je. – P; ističe da se sa čime treba suočiti, treba krenuti od faktičkog stanja i ići dalje, izražava suglasnost, pomirenje s nastalom situacijom. Odgovara lat. Factum infectum fieri nequit.

Šta je agi bala slame. – Arh. P; kaže je za sebe onaj koji se hoće prikazati darežljivim. Kad je beg bio cicija.

Šta je starije (prije bilo): koka il(i) jaje? – P je komentar za nejasnu situaciju i pitanje na koje ne treba tražiti odgovor jer je formulirano samo da zbuni ljude, a na njega je nemoguće odgovoriti: koka je snijela jaje iz koje je izašlo pile koje je postalo kokoš; ipak je kokoš kao pojam stariji od jajeta, koje predstavlja nešto mlado.

Šta je svijeta, k(a)o na mahšeru. – P; komentar na veliku gužvu, na veliki broj okupljenih ljudi na jednom mjestu. Tur. mahšer – mjesto okupljanja na Kijametskom danu.

Šta ko želi tome se i nada. – Arh. P sa Sandžaka; svako se nada onome što priželjkuje.

Šta m(en)i merhabaš? – P kaže Bošnjak ateist: Muslimanu na baterije jer zna da su se ranije pozdravljali sa zdravo ili dobar dan.

Šta me handriš?! – P je izraz negodovanja, kada ko koga sekira. Tur. handriti – gnjaviti, maltretirati.

Šta me helać činiš?! – P; znači: Što me uništavaš?! Što me izvrgavaš propasti?! Helać ga čini.

Šta me jebeš?! – P; kaže onaj koji je veoma iznerviran čijim ponašanjem, kada osjeća da ga druga strana Jebe (ga) u mozak.

Šta nam je ovo trebalo? – Česta P bosanskih Srba od kraja 1995. godine koju upućuju svojim sugrađanima Bošnjacima kada dođu u svoj grad; pitaju se zašto im je rat bio potreban kada im nije donio ništa od onoga što su njihove vođe obećavale; nažalost, nisu se to pitali 1992. godine, a ni kasnije. Ima slično značenje kao i: Ko nas zavadi.

Šta pizdiš? – P; kaže se onome koji se ponaša kao Najobičnija...

Šta rade djeca? – Što vide od oca. – P; upućuje da se djeca uče ponašanju od roditelja.

Šta radi, čupa pa sadi. – P; označava nečiji besmisleni rad. Trla baba lan…

Šta radi, samo tespiha. – P; kada ko pita za Muslimana na baterije šta radi, onda mu se ovako odgovori.

Šta radi Mara? Plete pa para. – P; onaj kome je vrijeme dugo radi i besmislene stvari.

Šta radi otac? Klanja. Šta radi mati? Krsti se. Šta radiš ti? Ja stojim i kamenim se. – Arh. P; u nar. priči ovako je odgovorilo dijete iz miješanog braka kada su ga pitali za roditelje. Lila nana...

Šta s vragom krene, s vragom i ode. – Arh. P; ako nešto od početka loše krene, neće se dobro ni završiti.

Šta se brineš za nesnesena jaja. – P; kaže se onome koji se previše brine zbog nečega što se još nije ni dogodilo.

Šta se dešava za živog hadžije! – P; kaže onaj koji se našao u čudu zbog kakvog dešavanja.

Šta si prigrlio pivo ko zet testament. – Duhovita romska P; komentar za onoga koji voli piti.

Šta si se uvalio k(a)o Vlah u džehenem. – P sa Sandžaka; ironična primjedba onome koji uživa u čemu, a Sandžaklije podrazumijevaju da je Vlasima mjesto u džehenemu.

Šta te(be) kurac boli! – P; Šta tebe briga!, kaže se onome koji pokazuje pretjerani interes za koga ili nešto.

Šta zna alaša šta je paša. – Arh. P; komentar za rulju koja nerazumno postupa. Tur. alaša – stado raspuštenih konja.

Šta zna balija šta je halija. – P; komentar na ponašanje neupućenih, neukih ljudi. Tur. halija – perzijski ćilim, perzijaner.

Šta zna dijete šta je sto kila! – P; komentar kada ko šta uradi u neznanju, mada je trebao znati da to ne treba činiti, a epilog je vica: uhvaćene Rome pitala policija ko je krao željezničke pragove s pruge, a oni su odgovorili da su to djeca učinila. Na pitanje policije kako mogu djeca nositi pragove, odgovorili su ovom P.

Štafeta mladosti. – P; oblik ispoljavanja Kulta ličnosti u doba J. B. Tita u bivšoj Jugoslaviji. Socijalistička ideologija je time bila svedena na totemizam i fetišizam jer je bila velika čast nositi uoči Dana mladosti š. m. koja bi se 25. maja predavala J. B. Titu.

Štedi bijele pare za crne dane. – P; savjetuje štednju novca za budućnost.

Štednja je umjetnost trošenja. – P; deviza Privredne banke Sarajevo u kojoj se ističe da ušteđeni novac predstavlja racionalno trošenje, povoljniji potencijal za investiranje i kupovinu. Odgovara Senekinoj na lat. Parsimonia est scientia vitandi sumptus supervacuos.

Štednja vrijedi koliko i radnja. – Arh. P sa Sandžaka; katkad je jednako važno štedjeti koliko i zaraditi.

Šteti je čovjek vazda dužan. – Arh. P sa Sandžaka; kad nastane šteta, čovjek uvijek nastoji da je ispravi, ali rijetko kad bude zadovoljan.

Što bešika odljulja (odnina, zaljulja) to motika zakopa. – P; u narodu se vjeruje da kakav je ko u najranijem djetinjstvu takav ostane do kraja života. Tur. bešika – kolijevka.

Što bi gore(i) sad je dolje (doli), a što bi dolje (doli) sad je gore(i). – Arh. P; ilustrira prevrtljivost i nestalnost sreće. Porijeklo P je iz Biblije.

Što bi kola škripala, to volovi riču. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da katkad drugi rade posao koji bi trebao uraditi onaj ko je odgovoran za njega.

Što Bog ubije, nema lijeka. – Arh. P; ističe da je Božija kazna najteža i konačna.

Što budala batali to sto pametnih ne popravi. – P; ukazuje na veličinu ludosti s kojom ni najveća pamet ne može izaći nakraj.

Što car ljubi, nije ljubljeno. – Arh. P; ističe da ugledan čovjek obično za ženu dobije onu koja je poštena i nevina.

Što čovjek može sam sebi dati (napraviti) belaja, to ne može niko. – P; kaže: katkada čovjek nepromišljeno, zbog svog temperamenta, ponosa, sujete, karaktera uopće, sam sebi nanese više zla nego što bi mu to učinio drugi, Čovjek je sebi... i Sam svoj...

Što čovjek napravi ne može ni šejtan napraviti. – P; ističe da neki ljudi mogu takvo zlo napraviti kakvo ne bi napravio ni sam đavo.

Što čovjek ne potroši to je dobio. – Arh. P sa Sandžaka; sve što se uštedi na neki način je zarada.

Što čovjek nije kadar nije ni dužan. – P; kaže da čovjek nije obavezan uraditi ono za što nema snage, za šta nije sposoban.

Što čovjek s višeg padne više se ubije. – P; opominje da što god je neko na višem položaju teže će osjetiti pad.

Što čovjek više živi više i zna. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek cijeli život uči i prirodno je da s vremenom stječe sve veće znanje i iskustvo.

Što čovjeku leži na srcu to mu se vidi na licu. – P; podsjeća da se na ljudskom licu odražava unutrašnje stanje.

Što čuješ ne čuješ, što vidiš ne vidiš. – P; sugestija da se nešto drži u tajnosti.

Što će biti, bit će. – P; ima težinu P; ističe pomirenost sa sudbinom, zapravo je prijevod naslova pjesme Que sera, sera, koju je pjevala Doris Day.

Što će meni grizena jabuka kad ja mogu imat(i) negrizenu. – Arh. P; maksima mladića pri izboru nevjeste, pri čemu se djevojka koja nije nevina poredi s načetom jabukom.

Što će mi dukati kad ću s njima kukati. – P; podsjeća da 1. nepošteno zarađen novac ne donosi sreću, 2. djevojka neće biti sretna ako se uda za onog koji je bogat, ali ga ona ne voli.

Što će ti njiva kad roda ne daje. – P; komentar za ženu nerotkinju.

Što ću drijemati kad mogu spavati. – Arh. P; kaže onaj kome nude manje nego što on smatra da mu pripada.

Što danas ne potrošiš to si stekao. – P; komentar za štednju.

Što dalje sve bliže smrti. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek je svakim danom bliže smrti.

Što dikla navikla to nevjesta ne odviče. – Arh. P; ono na što je djevojka navikla neće se promijeniti ni kada se uda. Dikla – djevojka odmila.

Što djed misli to i unuče. – Arh. P sa Sandžaka; stariji podučava mlađeg da misli kao i on.

Što dublje poklekneš to ćeš na višoj grani visiti. – Arh. P; opominje da od veličine grijeha zavisi kakvom kaznom će čovjek biti kažnjen.

Što ga nije na oči nije ga ni na srcu. – Arh. P sa Sandžaka; ono što čovjek ne vidi to ne može ni zavoljeti.

Što gluh ne čuje to nijem izmisli. – P; duhovito ilustrira mahalsko ogovaranje.

Što gluplji seljak to veći krompir. – P; duhovit komentar za kvalitet nečega o čemu ne treba velika briga.

Što god je na svijetu iftira, svakom me je rezil učinila. – Arh. P; komentar za osobu koja je drugu koga kod svih ljudi. Tur. iftir – kleveta, rezil – sramota.

Što gore (njima) to bolje (nama). – P; krilatica onih koji nisu voljni da surađuju i iskazuje netolerantan odnos prema dugoj strani. Oni čine sve kako bi se situacija pogoršala jer im nije u interesu da se povoljno razriješi.

Što ide po selu dobije po čelu. – Arh. P; komentar na seoska ogovaranja jer onaj koji ogovara i sam može stradati od tuđih riječi.

Što ima početak ima i kraj. – P; podsjeća da je sve prolazno.

Što iz srca ne izvire to u srce ne uvire. – Arh. P; ko nije nježan i iskren ne može to očekivati ni od drugog.

Što izgubiš ne traži, što nađeš ne kaži. – Arh. P; vrlo loš savjet.

Što jakost ne može, pamet učini. – Arh. P sa Sandžaka; često se pameću može postići ono što ne može snagom.

Što je babi milo to joj se i snilo. – Arh. P; ističe da ljudi vide neku situaciju onako kako im odgovara, ono što priželjkuju i o čemu sanjaju to je njihova ”java”. Odgovara Cezarovoj na lat. Libenter homines id, quod volunt, credunt. Babi se snilo što joj bilo milo. Ova P postoji u BiH i kod Sefarda, a na lad. glasi: Lo ke la vieža keria en los suenjos li venija.

Što je daleko od očiju daleko je i od srca. – Arh. P; ima isto značenje kao i Daleko od očiju...

Što je džabe i bogu je drago. – P; kaže da svi vole kada je šta besplatno.

Što je korist od kule kad u njoj nema pure. – Arh. P; uzalud je vanjski sjaj kuće ako u njoj nema dovoljno za sve ukućane.

Što je kruha u meni je, što je ruha na meni je. – P; odnosi se na osobu koja sve svoje nosi u sebi i na sebi, dakle nema više ništa. Arh. ruho – odjeća.

Što (je) masnije to (je) časnije. – P; komentar za pretjerivanje. U nar. priči pop je pekao slaninu na masti, a kad su ga pitali zašto to radi ovako je odgovorio.

Što je moje to je tvoje, što je tvoje to je naše. – P; ukazuje na shvaćanje zajedničke imovine bliskih ljudi.

Što je na stolu, ponuđeno je. – P; koristi se kad se ko ustručava da se posluži onim što je pred njim. U BiH se smatra ponuđenim ono što je na stolu pred ljudima koji zajedno sjede.

Što je od običaja to je od zakona. – Arh. P sa Sandžaka; običaji najčešće stvaraju zakone.

Što je pravo i Bogu je drago. – Arh. P; sve ispravne radnje su blagoslovljene od Boga.

Što je preslano nije ni mački drago. – Arh. P; sugestija da se ne pretjeruje u prepričavanju kakvog događaja.

Što je stariji to je luđi. – P; komentar na Težak karakter, a odnosi se na stariju osobu koja sa postaje nesnosna svojoj okolini.

Što je svačije to je ničije. – P; naglašava da svemu treba znati vlasnika.

Što je tvoje to je naše, a što je moje to je samo moje. – P; šaljiva varijanta Što je moje to je tvoje..., u njoj je istaknut egoizam.

Što je više brdo to je dublja dolina. – P; ilustracija odnosa snaga.

Što je više kleveta i laži Tito nam je miliji i draži. – P; deviza iz doba Historijskog Ne! kojom su članovi komunističke partije izražavali privrženost J. B. Titu.

Što je više želja više je i razočarenja. – P; naglašava da onaj koji ima mnogo želja ima više razočarenja jer se ne mogu sve ispuniti.

Što je zmija ljepša to je žešća. – P; komentar za lijepe žene, za koje narod smatra da imaju „otrovan“ karakter.

Što jedan lud kupi, sto pametnih ne može prodati. – P; komentar na loše obavljenu trgovinu.

Što jedna budala zamrsi, sto mudraca ne može razmrsiti. – P; podsjeća da onaj ko je lud može napraviti velike probleme.

Što ko više ima to više traži. – Arh. P sa Sandžaka; poznato je da se s gomilanjem bogatstva povećavaju apetiti za stjecanjem još više bogatstva.

Što kokuz može zamisliti to ni lokomotiva ne može povući. – Arh. P; siromašan čovjek (kokuz) neimaštinu nadoknađuje svojom bogatom maštom kad je riječ o njegovim željama.

Što krivo gleda krivo i misli. – P; ističe da onaj koji pogrešno sagledava problem donosi i pogrešnu odluku.

Što kući treba to se ni u crkvu ne da (ne nosi). – Arh. P; postoje stvari koje se ne daju iz kuće ni po koju cijenu.

Što ljudi više imaju više žele. – P; komentira neumjerenost ljudskih želja.

Što mačka rodi miša lovi. – P; komentar na istovjetnost karaktera predaka i potomaka.

Što mačku više gladiš to ona više rep diže. – P; opomena da ženu ne treba previše hvaliti.

Što misliš jesenas, učini večeras. – Arh. P; opomena da se ne odugovlači s čime.

Što može zamisliti kokuz ne može podnijeti denjiz. – P; duhovit komentar na maštanje sirotinje da bude bogata. Tur. kokuz – siromah, deniz – more.

Što možeš dobiti u gradu, na selu ćeš skupo platiti. – P; ističe superiornost grada u odnosu na selo.

Što možeš uraditi danas, ne ostavljaj za sutra. – P; savjet da se učini sve što se može učiniti odmah, jer sutra može biti kasno. Sve što možeš uraditi…

Što možeš uraditi do pedesete – uradi. – P; ističe da je čovjek najkreativniji do pedesete godine života.

Što mu oči vide, ruke ne ostave. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na lopova koji krade sve redom.

Što muči, uči. – Arh. P; čovjeka nekad primora nevolja da nešto nauči. Odgovara lat. Quod nocet, saepe docet.

Što na umu, to na drumu. – Arh. P; odnosi se na otvorene ljude, one koji odmah kažu šta misle i koji nisu skloni okolišanju i prisluškivanju. Jezik brži od pameti. Vidi sljedeću P:

Što na srcu, to na jeziku. – Arh. P; ljudi najčešće govore ono što osjećaju.

Što ne boli to nije život, što ne prolazi to nije sreća. – Pesimistična P o životu u kojem je mnogo više boli nego sreće.

Što ne dolazi od srca ne ide k srcu. – P; naglašava da ono što nije učinjeno sa osjećajem ne može ni kod drugog izazvati kakav osjećaj.

Što ne možeš sabljom, možeš jezikom. – P; savjet da se više može postići lijepom riječi nego silom.

Što ne platiš na mostu, platit ćeš na ćupriji. – P; ima isto značenje kao i Dobiješ na mostu...

Što ne želiš da tebi drugi učini, ne čini ni ti drugome. – P; ima slično značenje kao i Što mi veliš...

Što neće milom, hoće silom. – Arh. P; podsjeća da postoje razni načini postizanja ciljeva, od riječi do udaraca. Bolje milom... Odgovara lat. A verbis ad verbera.

Što nije lijepo gledati, nije lijepo ni ljubiti. – Arh. P sa Sandžaka; ono što je lijepo brže se zavoli.

Što nije pravo, nije ni pošteno. – Arh. P sa Sandžaka; ono što nije pravedno najčešće nije ni pošteno.

Što nisi potrošio, nisi ni imao. – P; komentar da i od troška čovjek može imati koristi ako je novac potrošio korisno.

Što oči vide to ruke naprave (stvore). – Arh. P; kaže se za onoga koji je vrlo umješan za šta napraviti.

Što oko ne vidi, srce ne zaželi. – Arh. P; ono što nije zapaženo bez toga se i može. Drugim riječima, od nekih ljudi (i djece) treba sakriti nešto što im nije prijeko potrebno.

Što od vrane otpadne, teško soko postane. – Arh. P; komentar na istovjetnost naravi u jednoj porodici.

Što omilje, ne omrznu. – Arh. P sa Sandžaka; onoga koga se zavoli teško se zamrzi.

Što ovca vidi ležeć nije daleko. – Arh. P; kaže se za nešto što je očito i jasno.

Što pijan radi, trijezan se stidi. – Arh. P; komentar za postupak koji čovjek učini u pijanom stanju. Što trijezan...

Što pogača u vatri više stoji, to boljeg gosta dočeka. – P; aluzija na stariju djevojku koja se nije udala. Ovako su tješili takve djevojke.

Što pošten čovjek reče, ne poreče. – Arh. P; pošten čovjek će održati zadatu riječ.

Što prođe preko deset zuba znat će i sto ljudi. – Arh. P; ono što ko ispriča ubrzo će biti poznato mnogim ljudima.

Što rekoh, ne porekoh. – P; izražava odlučnost u stavu. Odgova lat. Quod dixi, dixi.

Što rijeka donosi, rijeka i odnosi. – Arh. P sa Sandžaka; ovdje je rijeka metafora za život; život donosi i odnosi i lijepe i teške trenutke.

Što s višljeg padneš, više se razbiješ. – P; ima isto značenje kao i Što čovjek iz višeg...

Što sam možeš, drugoga ne čekaj. – Arh. P sa Sandžaka; za ono što čovjek može učiniti sam ne treba tražiti tuđu pomoć.

Što se češće razgovara, to se bolje dogovara. – P; sugerira važnost razgovora.

Što se dočulo, to se i doznalo. – Arh. P; čim ko čuje kakvu vijest, ona se brzo raširi.

Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi. – Arh. P sa Sandžaka; ako se neko rodi s kakvom manom, za očekivati je da će takav biti cijeli život.

Što se krivo rodi, vrijeme ne ispravi. – Romska P; ako nešto od početka ne valja, ne može kasnije postati dobro.

Što se mora – (ne mora se) teško je. – P; ne tolerira ono što se mora činiti. Vidi narednu P.

Što se mora, nije teško. – P; utjeha za ono što se mora činiti, a što se ne radi svojom voljom.

Što se ne počne, to se ne dospije. – Arh. P sa Sandžaka; ako nešto ne počneš, ne možeš ni dovršiti.

Što se priča il(i) je bilo il(i) će biti. – P; ima slično značenje kao i Gdje ima dima…

Što se u kolijevci nauči, nikad se ne oduči. – Arh. P; čemu se čovjek odmalena nešto nauči uvijek će to činiti.

Što se uzme silom, silom će se i preoteti. – Arh. P; sve što se ne stekne poštenim radom osuđeno je na propast.

Što si dalje od rodbine, bliži si Bogu. – P; ističe da rodbina ponekad nije ono što bi trebala biti i da je bolje biti dalje od takve rodbine.

Što si nadrkan? – P; kaže se onome koji je uzrujan, loše volje, ljut.

Što si papak (papan)?! – P; Što se ponašaš kao budala, kao da si iz Papanske raje, kaže se onome s kojim je neko dovoljno dobar da se ovaj ne naljuti na ovo.

Što smije pop, ne smije đak. – Arh. P sa Sandžaka; ono što je dopušteno i prirodno da radi pop ne smije raditi đakon. Arh. đak, đakon – polaznik niže vjerske škole.

Što smo dalje, to smo bolji prijatelji. – P; podsjeća da neki ljudi imaju bolji odnos ako su daleko jedan od drugog.

Što su tijelu dobra jela, to su duši dobra djela. – Arh. P; kao što je tijelu potrebna pravilna ishrana, tako su i duši potrebna lijepa djela.

Što subota pazari, ponedjeljak ne vraća. – P; govori o nepovratnosti vremena i događanja.

Što šejtan ne zna, pita ženu. – Arh. P sa Sandžaka; po nekim prastarim predajama ženu je stvorio vrag, pa je onda prirodno i da je pita za savjet jer su isti.

Što ti je čovjek – k(a)o (p)tica: sad ga ima, sad ga nema. – P; Čovjek ti je k(a)o (p)tica...

Što ko uči, to i umije. – Arh. P sa Sandžaka; ono što se uči, to se i nauči raditi.

Što ko više ima, to više želi. – Arh. P sa Sandžaka; bogatiji žele imati još više.

Što trijezan misli, to pijan govori. – P; komentar za rečeno u pijanom stanju: čovjek će tada skoro po pravilu reći ono o čemu trijezan šuti, dakle trebalo bi paziti šta se govori pri piću. Odgovara P E. Roterdamskog na lat. Quod in animo sobrii, id est in lingua ebrii. Što pijan radi... i U vinu je istina. Pijan radi što trijezan misli.

Što umuz, to u guz. – P; odnosi se na onoga koji sve što zaradi potroši za hranu. Štr. umuz – ono što se zaradi ili izmuze od drugih.

Što veća kurva, veća sreća. – P; ističe sreću nemoralnih osoba, ne odnosi se samo na žene. Ko(ji) ima obraza…

Što vidiš u svijetu, nadaj se u vijeku. – Arh. P; neki ljudi priželjkuju ono što su vidjeli.

Što visi, nek(a) otpada. – Arh. sefardska P; upućuje da treba privesti kraju ono čemu je vrijeme da se završi.

Što visiš nada mnom k(a)o simonja više kurca. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se onome koji je vrlo dosadan, kao što simonja (sandžački lokalizam) – učkur, smeta penisu.

Što visoko leti, nisko pada. – P; ima isto značenje kao i Ko visoko leti...

Što više kriješ, više se vidi. – P; opominje da ono što se sakriva ipak izađe na vidjelo kad čovjek to nespretno nastoji prikriti.

Što vrag ne može, to mu žena pomogne. – P; naglašava domišljatost i lukavost žene.

Što za zlom dođe, sa šejtanom pođe. – Arh. P sa Sandžaka; zlo i vrag su sinonimi, pa je prirodno da je zlo od vraga i da je vrag zlo.

Što zna ona, zna cijela mahala. – P; misli se na mahalušu, koja voli prepričavati i ogovarati.

Što žena da mužu i krmku, dvostruko će joj se vratiti. – Duhovita arh. P; žena daje mužu sebe, a krmku hranu; od muža dobije trudnoću, a od životinje hranu.

Šuć-muć, pa prolij. – Kaže se za loše obavljen posao; šuć-muć je onomatopeja miješanja tekućine, dakle radi se o nečemu što je smućkano. Odgovara lat. In omnibus aliquid, in toto nihil.

Šuga i ljubav ne mogu se sakriti. – Arh. P; još jedna od varijanti za ono što se ne može sakriti u društvu.

Šuga jedne ovce zarazi čitavo stado. – P; loša osoba može utjecati na mnoge osobe da postanu kao ona ako na njih ima utjecaj. Šugarac je parazit koji izaziva kožno oboljenje. Odgovara lat. Ovis unius scabies totum gregem contaminant.

Šuga šugu nađe. – P; komentar na podudarnost karaktera osoba koje imaju slične afinitete; loši ljudi se obično druže sa sebi sličnima.

Šugava ovca. – P; osoba koja je loša, bezvrijedna, grešna, otpadnik.

Šuma ima uši, polje ima oči. – Arh. P; sugestija da treba biti oprezan kada se šta radi ili govori. Zidovi imaju uši.

Šuma nikad nije bez vuka ni bez hajduka. – P; ilustrira opasnu situaciju u kojoj se neko može naći, dakle sreća zavisi i od loših i od dobrih okolnosti (hajduk može spasiti od vuka, ali i opljačkati).

Šuma ti mati, brda se vati. – Arh. P; govorila se kao opomena u 17. stoljeću za one koji su se ogriješili o zakon, da odu u hajduke kako bi izbjegli kaznu.

Šupački fazon. – P; komentar na neiskren, drzak i pokvaren postupak; često se odnosi na postupak onoga ko je iz Papanske raje, svojstven naročito onome ko je opisan u sljedećoj F:

Šupak nad šupcima. – Vrlo uvredljiva P kaže se za onoga koji je podao i pokvaren, licemjeran, koji često mijenja svoje stavove, loš karakter.

Šupak ostaje šupak. – P; komentar za onoga koji se ponovo dokazao kao pokvarena osoba.

Šuplja glava. – P; odnosi se na glupu osobu, prazne glave; šupljoglavac.

Šuplje riječi vjetar nosi. – Arh. P; isprazne izjave brzo se zaborave.

Šuplji bataljon. – P; odnosi se na formaciju koju u vojsci ili policiji sačinjavaju žene.

Šuplji han. – P; označava Javnu kuću, bordel. Tur. han – gostionica, prenoćište; a šupalj je zato što u njemu rade žene koje nisu nevine.

Šuplju glavu vjetar nosi. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na šupljoglavce koji se lako povode za drugima.

Šuša, a sponzoruša. – P; šuša je pejorativan izraz za beznačajnu osobu, koja nema naročitih kvaliteta, a sponzoruša je, također pejorativno, žena koja kao ljubavnica ili djevojka održava vezu s nekim, obično starijim muškarcem, pri čemu joj je glavni motiv koristoljublje – novac, materijalna sigurnost i/li luksuz koji joj pruža muškarac. Muškarac se u takvom odnosu naziva sponzor. Ponekad se u širem smislu koristi i za mlade žene koje se iz istih motiva nalaze u braku sa starijim muškarcima. Svaka šuša...

Šut (Šukav) s rogatim ne može (se bosti). – P; borba između nejednakih po moći i utjecaju unaprijed je izgubljena za slabijeg..

Šuti i muti. – Komentar za šutljive osobe, za koje se smatra da kuju tajne planove koji mogu biti na štetu onih koji ovo kažu. Kupi u trepavice.

Šuti k(a)o grob. – P; kaže se kada neko ne pušta glasa od sebe.

Šuti k(a)o pizda (kurva). – P; odnosi se na onoga koji neće da kaže svoje mišljenje u situaciji kada je potrebno otvoreno izjašnjavanje.

Šuti k(a)o riba. – P; kaže se za onoga koji napadno šuti; u vrijeme progona kršćana u Rimskom carstvu riba je korištena kao kršćanski znak raspoznavanja budući da riječ ihtis (grč. ikhthys – riba) u sebi krije akronim za izraz: Isus Krist, Božiji sin, Spasitelj.

Šutnja dobro pristaje mudrima, a još bolje glupima. – Arh. P Sefarda koja duhovito komentira odnos šutnje i ljudske (ne)inteligencije.
Šutnja je zlato. – P; savjet da je pametnije šutjeti nego pričati gluposti; također savjet da se pazi pred kim se o čemu govori. Odgovara Senekinoj na lat. Res est magna tacere.

Šutnja mrtvih je glasnija od govora živih. – Arh. P Sefarda; komentar nastao u doba stradanja nedužnih civilnih žrtava. Može se konkretno odnositi i na genocid nad Srebreničanima izvršen u julu 1995. godine.

Šutnja (ne) znači odobravanje. – P; ističe (ako je izrečena bez riječi u zagradi) da se onaj koji šuti slaže s nastalom situacijom ili izgovorenim riječima. Prešutno odobrenje. Ako je P izgovorena s negacijom, onda ona opovrgava da šutnja može značiti odobravanje.

Šverc-komerc biznis. – P; označava trgovinu na ilegalan, protuzakonit način, prodaju krijumčarene robe, umjesto legalne trgovine i proizvodnje; jedan od najispoljenijih oblika trgovine u BiH u ratu, a i poslije njega. Njem. schwarz – crn, od toga: krijumčarenje. Lat. commercium – trgovina. Engl. bussines – posao. Crno tržište.

Švorc sam (kao crkveni miš). – P kaže onaj koji uopće nema novaca ili ih nema dovoljno. Njem. schwarz – crn, ovdje u prenesenom smislu siromašan.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 06/11/2022 06:41

T

Tajne ne odaj, obraz ne prodaj. – Arh. P; savjet da treba držati obećanja o čuvanju tajni.

Tak(v)a je pita od zelena žita. – P; komentar na ono što je napravljeno od nekvalitetnog materijala ili nestručno.

Tak(v)e ja preko kurca prebacujem. – P; komentar koji ističe prezir prema kome.

Tako mi gospodara graha. – P; duhovita zakletva siromašnih, koji jedu samo grah.

Tako mu grah pao. – P; komentar za onoga kome se dogodilo nešto nepovoljno.

Tako ti haka babinog. – Arh. P sa Sandžaka kojom se počinje molba; „Tako ti poštenja očevog.“ Tur. hak – pravda, istina.

Tako ti je suđeno. – P; kaže se kao utjeha onome kome desi nešto što nije po njegovoj volji.

Tamni vilajet. – P; zlurado prikazivanje BiH, a ušla je iz književnog bos. jezika u svakodnevni govor, označava mračnu pokrajinu. Neki srpski i hrvatski pisci i političari koji joj nisu bili skloni prozvali su BiH T. v. u kojem nema života, a i ako ga ima on je samo tuga i jad u kom vlada bezakonje i sila.

Tamo gdje car ide pješke (bez pratnje). – P; kulturan odgovor na pitanje: Gdje ideš? ako se upitani upravo uputio u zahod.

Tandara-mandara, cicvara bez masla. – Arh. P; komentar za loše urađen posao. Tur. tandara-mandara – besmislica, prazna priča, cicvara – jelo od gusto kuhanog brašna, kojem se najčešće dodaje maslo, sir i kajmak.

Tandrče mi blatobran. – P; komentar za onoga koji ne sluša ono što mu se govori; epilog je vica u kojem Haso i Huso voze bicikl, pa Huso, nakon što je primijetio da Hasi blatobran nije dobro pričvršćen, kaže mu da mu tandrče blatobran. Huso to više puta ponovi, a Haso, kada je čuo da mu Huso nešto govori, kaže: ”Ne čujem te, tandrče mi blatobran!” Tur. – tandrkati – kloparati, klopotati.

Tarhana je muslimanska hrana, a vlaška kupus i slanina. – P; bos. muslimana, koja navodi omiljena jela muslimana i nemuslimana.

Tarzanski engleski. – P; komentar za čije vrlo slabo znanje stranog jezika, koje se svodi samo na imenice u nominativu i glagole u infinitivu, što podsjeća na govor Tarzana. Npr. ”Ja Tarzan, ti Džejn.”

Tašta zetu malo vari, da mu zlo u kuću uvali. – P; izražava netrpeljivost tašte prema zetu. Pojam vari znači kao u: Ovarisao je.

Tebdil učinio. – P; odnosi se na onoga koji se u promijenio, prerušio, maskirao. Tur. tebdil – promjena.

Tebi kažem, kćeri, da me čuje snaha. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: A ti te lo digo mi iža para ke lo sjenta mi nuera. Mudre majke (svekrve) upućuju kritiku svojoj kćerki, koja se indirektno odnosi na snahu, a snaha ako je pametna shvati to i ispravi svoje ponašanje.

Tebi više ni orasi (med) ne pomažu(e). – Šaljiva P; ističe da onome kome su riječi upućene više ni orasi (ili med) ne mogu pomoći da bi bio uspješniji u seksualnome životu.

Tebi za hata(o)r. – P; kaže onaj koji šta čini radi koga, s namjerom da mu udovolji. Tur. hatar – ljubav, naklonost.

Teče (mu) med i mlijeko. – P; kaže se za koga ili šta kome (čemu) se sve odvija kako se samo poželjeti može. Odgovara Petronijevoj na lat. Hic porci cocti ambulant.

Teći će voda kud je tekla. – Arh. P sa Sandžaka; komentar da će poslije nekog događaja opet sve biti kao i prije.

Tegli k(a)o konj (magarac). – P; odnosi se na onoga koji vrlo naporno radi.

Tegoba mnogih utjeha je ludim. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Mal de mučos konsuelo de lokos. Samo luda osoba se može tješiti tuđim problemima.

Tehnika narodu, a volovi kola vuku. – P; komentar na lošu tehničku opremljenost nekih firmi u doba socijalizma u BiH.

Tek otpao od (majčine) sise. – P; komentar na čiju nezrelost, naivnosti i neznanje.

Tekuća voda ne drži mulja. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća na to da jasni odnosi i čisti računi ne mogu dovesti do nejasnoća.

Teška je nemoć šupalj tobolac. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na nemoćnu, nesposobnu osobu. Tobolac – kožna valjkasta kesa (za strijele, duhan, novac).

Teško domu u kom sloge nema. – Arh. P; za blagostanje u porodici važna je sloga; vidi sljedeću P:

Teško domu u kom sloge nema i junaku u bratstvu nejaku. – Arh. P; ako bratstvo nije dovoljno jako, ne mogu se doseći zajednički ciljevi.

Teško drugu bez druga, а slavuju bez luga! – Arh. P; težak je život ako nema koga da se s njim dijeli i radost i tuga.

Teško gazdi koga sluga uči. – Arh. P; savjet da stariji trebaju znati više od mladih.

Teško glavi kojoj rep zapovijeda. – P; komentar za nepromišljene ljude. Ovdje se pod repom može podrazumijevati muški spolni organ. Odgovara Senekinoj na lat. Male imperatur, cum regit vulgus duces.

Teško janjetu kome su vukovi babice. – P; naivan čovjek može lako stradati među pokvarenim ljudima, a i narod ako ga vode loši političari.

Teško je biti musliman. – P; zaključak: Muslimana na baterije, koji su se počeli u starosti pridržavati vjerskih propisa, npr. postiti, ne piti alkohol, ne jesti svinjetinu itd.

Teško je čovjeka naći, a lako poznati. – Arh. P sa Sandžaka; pravog čovjeka je vrlo teško pronaći, ali kada se nađe lako ga je po vrlinama poznati.

Teško je dobro vidjeti, а lasno ga je prepoznati. – Arh. P sa Sandžaka; ima slično značenje kao prethodna P.

Teško je istovremeno puhati i srkati. – P; podsjeća da je nemoguće istovremeno raditi dvije različite stvari. Odgovara Plautovoj na lat. Simul flare sorbereque haud factu facile est.

Teško je kad je puška puna a glava prazna. – P; komentar na osobe koje se olako, bez razmišljanja, koriste argumentima sile.

Teško je med vrcati a prste ne lizati. – Arh. P; onaj koji se bavi kakvim primamljivom poslom može doći u iskušenje da počne potajno prisvajati dio plodova svoga rada.

Teško je mudrome među budalama besjediti. – P; čovjeku je teško kada se nađe u sredini koja ga ne razumije.

Teško је šutu s rogatim se bosti. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Ne može šut s rogatim.

Teško je tuđu kuću služiti, а još teže svoju steći. – Arh. P; neki životni ciljevi se vrlo teško postižu.

Teško je u zlu dobar biti. – Arh. P; teško je biti drukčiji u odnosu na okolinu.

Teško junaku u bratstvu nejaku. – Arh. P; kad je dolazilo do svađa i obračuna između bratstava, obično je pobjeđivalo jače, brojnije bratstvo.

Teško kapi na ćelavoj glavi i nogama pod mahnitom glavom. – Arh. P; kako god je teško zadržati kapu na ćelavoj glavi tako je teško i nogama koje vodi luda glava.

Teško kozi kad otpa(d)nu rozi. – Arh. P; kad čovjek izgubi snagu, više nije tako rado viđen, niti na njega računaju u poslu.

Teško kući gdje mač sluša, a kudjelja zapovijeda. – Arh. P; komentira brak u kojem žena vodi glavnu riječ; ovo je aluzija: muž je mač, a žena kudjelja. Vidi sljedeću P:

Teško kući gdje žena vlada. – Arh. P sa Sandžaka, gdje je i danas u nekim mjestima nezamislivo da žena u domu vodi glavnu riječ.

Teško kući gdje lud zapovijeda. – Arh. P; ako je domaćin „slabe“ pameti, teško će dom biti u blagostanju.

Teško kući gdje dima nema. – Arh. P; nema sreće ni ljubavi u hladnoj kući.

Teško kući iz koje gosti ne izlaze, a još teže onoj u koju ne ulaze. – P; opomena da treba biti umjeren u primanju gostiju, ali je tek zlo ako u kuću gosti nikako ne dolaze.

Teško kući u kojoj se mačke s miševima okume. – Arh. P; komentar za stanje u kući u kojoj se ne zna šta ko treba da radi.

Teško loncu začina iz mahale čekajući. – P; komentar za stanje u kući u kojoj nema osnovnih namirnica za život.

Teško ludu i u raju. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek slabe pameti ne postaje pametniji ni u najboljim okolnostima.

Teško meni i doratu mome kad ja nemam u tovaru svome. – Arh. P; izražava zabrinutost izazvanu nestašicom.

Teško meni među vama u zlu čekajući. – P; ako se u kakvom društvu mnogo priča o razvoju situacije u budućnosti, a taj razgovor ne vodi konkretnom rješenju stanja u kojem se nalazi onaj koji to sluša, on će tad reći ovo.

Teško meni s tobom, a još teže bez tebe. – Arh. P; izražava ambivalentan odnos prema bliskoj osobi.

Teško meni u neznanoj zemlji. – P nastala u dijaspori, izražava gorčinu života u stranom svijetu.

Teško mužu koji žene nema, a još teže ko se s vragom veže. – P; opomena muškarcima da trebaju da se žene, ali i da paze na karakter buduće žene, jer od svakog zla ima gore.

Teško onom gazdi kojeg sluga uči. – Arh. P; katkad se dogodi da majstor dobije svojevoljnog šegrta na praksu i onda mu ovaj pametuje.

Teško onom koji je deverli glave. – Arh. P; teško onome koji često zapada u u brige i nevolje. Tur. deverli – tegobno, mučno.

Teško onom ko ne zna da ne zna, već misli da zna. – Arh. P; vrlo je važno biti svjestan veličine svoga (ne)znanja. Najgore je kad čovjek misli da sve zna, jer niko ne može sve znati.

Teško onom ko neprijatelja na pragu čeka. – Arh. P; opomena onima koji trebaju braniti svoju domovinu da ne dozvole da im neprijatelj dođe do kućnog praga, te da tek tada shvate da se trebaju braniti.

Teško onom(e) ko postupa kako njegov neprijatelj želi. – P; opominje da ne treba činiti ništa što bi neprijatelju išlo naruku.

Teško onom(e) ko u paklu od raja ključ traži. – P; komentar za onoga ko se ne snalazi u teškoj situaciji.

Teško onom(e) ko u svojoj kući služi tuđeg gospodara. – Arh. P sa Sandžaka; najteže je u svome domu imati gospodara i morati ga služiti.

Teško onom(e) ko uzme vraga radi blaga. – P; opomena mladićima da se ne žene zbog miraza, ne misleći pritom na moguću lošu narav svoje izabranice.

Teško onom(e) koga vode živa, а još teže koga nose mrtva. – Arh. P; lakše je biti živ uhapšen nego mrtav; od svakog zla ima i gore.

Teško onom(e) koga vrijeme podučava, a trpnja goji. – P; komentar za osobe koje stradavaju zbog neiskustva.

Teško onom(e) koga zlo (s)nađe, jer se više muči kad mu se smiju nego kad ga žale. – P; opominje da se treba znati adekvatno odnositi prema neprilici i svojim ponašanjem ne izazivati podsmijeh okoline.

Teško onom(e) koji svakog sluša, а još teže onome koji ne sluša nikoga. – Arh. P; treba znati koga treba slušati, a koga ne.

Teško ovci koja se tuđi od svoga stada. – P; sugerira da se ljudi ne trebaju otuđivati od društva.

Teško ovci s vukom ratujući i pametnom luda slušajući. – Arh. P sa Sandžaka; ističe da je teško održati ono što nije ravnopravno.

Teško pamti, la(h)ko zaboravlja. – P je komentar za (stariju) osobu koja ima slabu memoriju.

Teško pravom dok se kriv ne nađe. – Arh. P sa Sandžaka; kad nevina osoba bude optužena vrlo teško dokazuje svoju nevinost, a katkad je to nemoguće sve dok se ne nađe pravi krivac.

Teško puku kad se glavari tuku. – Arh. P; kad se političari svađaju, vrlo često strada narod.

Teško punici na zetovoj hranici. – Arh. P; neki zetovi ne vole svoje punice i one se od njih ničemu posebnom ne mogu nadati.

Teško pušci kad je glava prazna. – P; komentar na štetu koju nanosi onaj koji ne zna čime rukovati.

Teško s vragom, a bez vraga još teže. – P; sugerira da nekad valja čuti, pa čak i poslušati loš savjet, kakav obično daje vrag, koji u pravilu čovjeka navodi na zlo.

Teško stricu hraneći sinovca, a djevojci poći za udovca. – P; opomena da je vrlo nezahvalno upuštati se u blizak odnos s nekim ko je navikao da mnogo zahtijeva.

Teško svuda svome bez svojega. – P; komentar za osobu koja je usamljena.

Teško tome ko za tuđom pameti ide. – Arh. P sa Sandžaka; opomena da treba svojom glavom razmišljati, a ne slijepo slijediti tuđe mišljenje.

Teško toru oko kojeg psi ne laju. – Arh. P; ako se imanje ne čuva, bit će izgubljeno.

Teško volu u jarmu i čovjeku u najmu. – P; opomena da je teško biti u tuđoj službi.

Teško vremenu kad ne uzdiže rad, no uzdiže laž. – P; komentar na nepravedna vremena.

Teško vuku mesa ne jedući, a magarcu s konj(i)ma putujući. – P; komentar za onoga koji se našao u situaciji na kakvu nije navikao.

Teško vuku po preporuku. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji se smatra iskusnim i sposobnim teško će se odlučiti da preko veze dođe do kakvog položaja jer mu se to čini Ispod časti.

Teško zemlji kuda vojska prođe. – Arh. P; komentira nesreću porobljene zemlje. Vidi sljedeću P:

Teško zemlji kuda vojska prođe i djevojci koja sama dođe. – Arh. P; komentira nesreću djevojke koja samoinicijativno uđe u dom muškarca.

Teško zlatu na kaljavu (hrđavu, prljavu) vratu. – Arh. P; teško onom ko je istinski dobar i čestit kad se nađe u blizini onoga koji je loših karakternih osobina, pokvaren.

Teško žabu u vodu natjerati. – P; kaže se za osobu koja se lako povodi za tuđim primjerom. Odgovara lat. Facile volentem trahas. Ubijedi ga...

Težak k(a)o crna zemlja. – P; kaže se za onoga ko je vrlo zatvorena osoba i nekomunikativna. Vidi sljedeću P:

Težak k(a)o ćuskija. – P; isto značenje kao prethodna P. Vidi sljedeću P:

Težak k(a)o đule (Trepča). – P; isto značenje kao prethodna P s tim da se njegova težina poredi s topovskom kuglom ili velikim ležištem olovno-cinkane rude na Kosovu.

Teže (je) doći do tebe nego do predsjednika. – P; kaže je onaj koji nađe koga nakon dužeg traganja za njim, najčešće telefonom.

Teže je onima što gase n(eg)o onima što pale. – P; podsjeća da je teže nositi se s posljedicama čega nego sa uzrocima.

Teže je postati čovjek nego kralj. – Arh. P; kralj se postaje rođenjem u kraljevskoj porodici. Kraljevska kruna može učiniti kraljem, ali ne i čovjekom. Kruna koju nosi čovjek mnogo je vrednija od kraljevske.

Teže je primiti savjet nego odbiti poklon. – Arh. P; neke osobe jednostavno nisu spremne primati savjete jer se onda osjećaju inferiornim. P pripada fr. spisateljici George Sand.

Teži je hatar od sile. – Arh. P sa Sandžaka; ljubav je jača od svake sile. Tur. hatar – ljubav, naklonost, pamet, pamćenje.

Teži je hrđav drug nego dug put. – Arh. P sa Sandžaka; lakše je dugo putovati sam nego imati lošeg druga.

Ti bi pokvario i givikt (pajser)! – P; obično se kaže u ljutnji osobi koja veoma loše radi kakav posao; givikt i pajser su jednodijelni metalni predmeti kod kojih se nema šta pokvariti. Givikt od njem. Gewicht – uteg za vaganje; pajser od njem. Brecheisen – metalna poluga s kljunastim krajem, služi za podizanje tereta, nasilno otvaranje vrata, razvaljivanje.

Ti boga Aperuna. – Arh. P; jedna od najstarijih kletvi, porijeklom iz zapadne Hercegovine. Staroslavenski Perun je bio bog groma.

Ti dolij, ona prolij. – P; komentar na situaciju u kojoj se ne može naći suglasje; Ja u klin...

Ti i ja smo k(a)o dva na putu. – P; kad se dvije osobe posvađaju, jedna drugoj kaže da će se ubuduće ponašati kao slučajni prolaznici na putu.

Ti kaži Jakovu, a Jakov će svakomu. – P; odnosi se na ogovaranje, odnosno čiju nesposobnost da čuva tajnu.

Ti mene čuvaj od nokta, a ja ću tebe od zla. – P; odnosi se na uzajamnu pomoć. Riječ je o češnjaku, koji je bolji kad je neoguljen, a zdrav je i čuva čovjeka od bolesti, i zato luk „moli“ čovjeka ga da ne guli, nego da ga pojede s ljuskom.

Ti ni u hali ne bi bio gladan. – P; kaže se onome koji u kartanju odnosi sve karte, ili onome koji nije probirač u jelu.

Ti nisi bio ni u jajima (mudima)... – P; kaže se osobi koja još nije bila ni rodila u vrijeme događaja o kojem se govori.

Ti nisi ni svjestan koliko si nesvjestan. – P; šaljiva primjedba onome koji ne postupa razborito, koji o čemu nema pojma, ili nije dorastao situaciji u kojoj se našao.

Ti si k(a)o ona krava što da(dne) deset litara mlijeka, a onda se gicne i sve prolije. – P; komentar kada ko uspješno obavi kakav posao, ali na kraju napravi grešku koja dovede u pitanje sav posao, ili ga sasvim upropasti.

Ti si moja UDBA, pratiš me ko sudba. – Ironična P; UDBA (Uprava državne bezbjednosti), tajna policija u bivšoj Jugoslaviji, služila je kao sredstvo zastrašivanja i terora protiv disidenata te kritičara režima. Uđi prav, nećeš izaći zdrav...

Ti si se igr(a)o u pijesku kada sam ja... – P; kaže onaj koji želi istaći svoje bogato iskustvo u čemu u odnosu na onoga kojem to govori, npr. Ti si se igrao u pijesku kad sam ja igrao preferans. Ti nisi bio ni u jajima (mudima)...

Ti si se tek bio ispilio kada sam ja… – P; ima slično značenje kao i prethodna; ispiliti – izleći se; postati, nastati.

Ti si za mene otvorena knjiga. – P; kaže se onome u čije se misli ili namjere može la(h)ko proniknuti.

Ti to zamišljaš k(a)o mali Perica. – P; mali Perica je naivni dječak iz hrvatskih viceva, koji je prostodušan, neiskvaren, dobar; kaže se onome za koga se smatra da vrlo naivan.

Tica pо perju, čovjek po odijelu. – Arh. P sa Sandžaka; duhovit opis čovjeka koji se napadno obukao.

Tica ne može izletjeti (proletjeti). – P; kaže se kada ne postoji mogućnost da se napusti neko mjesto jer je ta lokacija opkoljena, pod jakim nadzorom. Izreka se često koristila u ratu, kada se iz Sarajeva, Banje Luke i drugih gradova nije moglo izaći.

Tić koji se prvi izleže prvi leti. – Arh. P; pravilo da se najstariji sin prvi osamostaljuje, tj. da zasniva porodicu.

Tiha vatra. – P; sintagma je dio dužeg iskaza, npr. uputa: Meso kuhati na tihoj vatri. Ili, u prenesenom smislu kad je u pitanju kritika na koga: Šef ga peče na tihoj vatrici.

Tiha voda brijeg(e) (bregove) roni (valja). – P; onaj ko je miran i staložen a uporan može mnogo postići, ili: onaj ko malo priča najviše uradi. Odgovara lat. Cave tibi a silente aqua.

Tiha voda mulj nosi. – P; ističe da naizgled mirna situacija može skrivati opasnost.

Tijelo ga neće, a duša ga hoće. – Komentar za situaciju u kojoj osobe koje se vole iz bilo kojeg razloga nemaju uspješan intimni život; Duša ga neće...

Tijelo kao da nije imao, sama duša. – Arh. P; komentar za umrlog koji je bio veoma dobar.

Tijesno mu ga skroji nane! – P; komentar na postupak kojim se učini da ko bude grubo prevaren, namagarčen.

Tim koji dobija ne mijenja se. – P iz sportskog života koja ima odjeka i u drugim profesijama, a naglašava da ne treba mijenjati onu postavu ljudi koji dobro obavljaju svoje zadatke.

Tita mi! – P; dječija zakletva iz doba pionirskih organizacija kada se autoritet J. B. Tita uzdizao iznad ostalih autoriteta (oca i majke). Ako je danas neko upotrijebi, ona izražava suprotnost zakletvi jer je najčešće izrečena ironično; Časna Titova pionirska riječ.

Tito je narodu uzeo Boga a dao kruh, Alija je vratio Boga a oduzeo kruh. – P; komentar u BiH onih koji su nezadovoljni i J. B. Titom i A. Izetbegovićem.

Tito – Partija – Omladina – Armija. – P; parola koju su uzvikivali na Omladinskim radnim akcijama, njome su omladinci podizali moral i izražavali jedinstvo navedenih faktora te privrženost socijalizmu, zapravo Titu, KPJ/SKJ, Jugoslavenskoj... (JNA) i Kultu ličnosti.

Titra mu muda. – P; komentar na poltronsko ponašanje. Uvlači mu se u guzicu.

Tjera ga baksuzluk (bahsuzluk). – Arh. P; kaže se za onoga koji nema sreće. Tur. bahsuzluk – nesreća, loša sreća.

Tjera inat. – P; kaže se za onoga koji ne odustaje od svog ranije zauzetog stava.

Tjera kera. – P; kaže se kad se ko ponaša obijesno, lumpuje, bekrija, banči.

Tjera mak na konac. – P; kaže se kad ko cjepidlači, kad je nepopustljiv do sitničavosti. Ja u klin...

Tjera po svom (svoje). – P; kaže se za onoga koji radi po svojoj volji i ne odustaje od svojih navika, ne trudeći se napraviti kompromis.

Tjera svoj ćeif. – P; odnosi se na onoga koji radi samo po svojoj volji, želji, ono što se njemu sviđa, ponašajući se pritom neodgovorno prema okolini. Nijedan ćeif...

Tjera šegu (šalu) s njim. – P; odnosi se na onoga koji se grubo šali s kim praveći se ozbiljnim i na taj način ga izlaže podsmijehu.

Tjera vodu na svoj mlin. – P; komentar za onoga koji gleda prvenstveno svoj interes.

Tjera zeca. – P; odnosi se na onoga koji otkriva kakav problem, postavlja neočekivana ili nezgodna pitanja.

Tjerali lisicu, istjerali vuka. – P; kaže se kada ljudi obračunavajući se s jednim zlom naiđu na još veće.

Tjeraš me u kokošinjac gdje je (se krije) lisica. – Arh. P; komentar kad ko koga nagovara na kakvo zlo.

Tješim se kad tebe vidim. – P; mogući početak svađe među dvjema osobama.

To (ti) je tri dana pred smrt. – P; šala među prijateljima. Npr. ako se prijatelj povjeri prijatelju da ima neke čudne simptome, ovaj mu može odgovoriti gornjom I i tako se našaliti na račun njegovo zdravstvenog stanja. Naravno, ovo se ne govori kad je čije zdravstveno stanje ozbiljno.

To je (već) drugi par rukava (cipela). – I kojom se u dijalogu skreće pažnja da se ko udaljio od teme, da je to nešto drugo od onoga o čemu se govori, da je to već druga priča.

To majka više ne rađa! – P; ironično primjedba za potpuno nesposobnu osobu.

To mu je došlo k(a)o tačka na ”i”. – P; kaže se kada se uradi i posljednja stvar koja je bila potrebna da se šta završi, okonča ili prekine: K(a)o tačka…

To mu je u krvi. – P; kaže se kada nešto postane dio koga i ne može se više riješiti toga, navikao se, usvojio šta kao trajno svojstvo u postupcima ili djelovanju. Ušlo mu u krv.

To ne drži vodu. – P; odnosi se na slabe argumente u razgovoru.

To ni milicija ne zna. – P; karakteristična je za period socijalizma u BiH i odnosi se na nešto o čemu se skoro ili baš ništa ne zna.

To nije porez, to je harač. – P; komentar na vrlo visoke poreze. Tur. harač – porez; pljačka, otimačina.

To nije razlog da ne popijemo (zapalimo). – P; kaže se onome ko je zbog nečega neraspoložen, da ga se utješi. Drugim riječima: Ne sekiraj se, sve će biti uredu.

To nije zdravo! – P; kaže se za ono što nije logično, racionalno, razborito, što se ne temelji na razumu. Ponekad se kaže i za nešto što je vrlo dobro, podrazumijevajući pod tim da je nezdravo doživljavati i toliko dobro, npr. U dva dana je dobio sina, ubo dvan(a)estku i počeo raditi – toliko dobra odjednom nije zdravo.

To samo krv može saprati. – P; zaključak da kakvu veliku uvredu samo prolijevanje krvi može osvetiti, saprati grijeh koji je kome nanesen.

To se samo meni može dogoditi! – P; komentar na vlastiti neuspjeh i pomirenost sa sudbinom.

To ti je jedan kroz jedan. – P; koristi se kada neko tvrdi da je nešto sasvim pouzdano tako kako kaže, da je stopostotno tako, da je sve „čisto“.

To ti je lutrija. – P; kaže se za ono što je krajnje nesigurno, što ovisi o sreći, dakle moguće je, ali nije i sigurno. Sve ti je...

To ti je škola za ubuduće. – P; kaže se kome poslije propusta u namjeri da mu to iskustvo bude opomena kako ne bi ponovio grešku.

To treba zaliti. – Česta P; ljubitelja pića. Podrazumijeva da treba šta popiti povodom kakvog uspjeha, nazdraviti pićem, npr. povodom kakvog posla, zaključenja dogovora, uspješne trgovine.

To zna i ćorava (moja) baba. – P; komentar za nešto što ne zahtijeva posebne vještine, što je vrlo jednostavno i što može ili zna i najnesposobniji i najnespretniji. Odgovara Livijevoj na lat. Apparet id etiam caeco i Lippis et tonsoribus notum.

To znaju i ptice (vrapci) na grani. – P; kaže se za nešto što je svima već poznato.

Toga je polje ko umije bolje. – Arh. P sa Sandžaka; onome koji zna šta bolje raditi pripadaju plodovi rada.

Top-lista nadrealista. – P; nastavak Novog primitivizma; T. l. n. je medijska atrakcija mlađe generacije sarajevskih studenata tokom 1980-ih i 1990-ih koji su nastojali otkačenim ali i lucidnim skečevima, pjesmama, gegovima i improvizacijama izraziti aktuelnosti života u BiH, inteligentniji su od Novoga primitivizma, u svojim skečevima „predvidjeli“ su rat u BiH.

Topli brat. – P; kaže se ironično za onoga za koga se sumnja da je homoseksualac ili on to zaista jest.

Topovi ga ne bi probudili. – P; kaže se za onoga koji spava tvrdim, čvrstim snom. Spava k(a)o top.

Top puče, Bajram prođe. – Arh. P; iskazuje subjektivni doživljaj bajramskog vremena, tj. da u veselju i radosti vrijeme prolazi daleko brže.

Tovar nosi, ne vidi. – P; kaže se za onoga koji je sebi „natovario“ problem, a nije svjestan da mu ta briga nije trebala; slično se šale djeca kada jedno drugome stavi čičak na leđa.

Tovar se badže ne boji. – P; ističe da se onaj koji ima dovoljno novca ne boji nikoga, pa ni kontrole onih koji ga mogu kontrolirati. Ovo je metonimija jer je čovjek zamijenjen pojmom tovar. Tur. badža – carina.

Trag po tragu ide, a krv po žilama. – Arh. P sa Sandžaka; treba naučiti i znati slijediti tragove.

Travi treba i rosa i kosa. – P; deviza za odgoj i vladanje. Trava je ovdje simbol za djecu, a i za narod, dakle prema njima treba biti dobar, dati im ono što im treba, ali katkad treba biti i strog.

Travu gazim, a cvijeće volim. – P; duhovito opravdanje muškarca koji ima još jednu žensku osobu osim zvanične.

Tražeći iglu, izgubio čuvalduz. – Arh. P; ističe da čovjek nekad radeći jedan posao previdi važnije stvari od tog posla. Tur. čavalduz – velika igla za šivanje vreća.

Traži belaja (batine). – P; kaže se za onoga koji vrijeđanjima, grubim riječima i neučtivim postupcima ili riječima dovodi ljude u stanje da fizički reagiraju, rade tako kao da žele dobiti batine.

Traži buhu u postekiji/postećiji. – Arh. P; ima slično značenje kao i: Traži iglu u plastu sijena. Tur. postekija – uređena koža bravčeta s koje nije ostrižena vuna, obično se koristi kao prostirka, naročito za klanjanje.

Traži dlaku u jajetu. – Arh. P; komentar za onoga koji je previše pedantan, sitničav, koji cjepidlači, traži bilo kakav povod za prigovor.

Traži đavola (vraga) svijećom. – P; odnosi se na onoga koji nepotrebno izaziva opasnost i svojim postupcima dolazi u nepovoljnu situaciju kad se može dogoditi zlo.

Traži guzici čepa. – P; komentar za onoga koji provocira, izgleda kao da želi da bude kažnjen za svoje postupke.

Traži hlad ispod bandere. – Ironična P za onoga koji je vrlo nesnalažljiv ili koji očekuje pomoć tamo gdje je ne može dobiti.

Traži hljeba (kruha) nad pogačom. – P; odnosi se na onoga koji je vječito nezadovoljan i uvijek traži ono čega nema. Odgovara Propercijevoj na lat. Medio flumine quaerere aquam.

Traži konja debeloga vrata i djevojku kakva joj je majka. – P; uputa kako doći do nekog kvaliteta.

Traži najbolje, očekuj najgore, a primi šta dobiješ. – P; ističe da čovjek mora biti spreman i realan prema neočekivanom razvoju situacije.

Traži od Ciganke kiselog mlijeka. – P; komentar na situaciju u kojoj se bezuspješno nastoji nešto postići.

Traži posao, a moli Boga da ga ne nađe. – P; upućuje na osobu koja reda radi traži posao ili sama sebe uvjerava u istinitost svojih želja, a stvarno nije zainteresirana da radi.

Traži šejtanа sa svijećom. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na onoga koji po svaku cijenu želi napraviti neku nepodopštinu.

Traži utjehu u čaši. – Arh. P; odnosi se na osobu koja pije alkohol kako bi ublažila tugu ili osjećaj tragičnog i zaboravila, pobjegla od problema i životnih tegoba.

Traži vatre na lanjskom vatrištu. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se kada se traži uzrok čega što je davno bilo.

Tražiš iglu u plastu sijena. – P; kaže se onome koji nastoji naći nešto što je teško ili nemoguće naći.

Tražiš ptičijeg mlijeka. – P; primjedba na čije pretjerane zahtjeve, kada ko traži nešto što je nemoguće ostvariti.

Trbuh je najbolji sa(ha)t. – P; organizam najbolje zna kad mu je vrijeme za objed.

Trbuh joj do zuba. – P; kaže se za ženu koja je u visokoj trudnoći.

Trbuh ne zna za šalu. – P; ilustrira glad.

Trbuhom za kru(h)om. – P; kaže se za onoga koji ide za poslom iz jednog mjesta u drugo, obično iz jedne države u drugu: Otiš(a)o trbuhom...

Trči k(a)o zec. – P; odnosi se na onoga koji brzo trči.

Trči (k/а/)о ždrijebe) pred rudu. – Arh. P; duhovit komentar za osobu koja se nepotrebno i neumjesno miješa (govorom ili nastupom) prije drugih u šta i tako sebi stvara neprilike. Ne trči (k/a/o ždrijebe) pred…

Trči za suknjom. – P; metonimija, odnosi se na muškarca koji je u stalnoj potrazi za ženama; ovdje je pojam žena zamijenjen pojmom suknja.

Treba (ga) podmazati. – P; kaže se kada koga treba podmititi, potkupiti, kako bi se lakše postigao željeni cilj.

Treba imati (dva prsta) debeo obraz. – P; kaže se za osobu koja nema ni stida ni srama, niti osjećaja časti i dostojanstva.

Treba li za to oružni list? – P; šaljivog karaktera; upućena je onome ko ima nešto veliko ili teško što može djelovati opasno, npr. veći upaljač, kišobran.

Treba mu hodžin zapis. – P; kaže se za onoga za koga se vjeruje da će mu baš h. z. pomoći.

Treba mu saliti stravu. – P; kaže se za onoga za koga se vjeruje da će mu baš to pomoći. To je lijevanje rastopljenog olova nad čijom glavom uz izgovaranje određenih vjerskih tekstova; po narodnom vjerovanju, liječi posljedice velikog strah; Salijeva mu stravu.

Treba mu sastaviti dairu. – P; odnosi se na onoga kome treba pomoć tako što će onaj koji je upućen u sazivanje džina pozvati dobre džine da odagnaju uroke i nesreću s njega. Tur. daire – sazivanje, zbor demona; La(h)ko je dairu.

Treba popiti vodu iz zvona. – P; sugestija roditeljima čije dijete u dobi kada treba progovoriti još nije počelo govoriti. Prema paznovjerici ono dijete koje se napije vode iz zvona treba progovoriti. Zvono je simbol snažnog zvuka. Kruh iz ciganske torbe.

Treba poskočiti, pa preskočiti. – P ima isto značenje kao Prvo reci hop…

Treba rodit(i) pa ime nadje(nu)t(i). – P; komentar za roditelje koji prije rođenja djeteta prave spiskove kako će se ono zvati; osim toga, tek po rođenju se može vidjeti kakvo je dijete i onda mu odrediti ime za koje se misli da će mu odgovarati.

Treba s neba. – P; odnosi se na djevojku izuzetne ljepote. Štr. treba – djevojka (jer nju treba muškarac, a i ona treba muškarca).

Treba se bojati živih, a ne mrtvih. – P; živi su oni koji mogu nanijeti zlo, ne mrtvi.

Treba treba tetrijeba. – P; igra riječi; komentar za djevojku koja želi da joj priđe muškarac, npr. na plesu. Pojam tetrijeb često se koristi kao simbol ljubavne opijenosti zbog osobine mužjaka da u periodu parenja gubi uobičajeni oprez.

Treba znati kada treba stati. – P; savjet da u svemu treba imati mjeru.

Trebaju četvere oči za dva prsta obraza. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da treba biti vrlo oprezan da bi se sačuvali poštenje, čast, ponos.

Trebaju joj dječije kapice. – P; šaljiv komentar za žensku osobu koja ima velike grudi.

Trebala ti se mati oblizniti. – P; kompliment upućen onome za koga se smatra da je veoma dobar. Pojam oblizniti znači roditi dvojke.

Trebam se riješiti repova. – P; obično kaže onaj koji ima želi dovršiti kakve poslove.

Treća dob. – P; označava starost; prva dob je mladost, druga zrelost.

Treća Jugoslavija. – P; neformalni naziv države koja je ostala raspadom SFRJ, a odnosi se na državnu tvorevinu koju čine republike Srbija i Crna Gora: ”Srboslavija”, Crna Srbija”..

Treća sreća. – P; kad ko šta neuspješno pokušava dva puta, prije nego što će to učiniti treći put kaže ovo. Tri puta Bog pomaže.

Treći entitet. – P; odnosi se na hipotetički entitet u BiH koji zagovaraju neki hrvatski političari, a pozivaju sa na pravo o jednakopravnosti i konstitutivnosti naroda u BiH.

Treći put Bog pomaže. – P; ima isto značenje kao i Treća sreća.

Treći put častiš. – P; kad se npr. dvije osobe sretnu po drugi put u toku dana (kraćeg vremenskog perioda), kažu ovu I kako bi njome motivirali susret i odlazak na piće. Često I kaže momak djevojci (ili obratno) kako bi na indirektan način zovnuo svoju simpatiju na razgovor. Zašto se baš na treći susret časti uzrok treba tražiti u simbolici broja 3.

Treha ga k(a)o beba zvečku. – P; kaže se kada ko koga ismijava ili se s kim sprda.

Trenira mu živce. – P; kaže se kad ko koga nervira, ispituje do koje granice taj može šta podnijeti.

Tres(a)o ga ne tres(a)o, uvijek ostane jedna. – Duhovita P koju muškarci govore jedan drugom poslije obavljanja male nužde dok onaj koji je mokrio nastoji otresti zadnju kap sa sebe; u podtekstu: ma koliko puta „tresao“ (spavao) sa ženama, uvijek će ostati barem jedna koju nećeš zavesti.

Tresla se gora, rodio se miš. – Ironična P; kaže se kada se očekivalo nešto veliko, ali su se očekivanja izjalovila, odgovara izreci rimskog pjesnika Horacija: Parturiunt montes, nascetur ridiculus mus.

Tresu mu se gaće (od straha). – P; odnosi se na onoga koji se jako boji koga ili čega.

Tresu ti se ruke jer si spavao sa Cigankom. – P; šaljiv komentar za onoga kojeg u narodu smatraju urokljivim, a polazi se od toga da ga je Ciganka učinila urokljivim.

Trgnulo mu na nos. – P; kaže se za onoga koji je nešto loše uradio pa se smatra da mu se to osvetilo.

Tri dana nemam napretka… – P; komentar, može stajati na početku ili na kraju dužeg iskaza kada se ističe kakva nepovoljna okolnost, npr. Kada ga sretnem, tri dana nemam napretka.

Tri (Dva) dobra je teško sastaviti. – Arh. P sa Sandžaka; malodušne osobe vjeruju da više dobrih stvari teško mogu naći zajedno.

Tri mačka u tri budžaka. – P; komentar kada se više osoba iz nekog razloga raziđu, npr. da prilegnu poslije ručka ili ako se naljute jedna na drugu.

Tri puta Bog pomaže. – P bliska kršćanima jer se u podtekstu misli na Sveto trojstvo: Oca, Sina i Duha Svetoga, koji mogu svaki po jednom pomoći. Odgovara lat. Omne trinum bonu perfectum.

Tri puta mjeri, jednom sijeci. – Arh. P; sugestija da se dobro pazi kada se nešto siječe. Bolje je omjeriti, pa krojiti.

Tri puta seli, jednom gori. – P; komentar na štete od čestih selidbi.

Tri puta sam bio ovdje: prvi put, zadnji put, i nikada više. – P; kada se kome ne svidi mjesto gdje je došao prvi put, on svoje nezadovoljstvo izrazi ovako.

Tri sata filma nemam. – P; kaže onaj koji nakon što se toliko napio da je zaboravio šta je radio pokušava rekonstruirati prethodne događaje, ali mu to nikako ne polazi za rukom; svojstveno je notornom pijancu, a u psihijatriji se ove „rupe“ u pamćenju nazivaju Korsakovljev(a) simptom (psihoza).

Tri štapa i četvrti ćitab iz dženeta su izašli. – Arh. P; maksima o uspješnom upravljanju ljudima. Tri štapa su za kažnjavanje, a četvrti je vjerozakon koji narod treba da poštuje. Tur. ćitab / kitab – vjerska knjiga.

Tri žene i jedna guska, čitav vašar. – P; zlurad komentar za žensku narav.

Trica je carska. – P; kažu je učenici koji su na kraju godine prošli tricom i koji su zadovoljni tom ocjenom.

Trice i kučine. – P; kaže se za ono što nema nikakvu vrijednost, što je bezvrijedno.

Trideset srebrenjaka. – P; komentar na izdaju, nečasno djelo radi materijalne koristi. Juda Iskariotski bio je, prema Novom zavjetu, jedan od dvanaestorice apostola, a poznat je po izdaji Isusa Krista. On je za trideset srebrenjaka izdao Krista poljubivši ga („Judin poljubac“) kako bi ga vojnici prepoznali.

Trijezan k(a)o da je pio ulje (zejtin). – P; odnosi se na onoga koji i pored toga što je mnogo popio djeluje trezniji od ostalih. Nekada su trgovci pred odlazak na sastanak imali običaj popiti fildžan ulja (tur. zejtin – maslina, u daljnjem značenju: ulje) kako bi se u toku razgovora pri kojem se pilo sporije opili.

Trin(a)esta plata (plaća). – P; plata koja se dijelila u firmama koje su u protekloj godini uspješno poslovale.

Trin(a)esto prase. – P; odnosi na ono što je suvišno jer krmača ima dvanaest sisa, pa je trinaesto prase prekobrojno.

Trista, bez popa ništa. – Arh. P; komentar kad treba pričekati osobu bez koje se nešto ne može obaviti.

Trista čuda. – P; podrazumijeva veliki broj čudnih stvari ili događaja.

Trka jednoga konja. – P; situacija u političkoj borbi kad postoji samo jedan ozbiljan kandidat, koji nema pravoga suparnika.

Trkaća kokoš. – P; kaže se za osobu koja je često nepotrebno u žurbi.

Trla baba lan da joj prođe dan. – P; komentar za osobu koja se bavi besmislenim poslom, pričama, koja nešto radi tek da joj prođe vrijeme; Bаbа bаbi glеdа dlаnе... Odgovara Terencijevoj lat. Acta actum agere.

Trn u oku. – P; označava nešto što jako smeta kome. Kamen spoticanja. Odgovara lat. Clavi in oculis.

Trnov vijenac. – P; simbolizira stradanje, mučeništvo.

Trošak bez računa. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Paras Sin Hešbon, a znači isto kao i: Pravi račun bez krčmara.
Trpa sve u istu vreću (jedan koš). – Kaže se za onoga koji izjednačava ono što je različito.

Trpaš se (tamo) gdje ti nije mjesto. – P; opomena onome ko se nameće, ko se nasilu gura u čije društvo, gdje ne treba.

Trpi, dušo, pati, tijelo. – P; izraz samosažaljenja i mirenja sa sudbinom, svojstven starijim osobama, i izražava njihov pesimističan stav prema ostatku života.

Trst je naš! – P iz doba tršćanske krize kada je vođen spor oko međudržavne granice nakon što je grad Trst 1954. podijeljen na zonu A (sam grad), koja je pripala Italiji, i zonu B (današnje Slovensko primorje i dio Istre), koja je pripala Jugoslaviji. Takvo razgraničenje je definitivno potvrđeno Osimskim sporazumom potpisanim 1975. godine. Kaže se kada je nešto izgubljeno, ali se i dalje tvrdi da nije. Zona A…

Trst, Gorica, Rijeka, bit će naši dovijeka. – P je parola iz doba tršćanske krize.

Trube jerihonske. – P; komentar na veliku rušilačku silu. Prema opisu u Bibliji Hebreji su prilikom ulaska u obećanu zemlju i opsade Jerihona (oko 1200. g. p. n. e.), po ritualu kako ga je Jahve propisao, rušenje jerihonskih zidina postigli trubljenjem u ovnujske rogove, čiji je zvuk učinio da zidovi grada padnu.

Tru(h)li bogataš. – P iz doba socijalizma; obično se kaže za osobu koja je vrlo bogata. Socijalističkog poimanje kapitalizma je bilo da je to trulo društvo osuđeno na smrt.

Tru(h)li kapitalizam. – P iz doba socijalizma kojom se naglašavalo da je epoha kapitalizma pri kraju, da je t. k. nemoralno, bolesno društvo, koje će se urušiti samo u sebe. Danas su mnogi bivši komunisti postali Tru(h)li bogataši.

Tru(h)o u duši. – P; kaže se za nemoralnu, pokvarenu osobu.

Trumanova jaja. – Ironična P; komentar na nekvalitetnu hranu. Organizacija za pomoć UNRRA je poslije 2. svjetskog rata dijelila jaja u prahu građanima ratom pogođenih zemalja u Evropi, a ime su dobila po predsjedniku SAD-a H. Trumanu.

Trust mozgova. – P; ironičan komentar na neko društvo koje mudruje. Engl. trust – jedan od oblika udruživanja preduzeća, banaka i slično radi jačeg prodora i zajedničkog nastupa na tržištu; Mlati praznu slamu.

Trza ga. – P; odnosi se na onoga koji koga prepada, plaši.

Trza na njega (nju). – P; odnosi se na osobu koja pokazuje simpatije za osobu suprotnog spola.

Tu je i bog rek(a)o laku noć. – P; kaže se za veoma zabito mjesto.

Tu mi izlazi muka. – P; odgovor na pitanje ili primjedbu da je kome šta pocijepano. Obično se rašije šav na garderobi (ispod pazuha), a kada neko to uoči i kaže onome kome je pocijepana garderoba tada taj ovako odgovori.

Tu ne pomaže ni Domančić (Matija). – P; konstatacija da neku „nezdravu“ situaciju ne može izliječiti ni poznati bioenergetičar Zdravko Domančić, ili travarka iz Mostara – Matija.

Tu sam te ček(a)o! – P; izgovara se u žučnoj raspravi koja prelazi u svađu, a znači: „Upravo si spomenuo ono o čemu pričam, a ti se cijelo vrijeme praviš da pojma nemaš o čemu ti ja govorim!“

Tuca kamen. – P; kaže se za onoga ko je na robiji; nekada su zatvorenici krampom razbijali kamen.

Tuci dijete prije belaja. – P; upozorava da dijete treba kažnjavati prije nego što napravi neku štetu; Dijete se tuče...

Tuče se nogom u dupe (guzicu) od veselja. – Šaljiva P; odnosi se na osobu koja odlično prolazi u čemu.
Tuče vodu u (h)avanu. – P; odnosi se na beskoristan, besmislen posao.

Tuče(š) mu (mi) luk po glavi. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se onome koji dosađuje.

Tuđa koka ćureća jaja nosi. – Arh. P sa Sandžaka; tuđe se uvijek čini da je bolje i ljepše.

Tuđa kora zube lomi. – Arh. P sa Sandžaka; teško onome koga drugi hrani.

Tuđa kosa nikad ne bude tvoja, sve i da hoćeš ne prianja. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Gueso aženo no se aze tu gueso – i si lo keres azer no akeša. Kaže se kao kritika kad ko želi nositi tuđe stvari ili ono što mu ne odgovara.

Tuđa kost ne boli. – P; naglašava da se onaj koji nije rod ne može o kome ni brinuti kao o onome ko mu je rod. Pojam kost je metonimija za osobu.

Tuđa koza puna loja. – P; komentar na zavist prema drugome; Tuđe – slađe.

Tuđa majka zla svekrva. – Arh. P sa Sandžaka; maćeha je poput zle svekrve.

Tuđa krv braću dijeli. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se kada jedna od nevjesta zavadi braću.

Tuđa majka rane ne zavija. – P; ističe da onaj koji nije u krvnom srodstvu nije spreman pomoći; može se odnositi na odnos nenarodnog vladara prema porobljenom narodu.

Tuđa rana ne boli. – Arh. P sa Sandžaka; neke osobe nemaju saosjećanja prema tuđoj nesreći.

Tuđa ruka svrab(a) ne češe. – P; kaže: tuđin neće pomoći, drugi neće ublažiti ni otkloniti nevolju. Odgovara lat. Claudicat alterius nemo dolore pedum.

Tuđa zemlja tuga je golema. – P; iskazuje nesreću onih koji ne žive u svojoj domovini.

Tuđa žena kao labudica, a svoja kao rakijica. – P; komentar za one muževe kojima su privlačnije druge žene od vlastite. U tuđu ženu...

Tuđe je lijepo, al(i) je svoje najljepše. – P; svoje je najljepše jer se prema njemu ima i emocionalni odnos. Tuđe milo…

Tuđe kosti nemaju milosti. – P; ističe da onaj koji nije kome rod ne može prema njemu imati osjećaj naklonosti kao rodbina.

Tuđe milo, al(i) svoje najmilije. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao Tuđe je lijepo…

Tuđe nećemo, svoje ne damo! – P; životni princip; P; je aktuelizirana prilikom povratka izbjeglica u svoja mjesta.

Tuđe – slađe. – P; komentar za osobe kojima sve tuđe djeluje primamljivije od svoga. Odgovara Publijevoj na lat: Aliena nobis, nostra plus aliis placent.

Tuđim se perjem možeš zakititi, ali ne možeš letjeti. – P; kaže se onome koji sebi pripisuje tuđe zasluge; Kiti se tuđim perjem.

Tuđina je svugdje ista. – P; sva mjesta na svijetu gdje nema svojih su ista.

Tuđinu se hvali, svojemu požali. – P; princip da se tuđinu ne iznose svoji problemi jer ih on neće riješiti.

Tuga, nevolji druga. – Arh. P sa Sandžaka; nesreća i tuga se javljaju zajedno.

Tuga se ne liječi sramotom. – Arh. P sa Sandžaka; duševnu bol uzrokovanu gubitkom koga ili čega, ili razočarenjem, ne treba dodatno komplicirati činjenjem djela zbog kojih se može stidjeti ili kajati.

Tuhaf je gidiša. – Arh. P; kaže se za onoga koji se čudno ponaša. Tur. tuhaf – čudan, gidiš – držanje.

Tuk na utuk (luk). – P; replika na repliku; obično o sukobu, nadmetanju tvrdoglavih); Ja u klin...

Tupi mu. – P; ilustrira dosađivanje pričom, savjetima.

Tupim nožem bi(h) ga mog(a)o klati! – P; kaže u afektu onaj koji je pun gnjeva, razjaren, bijesan; ne mora se odnositi samo neprijatelja, nego i na blisku osobu. Nesvjesno je izražen sadistički odnos prema kome. Vidi narednu:

Tura il(i) jazija? – Arh. P koja ima težinu P; izgovara se pri igri na sreću bacanjem novčića u zrak (pismo-glava). Ko pogodi koja strana će pasti na dlan ima pravo izbora. Tur. tura – strana kovanog novca na kojoj se nalazi kakav lik, (pismo); jazija – strana kovanice na kojoj je brojem označena vrijednost novca, (glava).

Tura nos u tuđe stvari (gdje mu nije mjesto). – P; kaže se za pretjerano radoznalu osobu; Zabada nos…

Turci silom, a kaluđeri knjigom potjeraše. – P; odnosi se na režim u doba osmanske vladavine u BiH kad je svako na svoj način postizao ono što je htio.

Turci vino piju, a Vlasi sirutku (surutku). – Arh. P; naglašava zdrav način života stočarskog stanovništva, Vlaha, u odnosu na muslimanski živalj (Turci). Sirutka je tekućina koja nastaje sirenjem mlijeka.

Turci zeca na kolima hvataju. – P; komentar za majstoriju, vješto izvođenje čega.

Tursko beš ne znači ništa. – Arh. P; to dolazi odatle što se tur. broj pet (5) – beš, u starom obliku pisao kao nula (0).

Tuši me. – P; odnosi se na onog koji dosađuje, maltretira pričom, gnjavi. Štr. tušiti – dosađivati.

Tuta Bugarin. – P; lik glupoga Bugarina iz srbijanskih viceva prenesen u BiH, kaže se za glupu osobu.

Tužibaba kreza za komadić mesa. – I iz dječijeg žargona, a odnosi se na one koji stalno druge tužakaju za nešto (roditeljima, nastavnicima…).

Tvoja sadaka meni nafaka. – Arh. P; dobro djelo uvijek donosi dobitak; Ribama sadaka... Tur. sadaka – milostinja, milodar; nafaka – određena korist.

Tvoje riječi zacjeljuju rane lakše nego mehlem gorski. – Arh. P; dobar savjet i sugestija osobi u nevolji djeluju kao lijek.

Tvojim kamenom u tvoju glavu. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Kon tu piedra en tu kavesa. Ironičan komentar kad neko sam sebe povrijedi.

Tvrd k(a)o kamen. – P; odnosi se na osobu koja je nepopustljiva, nemilosrdna, neosjetljiva, bezdušna.

Tvrd na parama. – P; odnosi se na jako škrtu osobu.

Tvrd na suzi. – P; odnosi se na osobu koja je suzdržana od ispoljavanja osjećanja, koja kontrolira svoje emocije.

Tvrd na ušima. – P; kaže se za nagluhu osobu.

Tvrd orah (zalogaj). – P; odnosi se na ono što se savlađuje uz velike teškoće. Zagrizao tvrd orah.

Tvrd san. – P; odnosi se na čvrst, dubok san.
Tvrda (bosanska) glava. – P; obično se kaže za tvrdoglavu osobu; ironičan komentar kada se ko snažno udari u glavu, a ne razbije je.

Tvrda muka kad dođe na čovjeka valja da trpi dok skaplje. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek mora otrpjeti i najveću muku koja ga snađe.

Tvrdoglav k(a)o mazga (magare). – P; kaže za svojeglavu osobu, koja uporno ostaje pri svome ne uvažavajući tuđe razloge i dokaze.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 06/11/2022 06:46

U

U bećara svakoga šićara, a najviše buha i ušiju. – Ironična P; ističe ”bogatstvo” kojim bećar obiluje. Tur. bećar – neženja, osoba sklona provodu, veselju, piću.

Ubila ga jajca od kantara. – Arh. duhovita P; kaže se za onoga koji je krivo mjerio na kantaru. Arh. kantar – vaga; sleng – jajca – uteg za kantar.

U bogata vlahа i goveda pametna. – Arh. P sa Sandžaka; hiperbola koja veliča kvalitet tuđega.

U bogata vlaha skupa (p)šenica. – Arh. P; kad trgovcu nije nužda da proda svoju robu, onda se ovako komentira.

U Bosni opsovati mater (je) k(a)o reći: ”Dobar dan”. – P; prikazuje Bosance općenito nekulturnim jer, kako se tvrdi, u njoj se vrlo lako poseže za psovkom.

U Bosni se dram veselja životom plaća. – Arh. P; veoma zlurado prikazuje BiH kao zemlju u kojoj je opasno po život šaliti se. Tur. dram – stara mjera za težinu (3,207 g); Tamni vilajet.

U Bosni više ni lokum nije rahat. – P; duhovit komentar za loša vremena u BiH nastao od igre riječi: rahatlokum je poslastica koja se pravi od rižinog brašna, meda i aromatičnih začina; rahat (tur.) – ugodno, spokojno, bezbrižno; lokum – vrsta suhog, tvrdog kolača. Dakle, rahatlokum je poslastica koja opušta, izaziva ugodu, ali P na ironičan način sugerira da to u Bosni više nije slučaj.

U cara je kula blaga, al(i) mu je hedija draga. – P; ima slično značenje kao i P: Car dolafa za hediju ima.

U Ciganke je crn obraz, ali puna torba. – P; na neki način favorizira ponašanje slično ciganskom, znači ponekad je dozvoljeno i prevariti koga za svoju korist.

U civiliziranim zemljama ovo se predaje. – I koju kaže igrač kada primijeti da će sigurno dobiti partiju šaha. Ovom provokacijom dekoncentrira protivnika i apelira na njegovu svijest kako bi postupio „civilizirano“, odnosno favoritu olakšao pobjedu.

U crnoj zemlji bijelo žito rodi. – Arh. P sa Sandžaka građena na kontrastu; sve uspijeva tamo gdje mu je mjesto da uspije.

U čas se zgodi što se u vijek ne zgodi. – Arh. P sa Sandžaka; katkad se u trenutku desi nešto što ljudi ne pamte da se u njihovom životu desilo.

U čem(u) hoda u tom(e) i spava, kad večera, ručku se ne nada. – Arh. P; opis sirotinje.

U četiri oka. – P odnosi se na nešto rečeno između dvije osobe. Odgovara lat. Inter nos, In camera caritatis i Remotis arbitris. te fr. Tête à tête.

U dobar čas, tabane na batinanje. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Besimana tava los pies a la falaka. Ironičan komentar za onoga koji je zaslužio kaznu.

U dobru je la(h)ko dobar biti, na muci se poznaju junaci. – P; ističe relativnost dobrote, koju je lako iskazati u dobrim vremenima, ali ona dobija svoj puni značaj tek kada se pokaže u teškim vremenima. Odgovara lat. Inopes nos copia fecit.

U društvu se i kaluđer (pop) oženio. – P; duhovito komentira utjecaj društva na pojedinca.

U gladnim očima svaki je komad mali. – P; komentar za vrlo gladnu osobu.

U Glamoču ne hvali svoj krompir. – P; savjet onome koji se hvali pred kim u čemu je onaj kome to govori uspješniji od njega.

U hrđavu čitluku vazda hrđava godina. – Arh. P sa Sandžaka; na imanju koje se loše vodi uvije će biti slaba ljetina. Tur. čitluk – spahijino imanje koje on daje kmetu na obradu.

U isti čavao udaraju. – Arh. P; odnosi se na osobe sa istim ambicijama.

U isti rog pušu.– P odnosi se na osobe koje su na istoj strani, koje se međusobno podržavaju. Odgovara Ciceronovoj na lat. Colluderre cum aliquo. Vidi narednu:

U istu tikvu pišaju. – P na vulgarniji način govori isto kao i gornja P.

U jajetu zapjev(a)o. – Arh. P kaže se kad ko prerano počne kakav posao.

U jato, golube! – Arh. P; U suru, mumine! Vidi narednu P:

U jato, golube, da te kobac ne odnese. – Arh. P sa Sandžaka; opomena pojedincu da se mora ponašati kao i ostali u grupi i da se ne izdvaja iz društva.

U jednom danu tri (pet) puta promijeni mišljenje. – P; kaže se za onoga koji ima nestalan karakter i koji je neprincipijelan u svojim izjavama i postupcima.

U kakvom si kolu tako moraš igrati. – P; savjet da se treba prilagoditi društvu i sredini u kojoj se nađe. Odgovara lat. Ulula cum lupis cum quibus esse cupis i Petronijevoj Cum insanientibus furere necesse est.; Kud svi Turci...

U koga je glava tvrda, zalud mu je. – Arh. P; komentira kako je nekome teško objasniti šta ako on ne želi shvatiti ono što mu se objašnjava (ili ne može shvatiti).

U koga je pogača u toga i nož. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji ima mogućnost za djelovanje on to čini kako želi.

U koga je srce tmurno u njega svaki dan kiši. – Arh. P; ilustrira pesimističnu osobu.

U koga je svjetiljka neka ide naprijed. – Arh. P; onaj koji svojim postupcima osvjetljava put drugima, koji predvodi ljude u nekoj ideji, njemu je mjesto na čelu.

U korist svoje štete. – P; kaže se kada ko učini nešto u najboljoj namjeri da kome pomogne, a to na kraju za njega samog završi nepovoljno.

U krdu (stadu) je toplo, ali smrdi. – Arh. P; ilustrira psihologiju mase. Dobro je u grupi biti istomišljenik, ali je katkad bolje samostalno donijeti odluku jer u gomili ljudi se često osjeća jednoumlje koje nema u sebi dovoljno zdravog razuma.

U kući lijenčine množe se samo snovi. – P; ilustrira besmislenost snova lijenčine.

U kući obješenog ne spominje se konopac (uže). – Arh. židovska P; opominje da treba biti oprezan, taktičan prema onome kome se dogodila nesreća, jer ako neko slučajno u priči spomene konopac, a u toj kući se neko objesio, to je neumjesno i provokativno za ukućane.

U kući vezir, van kuće rezil. – P; komentar za osobu koju okolina izvan kuće ne uvažava. Tur. rezil – osramoćen, ponižen, obrukan. Danas vezir...

U kurcu sam. – P; komentar na vlastito neraspoloženje, a katkada i veoma loše psihičko stanje.

U laži je puno pobratima. – Arh. P sa Sandžaka; uz laž idu i mnoge druge mane.

U laži su kratke noge. – P; znači: laž se lako razotkrije, ne može uspjeti. Odgovara lat. Mendacia non diu fallunt.; Zaklela se zemlja...

U limburgu mjesecu (kad se majmuni šišaju). – Ima isto značenje kao Kad na vrbi rodi grožđe jer mjesec limburg ne postoji.

U lošem vremenu strpljivost je najbolji kormilar. – P; sugerira da čovjek treba biti naročito taktičan i strpljiv u nepovoljnoj situaciji.

U ljubavi nije vjere. – P; naglašava da vjera nije važna za izbor voljene osobe.

U maloj se bočici otrov čuva. – P; kaže se za sitnu osobu koja ima „otrovnu“ narav. I biber je...

U mlađega pogovora nema. – Arh. P; opomena mlađima da moraju slušati starije.

U mlinu se dva puta govori (kazuje). – Arh. P; opomena onome koji ne sluša da mu se neće dva puta šta govoriti.

U mog (age) Ramića sva zgoda i namišta: đe furuna tu i hala. – P; epilog narodne priče u kojoj se govori o štedljivom agi. Arhaizam: zgoda – povoljna prilika; ikavski: namište – namještaj; tur. furuna – peć; hala – zahod.

U moru mudrosti uvijek se nađe zrnce ludosti. – Arh. P; svaki genijalan čovjek je pomalo luckast na svoj način. Odgovara Senekinoj na lat. Nullum magnum ingenium sine mixtura dementiae fuit.

U mraku su sva goveda crna. – Arh. P; kad su loši uvjeti za napredak, sve izgleda bezizražajno.

U mudre glave sto ruku. – Arh. P sa Sandžaka; pametan vješto koristi svoje ruke.

U mutnoj se vodi riba lovi. – Arh. P; odnosi se na one koji se bave nezakonitim poslovima.

U nadi je spas. – Arh. P; sugerira da se čovjek uvijek treba nadati. Odgovara lat. In spe.

U najvećoj nevolji prvo se majka spomene. – Arh. P; sugerira da se uvijek kad treba zatražiti pomoć prvo sjeti majke.

U nesreći se Bog moli. – Arh. P; podsjeća da se neki ljudi sjete moliti Bogu tek kad ih snađe neko zlo. Odgovara Livijevoj na lat. Adversae res admonent religionem.

U nevolji ne treba plakati, već lijeka tražiti. – Arh. P; sugerira da čovjek mora biti odlučan u rješavanju problema i da se ne smije predavati.

U nevolji nema pogodbe. – Arh. P sa Sandžaka; u rješavanju problema ne postoji mogućnost pogađanja.

U nevolji je i miš junak. – Arh. P sa Sandžaka; nesreća čovjeku da dodatnu hrabrost pa učini i ono što inače nikad ne bi uradio.

U nuždi đavo i muhe guta. – P; kaže: kada čega nema dovoljno, treba se zadovoljiti onim čega ima. Kad je čovjek gladan... Odgovara njem. In der Not frisst der Teufel fliege.

U njemu ne može ništa ostati, k(a)o u rešetu voda. – Duhovita P; ilustracija za osobu koja ne zna čuvati tajne.

U njemu vuci viju. – Arh. I sa Sandžaka; komentar za onoga koji je „bijesan“.

U njihov saz on svira. – P; kaže se kada ko postupa onako kako se nekome ne sviđa jer to čini u protivničkoj grupi i jer se koristi njihovim metodama i mogućnostima.

U oko bi stalo. – Arh. P odnosi se na nešto vrlo malo i sitno.

U oporoj ljusci slatka jezgra. – Arh. P sa Sandžaka; građena je na kontrastu; čovjek može izgledati strog, a imati blagu narav.

U petak: jesi mi lijepa; u subotu: jesi mi valjana; a u nedjelju: bi l(i) mi dala, mala? – Arh. P; ilustrira udvaranje i zavođenje djevojke.

U pičku materinu! – P psovka koja se ne mora odnositi ni na koga, izražava bijes.

U pijancu (nema) ni čovjeka ni junaka. – Arh. P; osoba u pijanom stanju je neuračunljiva i prema tome ne može se ponašati ni kao čovjek ni kao junak.

U pravoj ruci i kriv kantar pravo kazuje. – Arh. P sa Sandžaka; ako je trgovac pošten, on će pošteno mjeriti i na neispravnoj vagi. Grč. kantar – ručna vaga

U proljeće jedna kiša i tri blata, u jesen tri kiše i jedno blato. – Arh. P; podsjeća kakvo je vrijeme potrebno da bi se uspješno obavili poljoprivredni radovi.

U prvom safu. – P ironičan komentar za one koji bahato pokazuju svoj navodni značaj, ugled (političari iz prvog safa); u islamu red klanjača odmah iza imama. Tur. saf – red klanjača.

U punoj pušci jedan vrag, u praznoj dva. – Arh. P sa Sandžaka; protivnik ne zna je li puška puna ili prazna, a onaj koji zna da mu je puška prazna boji se jer ne zna šta će.

U punoj kući večera se brzo napravi. – Arh. P; ističe da je u bogatoj kući lako napraviti objed jer ima svega na raspolaganju.

U radiše mnogo biše, u štediše još(te) (i) više. – P; onaj koji je vrijedan može mnogo imati, a onaj koji usto i štedi može imati još više.

U rakije nema terezije. – Arh. P; opominje da čovjek koji pije nema mjere u svome pijanstvu. Tur. terezija – vaga.

U raju je dobro, ali u paklu je bolja raja. – Duhovita P; favorizira poroke u odnosu na vrline.

U ranu se so ne sipa. – Arh. P; savjet da se kome šta ne otežava, da ga se ne povređuje gdje je posebno osjetljiv.

U ratara crne ruke, а bijela pogača. – Arh. P; savjet: da bi se nešto imalo, valja raditi.

U ratu muze šute. – P; znači: gdje se ratuje ne razvija se umjetnost i nauka. Prijevod je s lat. Inter arma silent musae. Rat u BiH je ovu P demantirao jer su bosanski orijentirani pisci svojim književnim radom dali veliki prilog širenju istine o ratu u BiH.

U Sarajevu se ne hvali bogatstvom. – Arh. P; podsjeća da se ne treba hvaliti pred onima koji su bolji u čemu.

U Savu se klipa nabacat ne može. – P; opominje da je nemoguće zadovoljiti sve uvjete (ili ljude) koji se očekuju.

U se, na se i poda se. – P; ilustrira osnovne čovjekove potrebe: da ima da pojede i popije, da se obuče i da ima s kim spavati.

U selu med, u kući jed. – Arh. P; komentar za osobu koja se bolje osjeća izvan kuće nego u kući.

U Solunu dinar somun, do Soluna sto somuna. – P; opominje da je teško doseći cilj ako ima više teških prepreka do njega.

U srcu Bosne. – P kaže se za mjesto koje se nalazi u Srednjoj Bosni.

U srdite Ciganke prazna torba. – Arh. P; ističe da čovjek treba biti ljubazan ako želi nešto postići.

U sreću se uzda lud, а pametan u svoj trud! – Arh. P; razuman čovjek se prvo uzda u svoj rad.

U siromaha malo prijatelja. – Arh. P; naglašava da siromah teško nađe pravog prijatelja.

U siru vidi samo rupe. – P; odnosi se na pesimistu, koji vidi samo negativne stvari.

U stanju je da od ”golfa” napravi ”peglicu”. – P; kaže se za onoga koji je veoma loš vozač.

U stara glava, a u mladoga snaga. – Arh. P; svako ima svoje dobre strane; stari iskustvo i pamet, mladi snagu.

U starom dušmaninu nema nova prijatelja. – Arh. P sa Sandžaka; znači: neprijatelj ostaje neprijatelj i ne može postati prijatelj.

U starom neprijatelju nikad prijatelja. – Arh. P; ima isto značenje kao i prethodna.

U starom selu teško je novi adet uspostaviti. – Arh. P sa Sandžaka; svaka zajednica ima svoje navike, običaje, i teško prihvaća nove običaje; Kol(i)ko sela, tol(i)ko adeta. Tur. adet – navika, običaj.

U stidljiva slijepca prazna torba. – Arh. P sa Sandžaka; ako čovjek šta ne traži, neće ni dobiti.

U stidu poštenje, а u strahu junaštvo gubi se. – Arh. P; čovjek mora znati kako će sačuvati svoje kvalitete.

U stopu ga prati. – P ima više značenja: 1. ići za kim ustopice, uhoditi koga; 2. ugledati se na koga, slijediti ono što ko čini (u postupcima, spoznajama, radu); 3. ne dati kome da odmakne (u natjecanjima u brzini, stjecanju dobara…).

U strahu su velike oči. – P; komentar za osobu koja u svemu vidi opasnost; strah mijenja način na koji gledamo svijet oko sebe. Odgovara Vergilijevoj na lat. Pedibus timor addidit alas.

U sunce i punicu ne može se gledati. – P; šala na račun punica, koje se porede sa suncem (izvor života na zemlji); ali gledanje u sunce izaziva bol u očima i tjera čovjeka na suze; zato se u njih dvoje ne može gledati; Pivo i punica su...

U suru, mumine! – P; kaže se onome koji se ne ponaša kako treba, koga treba disciplinirati, naučiti redu. Tur. sura – red, linija; mumin – vjernik, musliman; U jato, golube!

U svakoj šali ima pola zbilje. – Arh. P; šale najčešće nastaju kao reakcija na zbiljske, stvarne događaje.

U svakoj šali pola istine. – P podsjeća da se istina može reći i na šaljiv način.

U svakom žitu ima kukolja. – Arh. P; u svakoj zajednici (grupi, narodu) ima onih koji joj nanose štetu, koji štete dobrim odnosima, radu.

U svoje voće kad ko hoće. – Arh. P; čovjek ono što posjeduje u svako doba ima na raspolaganju, dok s tuđim to nije slučaj.

U svojoj kafani se ne pije (cuga). – P; princip ugostitelja da ne piju u svojoj kafani jer znaju kakva im je narav u pijanom stanju.

U svojoj školjki biser je bezvrijedan. – P; komentar za nešto što još nije steklo pravu vrijednost, kao što biser postane vrijedan tek kao nakit.

U šali se istina spominje. – P; naglašava da se šalom mogu izreći vrlo važne stvari.

U šali uvali. – Duhovita ilustracija situacije kada ko kome u šali saopći vrlo ozbiljne stvari. Odgovara lat. Inter jocos et seria i Ridendo dicere verum.

U šupalj se džep novac ne stavlja. – P; sugerira da ne treba posuđivati novac onome ko ga ne zna pametno iskoristiti.

U šutnji je pola mudrosti. – Arh. P sa Sandžaka; nekad je pametnije šutjeti nego nešto neoprezno reći i time se odati.

U tom grmu leži zec. – P; zaključak kada se nešto shvati, razotkrije, kad se pogodi suština problema. Odgovara lat. Hic iacet lepus.

U tuđe krave veliko vime. – Arh. P sa Sandžaka; ističe da se nekim ljudima sve tuđe čini većim i boljim.

U tuđem oku vidiš trn, a u svome ne vidiš brvno. – Arh. P; kritika upućena onome koji ne gleda objektivno stvari oko sebe. Odgovara Senekinoj na lat. Aliena vitia in oculis habemus, a tergo nostra sunt. Na drugom vidiš uš...

U tuđoj ruci uvijek je veći komad. – Arh. P; ima isto značenje kao i: U tuđe krave...

U tuđu ženu đavo je stavio kačicu meda. – P; ilustracija muške želje za tuđim
ženama.

U Turčina vjera na koljenu. – P koja vrijeđa muslimane.

U udovice dvije pameti, a nijedna joj ne valja. – P; ilustrira dilemu udovice da li da se uda ili da ostane neudata a i dalje poželjna svojim proscima.

U varen pilav ne treba vodu sipati. – Arh. P; opomena da ne treba raditi ono što nije uobičajeno; K(a)o biber po pilavu.

U velikim rijekama se velike ribe hvataju. – P; sugerira da za svaki posao treba znati gdje se može obaviti.

U vinu je istina. – P; prijevod Tacitove P na lat. In vino veritas, kojom se ističe da čovjek u pijanom stanu govori istinu. Vidi narednu P:

U vinu je istina, al(i) u vinu se i laže. – P; demantira gornju P jer se neki ljudi u pijanstvu hvališu, obećavaju nemoguće, ili megalomanski planiraju svoj ili tuđi život, što ne mora imati veze sa istinom.

U vola bodača isparani guzovi. – P; komentar za osobu koja se lako odlučuje za fizički obračun s kim.

U vrijedne majke lijena kći. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Madre luzja kita iža haragana.

U zemlji slijepaca jednooki je car. – P; komentar za vođu izabranog od onih koji nisu sposobni izabrati boljeg, u podtekstu: svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje.

U zlu se čovjek gleda kakav je. – Arh. P sa Sandžaka; tek se u nevolji vidi kakav je ko čovjek i ko će pomoći.

U zlu se ne ponizi, u dobru se ne uzvisi. – Arh. P; princip ponašanja. Odgovara Senekinoj na lat. In secundis nemo confidat, in adversis nemo deficiat.

U žene duga kosa, kratka pamet. – Arh. seksistička P; mišljenje da je žensko rasuđivanje površno

U ženi ima devet duša. – P; naglašava žensku samilost, suosjećajnost.

U životu je najslađi muktiš. – Arh. P; podsjeća da mnogi u životu vole ono što je besplatno. Tur. mufte/mukte – besplatno, džaba. Dobio mukte.

Ubacio mu bubu u uho. – P; kaže se kad ko učini da neko na nešto stalno misli, da ga šta uznemirava, izaziva nespokoj.

Ubavo se brašno u komšiluku prodaje. – Arh. P sa Sandžaka; lijepe stvari se prvo nude susjedima, a druge mogu ići na tržnicu.

Ubi ga na pravdi Boga. – P kaže se kad ko istuče (ubije) nedužnu osobu.

Ubij Bože. – P komentar na nešto što je toliko loše da ne može biti lošije.

Ubija ga u pojam. – P kaže se kad ko koga uporno obeshrabruje, omalovažava.

Ubija k(a)o ćumur. – P kaže se za onoga koji dosađuje svojom pričom, koji je nametljiv.

Ubijedi ga sa dvije riječi. – P; komentar za onoga koga je lako na šta nagovoriti.

Ubilo se za kupusa. – Relativno novija P; iz lovačkog žargona koja označava da je nešto idealno uz šta drugo, npr. ”ubilo se za meze”.

Ubio boga u njemu. – P; komentar za onoga koji je koga premlatio, jako izudarao, pretukao. Bio je ateist dok nisu ubili boga u njemu.

Ubio ga u pojam. – P kaže se za onoga koji je koga u potpunosti obeshrabrio ili oneraspoložio.

Ubio jednim udarcem dvije muhe. – P; odnosi se na onoga koji je jednim potezom postigao dva cilja. Odgovara lat. Uno in saltu duos apros capere.

Ubio me propuh (promaha). – P hiperbola; ovako se žale osobe koje vjeruju da su se razbolile zbog propuha.

Ubire reket. – P odnosi se na onoga koji iznuđuje od koga novac. Engl. racket – varka.

Ubog čovjek, gotova laž. – Arh. P; podrazumijeva da je sirota osoba sklona laganju, vjerovatno da bi na taj način izvukla kakvu korist za sebe.

Ubogom se i igla krivi. – Arh. P sa Sandžaka; onome koji nema sreće baš ništa ne ide kako treba.

Uči kvočku kako će jaja da nosi. – Ironičan komentar upućen onome koji se pravi pametnijim nego što jest. Odgovara lat. Ne sus Minervam doceat.

Uči (kao magare) na vlastitoj koži. – P; ironična primjedba za onoga koji stječe iskustvo na svojim a ne na tuđim greškama.

Uči oca kako se djeca prave. – P; ima isto značenje kao: Uči kvočku…

Uči od neprijatelja. – P; sugerira da se i promatranjem neprijateljevih postupaka može naučiti nešto korisno. Odgovara lat. Fas est et ab hoste doceri.

Uči pamet od mlađih. – P; ističe da i mlađe osobe katkada imaju (možda i nehotična i nesvjesna) razumna i lucidnija rješenja od starijih.

Učila majka kćerku: Prvu godinu muči, drugu godinu uči, а treću laj, ne prestaj. – Arh. P; savjet koji su majke davale kćerkama u prošlosti. Arh. mučati – šutjeti, ne govoriti.

Učini čovjeku sto puta dobro, jedanput ne učini, kao da nikad i nisi. – P; komentira ljudsku nezahvalnost.

Učini dobro, ne kaj se; učini zlo, ne nadaj se. – Arh. P; komentira relativnost ljudskog izbora.

Učini dobro, izij (poj/ed/i) govno. – Arh. P; podsjeća da ne treba uvijek i svakome činiti dobro, jer se može vratiti lošim.

Učini hrđi dobro da ti čini zlo. – Arh. P sa Sandžaka; savjet: kad se pomogne lošoj osobi ne treba se nadati da će uzvratiti dobrim.

Učini nešto za domovinu, emigriraj. – Sarkastična P; odnosi se na one koji ne čine ništa dobro za svoju domovinu.

Učinio je to kroz kapidžik. – P; odnosi se na onoga koji šta učinio mimo zakona, preko veze, potkupljivanjem. Tur. kapidžik – mala, sporedna vrata na avliji.

Učinio si sevap. – P kaže se onome koji je učinio neko dobro djelo. Tur. sevap/sevab – dobro djelo.

Učinit ćemo sve da nemoguće postane moguće. – P deviza predsjednika bivše Jugoslavije D. Ćosića koja ističe da treba učiniti i ono što mnogi smatraju nemogućim kako bi se ostvario san o: Velikoj Srbiji.

Učite, djeco, sad vam je hora, ko učit(i) neće kajati se mora. – Arh. P; savjet djeci da uče dok je vrijeme. Iako nikad nije kasno za učenje, vrlo je važno da se što ranije stvori temelj za daljnje usavršavanje.

Učite kao da ćete cijeli život ostati ovdje, a spremajte se kao da ćete se sutra vratiti. – P; koju su često izgovarali članovi bos. delegacija koje su u doba rata posjećivale izbjeglice u inozemstvu.

Učuvao nas Bog od mletačke galije i turskog balije. – Arh. P sa Sandžaka; opomena iz starih vremena: Mleci su hvatali ljude za roblje, a Turci su bili silnici.

Učeći drugoga, i sami sebe učimo. – Arh. P sa Sandžaka; kad drugog učimo, pritom i sami još nešto naučimo.

Učeću čovjeku karara nejma. – Arh. P sa Sandžaka; kad je ko obrazovan, nema mu premca među neobrazovanim. Tur. karar – mjera.

Udaj djevojku dok ti drugi kucaju na vrata, jer ćeš ti poslije kucati na njihova vrata. – P; savjet roditeljima da na vrijeme udaju kćerku kako se poslije ne bi kajali.

Udaj što možeš dalje, a ženi što možeš bliže. – Arh. P; maksima; ako je sin blizu oženjen, može pomoći roditeljima. Pritom se zapostavlja i ponižava važnost kćerke i njene sreće.

Udala se kurva za đidiju od večeras do jesenas. – Ironična P; komentar na olako sklopljen brak. Tur. gidi – obješenjak.

Udala se moma da nije doma. – Arh. P; komentar za djevojku koja se uda samo da bi pobjegla od roditeljske stege.

Udala se tuka za duduka; nit u tuke ruha, nit u duduka kruha. – P; odnosi se na glupu žensku osobu koja se udala za osobu ograničenih shvaćanja; Nađe tuka....

Udala se za brigu. – P komentar za osobu koja se nije udala (rjeđe oženila) kako bi brinula o starim i bolesnim roditeljima (roditelju).

Udara u druge žice. – Arh. P koja se kaže za onoga koji drugačije priča nego što je prije govorio.

Udaraj badnjak. – P kaže žena mužu na Badnju večer, kada se pali badnjak (klada koja se pali na ognjištu kao simbol vječite vatre, napretka). Udaranje badnjaka da bi iz njega frcale iskre simbolizira dobitak u narednoj godini.

Udaren mokrom čarapom (po glavi). – P; kaže se za onoga koji se ponaša neuračunljivo, blesasto, neodgovorno, nenormalno, luckasto.

Udaren šljivovom granom (po glavi). – P; komentar za pijane osobe općenito, ali i za one koje se uslijed dugotrajnog opijanja neuravnoteženo, šašavo i otkačeno. Izbor šljivove grane je zbog rakije šljivovice, koja je muti razum.

Udaren u glavu. – P kaže za onoga koji se ponaša neuračunljivo. Odgovara gornjoj P.

Udarila ga čutura u glavu. – Arh. P; kaže se za osobu u alkoholiziranom stanju. Pijan kao čutura.

Udarila mu slava (vlast) u glavu. – P kaže se za onoga koji je (naglo) uspio (ili je to umislio) u čemu, a ne zna se dolično ponašati u toj situaciji, pa je postao uobražen, pun sebe, ohol.

Udarila ruda u brdo. – P; komentar na kakvu nesreću, u kojoj je došlo do onesposobljenja čega.

Udarila zemherija. – P; po nekadašnjem bosanskom kalendaru naziv za period najhladnijih zimskih dana, od 6. do 31. januara. Tri dana prije Prozuka (pravoslavni Božić) i tri dana poslije su bili najhladniji dani i taj period je nazivan crna zemherija. Tur. zemheri.

Udario ga Vinko Lozić u glavu. – P; kaže se za onoga koji je pijan od rakije (lozovače) ili nekog drugog pića.

Udario groš o groš. – P; komentar za onoga koji se iznenada ili brzo obogatio i počeo se ponašati nadmeno.

Udario kurcem o ledinu. – P; komentar za onoga koji je donio kakvu odluku.

Udario mu čarlamu. – P; naglašava da je ko kome podvalio. Tur. čarlama – podvala.

Udario mu dubaru. – P; komentar na neku podvalu. Tur. dubara – dupla dvica u igri domina ili tavle.

Udario mu kajlu. – P; kaže se kada ko kome napakosti, podmetne šta, zabije kajlu. Njem. Keil – podmetač.

Udario mu na obraz. – P; odnosi se na onoga koji je koga osramotio, ponizio.

Udario mu paldum. – P; ima slično značenje kao i prethodne tri, znači da je u pitanju podvala. Tur. paldum – kožni pojas koji pridržava bruh da se ne spusti.

Udario tuk na luk. – P; komentar na situaciju u kojoj protivnici uzvraćaju jedan drugome istom mjerom. Tuk na...

Udarna značka. – P jedina i najveća čast na: Omladinskoj radnoj akciji; amblem koji se nosi na reveru, a znak je pripadnosti nekoj organizaciji, akciji…

Udatoj curi i prodatoj kući mnogo je mušterija. – Arh. P iz Sandžaka; komentar u slučaju kad se djevojka povoljno uda, jer onda bi je svi htjeli.

UDBA je naša sudba. – Ironična rimovana P iz doba Informbiroa koja ističe da je Uprava državne bezbjednosti (tajna politička policija u SFRJ) bila ta koja je progonila neistomišljenike režima i određivala sudbinu onih koje je uhapsila. OZNA sve dozna.

Udijelio bi mu (da ga vidiš). – P kaže se za onoga koji izgleda tako jadno da djeluje kao prosjak kojem treba udijeliti sadaku.

Udovica, s medom priganica. – P; karakterizira udovice kao dobar izbor za buduću ženu; priganice (slatki uštipci) s medom su tradicionalni crnogorski desert. Ital. friggere – pržiti.

Udovica se i na konja penje, a sve veli neću. – P; ilustrira želju udovice da se ponovo uda iako se ponaša kao da to ne želi.

Udovice mlade i starca bez brade. – Arh. P; mlade udovice će se ponovo udati pošto-poto jer su osjetile čari bračnoga života.

Udri brigu na veselje. – P; ima slično značenje kao i: Baci brigu na veselje. Sugestija kome da privremeno zaboravi sve brige i razveseli se. Odgovara Horacijevoj na lat. Vertere seria ludo.

Udri dobro da je bolje, udri zlo da je gore. – Arh. P sa Sandžaka; ako želiš da bude još bolje, čini i dalje dobro (i obratno).

Udri (Tuci) konja koji vuče. – P; kaže onaj koji misli da ga ko izrabljuje.

Udri Miću po glaviću. – P šala se ne odnosi na konkretnu osobu; obično kažu pijane osobe. Udri Zaima…

Udri Mujo po mlađima. – P; duhovit epilog vica: Mujo se potukao sa starijim i jačim od sebe i vidjevši da dobija batine mati mu je rekla da se tuče s mlađima, tj. slabijim od sebe. P sugerira da treba imati posla s onima koji nam ne mogu nauditi.
Udri se, bekane! – P; kaže se onome koga se smatra glupim, ograničenim, tupim; štr. bekan – ovnić, muško janje.

Udri Smilju po fitilju. – P šala koju u pijanstvu govore muškarci misleći da neko treba voditi ljubav sa ženom. Šatrovački fitilj – klitoris.

Udri Zaima po jajima. – P ima slično značenje kao: Udri Miću...

Udri zlo da je gore. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i: Udri dobro…

Uđi prav, nećeš izaći zdrav; uđi kriv, nećeš izaći živ. – P; jedna od deviza Udbe. Ti si moja UDBA...

Ufur(a)o se. – P kaže se kada ko se umisli, uobrazi, postane ohol.

Ugađa mu k(a)o čiru na guzici. – P; odnosi se na onoga koji je primoran da ugađa kome jer je taj vrlo nezgodan.

Ugasila mu se loza. – P; odnosi se na onoga koji je posljednji koji nosi porodično ime, dakle njegovo rodoslovno stablo (koje na genealoškim kartama izgleda često kao loza) ugasilo se, u njemu više nema životne vatre.

Ugazio si u govno. – P opomena kome da se upustio, uvalio u šta nepovoljno, upleo se u šta loše, zaglibio.

Ugled(a)o se na muhu. – P; kaže se za osobu koja se blesavo ponaša, čini gluposti (poznato je da muha jede izmet); Ne gledaj šta radi muha...

Ugleda(l)o svijet (svjetlo dana). – P znači: rodilo se, objavljeno (knjiga, film…).

Ugljen ako ne ožeže, on ogari. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek u nevolji i ako ne strada teško ipak snosi neke posljedice.

Ugodno s korisnim. – P lijepa kombinacija onoga što je prijatno činiti, a usto donosi i kakvu korist. Odgovara Horacijevoj: Utile dulci.

Ugriz(a)o (Ujeo) se za jezik. – P; komentar kada ko postane svjestan neke nesmotrene izjave tek nakon što je izrečena, kada se pokaje zbog nepromišljenih riječi.

U(h)aviz(a)o je. – P komentar za onoga koji je šta razabrao, razumio, shvatio. Ne (h)aviza.

Uhasnio se k(a)o pčela na brusu. – P; odnosi se na onog koji se nije okoristio tamo gdje je očekivao; pčela na brusu ne može naoštriti svoju žaoku. Tur. hasna – korist.

Uhasumio se. – P odnosi se na onoga koji je zamrzio koga. Tur. hasum – mržnja.

Uhva(f)tio me se ko drača runa. – Arh. P; kaže se za osobu koja je vrlo dosadna. Ovce kad prolaze kroz trnje (draču) ostavljaju dio svoga runa.

Uhv(f)ati se za uši i pleši. – P; u šali se kaže onome koji je ispao smiješan ili je nešto izgubio, pa ako to učini ispast će još smješniji; neka bude klovn dokraja.

Uhv(f)atit ćeš ga kad mu staviš soli na rep. – P; kad ko, npr. dijete, nastoji uhvatiti kućnu životinju, onda mu se u šali ovo kaže.

Uhv(f)atila buket (bidermajer). – P komentar na situaciju kada mlada nakon čina vjenčanja baci iza glave vjenčani buket (bidermajer) i vjerovanje da će se ona ženska osoba koja ga uhvati sljedeća udati.

Uhv(f)atila ga cuga (rakija, pivo, vino). – Šaljiva P kaže se za onoga koji se napio, kojeg je alkohol „uhvatio”, i koji se više ne ponaša normalno.

Uhv(f)atila ga meza. – P; eufemizam; kaže se kada se ko napije, a pritom nedovoljno mezi. Dva reda...

Uhv(f)atila zeca. – P; kaže se za djevojku koja je zatrudnjela; zečevi su simbol plodnosti.

Uhv(f)atile (Potkočile) ga sandžije. – P odnosi se na onoga koji osjeća bol, žiganje, probadanje u predjelu bočnih strana grudnog koša. Tur. sandžije – žiganje.

Uhv(f)atio Boga za bradu. – P; komentar za osobu koja je uspjela iskoristiti okolnosti na najbolji način u svoju korist (u smislu karijere, materijalne koristi…)

Uhv(f)vatio fursata. – Arh. P odnosi se na osobu koja se ponaša osiono, samovoljno, koja koristi svaku priliku da postigne ono što želi. Tur. fursat – zgoda, prilika, samovolja.

Uhv(f)atio ga hamprc. – Arh. P ilustracija za dječaka u pubertetu, ali se može odnositi i na starije osobe. Porijeklo pojma hamprc je nepoznato: Uhv(f)atio ga vrbopuc.

Uhv(f)atio ga na trehu. – P odnosi se na onoga koji je koga podvrgnuo grubom ismijavanju, sprdnji.

Uhv(f)atio ga propuh (promaha). – P kaže se kad koga šta zaboli (uho, zub, glava, krsta) zbog propuha. Ubio me propuh.

Uhv(f)atio ga vrbopuc. – P; odnosi se na čije ponašanje koje podsjeća na ponašanje osobe u doba spolnog sazrijevanja. Arh. vrbopuc – erotska želja. Pojam vrbopuc označava doba kad vrba pupa, lista i cvate, odnosno proljeće; mladost; Uhv(f)atio ga hamprc.

Uhv(f)atio muštuluk. – P podrazumijeva da je ko dobio nagradu od onoga kome je donio dobru vijest. Tur. muštuluk – povoljna vijest ili glas.

Uhv(f)atio zadnji voz. – P odnosi se na onoga koji je u posljednji trenutak iskoristio povoljnu priliku da nešto učini. Došao tobe i Propustio zadnji...

Ujela ga pčela za jezik. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za onoga koji se napio pa govori otežano.

Ujela te guja! – P kletva da koga ugrize zmija. Arh. guja – zmija.

Ujeo ga za srce. – P kaže se za onoga koji je koga jako povrijedio svojim riječima, pecnuo ga, bocnuo.

Ujutro kad ustaneš, reci: Bože, daj prvo mome susjedu pa meni. – Arh. P; čovjek treba cijeniti svoga komšiju. Ovo je princip poslovično dobrih susjedskih odnosa u BiH.

Ukoliko se sam štuješ, utoliko te i drugi cijene. – Arh. P sa Sandžaka; ako čovjek sam sebe poštuje, poštovat će ga i drugi.

Ukr(a)o bi između dva oka. – P; hiperbola, a odnosi se na lopova koji je toliko prepreden i spretan da bi mogao ukrasti i ono što se nalazi tik pored očiju oštećenog.

Uletio k(a)o muha u čorbu. – P; kaže se za onoga koji je nepozvan i nepoželjan došao u neko društvo.

Uletio u mašinu. – P odnosi se na onoga koji se upustio u šta ne poznajući situaciju, npr. ako ne zna kako se mnogo radi u nekoj firmi.

Ulijeva vodu u rešeto. – Arh. P; kaže se kad ko radi besmislen, beskoristan posao.

Ulovio zlatnu ribicu. – P odnosi se na momka koji se oženio bogatom djevojkom, koja će mu poput zlatne ribice iz viceva ispunjavati želje.

Uludo hodaj, ali uludo ne stoj. – P; naglašava važnost kretanja.

Um caruje, snaga klade valja. – P; ističe da je važnija pamet nego fizička snaga.

Umejtio se. – P; sa Sandžaka; kaže se za onoga koji se tako umirio, ulijenio, zadrijemao da izgleda kao da je umro, kao mejit. Tur. mejit – tijelo mrtve osobe, mrtvac, leš.

Umiješao je svoje prste. – P; kaže se za onoga koji ima (skrivenog) udjela u čemu, koji se nepozvan bavi čime i pravi štetu.

Umiljato janje dvije majke sisa. – P; kaže da onaj koji je taktičan, koji je lijepe naravi, crpi korist s više strana; Milutinu...

Umjesto jetre ima paštetu. – P hiperbola; kaže se za alkoholičare koji imaju cirozu jetre, pa im jetra liči na jetrenu paštetu.

Umoran od života kao pas od lanca. – P; kaže se za onoga kojem je život postao prevelik teret, kojeg bi se rado oslobodio.

Umornoj lasici i rep dosađuje. – Arh. P; ko je umoran sve mu smeta.

Umri, da ti vidim sprovod. – Vrlo sarkastična P; kaže se u velikom gnjevu.

Umri ja, umre cijeli svijet. – Arh. P sa Sandžaka; kad čovjek umre, s njim nestane cijeli njegov svijet.

Umrijet će i ko se još ni rodio nije. – Arh. P sa Sandžaka; čak i oni koji se još nisu ni rodili jednog dana će umrijeti jer niko nije ostao na svijetu.

Umrlo govno u njemu. – P hiperbola; kaže se za onoga koji je pretrpio veliki strah, koji ga je paralizirao. Neki ljudi uslijed šoka od straha dobiju zatvor, opstipaciju.

Umro je X (navede se ime osobe koja je nedavno umrla), umro je Y (kaže se ime druge osobe koja je umrla), a ni ja se nešto ne osjećam najbolje. – P; ilustracija Crnog humora. Kada se ko loše osjeća, a hoće da sebe prikaže važnijim nego što jest, onda kaže ovu P.

Umro kum, razvrglo se kumstvo. – Arh. P; kaže da ne postoji više pravi odnos kad nema onoga koji je taj odnos činio onim što jest.

Um za morijom, a smrt za vratom. – P; kod bolesnika s organskom psihozom susreće se bolesni nagon za šalom, za pravljenjem viceva iako mu se možda smrt približava. Grč. morija – nepromišljenost, ludost.

Unaprijed se plaća samo kurvi. – P; pravilo kod prostitutki, a koristi se i kao komentar kada ko zahtijeva da bude plaćen prije obavljenog posla.

Unosi zlu krv. – P; kaže se kad ko pravi razdor u svojoj okolini.

Uoči Božića goji prase. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i: Ne šije se ma(h)rama uoči Bajrama.

Uozbiljio se k(a)o prase kad piša. – Duhovita I za osobu koja je inače neozbiljna.

Upala mu kašika (sjekira) u med. – Arh. P; kaže se za onoga koji je u čemu imao sreće, koji se našao u sretnoj situaciji.

Upalila mu se lampica. – P kaže se za onoga koji se najzad dosjetio čega, koji je shvatio šta, ili ugledao rješenje problema.

Upalila se krmetina u njemu. – P odnosi se na onoga ko je veoma žedan poslije obilnog ručka. Ovako kažu za koga kada hoće da se našale na njegov račun, a može se i dvosmisleno tumačiti: da zbog slane i masne hrane osjeća veliku žeđ, ili da je po naravi ”životinja” koja sve želi uzimati pretjerano; Upalilo mu se salo.

Upalile mu se gaće. – P; metonimija i eufemizam; odnosi se češće na mladića za kojeg je očito da se zagrijao za neku žensku osobu, umjesto da se kaže da se u njemu raspalio seksualni nagon.

Upalilo mu se salo. – P odnosi se na gojaznu osobu koja osjeća izraženu žeđ zbog svoje gojaznosti.

Upalo vuku u čeljusti. – P; komentar za prirodnu posljedicu.

Upamtit ćeš ti svoga boga! – P prijetnja kome da će se uvijek sjećati onoga što će mu učiniti onaj koji ovo kaže.

Up(a)o k(a)o muha u paučinu. – P; odnosi se na onoga koji je upao u kakvu zamku.

Up(a)o u gabulu. – P odnosi se na onoga koji se našao u kakvoj nevolji, koji ima problem, a iskazana je kartaškim žargonom; Izvadio (izvukao) se iz gabule.

Upecala ga k(a)o klena. – P kaže se kad ženska osoba svojom vještinom zadobije koga, npr. bračnog druga.

Upek(a)o zvizdan (mađar). – P kaže se kad sunce jako ugrije, pripekne, prži, za nesnosnu vrućinu. Nekada se kaže i mađar, ali nije poznata etimologija te riječi

Upicanila se. – Štr. P odnosi se na žensku osobu koja se naglašeno uredila, vrlo temeljito uredila svoju vanjštinu, sriktala se. Štr. pican – pretjerano uredan momak.

Upinje (Zapeo) iz petnih žila. – P kaže se za onoga koji se jako potrudio, koji je uložio velike napore da šta postigne.

Upisana kurva. – P prostitutka koja je uvedena i u policijsku i medicinsku kartoteku jer je u sukobu sa zakonom i jer je bolovala od kakve spolne bolesti.

Upiš(a)o se od smijeha. – P obično se kaže kad se ko grohotom, jako, do suza smije.

Upleo se k(a)o pile u kučine. – Arh. P; ima isto značenje kao i Zapleo se k(a)o pile u...

Upleo se u vlastitu mrežu. – P; kaže se za onoga koji spletkari protiv drugoga, pa se stjecajem okolnosti i sam kompromitira kad se zamka otkrije.

Upoznaj domovinu da bi je što prije odjebao. – sarkastična varijante sljedeće P. U podtekstu se misli na sve negativnosti koje su prisutne u BiH i koje tjeraju ljude da odu iz nje.

Upoznaj domovinu da bi je više volio. – P; deviza nametnuta izviđačima iz socijalizmu, a imala je za cilj motivirati mlade da putuju Jugoslavijom kako bi upoznali sve ”bratske” republike, njihove narode, i tako širili Bratstvo i jedinstvo. U principu, I je aktuelna i danas, pogotovo za generacije koje su kao djeca otišle iz BiH i nisu stigle upoznati ni domovinu ni njenu povijest.

Upoznaj samoga sebe. – Grč. P; ističe moralnu potrebu da čovjek prvo spozna sam sebe, pa tek onda sve ostalo. Po predaji ta deviza je stajala na ulazu u Apolonov hram u Delfima. Grč. Gnóthi seautón.

Upreg(nu)o ga u jaram. – P; odnosi se na onoga koji je koga opteretio teškim poslom, obavezama, jako ga opteretio.

Upreg(nu)o svog dorata. – P u prenesenom značenju ima slično značenje kao prethodna I. Tur. dorat – konj crvenosmeđe boje.

Upro, pa duram. – P obično se kaže kao odgovor na pitanje: Kako si? ili Šta ima? kada je riječ o kakvim problemima. Tur. durati – trpjeti, podnositi.

Upropastio je. – P starije osobe imaju običaj reći za onoga koji je djevojci oduzeo nevinost jer smatraju da je njena budućnost uništena budući da se neće moći udati kad se sazna da nije djevica.

Uprti do smrti. – P; naglašava način čijeg života, a odnosi se na osobu koja cijelog života ”vuče” za nekoga, odnosno nekome pomaže.

Upucava joj se. – P kaže se za momka koji se udvara djevojci.

Uranio, zoru prevario. – P; ironičan komentar upućen onome koji je gdje ili u čemu zakasnio.

Urek(a)o (Urekla) ga. – P kaže se za osobu koja je bacila urok na koga, urokom navukla zlu kob, nesreću na koga.

Urokljive oči. – P kaže se za oči ili pogled za koji se vjeruje da ima moć da urekne koga.

Usis(a)o s majčinim mlijekom. – Arh. P; kaže se za onoga koji je od malena naučio nešto.

Usosio si se. – P opomena onome koji je zapao u kakvu nepriliku, uvalio se u neugodnosti.

Usra Marko i sebe i Šarca. – P; kaže se kada ko šta upropasti, a pritom za sobom povuče i one s kim je imao posla (u narodnim pjesmama junak Kraljević Marko je nerazdvojan od svoga konja Šarca).

Usr(a)o mi se u ćeif. – P; kaže onaj kojem je neko pokvario dobro raspoloženje.

Usr(a)o mot(i)ku. – P kaže se za onoga koji je uradio šta kako ne treba, pokvario šta, upropastio.

Usr(a)o se od sreće. – P; hiperbola izražena sa dozom zajedljivosti zbog čijeg uspjeha.

Usr(a)o se od straha. – P kaže se kad se ko jako prepadne.

Usr(a)o se k(a)o grlica. – P kaže se kada ko ima proljev.

Usta ima jezik nema. – P; kaže se za osobu koja bespogovorno radi sve što joj se kaže.

Usta (mu) od uha do uha. – P kaže se za onoga koji ima jako velika usta.

Usta zatvori, a oči otvori. – Arh. P; savjet kome da manje govori a više gleda (i sluša).

Ustajte mrtvi da legnu živi. – P; ilustrira nesnosno stanje u kojem se našlo društvo kada mnogi misle da je bolje biti mrtav nego živ.

Ustani krajcara da sjedne groš. – P; označava odnos među ljudima u kojem onaj koji je viši po rangu može narediti nižem (kao što je groš veće vrijednosti od krajcare).

Ustani kume da sjedne sviračeva majka. – P; ironična sugestija kada treba kome ukazati čast iako to ničim nije zaslužio.

U stanju je posvađati četiri noge jedne stolice. – Arh. P; ilustrira se kolika je čija moć da zavadi bliske osobe; Zavadio bi dva oka u glavi.

Ust(a)o na lijevu nogu. – P se odnosi na onoga ko je neraspoložen. Shvaćanje nepovoljne situacije u životu koji je svijet dešnjaka – tumači se da sve ono što je učinjeno lijevom rukom ili nogom – negativno.

Ustaše, jebem vam mater četničku! – P ima težinu P u kojoj se kletvom, tj. psovkom četnici izjednačavaju sa ustašama. Nastala je u doba II svjetskoga rata, a bila je aktuelna i u ratu.

Uš(a)o na mala vrata. – P; komentar za onoga koji je postigao šta neredovnim putem, mimo propisa, pravila, običaja; Učinio je to kroz kapidžik...

Uš(a)o na velika vrata. – P; kaže se za onoga koji je postigao šta slavodobitno, trijumfalno.

Uš(a)o šejtan (đavo/vrag) u njega. – Arh. P kaže se za onoga koji se počeo ponašati netipično za sebe, koji djeluje kao da je izgubio pamet. Stidi se svojih godina.

Uši ima, a neće da čuje. – Arh. P; kaže se za onoga koji je neposlušan, ili ko namjerno neće da čuje ono što mu se govori, odgovara lat. Aures habent, et non audient.

Ušila mu tisu u košulju. – Arh. P; praznovjerno ukazuje na želju za srećom; mati ili žena su svojim bliskim ušivale biljku tisu u odjeću kako bi oni koji je nose bili sretni jer se vjerovalo da ona tjera zle duhove od onoga koji je nosi.

Ušima, а ne očima, valja se ženiti. – Arh. P; savjet da valja i čuti šta se govori о djevojci, a ne samo cijeniti je po onome što se vidi.

Ušima se kupuje, a ne novcem. – Arh. P sa Sandžaka; prvo se treba raspitati za cijenu onoga što se želi kupiti, pa onda ići u kupovinu.

Ušla mu voda u uši. – P kaže se za onoga koji je postao ohol, izgubio osjećaj mjere, sposobnost rasuđivanja, pa se ne zna snaći u konkretnoj situaciji.

Ušle vile u njega. – P odnosi se na onoga ko nerazumno postupa, kao da je opsjednut.

Uštirkano društvo. – P društvo koje ima visoko mišljenje o sebi, nije prirodno u ophođenju, kruto, uštogljeno, ukočena držanja, nije ležerno u ponašanju. Njem. Stärke – štirka, škrob koji se upotrebljava za ukrućivanje rublja, krutilo; Visoko društvo.

Utalili se. – P koristi se kada se dvije ili više osoba udruže, u pitanju je ortakluk u bilo kojem obliku. Njem. Teil – dio; Rastalili se.

Utj(ć)er(a)o (Zaćer/a/o) mu do balčaka. – P; metafora koja ističe da je ko koga u šta uvjerio, verbalno savladao i moralno pobijedio. Tur. balčak – drška noža.

Utоčiо bi ti krvi ispod grla. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za vrlo zlog čovjeka.

Utopljenik se i za guju hvata. – Arh. P sa Sandžaka; kad se čovjek nađe u bezizlaznoj situaciji, ne gleda za šta se hvata, traži bilo kakav spas.

Utopljenik se i za slamku hvata. – P; u krajnjem očaju čovjek može tražiti spas iz neprilike i tamo gdje ga nema.

U tuđega tatka pogolema patka. – Romska P; nekim ljudima se sve tuđe čini boljim.

Uvečer pjetlić, a ujutro koka. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za onoga koji uvečer dugo sjedi i zabavlja se, a ujutro dugo spava.

Uvečer se dan hvali. – Arh. P sa Sandžaka; tek kad se šta završi, iskusi, može se donijeti sud o tome.

Uvehn(u)o k(a)o popišan cvijet. – P; kaže se kad se ko rastuži, ražalosti, postane tužan.

Uvija k(a)o zmija u procjepu. – P; ima slično značenje kao i Sikće k(a)o zmija u procjepu.

Uvijek je sve dobijao servirano na tanjiru. – P; komentar za onoga koji sve postiže zahvaljujući naporima drugih, a ne vlastitim zalaganjem; npr. može se odnositi na sina kojem je otac svojim vezama omogućio da završi školovanje i dobije unosan posao.

Uvijek se znalo ko drži visak, a ko miješa malter. – Arh. P; pravilo ponašanja u poslu, mora se znati ko je za šta odgovoran; Zna se ko kosi…

Uvlači mu se u guzicu (stražnjicu/dupe/šupak). – P; kaže se za poltrona, ulizicu koji postaje čiji miljenik ili šta postiže dodvoravanjem i ulagivanjem; Na tankim žicama…

Uzdaj se u se i u svoje kljuse. – Arh. P; ističe da se čovjek treba oslanjati samo u svoje sposobnosti i svoja sredstva za posao. Odgovara lat. In propria pelle quiescere i Ne quid exspectes amicos quod tute agere possis.

Uzdaj se u se i u svoje kljuse, а ne u me, mili moj kume. Arh. P sa Sandžaka; šaljiva varijanta prethodne P.

Uz grbavo (krivо) drvo se i pravo iskrivi. – P; komentar na loše društvo ili podučavanje.

Uz kriva čovjeka propadne kadšto i prav. – Arh. P; uz nepoštene ljude katkad mogu stradati i nevini.

Uzori plitko, posij rijetko, zadrljaj branom, pa hajd(e) u Posavinu za hranom. – Arh. P; savjet da treba učiniti sve kako bi šta uspjelo, a ako ne uspije treba tražiti rješenje drugdje. Ovako su govorili oni iz srednje Bosne kad su sumnjali da će im uspjeti usjevi, pa su odlazili nabaviti žito u Bosansku Posavinu.

Uzela so i med. – P komentar na arh. običaj kada nevjesta ulazi u dom mladoženje. Svekrva joj ponudi so (simbol postojanosti i trajnosti, nešto što je vrijedno i dragocjeno) i med (simbol bogatstva i slatkoće).

Uz(e)o ga Bog (k sebi). – P eufemizam, kaže se za osobu koja je preminula, umrla.

Uz(e)o ga k(a)o na šibicama. – P; kaže se za onoga koga je neko jako prevario, kao što to rade varalice sa šibicama, tzv. šibicari.

Uz(e)o ga na zub (nišan). – P; kaže se za onoga koji stalno čini šta protiv koga nastojeći mu nanijeti štetu. Moguće porijeklo P: nekada su ljudi provjeravali kovanice od plemenitih metala tako što bi ih zagrizli. Ako su kovanice bile lažne, ispod tankoga sloja pozlate ili srebra ukazalo bi se olovo.

Uz(e)o mu mjeru. – P; kaže se kad ko koga izigra, prevari; kad ko koga s lakoćom pobijedi u kakvom takmičenju ili lako savlada protivnika, kad ko koga učini nemoćnim u borbi argumenata, pobijedi dobrim razlozima u borbi mišljenja.

Uz(e)o obol. – P odnosi se na ono što je doprinijelo čemu, što ima svog udjela u čemu, npr. Život čistača ulica uzeo je obol njegovome zdravlju. Grč. obol – sitan novac. Obol se stavljao pokojniku u usta da mu duša plati prevoz u zagrobni život. Običaj je iz antičke Grčke, preko Vizantije dospio i u naše krajeve.

Uz(e)o vrag ušur. – P; odnosi se na čovjeka kojeg je loš način života (narkomanija, alkoholizam, kockanje, prostitucija) učinio nesretnim. Arh. ušur – vrsta poreza, deseti dio prihoda sa zemlje. Platio ušur.

Uzeo zdravo za gotovo. – P; komentar za naivno prihvaćanje čega ne provjeravajući tačnost.

Uzima reket. – P kaže se za kriminalca koji uzima novac za navodnu zaštitu čije imovine; ako vlasnik ne plati reket, kriminalac će mu uništiti radnju paljevinom ili miniranjem.

Uzimaš zdravo za gotovo. – P; kaže se onome koji je naivan, pa nekritički prihvata ono što mu ko govori.

Uzjebalo se. – P označava stanje nereda, pobune koja je izmakla kontroli; Ne zna se ni ko pije ni ko plaća.

Uzmi, ago, što ti srcu drago. – P; kaže onaj koji ne može spriječiti koga da ispuni svoje želje.

Uzmi mladu ženu i staro vino. – P; maksima kako treba birati neke stvari, odnosno osobe: i jedno i drugo griju.

Uzmi stara, uzmi cara; uzmi mlada, uzmi vraga. – P; savjet djevojkama da paze kad biraju budućeg muža, pri čemu se favorizira stariji muškarac.

Uzmi sve što ti život pruža. – P; upućuje da čovjek treba uživati u životu, jer, kako kaže istoimena sevdalinka u nastavku (koju je pjevao Nedžad Salković), ”Danas si cvijet, sutra uvela ruža.”

Uzmi vraga radi blaga, blago nesta, vrag osta. – P; komentar na loš izbor supružnika.

Uz suha drva izgore i sirova. – Arh. P sa Sandžaka; uz one koji su zaslužili stradati stradavaju i nevini.

Uz Tita još hiljadu titića. – P; odnosi se na vrijeme u bivšoj Jugoslaviji kada je, po ugledu na J. B Tita, svaki funkcioner, počevši od općinskih, nastojao imati barem djelić Titovog imidža, biti Tito u malome – titić. Funkcioneri svih nivoa bili su ti koji su razvodnili ono što je iole valjalo u socijalizmu; Poslije Tita – kita.

Užad imaš, telad nemaš. – Arh. P; komentar onome koji nema sve što je potrebno da ostvari svoje planove.

Užeži Bogu svjećicu da ti pomaže, a šejtanu da ti ne naudi. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da se prema svakome čine dobra djela.

Uživa k(a)o paša (beg, aga). – P kaže se kada ko uživa u svom položaju ili kakvim privilegijama. Tur. paša – u sistemu Osmanlijskog carstva naslov visokog položaja koji je uglavnom davan guvernerima (upravnicima osmanlijskih provincija, pašaluka) ili generalima. Pred kraj Osmanlijskog carstva ovaj su naslov počeli nositi učeniji i viđeniji ljudi, u smislu „gospodina“.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 06/11/2022 06:48

V

Vadi kestenje iz vatre. – P; kaže se kada ko preuzima čiju odgovornost, ispravlja čije propuste.

Vadila maziju. – P odnosi se na ženu koja je morala pristupiti Božijem sudu. Nekada je žena koja je osumnjičena za preljub morala svoju nevinost dokazati tako što je iz vrele vode morala izvaditi komad usijanog željeza. Ako joj opekotina ne bi zarasla u određenom roku, proglašavana je krivom. Ovaj arh. običaj je iščeznuo i spominje se samo prilikom prepričavanja starih događaja. Pojam mazija označava usijano željezo.

Vakat za crna obraza i loša insana. – P; ističe da je doba o kojem se govori pogodno za one koji su bez osjećaja za moralno, beskrupulozne, osobe bez srama.

Valja bombe. – P kaže se kada ko pretjerano laže ili kada govori o čemu nerealnom.

Valja čovjek znati gdje će mu pasti strijela prije nego što je baci. – P; sugestija da treba predvidjeti posljedice svojih planova.

Valja lagati koliko se može vjerovati. – Arh. P; savjet onima koji namjeravaju šta slagati da paze na to koliko su uvjerljive njihove laži.

Valja nama preko rijeke. – P opomena da predstoji važna odluka, iskušenje, teškoća, neopoziv korak u kakvoj radnji, kad više nema povratka. P; je zapravo zadnji stih iz pjesme Mehmedalije Maka Dizdara ”Modra rijeka” koji je između ostalog i zbog svoje poetske vrijednosti ušao u govor.

Valja zapeti, pa zapjevati. – P; sugerira da prvo treba raditi, pa se onda zabavljati.

Valjda je nestalo drva ili vode. – P; kaže za sebe onaj kojeg rijetko zovu u društvo, a poruka je nar. priče u kojoj su ukućani i magarca poveli na svadbu, nakon čega je on zaključio da je nestalo ili vode ili drva koje on svakodnevno nosi.

Valjda je pala gusjenica na njega. – P; praznovjerica: vjerovanje da će se onaj na kojeg padne gusjenica ljutiti na svoje bližnje. P je komentar na bespotrebnu ljutnju u porodici.

Vanjski džep, tuđi džep. – P; upućuje na to da novac ne treba držati u vanjskim džepovima gdje je lako dostupan lopovu.

Vaš se tek rodio, a naš je već hodio. – P; šaljiva dosjetka kada pravoslavac čestita katoliku svoj, pravoslavni Božić, pa kaže: Hristos se rodi., a katolik mu odgovori: A naš već hodi.

Vatan učinio. – P odnosi se na onoga koji se nastanio u nekom mjestu, stekao novu domovinu, ko je zasnovao novi dom. Tur. vatan – domovina.

Vatra i barut ne mogu zajedno. – Arh. P; ističe da dvije nespojive stvari ili karaktera ne mogu zajedno.

Vatra i slama ne idu zajedno. – P; dvoje koje isključuju jedno drugoga ne treba ni spajati jer može doći do bespotrebne štete.

Vatra i voda su dobre sluge, ali loši gospodari. – P; odnosi se na nespojivost i relativnost situacija u kojima se oprečni karakteri nađu.

Vatra vatru ne žeže. – P; komentar na ljude sličnog karaktera (pretežno lošeg).

Veće mu oči od gujice. – Arh. P; ima isto značenje kao i sljedeća:

Veće oči neg(o) stomak. – Arh. P; kaže se za onoga ko ima gladne oči. Odgovara lat. Oculi avidiores sunt quam venter.

Veći katolik od pape. – P; kaže se za onoga koji pretjerano oponaša nečije riječi, ideje ili postupke, najčešće ne shvaćajući njihov smisao. P potječe od fr. pisca François-Renéa de Chateaubrianda. Fr. Plus catholique que le pape.

Veći musliman od reisa. – P; podrazumijeva Muslimana na baterije, koji se pokazuje većim vjernikom nego što je reisu-l–ulema.

Vedri i oblači. – P ima težinu P, a odnosi se na onoga koji posjeduje veliku moć, utjecaj u društvenom životu, koji provodi svoju moć u društvenom okruženju, koji je svemoćan.

Velik turban, ispod njega nigdje glave. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na osobu iz javnog života koja je na visokom položaju, ali je slab karakter.

Velik turban, pod njim hodže nema. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i prethodna.

Velika je kobila narod. – Arh. P; narod je uspoređen s kolibom koja može puno toga učiniti i podnijeti; ima isto tumačenje kao i: Jaka je koliba narod!

Velika ljubav, brža omraza. – Arh. P sa Sandžaka; kad izgleda da se ljudi previše vole, to ponekad može biti samo prividno. Često se događa da se takva ljubav odjednom, preko noći, izrodi u mržnju.

Velika riba jede malu ribu (ili joj barem grize rep). – Arh. P; moćna, utjecajna osoba uvijek ima načina da se obračuna s malim i nemoćnim. Odgovara P E. Roterdamskog: Pisces magni parvulos comedunt.

Velike hvale u male bisage. – P; opomena da ono što je mnogo hvaljeno ne mora biti i toliko vrijedno. Lat. bis – dva, saccus – vreća; dvostruka torba koja se prebacuje preko ramena ili se veže za sedlo ili samar.

Velike riječi, a ispao ćorak. – P; komentar na bučno najavljivan uspjeh, koji to ustvari nije.

Veliki je pintihamiz. – Arh. P; odnosi se na onoga koji je veoma škrt, a nastala je po imenu Hamida, poznatoga trgovca, cicije, koji je bio suvremenik Mehmeda II el-Fatiha. Tur. pinti – škrtac + Hamid.

Veliki sat (Čas) historije (povijesti). – P odnosi se na predavanja narodnih heroja, komunista iz doba II svjetskoga, rata koja su organizirana na omladinskim radnim akcijama, ekskurzijama, partijskim školama, a na mjestima koja su vezana za Jubilarne godine. Predavači su nastojali podići svijest mladih generacija, propagirati Bratstvo i jedinstvo, u svrhu agitiranja ulaska u članstvo SKJ. Najčešće lokacije i. č. u BiH bile su: Mrakovica, Tjentište, Drvar, Jablanica, Jajce; u Hrvatskoj Kumrovec i Jasenovac, a u Srbiji Kragujevac.

Veliko drveće dugo raste, a začas padne. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na relativnost snage nekih naizgled velikih ljudi i velikih ideja.

Veliko stablo daje više hlada nego ploda. – Arh. P; odnosi se na osobu koja nije posebno uspješna, ali se predstavlja velikom.

Velikodušno je uraditi dobro i za onoga koji to nikad neće primijetiti. – Arh. P; ističe važnost činjenja dobrih djela prema svima.

Veresija, gola šija. – P sa Sandžaka; maksima po kojoj trgovci nisu voljni davati robu na veresiju: Čast svakome, veresije nikome.

Veselo je srce golemo blago. – Arh. P sa Sandžaka; može se reći da je duševno bogat onaj ko je uvijek lijepo raspoložen.

Veselo je srce lijek, a neveseo duh suši kosti. – P; karakterizira utjecaj stanja ljudskog duha na zdravlje.

Veselo srce kudjelju prede. – Arh. P; ističe da je sretan čovjek spremniji za rad od nesretnog. Kudjelja je vlakno od konoplje.

Veselo srce pola zdravlja. – P; veliča značaj sreće za zdravlje.

Vezan pop, mirno selo. – Arh. P; odnosi se na bahate i samovoljne osobe koje je ponekad potrebno izolirati radi vlastitog mira. Porijeklo P je u pojavi da su nekad tokom ratova ili poljskih radova pohotni popovi 'svetili' kod mladih žena. Zbog 'širenja vjere' popovi bi često bivali vezani za drvo i uškopljeni. Riječ vezivanje u ovoj P upravo to znači.

Vezanih ruku. – P komentar kad je ko onemogućen da slobodno odlučuje ili djeluje.

Vezao sebi konop oko vrata – P kaže se za onoga koji srlja u vlastitu propast, upropaštava se.

Vezivanje zastava. – P označava situaciju kada pripadnici dviju nacija ili država vezuju rubove svojih zastava u čvor kako bi time simbolizirali prijateljstvo i savez. U ratu Bošnjaci i Hrvati su vezivali zastave do početka neprijateljstava početkom 1993.

Veže kola ispred konja. – P; kaže se za onoga koji šta radi obrnutim redoslijedom.

Veže mu uši na mašnu. – P; kaže se npr. kada u boks meču jedan bokser drugoga uvjerljivo porazi, pa to ljude podsjeća na tuču u crtanome filmu kada junaci filma jedan drugome vežu uši kao mašne.

Veži konja gdje ti aga kaže. – Arh. P; savjet da uvijek treba poslušati starijeg i iskusnijeg od sebe; Veži mazgu gazde radi. Vidi sljedeću P:

Veži konja gdje ti gazda kaže, pa makar ga raskidali vuci. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se kad se nešto mora po svaku cijenu učiniti.

Veži mazgu gazde radi. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Kata a la mazga paramorde el patron, a ima isto značenje kao i: Veži konja gdje ti aga kaže.

Vidi majku, pa prosi djevojku. – Arh. P; princip kako birati nevjestu.

Vidi pičke! – P ima dva značenja; 1. kao vulgarno upozorenje da se vidi ženska osoba koja je veoma atraktivna za onoga koji ovo govori, 2. komentar na nekoga ko nastupa kao: Pizda od čovjeka.

Vidi se da ga je sit kurac pravio. – P; kaže se za onoga koji je izdašne ruke, velikodušan, gostoljubiv, ali i za onoga koji ne trči za novcem.

Vidi se k(a)o na dlanu. – P odnosi se na ono što se može sasvim jasno vidjeti; Leži k(a)o na dlanu.

Vidi tuđu dlaku, а svoje brvno ne vidi. – Arh. P; parafraza P iz Biblije, kaže se kao komentar kad drugi kritizira tuđe mane, a svoje ne vidi.

Vidi vraga! – P ima dva značenja: 1. riječi skretanja pažnje sagovorniku na kakvu nepovoljnost koja se uočila, spoznala, 2. iskazivanje čuđenja zbog čega neočekivanog.

Vidio sve zvijezde pred sobom. – P ima slično značenje kao i: Izbroj(a)o sve zvijezde.

Vidio u tome prst Božiji. – Arh. P odnosi se na onoga koji je kakvo znamenje doživio kao Božiju naredbu i odlučio se na djelovanje.

Vidjela voda svekrvinu košulju. – Duhovita ironična P na račun svekrvinog ”prljavog” karaktera. P je epilog priče u kojoj je svekrva govorila snahi da pazi na higijenu, a kada je nevjesta oprala svekrvinu košulju vidjela je da je ta košulja prljavija od njene.

Vidjela žaba gdje se konji kuju, pa i ona digla nogu. – Arh. P; kaže se za osobu koja slijepo slijedi tuđe postupke, ali za njih nije dorasla ili su oni iznad njenih mogućnosti. Ima isto značenje kao i: Čula žaba...

Vidjet ćemo se na sirat-ćupriji. – P; simbolizira veliko, teško iskušenje. Sirat je po islamskom vjerovanju opasni most koji iznad džehenema vodi u dženet, a preko kojeg će na Kijametski dan svaki čovjek morati preći. Tur. sirat – put od grč. köprű – most.

Vidjet ćeš ti svoga boga! – P prijetnja kome da će biti kažnjen prema zasluzi.

Vidjet ćete vi pošto je Musa prod(a)o jarca. – Arh. P; vjerovatno epilog priče, prijetnja kome da će tek saznati kakva ga nevolja čeka.

Vikn(u)o mu (ga). – P kaže se kada ko vješto odgovori na čiju verbalnu provokaciju, uspješno replicira.

Vile ga pronosale. – Arh. P; kaže se kada neko u vrlo teškoj situaciji dobije iznenadnu i dragocjenu pomoć.

Vili bi kose zamrsio. – Arh. P; ističe čiju spretnost u obmanjivanju.

Vino ne kaže hajde, nego sjedi. – P; označava atmosferu u kafani kada ljudi koji piju nerado odlučuju krenuti kući.

Vino od loze, mlijeko od koze i čovjek od čovjeka. – P; naglašava kvalitete.

Vinograd pored puta i lijepu ženu nije dobro imati. – P; opominje da svoje vrijednosti treba posebno paziti.

Vinska braća. – P odnosi se na ljude koji se druže uglavnom zbog opijanja.

Viri joj kurac iz očiju. – P; odnosi se na žensku osobu koja ima vrlo senzualan pogled, a muškarci tako najčešće misle na ženu koja se olako upušta u intimne odnose.

Visi mu život o koncu. – P kaže se kada se ko nalazi u životnoj opasnosti. Odgovara Valerijevoj na lat. Admodum tenui filo suspensum esse.

Visi o koncu. – Arh. P u dužem iskazu obično znači da je nešto vrlo slabo i nesigurno povezano, npr. Život mu visi o koncu. Lat. Admodum tenui filo suspensum esse.

Više bi popio nego što bi biskup blagoslovio. – P; odnosi se na velikog pijanicu.

Više budala misli nego što more nosi. – Arh. P; lud čovjek ima neograničene luckaste ili maštovite zamisli. Tur. budala – blesan, mahnitov.

Više ima duga nego vlasi na glavi. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za prezaduženu osobu.

Više je dana nego kobasica. – Arh. P; savjet da ne valja pojesti odmah sve što se ima.

Više je kašika, doći će nam gosti. – P; praznovjerica: ako se slučajno servira više pribora za jelo nego što je potrebno, znak da će neko doći u goste.

Više je ljudi umrlo od jela i pića nego od gladi i žeđi. – Arh. P; savjet za umjerenost u jelu i piću.

Više lud misli nego što gora lista ima. – Arh. P sa Sandžaka; neki psihijatrijski bolesnici, naročito u slučajevima kada su emocionalno uzbuđeni ili umorni, misle i govore nesuvislo ili teško razumljivo. Često osjećaju „nadiranje“ određenih misli. Ti simptomi, međutim, nemaju nikakve veze s „maloumnošću“.

Više može biti pod vodom nego u kući. – P; odnosi se na osobe koje se ne mogu dugo zadržati u kući. Umjesto toga, izlaze u kafanu, na utakmicu, pretežno bez porodice.

Više može žena smjesta nego đavo izatrke. – Arh. P; žena je često vrlo spretna, snalažljiva, dovitljiva, okretna, pa otuda i ovo poređenje.

Više očiju više vidi. – Arh. P; savjet da prije donošenja važnih odluka treba i druge ljude upitati za mišljenje, odgovara lat. Magis vident oculi quam oculus.

Više povuče ženska dlaka nego par volova. – P; hiperbola kojom se naglašava snaga ženske volje da se šta postigne.

Više um zamisli nego što more ponese. – Arh. P sa Sandžaka; ljudska fantazija nema granica.

Više valja podranak nego vazdanak. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da je bolje ranije započeti posao i ranije ga završiti nego kasnije početi i raditi cijeli dan.

Više valja prst obraza nego svijeta blago. – Arh. P sa Sandžaka; sugerira da je mnogo važnije poštenje nego bogatstvo.

Više vide oči nego oko. – P; sugerira da više osoba bolje lakše uočava problem nego jedna.

Više voli tuđu hrđu nego svoj med. – P; komentar za čovjeka koji vara suprugu sa ženom koja je manje vrijedna od njegove žene.

Više volim biti izbjeglica u inozemstvu nego u svojoj zemlji. – P onih prognanika koji su demoralizirani u pogledu povratka u svoj zavičaj, a odnosi se uglavnom na Bošnjake koji su živjeli u mjestima koja su po Dejtonskom sporazumu pripala Republici Srpskoj. Oni ne vide načina da se vrate u svoj kraj i ne žele biti izbjeglice u vlastitoj domovini, koja, za razliku od države u kojoj sada žive, nije u mogućnosti da njima i njihovoj djeci osigura osnovne uvjete za život (posao i stan).

Više volim da mi zavide nego da me žale. – Arh. P; prirodna želja jer onaj kome zavide je svakako u boljoj situaciji od onoga koga žale.

Više volim starog neprijatelja nego novog prijatelja. – P; ističe da se stari neprijatelj bolje poznaje nego novi prijatelj, koji se, igrom slučaja, može pretvoriti u novog neprijatelja.

Više vrijedi dobar komšija nego brat. – Arh. P; bolje je imati dobrog komšiju nego brata koji živi daleko jer on nije u mogućnosti brzo pomoći u slučaju potrebe kao što to može komšija.

Više vrijedi jedna prešućena nego stotinu pogrešno izgovorenih. – Arh. P; sugerira da je nekad bolje šutjeti nego govoriti.

Više vrijedi što žena uštedi nego što muž zaradi. – Arh. P; ističe važnost ženine štedljivosti u braku.

Vjera je da se drži, a zakon da se brani. – Arh. P; maksima o ponašanju ljudi.

Vjeru ko lomi, njega će vjera. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko je vjeroloman naći će se na meti onih koji mu više ne vjeruju.

Vjeruj bratu lažovu. – P ako osoba A uvjerava osobu B u nešto, a zapravo mu laže, ili B ne vjeruje A, pa A zovne za svjedoka nekoga sebi sličnoga, tada B iskaže svoje nevjerovanje i prema A i prema B ovom P.

Vjeruj psu do smrti, a ženi do prve prilike. – P; omalovažava vjernost žene.

Vještica joj nije ravna. – P kaže se za zlu osobu koja ljudima zagorčava život.

Vještica na svoju krv ne trči. – P; odnosi se na jednake, zle karaktere. Vrana vrani…

Vjetar kapom tjera. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za bezuspješan posao.

Vjetar siješ, oluju žanješ. – P; kaže da će onaj ko čini zlo dočekati još veće zlo. Kako si sijao...

Vlada zbrda-zdola. – P; komentar za vladu koju je predvodila Milka Planinc (brdo) (1982-1986) i u kojoj je Stane Dolanc bio savezni sekretar za unutrašnje poslove (dol) (1982-1984); Druže Tito, ne može se više...

Vlah će te dočekati k(a)o kralja, ali ne okreći mu leđa. – Arh. P onih muslimana koji nisu imali povjerenja u kršćane.

Vlakno po vlakno – runo. – Arh. P sa Sandžaka; malo-pomalo, polako ali sigurno, i posao se završi.

Vlast je slast. – P ističe da je vlast slatka za one koji su na vlasti.

Vlast je vlast, a čast je čast. – P; kaže se kad se u kafani nađe neko iz vlasti s nekim ko nije u njoj, pa kad onaj iz vlasti želi da plati ceh na to mu ovaj drugi kaže ovu P i plati ceh, drugim riječima, onaj koji je platio ceh ima svoj ponos i ne želi da ga onaj iz vlasti časti.

Vlaška mlada. – P izraz za osobu koja se ne snalazi u datoj situaciji; Čudi se kao vlaška... i Kao vlaška...
Vo je pečen tek kada je kokoš ispečena. – Arh. P, koja naglašava da tek pečena kokoš može potvrditi da je i cijela unutrašnjost vola ispečena: u srednjovjekovnoj Bosni vola su pekli tako što su u njega stavljali ovna, a u ovna kokoš. Znači, kada su pečeni i kokoš i ovan koji su u volu, goveče se može smatrati pečenim.

Vo se veže za rogove, a čovjek za riječ. – Arh. P; čestit čovjek treba se držati zadane riječi; ima slično značenje kao i: Čovjek se drži za riječ...

Voćka koja rađa ne boji se sjekire. – Metaforična arh. P sa Sandžaka; govori o tome da žena koja rađa djecu ne bi se trebala bojati da će stradati, tj. da će je muž ostaviti.

Voda ga k(a)o (mladoga) majmuna. – P kaže se kad (obično starija) žena iskorištava (obično mlađeg) muškarca, što ljude asocira na cirkusku artisticu s majmunom na uzici.

Voda nije ni u čizmi dobra. – Arh. P; duhovit komentar onih koji vole popiti.

Voda otječe, a pijesak ostaje. – P; izražava relativnost života i važnost nekih stvari u njemu; ovo je zapravo prijevod tur. P: Su alei, kum salei.

Voda sve opere, osim crna obraza. – P; podsjeća da ništa ne može nadoknaditi izgubljenu čast i poštenje

Voda sve opere, osim pogana jezika. – Arh. P Sefarda; savjet da treba dobro paziti šta se govori jer se jednom izrečena riječ ne može povratiti.

Vode koje su protekle ne tjeraju mlin. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Aguas pasadas no muelen molinos. Hoće reći: gledaj u budućnost i zaboravi šta je bilo u prošlosti.

Vodaju te k(a)o Begu vile. – P; u bos nar. priči Begi su vile pomogle da se izvuče iz nevolje, ali ovdje P ima ironičan smisao: podrazumijeva da ko koga šalje nepotrebno s jednog mjesta na drugo.

Vode i zlobe nikad neće nestati. – Arh. P Sefarda; dok je ljudi, bit će i pakosti i zluradosti.

Vodi tuđu brigu. – P kaže se za onoga koji se bespotrebno brine za drugoga. Odgovara lat. De alieno corio ludere.

Vodite ljubav, a ne rat! – P; popularna deviza „djece cvijeća“ iz šezdesetih godina onih koji su bili protiv Vijetnamskoga rata, a bila je aktuelna i prije početka raspada Jugoslavije, kada se rat već mogao naslutiti.

Vodu vari, vodu hladi. – P; komentar na beskoristan, besmislen posao.

Vodu, vatru i ženu čovjek ne može nadvladati. – P; označava ženu kao veliku silu, a u podtekstu i kao nevolju.

Vojska šumom, baba drumom. – P; ističe da svako ima svoj način obavljanja kakvog posla.

Vokalno-instrumentalni sastav (VIS). – P odnosi se na muzičke grupe koje su svirale pop i rok muziku sedamdesetih godina 20. stoljeća, danas se kaže za nepoznate muzičke grupe.

Vole se k(a)o pas i mačka. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Se keren komo el gato i el pero, a ima isto značenje kao i: Ne mogu se k(a) pas i mačka.

Voli ga k(a)o luk u očima. – Ironična P; odnosi se na onoga koji nikako ne voli koga ili šta.

Voli je (ga) k(a)o Boga. – P kaže se za osobu koja gaji osjećaje velike ljubavi, koja se kome divi i privržena joj je s oduševljenjem.

Voli me, ne voli… – P koriste je djevojčice kad žele saznati da li ih neki dječak simpatizira; uberu cvijet i otkidaju mu latice ponavljajući naizmjenično afirmativnu pa negativnu pretpostavku, ako zadnja latica ostane pri – voli, to im je znak da ih dječak simpatizira, i obratno. Dolazi iz njem. Liebt mich, liebt mich nicht.

Voli onog ko te voli makar bio kamen goli. – Arh. P; naglašava da pruženu ljubav treba uzvratiti.

Voli plavo, pa makar i oblajhano (ofarbano). – P ovako žene kažu za muškarce koji vole plavuše, pa ih katkad i nagovore da se ofarbaju u svijetlu nijansu „plave“ (doslovno: žute) boje. Njem. bleichen – bijeliti, izbjeljivati.

Voli, pogotovo ako se navadi. – Duhovita P označava da ko koga ili šta posebno voli. Arh. navaditi se – naviknuti se, naučiti.

Voli povaliti nego kruha (hljeba) se najesti. – P odnosi se na onoga koji više od svega voli spavati sa ženom.

Volim vjerovati nego ići pitati (provjeravati). – Arh. P; nekad je pametnije vjerovati u šta nego provjeravati jer se tad može i nastradati.

Volio bih zečeve čuvati n(eg)o ženu. – Arh. P sa Sandžaka; duhovit izbor, govori kako je teško sačuvati ženu.

Vozi pod ručnom. – P; odnosi se na onoga ko je nesiguran, nestručan u poslu, kao što neiskusan vozač želi krenuti a da nije otpustio ručnu kočnicu.

Vračala baba da ne bude mraza, kad ujutro snijeg do pojasa. – Arh. P; savjet da ne treba vjerovati vradžbinama, proricanjima, gatkama.

Vrag bi ga znao (Vrag zna). – P znači: niko ne zna šta će se dogoditi.

Vrag bi nogu slomio. – P; kaže se za veoma neuredan prostor, stvari razbacane na sve strane.

Vrag đavolu u svatove doš(a)o. – Arh. P; komentar za vrlo razdraganu situaciju koja se graniči s ludošću.

Vrag i đavo dva su brata. – Arh. P; zlo je zlo pogotovo ako se ponavlja.

Vrag kad hoće nešto uradit ostavlja trag. – Arh. P; ono što će se desiti na neki način se samo od sebe najavi.

Vrag mi pojeo mjeru. – P; komentar kad se šta krivo procijeni.

Vrag ne spava. – P; ističe da je zlo uvijek blizu, uvijek moguće.

Vrag ni sam sebi nije dobro učinio. – Arh. P sa Sandžaka; zao čovjek nikome dobro ne čini, pa tako ni samom sebi.

Vrag odnio šalu. – P; kaže se kad šta postane vrlo ozbiljno, opasno. Neslana šala.

Vrag odnio vraga i vražiju kuću. – Arh. P; šaljiva psovka koja iskazuje mirenje s nečim što nije strašno, s umjereno nepovoljnim okolnostima.

Vrag s tobom gloginje mlatio. – P; arh. kletva.

Vrag te odnio! – P kletva kojom se nekome želi zlo.

Vraga ćeš (ti to). – P; kaže se kad se ne vjeruje da je moguće ostvariti ono o čemu se govori.

Vraga jest. – P kaže se kao suprotnost (negiranje) prema onome što je sagovornik rekao. Npr.: A: Ovo je dobar film. B: Vraga jest.

Vragu dušu zapisao. – Arh. P komentar za onoga koji je krenuo putem zla.

Vragu iz torbe utek(a)o. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se onoga koji je vragolast, vragolan, obično se kaže za nemirno dijete.

Vrana vrani oči ne kopa (vadi). – P; slični (zli) ljudi, moćnici, silnici neće raditi jedni protiv drugih. Odgovara Makrobijevoj na lat. Cornix cornici oculos non effodiet i Clericus clericum non decimat. Vještica...

Vrane ti mozak popile. – P; kaže se onome koji ne zna šta radi, koji je poludio.

Vrati se na maltu! – P ima težinu P, a kažu je pripadnici Gradske raje onima iz: Papanske raje, poručujući im da se vrate natrag odakle su došli. Njem. Maut – carinarnica, od toga malta – rampa na ulaz u grad, nekadašnja carina i simbolična granica između grada i provincije.

Vrati se Tito! – P vapaj onih koji se sjećaju ekonomskog blagostanja u doba vladavine J. B. Tita koje je trajalo uglavnom od 1964. do 1980.

Vratilo ti se, dabogda! – P kletva kojom se izražava želja da se onome koji je nanio zlo to zlo vrati.

Vratio mu milo za drago. – P; kaže se kad ko kome vrati istom mjerom. Odgovara Ciceronovoj na lat. Par pari referto i Vicem pro vicem reddo tibi, amice! Vratio mu šilo za ognjilo.

Vratio mu s kamatom. – P; odnosi se na čiji revanš. Kad ko učini kome šta nažao, pa mu ovaj, umjesto da mu je Vratio (mu) milo za drago, nanese još više zla. Grč. kamatos – zarada, odšteta u novcu za upotrebu pozajmljenoga novca.

Vratio mu šilo za ognjilo. – Arh P; ima isto ali slikovitije značenje kao i: Vratio mu milo za drago. U ovoj P živopisno se iskazuje osveta; prvo je neko drugom učinio nešto nažao, kao da ga je ubo šilom, a onda je drugi uzvratio prvome – ognjilom. Arh. šilo – velika igla kojom se buši koža. Arh. ognjilo – dio kresiva, tj. metalna potkovica kojom se kresne o kremen (kamen) da bi se zapalio trud (presovana vuna), a onda bi se palila vatra u kaminu ili duhan u luli.

Vrč ide na vodu dok se ne razbije. – P; kaže: nešto se koristi dok je ispravno, i to treba čuvati da bi što duže trajalo. Odgovara lat. Amphora fontivaga redit haud semper sine plaga.

Vreća bez dna. – P ono što se nikako ne može napuniti, zadovoljiti, što traži stalna ulaganja.

Vreća govana. – Arh. P ilustrira fizički ili psihički tromu, nespretnu ili lijenu osobu.

Vreća (puna) rogova. – P; odnosi se na nesložnu grupu ljudi koji ne mogu da se dogovore oko čega; Slažu se k(a)o rogovi...

Vremena se mijenjaju (a i mi s njima). – P; ističe da svako vrijeme nosi promjene u životu, a ljudi se tome prilagođavaju. Odgovara lat. Tempora mutantur, nos et mutamur in illis.

Vrijedan k(a)o mrav. – P kaže se za vrlo vrijednog čovjeka, čiji se rad poredi s poslovičnom vrijednošću mrava.

Vrijedna k(a)o pčelica. – P kaže se za izuzetno marljivu ženu.

Vrijedna žena lane i na rad pa(d)ne, a lijena leži i reži. – Arh. P; ilustrira odnose žena prema radu. Leži i...

Vrijedne gaće vrijednu ženu čine. – P; naglašava važnost uspješnog intimnog života da bi žena bila uspješnija u domaćinstvu; gaće su metonimija za muški spolni organ, odnosno za intimni odnos. Odgovara lat. Penis bonus, pax in domus.

Vrijedne ruke su najbolja alatka. – Arh. P sa Sandžaka; marljiv čovjek može mnoge poslove uraditi svojim rukama.

Vrijednome hefta ima sedam dana, a lijenome sedam sutra. – Šaljiva P; ilustrira odnos vrijedne i lijene osobe prema vremenu. Tur. hefta od grč. hepta – sedam, sedmica.

Vrijeme gradi niz kotare kule, al(i) vrijeme i razgrađuje. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i sljedeća:

Vrijeme gradi, vrijeme razgrađuje. – Arh. P; podsjeća da sve u životu ima svoj vijek trajanja.

Vrijeme i rodni dan nikad se ne vraćaju. – Arh. P sa Sandžaka; neke stvari su nepovratne.

Vrijeme je i mati i maćeha. – Arh. P sa Sandžaka; vrijeme nam nekad ide u prilog, a nekad ne.

Vrijeme je (najbolji) sudija. – P; sugerira da je vrijeme najbolji procjenjivač nekih događaja.

Vrijeme je novac. – P; prijevod engl. P Time is money kojom se ističe važnost vremena u počinjanju i obavljanju kakvog posla. Maksima je postala popularna nakon što ju je promovirao američki državnik Benjamin Franklin.

Vrijeme je relativan pojam, zavisi s koje strane WC-a se nalaziš. – Duhovita P; sve je relativno i zavisi od konkretne situacije u kojoj se čovjek nalazi.

Vrijeme liječi sve rane. – P; kaže se onome ko pati zbog kakvog velikog gubitka, obično zbog smrti bliske osobe. Odgovara lat. P Tempus dolori medetur.

Vrijeme se za direke ne veže. – Arh. P sa Sandžaka; vrijeme se ničim ne može zaustaviti.

Vrijeme stvara, vrijeme i obara. – Arh. P sa Sandžaka; vrijeme je istovremeno i konstruktivno i destruktivno.

Vrlina roditelja najveći je miraz. – P; ističe da su od miraza važnije pozitivne osobine roditelja za čijeg se sina djevojka udaje. Odgovara lat. Dos est magna parentium virtus.

Vrti ga oko malog prsta. – P kaže se za onoga ko ima potpunu kontrolu nad kim, čini s njim šta mu je volja.

Vrti se k(a)o Ruža po Teočaku. – P; ilustracija za osobu koja ne zna šta bi prije radila.

Vrzino kolo. – P; kaže se za situaciju kada nastane velika pometnja, zbrka, nered, kada se ko nađe u bezizlaznom položaju, tzv. začaranom krugu. Začarani krug se ovdje poredi s vrzinim kolom, a sam pojam vrzin dolazi od njem. Wirsing – kelj. Kod listova kelja se ne može uočiti gdje počinje jedan krug listova, a gdje drugi, jer su listovi isprepleteni u oba kruga.

Vuci te izjeli. – P; kletva upućena stoci koja je pogazila nešto ili pojela ono što nije smjela.

Vuci vole kad nemaš škole. – P; grublja šala na čije stanje, kaže se neškolovanim osobama.

Vuče ga za nos. – P ilustrira varanje koga, obmanjivanje, zavaravanje.

Vuče konce. – P odnosi se na onoga koji upravlja kakvom situacijom, pritom su ostali učesnici te radnje poput marioneta kojima se preko konaca upravlja.

Vuče me za jezik. – P kaže onaj koga neko navodi da kaže ono što ne želi.

Vuče rep (za sobom). – P ima više značenja: 1. da neko ima buran raniji život, koji ga može kompromitirati, 2. da je neko žrtva kakve priče ili tema javnosti zbog čega njemu stranog, 3. da neko ima nedovršenih poslova koje stalno odgađa.

Vuče se k(a)o prebijena mačka. – P; kaže se za onoga koji se jedva kreće.

Vuče za dvojicu. – P komentar na rad onoga koji mnogo radi, gotovo onoliko koliko mogu uraditi dvije osobe.

Vučeš slamu ispod svog samara. – P; kaže se onome koji sam upropaštava svoj položaj.

Vučija ćud. – P metonimija za opasnog, okrutnog i nemilosrdnog čovjeka.

Vučija glad. – P odnosi se na veliku glad.

Vučija vremena (doba). – P označava teško, nemilosrdno doba.

Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada. – P; kaže se za one koji ne mijenjaju svoju narav, obično se odnosi na lošu narav. Odgovara P. E. Roterdamskog Lupus pilum mutat non mentem.; Vuk u janjećoj...

Vuk domaća životinja, medvjed nosi poštu, a lisica kuma. – P; komentar na kakvo vrlo udaljeno selo u divljini.

Vuk koji štreca ne jede meso. – P; plašljiva osoba teško postiže ono što želi.

Vuk na vuka u gori neće. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća na to da se slični karakteri uvažavaju. Odgovara Varonovoj na lat. Canis caninam non est.

Vuk na vuka ni u toru neće, a kamoli brat na brata svoga. – Razrađena verzija gornje P.

Vuk ne vije što je mesa gladan, nego vije da družinu svije. – P; ilustrira ponašanje onoga koji svojim ponašanjem prikriva svoje prave namjere.

Vuk svoje meso liže, a tuđe jede. – P; odnosi se na onoga koji štedi svoje nauštrb drugoga.

Vuk u janjećoj koži. – P; kaže se za zlu osobu koja glumi dobru, umiljatu osobu. Odgovara lat. Pelle sum agnina latitat mens saerpe lupina.

Vuna mu je. – P kaže se za onoga koji se čega plaši; vuna je ovdje metonimija za vrućinu koja obuzima onoga koji je uplašen, jer vunena odjeća je topla, a osim toga vuna je i krzno poslovično plašljive ovce.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 06/11/2022 06:50

Z

Za čije babe zdravlje? – P; pita se onaj koji je uvidio da nešto nema smisla, pa zašto bi onda to radio, u dilemi je da li da odustane od čega.

Za dobra konja dobro sedlo, za dobru ženu dobro ruho. – Još jedna P u kojoj se zajedno spominju žena i konj; sugerira da onome što je dobro treba posvetiti posebnu pažnju.

Za dobrim se konjem bat čuje. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i sljedeća P. Bat – tučak u zvonu, klepetalo, maljić.

Za dobrim se konjem prašina diže. – P; ističe da se priča samo o onome koji vrijedi, pa makar i ružno.

Za dobrog konja se i u štali čuje. – P; za dobro se čuje čak i kada se ono ne pojavljuje javno.

Za dušu. – Arh. P znači: raditi za svoj užitak, zadovoljstvo, kako osjećaji traže, kako se želi.

Za fildžan krvi ne daje se domovina. – Arh. P; sugerira da se koga ili šta ne izdaje tek tako. Po predaji to je rekao Husein-kapetan Gradaščević kad mu je sultan ponudio upravljanje Bosnom pod uvjetom da se odrekne autonomije Bosne.

Za hodžu i hurmašicu uvijek se nađe mjesta. – Arh. P sa Sandžaka; ističe da za ugledne ljude i zadovoljstva uvijek ima mjesta u među ljudima.

Za Kavdakom. – Arh. P kaže se kao odgovor na pitanje gdje se ko ili šta nalazi. Pod ovim se podrazumijeva da se ko ili šta nalazi na kraj svijeta. Tur. Kavdak – planina koja je po starom istočnjačkom narodnom vjerovanju opkoljavala svijet, a na kojoj je živjela ptica anka-kuš, tj. feniks.

Za lijek se ne kaže hvala. – P; izgovara se kada ko zahvaljuje na datom lijeku, jer se u narodu vjeruje da lijek na kojem se zahvaljuje neće pomoći onome kome je namijenjen.

Za majstorom i gora plače. – Arh. P; kaže da je svakome žao kad umre onaj koji je dobar u čemu.

Za nevolju i krmka ujakom zovi. – P; naglašava da se na svaki način treba snaći i prilagoditi čemu kako bi se preživjelo kakvo zlo.

Za obraz dat ću svašta, a obraz ni za šta. – Arh. P sa Sandžaka; pošten čovjek će učiniti sve za svoju čast, a nju ne da ni za šta.

Za petama mu. – P kaže se kada ko koga prati, slijedi u stopu (obično progoneći ga).

Za polizat prste. – Arh. P kaže se za vrlo ukusno jelo.

Za sofrom skrati ruku, a među ljudima jezik. – Arh. P; maksima o lijepom ponašanju.

Za svakim se vjetrom okreće. – Arh. P; ilustrira osobe koje nemaju svoj stav, nego se povode za onima za koje misle da će im donijeti kakvu korist.

Za svaku muku imaju dva lijeka, prvi je trpnja, a drugi vrijeme. – P; podsjeća da je svaka muka, nesreća, prolazna.

Za svoj groš. – P odnosi se na onoga koji šta radi za svoj račun, u svom interesu, za svoje zadovoljstvo. Lat. gros – vrsta sitnog novca različite vrijednosti u razna vremena i u raznim državama.

Zauhar (mi je). – P kaže onaj koji prima ili nabavlja šta što naizgled nema neke vrijednosti. Tur. har – korist.

Za vozom i za ženom ne treba trčati. – P; sugerira da je nešto gotovo, da je izgubljena prilika za šta.

Za zlato hrđa ne prianja. – P; jedna od varijanti: Čista se zlata...

Za zlu djevojku reci dobro, a za dobru kako ti drago. – Arh. P; maksima da u suštini treba o ljudima govoriti pozitivno, ne nanositi kome štetu ružnim govorom o njemu.

Zabada nos u tuđe stvari. – P komentar za onoga koji se nepozvan miješa u tuđe poslove, koji je previše radoznao. Ima slično značenje kao i: Tura nos u tuđe stvari.

Zabada trn u zdravu nogu. – Arh. P; odnosi se na onoga koji stvara nepotrebne probleme.

Zabio glavu u pijesak. – P; odnosi se na osobu koja ne želi da bude svjedokom onoga što se dešava, koja bježi od rješavanja problema, kao što noj pri velikim vrućinama zagnjuri glavu u pijesak i tako je hladi.

Zabio mu nož u leđa. – P; kaže se kad ko koga mučki napadne, zada kome udarac, ili koga izda.

Zabludjela ovca. – P kaže se za osobu koja je krenula (otišla) pogrešnim, krivim putem, zalutala (o mišljenjima i idejama), ili za osobu koja se odala raskalašenom životu.

Zabodi kolac, pa nek stoji. – P; poslovna filozofija tajkuna da treba kupovati zemlju gdje god da se prodaje, makar ne bila građevno zemljište, jer će doći vrijeme kad će se nešto od tog posjeda moći napraviti.

Zaboli me kurac. – Vulgarni komentar onoga kojeg ne zanima situacija u kojoj se drugi nalaze.

Zabranjeno voće. – P motiv iz Biblije, a asocira na jabuku, odnosno na Drvo spoznaje Dobra i Zla. Češće je sinonim za ono što je nedopušteno a privlačno.

Zabranjeno voće je najslađe. – P; proširena varijanta prethodne P. Odgovara lat. Nihil magis amat cupidatis quam quod non licet.

Začarani krug. – P označava bezizlaznu situaciju u kojoj se neko našao, nerješiv slučaj. Odgovara Aristotelovoj na lat. Circulus vitiosus.; Vrzino kolo.

Zadnja kap se prelila. – P; komentar za izgubljeno strpljenje; najčešće se odnosi na nešto što i nije toliko važno, ali što uzrokuje provalu nagomilanih negativnih osjećaja; Tjera mak na konac i: Traži dlaku u jajetu.

Zadnja košulja nema džepa. – P; odnosi se na vrlo štedljivu osobu, koja zgrće bogatstvo a ne uživa u njemu, ne razmišljajući kako je to uzaludno jer kad umre, tj. kad mu obuku zadnju, mrtvačku košulju, to neće ponijeti sa sobom.

Zadnja rupa na svirali. – P; odnosi se na onoga koji se nalazi na kraju kakvog reda, niza, koga se ne uvažava, a poredi se sa zadnjom rupom na svirali koja se rijetko koristi.

Zadnja vrata kuću štete. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko ima stražnja vrata na kući osigurava se da može pobjeći ako se ne mogne oduprijeti onome ko ga ugrožava.

Zadnje mi ovo bilo! – P; zakletva kojom se uvjerava sagovornika u istinitost onoga što se tvrdi, npr.: Ako lažem, neka mi ovo što jedem bude zadnje; neka umrem. Drugim riječima, onaj koji se ovako zaklinje životom garantira da je tačno ono što tvrdi.

Zadnje namjere. – P podrazumijeva skrivene loše namjere.

Zadovolji se onim što imaš i ne budi ničiji prosjak. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Aremedijate kon lo tujo – no seas mutlač de ninguno. Čovjek treba biti zadovoljan onim što ima, što je sam stekao.

Zadružna kuća teče imuća. – Arh. P sa Sandžaka; kad se ljudi udruže, zajedničkim radom lakše stječu imetak.

Zadužen do grla. – P odnosi se na onoga koji se zadužio preko svojih mogućnosti, koji je u velikim dugovima. Odgovara lat. Animam debet.

Zagriz(a)o (u) kiselu jabuku. – P odnosi se na onoga koji je prihvatio kakav nezahvalan posao ili rješavanje teškog zadatka, pa neočekivano upao u šta neugodno.

Zagriz(a)o mamac (udicu). – P; odnosi se na onoga koji je mislio da je šta dobra prilika i tako upao u pripremljenu klopku, nasjeo na šta.

Zaigrala mečka na komšijskim vratima. – P; komentar kada se u susjedstvu desi skandal.

Zajeb(a)o ga. – P komentar kada ko koga prevari, iskoristi, izigra čije povjerenje.

Zajeb(a)o se. – P kaže se za onoga koji se prevario u računu, zeznuo se u čemu.

Zajebavaš se. – Česta P komentar za grublju šalu, provokaciju, neodgovornost, ili svađu. Zafrkavaš se.

Zajebi ti to! – Izraz neslaganja. Zezni (ti) to.

Zakl(a)o konzervu (paštetu). – P kaže se u šali kada ko želi pojesti kakvu konzerviranu hranu, pa otvori konzervu nožem za otvaranje konzervi.

Zakl(a)o (Kolje) sovu. – P kaže se za onoga koji hrče dok spava; zaklao je sovu, koja je i noću budna, dakle može na miru spavati jer ne čuje njen huk.

Zakl(a)o si vola zbog kile mesa. – P; kritički komentar na čiji neracionalan postupak.

Zаkl(а)о vola zbog džigеricе. – Arh. P; kaže se kada ko zbog male koristi napravi veliku štetu.

Zaklela se zemlja raju da se tajne sve doznaju. – P; upućuje na to da se sve tajne kad-tad otkriju i istina uvijek izađe na vidjelo. Odgovara lat. Quidquid in occulto est, in apricum proferet aetas i Tertulijanovoj Omnia tempus revelat.

Zakon džungle. – P označava anarhiju, bezakonje, zakon jačega. Princip nekih ljudi da jači ima pravo nad slabijim. Porijeklo P; je iz „Knjige o džungli“ engl. pisca Rudyarda Kiplinga. Engl. The law of the jungle.

Zakon veže, а razlog steže. – Arh. P sa Sandžaka; zakonodavstvo sputava neposlušnike strogim rezonima.

Zakrpa od novog sukna ne stavlja se na staro odijelo. – P biblijskog porijekla i komentar je na neskladan, nepravilno urađen posao.

Zakucao zadnji ekser u mrtvački sanduk. – P; komentar za osobu koja je definitivno koga dokrajčila. Npr. Kad je prokockao majčin nakit, time je već bolesnom ocu zakucao zadnji ekser u mrtvački sanduk.

Zakuhalo se. – P kaže se kada dođe do napete situacije ili do svađe i oštrog sukoba između suprotstavljenih strana.

Zakulisne radnje. – P označava sve one postupke koji su izvan domašaja javnosti, koji se tajno, krišom pripremaju i ostvaruju, da bi u javnosti imali svoj iznenadni i djelotvorniji efekt, kao što glumci iza kulisa pripremaju ono što će tek publika da vidi.

Zalauf(a)o se. – P odnosi se na posao koji je dobro krenuo, uhodao se. Njem. laufen – trčati, pokrenuti.

Zaledio ga. – P kaže se kada ko koga udari, odnosno nokautira, tako da ovaj ostane nepokretan.

Zalij mamu i pozdravi cvijeće. – Šaljiva P koja se koristi kada se ko zabuni. Umjesto da se kaže: Pozdravi mamu i zalij cvijeće, u šali se tuđa zbunjenost itiče ovom permutacijom.; Zbunite...

Zаlud knjigа gdје pаmеti nеmа. – Arh. P sa Sandžaka; uzaludno je učiti ako su ljudi neinteligentni.

Zalud mi biser (ogrlica) kad mi vrat davi (otkida). – Arh. P sa Sandžaka; komentar na nezavidan odnos s bliskom osobom ili na situaciju u kojoj ko ne uživa u blagostanju koje ga mnogo košta.

Za luda nema suda. – Arh. P beskorisno je opominjati ludu osobu kad ona ne shvaća opomene.

Zaludu je gluhu šaptati, a slijepcu namigivati. – Arh. P; ne treba raditi beskorisne stvari.

Zaludu je lali ljepota kad ne miriše. – P; komentar na kakvu nekompletnu vrijednost.

Zаludu је nаčinа kаdа niје zаčinа. – Arh. P sa Sandžaka; besmisleno je nešto počinjati ako se ne može dovršiti.

Zaludu je šupalj mijeh puhati. – Arh. P; ističe da je glupo raditi besmislen posao.

Zaludu je začina kad nije načina. – P; kaže da je uzaludno da ko šta ima ako ne zna raspolagati time.

Zamutio bi izvor. – Arh. P; kaže se za osobu koja je svojim mešetarenjem u stanju pokvariti čije dobre odnose stvorivši razdor, zavaditi ljude.

Zanat je u nevolji hrana. – P; podsjeća da se od zanata može živjeti i u teškim vremenima.

Zanat zlata vrijedi. – P koja je pokazala svoju tačnost naročito u izbjeglištvu Bosanaca. Oni koji su imali izučen zanat mnogo su brže i lakše našli zaposlenje od onih koji su imali druge (intelektualne) profesije; Cijena zanata...

Zanoćio u gunju, probudio se s kravatom. – P; odnosi se na skorojeviće, malograđane, koji preko noći (često ne svojom zaslugom) od seljaka postanu ”građani”.

Zanosi muda na krivini. – P; kaže se za onoga koji radi besmislen posao.

Zao glas sam leti. – Arh. P sa Sandžaka; komentar na brzo širenje loših vijesti.

Zao komšija veliko zlo. – P; komentar za loš komšiluk.

Zao početak, a gora svrha. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za posao koji je od početka loš.

Zao um gotov sud. – Arh. P sa Sandžaka; zli ljudi su spremni unaprijed osuđivati šta.

Zaobilazi istinu. – P eufemizam, znači da neko laže.

Zaostaje kao kravlji rep. – P; komentar za dijete (ali može i za odraslu osobu) koje kasnije postiže šta u odnosu na svoju generaciju.

Zapali svijeću na Safikadinom kaburu. – P; tipična za Banjalučane, a savjet je onome ko želi da mu se ispuni kakva želja. Na pola puta od džamije Ferhadije u Banjoj Luci do tvrđave Kastel nalazi se i danas grob Safikade, uz čije ime se vezuje legenda o nesretnoj ljubavi. Predaja kaže da će se onome ko zapali svijeću na Safikadinom grobu ostvariti želje. Tur. kada – ugledna žena, kabur – grob.

Zapalio ga – Štr. P označava da je ko koga pokrao, npr. ukrao mu novčanik. Izbunario ga.

Zapalio mu svijeću naopačke. – P; odnosi se na arh. običaj prilikom proklinjanja osobe koja je nanijela zlo onome ko je zapalio svijeću s fitiljem prema dolje, želeći time da toj osobi sve ide naopačke.

Zapalio se k(a)o kutnjak. – P; duhovita ilustracija zainteresiranosti za šta, a poredi se sa upalom kutnjaka, što je skoro neizdrživo stanje.

Zapalio vragu svijeću. – P; odnosi se na onoga koji se druži sa ološem.

Zapalo Ciga(ni)na carstvo, pa ubio svoga oca. – P; odnosi se na lošu osobu. Na Rome se oduvijek gleda kao na beskarakterne ljude, dakle P kaže kad ko dobije vlast za kojom je žudio on može postati veoma surov.

Zapaprio mu čorbu. – P; kaže se kada ko kome priredi neprijatnost, pa mu nekad i uništi status u društvu.

Zapečatio sudbinu. – P komentar na čiji sudbonosan postupak koji je učinio čemu kraj, npr. Ovim je postupkom zapečatio svoju sudbinu.

Zapet k(a)o puška. – P odnosi se na onoga koji je potpuno spreman za šta, koji jedva čeka da započne neku akciju.

Zapiši kad sam ti zadnji put došao. – P; opomena poslije svađe da ništa više neće biti kao prije. Ogovara lat. Albo lapillo notare diem.

Zapjevaj i za pojas zadjeni. – Arh. P; ističe da i veselje, kao i sve drugo, treba imati svoje granice.

Zapjevala mu ševa. – P; komentar na čiju sreću. U narodu se vjeruje da će onome koji čuje ševinu pjesmu u šumi ta pjesma donijeti sreću.

Zapleo se k(a)o pile u kučinu. – P; kaže se za onoga koji se našao u kakvoj zamršenoj situaciji ili poslu, koji se upleo u komplicirane, bezizlazne odnose s kim.

Započeto je pola djela. – P; ima isto značenje kao i: Početak je...

Zarana se pozna u kojoj vodi može sir biti. – P; kaže da se od rane dobi može znati kakva će osoba biti dijete kada odraste.

Zarekla se svinja da ne pojede govno, pa devetom vrh odgrizla. – Duhovita P; odnosi se na osobu koja se stalno zaklinje da neće nešto raditi što je do tada radila.

Zasluge otaca nikad ne prestaju. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Zehut avot no se atema. Doista su velike zasluge očeva i to uvijek treba imati na umu.

Zaspi jedno, a probude se dva govna. – P; kaže se za osobu koja i nakon spavanja, iako se odmorila, bude veoma neraspoložena.

Zastri ogledalo. – P opomena u kući u kojoj je neko umro. U narodu postoji vjerovanje da bi gledajući u sjajnu površinu (ogledalo, čak i TV ekran) neki od članova porodice umrlog mogao vidjeti meleka (anđela) smrti Azraila, koji dolazi po dušu umrlog. Ako bi ga vidio, melek bi uzeo i dušu te osobe, i ona bi ostala bez duše. Ova praznovjerica je prisutna u mnogim religijama.

Zaštićena zona. – P označava područja u ratu koja trebaju biti vojno zaštićena i odbranjena od okupatorskih vojnih akcija, npr. u ratu: Bihaćki džep, Goražde, Srebrenica i Žepa. Od svih lokacija samo je Bihaćki džep odbranjen zato što ga je branila Armija BiH, za razliku od ostalih, koje je „branio” UNPROFOR. Danas je P; u BiH simbol za neaktivnost i neefikasnost UN-a.; Srebrenički masakr.

Zatišje pred buru (oluju). – P; katkada se može uočiti prividni mir u zraku neposredno prije kakvih nemira.

Za Titine Jugoslavije. – P sjećanje na period u Jugoslaviji od 1945. do 1990. kad je na čelu Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ) bio Josip Broz Tito. Za mnoge je taj period bio doba blagostanja jer se govorilo čak i to da su neki ljudi „za jednu plaću mogli kupiti automobil fićo“. Fićo je kraći naziv za automobil Fiat 650 koji je pravila fabrika „Zastava“ iz Kragujevca u Srbiji.

Zatro mu se trag(!) – P kad se izrekne kao zaključak, znači da se čiji trag izgubio, a ako se kaže kao kletva znači da se kome želi da mu se iskorijeni rod, porodica, da nestane s lica zemlje.

Zatrpava rupu bez dna. – P; komentar za onoga koji radi besmislen posao.

Zatvaraš tor kad su ovce nestale. – Ironičan komentar na prekasno urađen posao. Odgovara lat. Quid iuvat amisso claudere septa grege.

Zatvorena projekcija. – P projekcija filma za koji je državna cenzura ocijenila da je pogibeljan za socijalistički moral. Tada drugovi iz komiteta organiziraju z. p. kojoj prisustvuje puna sala partijskih funkcionera, birokrata i vojnih lica.

Zatvoreni (partijski) sastanak. – P sastanak koji nije dostupan javnosti ni novinarima. Često se radilo o nekom „partijskom slučaju“.

Zavadi pa vladaj. – Lat. P, deviza Rimskog carstva koja je odavno poznata u bos. govoru. Lat. Divide et impera i Divide ut regnes. Podijeli pa vladaj.

Zavadi se sa ženom da te nas(a)vjetuje. – P; naglašava važnost konstruktivne svađe bračnih partnera, kada žena intuitivno, a u afektu, izrekne neke dobre ideje.

Zavadio (Zavadila) bi dva oka u glavi. – P; kaže se za onoga koji svjesno i vješto unosi svađu među ljude; U stanju je posvađati četiri noge jedne stolice.

Zavezana vreća. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za smotanu, nespretnu, nesnalažljivu osobu.

Zavila ga u crno. – P kaže se za osobu koja je učinila da se ko nađe u velikim nevoljama i problemima.

Zaviruje u svačiji lonac. –P; označava osobu koja je pretjerano radoznala, koja želi znati svačiju intimu.

Zavlači mu se pod rep. – P; odnosi se na poltrona koji se ulaguje svome pretpostavljenom.

Zavrn(u)o mu pipu. – P; odnosi se na onoga kome je uskraćeno ono što je ranije dobijao.

Zavrn(u)o ga. – P kaže se kada ko koga prevari, kad ko nepošteno zaradi novac, kad ko kome šta ukrade. Opelješio ga.

Zavrnut ću ti šiju k(a)o piletu! – P; kaže se u šali ili kao prijetnja kome da će biti ubijen davljenjem ili da će mu onaj koji ovo kaže stati ukraj.

Zavukao se u mišiju rupu. – P kaže se za onoga koji se ne smije pokazati uslijed straha od koga ili čega.

Zaželjet će se drumovi Turaka, al(i) Turaka biti neće! – P; stih iz nar. pjesme „Kraljević Marko ore drumove”; deviza velikosrba u toku rata s porukom da će oni protjerati Turke (misleći na Bošnjake) iz BiH.

Zažmirio na jedno oko. – P kaže se kada ko iz nekog razloga neće da vidi čije greške pa prelazi preko čijeg prekršaja praveći se da ga ne vidi; Progledao mu kroz prste.

Zbacili jaram. – Arh. P komentar da se neka grupa (ili narod) oslobodila čije tiranije. Praslavenski jaram – okvir u koji se upreže tegleća stoka.

Zbario ga. – P odnosi se na onoga koji je koga obmanom uvjerio da šta uradi (obično u tuđu korist).

Zbario je. – P kaže se za onoga koji je zaveo žensku osobu, emotivno je osvojio.

Zbog jedne mušterije dućan se ne otvara. – Arh. P sa Sandžaka; ne isplati se počinjati veliki posao ako je zarada mala.

Zbog jednog hrđava izgubi se tvrđava. – Arh. P; opomena da jedan loš čovjek može veliki posao upropastiti.

Zbog sirota sunce grije. – Arh. P; toplo vrijeme je najveća radost sirotinji.

Zbog uroka. – P odgovor na pitanje zašto neko nešto čini ili nosi uz tijelo kakav predmet s urezanim posvećenim znakovima ili upisanim tekstom kojem se pripisuje da donosi sreću i štiti od zla.

Zbogom Bosno, odoh u Sarajevo. – Stara P; ističe da Sarajevo nije Bosna, a nije ni Hercegovina, nego je nešto između, grad sam za sebe i dovoljan samome sebi.

Zbogom Jugo, moja tugo, ja te neću vidjet dugo. – Parola jugoslavenskih gastarbajtera koji su odlazili na rad u Evropu, pretežno u Njemačku.

Zbor Bosanci, dijeli se kultura! – P provokacija upućena Bosancima, katkada samo Bošnjacima, od Hrvata i Srba. Uzvikivana je u kasarnama Jugoslavenske narodne armije i na Omladinskim radnim akcijama; kao, Bosanci moraju doći tamo gdje će biti dijeljena kultura (jer je nemaju).

Zbratimljeni gradovi. – P odnosi se na propagiranje i realiziranje zbližavanja gradova iz svih republika bivše Jugoslavije kako bi se ojačalo i održalo bratstvo i jedinstvo.

Zbunite zavjesu, spustili smo se. – Duhovita P; ilustrira zbunjenost nastalu u pozorištu kada glumci na probama zaborave tekst ili mizanscen, pa imaju običaj, šaleći se na svoj račun, reći ovu P, a zapravo misle: Spustite zavjesu, zbunili smo se; Zali(j) mamu...

Zdrav bez novca napola bolestan. – Arh. P; čovjek bez novca ne osjeća se dobro.

Zdrav bolesnome ne vjeruje. – Arh. P; niko ne može znati kako se osjeća bolesna osoba dok i sam ne dođe u takvo stanje.

Zdrav čovjek ima hiljadu želja, bolestan samo jednu. – P; naglašava značaj zdravlja i razmjere ljudskih želja u odnosu na zdravlje.

Zdrav duh u zdravom tijelu. – P; ističe da je fizički zdrava osoba obično i duševno uravnotežena. Odgovara lat. Mens sana in corpore sano.

Zdrav k(a)o dren. – P kaže se za osobu odličnog zdravlja, kao što je dren izuzetno zdrava biljka.

Zdrav Osmane, ako ti ostane. – Arh. P; kaže se kada se ne vidi je li u flaši ostalo još pića, a onaj koji nazdravlja želi da pije.

Zdrav razum. – P označava racionalno, logičko, kritičko razmišljanje.

Zdravlja i pameti nikad dosta. – P; podsjeća na ono što je najvažnije u životu čovjeka.

Zdravlje je najbolji doktor. – P; maksima zdravog života.

Zdravlje je najveće bogatstvo. – Arh. P; ističe važnost zdravlja. Odgovara lat. Sani divitibus ditiores i Ciceronovoj Valetudo bonum optimum.

Zdravlje se teško dobije, ali se lako izgubi. – P; opominje da zdravlje treba dobro čuvati.

Zdravo za zdravo. – P savjet kome da s nekom osobom osim pozdrava ne treba ništa više imati zajedničko.

Zdravome je i voda slatka, a bolesnome i med gorak. – Arh. P; zdrav čovjek u svemu uživa i sve mu prija, a bolesnom ništa nije dovoljno dobro.

Zdravom je svaki dan praznik. – P; sugerira značaj zdravlja, kao i to da čovjek treba cijeniti zdravlje.

Zec u šumi, a ražanj se siječe (pred vratima). – P; kaže se kad šta još nije dovršeno, a ljudi se ponašaju kao da jest; Pravi pitu bez...

Zelenu krušku vjetar lako struni, zrelu još lakše. – P; komentar i za mlade i za stare osobe koje je relativno lako prevariti.

Zemljo, otvori se. – P kaže se kada se ko nađe u vrlo neugodnoj situaciji, toliko neugodnoj da bi najradije propao u zemlju.

Zet je kao slijepo crijevo. – Duhovita P koja prikazuje zeta kao osobu koja i nije toliko bitna, bez koje se može živjeti.

Zetova ljubav kao ozimo sunce. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: L amor del jerno – sol del envjerno. Zetovi vole svoje žene, a ne obavezno i njihove roditelje.

Zevzeči se. – P kaže se za onoga koji se ludira, izvodi kerefeke, gluposti. Tur. zevzek – blesavko, glupak. ćaknut; spadalo.

Zezaj ti (ne)koga drugoga! – P kaže se onome koji dosađuje ili provocira, npr. Šali se ti na tuđi račun, a ne na moj, jer meni nisi dorastao!

Zezni (ti) to. – Izraz neslaganja sa čijom namjerom.

Zezn(u)o ga. – P kaže se kada ko koga prevari, upropasti, napakosti kome.

Zezn(u)o se. – P kaže se kad ko sam sebe onemogući u čemu, zafrkne se.

Zgodno mu k(a)o Ciganu u kladama. – P; ironičan komentar na nezavidno stanje ili situaciju u kojoj se neko našao. Klade ili kvrge su ploča srama koja se sastoji iz dva dijela, a kada se spoje čovjeku samo glava i šake vire iz njih. U tom položaju ljudi ga vrijeđaju i gađaju trulim plodovima.

Zid ruši vlaga, a čovjeka briga. – Arh. P; poredi uzroke propasti.

Zida kule u zraku. – Kaže se za onoga ko živi u iluzijama sanjareći o onome što je neostvarivo. Odgovara lat. In aere aedificare; Kule u zraku.

Zidove mokrina, a čovjeka misli obaraju. – P; ima isto značenje kao i; Zid ruši...

Zidovi imaju uši. – P; opominje da u doba rata ili nedemokratskih režima ima puno doušnika i da ni zidovi nisu prepreka da vlasti čuju ono što im se ne dopada. Odgovara lat. Sub omni lapide scorpius dormit i Parietes habent aures; Šuma ima uši...

Zidu pričam. – P kaže onaj koji primijeti da ga sagovornik uopće ne sluša.

Ziher je ziher, reče frajla, i stavi kurton na svijeću. – Duhovit komentar koji ističe pretjeran strah od mogućih posljedica onoga čime se bave. Njem. sicher – sigurno, Fräulein – gospođica.

Zijanio glavu. – P kaže se za onoga ko je smrtno stradao, poginuo.

Zini da ti kažem. – P kaže se kada ko hoće nešto da kaže, ali ne nalazi odgovarajući izraz, ili ako ljudi jedan od drugoga očekuju odgovor, a nijedan ga ne zna.

Zinula mu guzica. – Arh. P; komentar za onoga koji je halapljiv, kaže se i kad se šta dijeli besplatno, pa neko navali na to.

Zin(u)o k(a)o peš. – P kaže se za onoga koji se jako začudio, zabezeknuo se.

Zla dobit šteti je sestra. – Arh. P sa Sandžaka; opomena da zla dobit ne može donijeti dobro.

Zla godina satjerala orla u dolinu s kokošima zimu da prezimi. – Arh. P sa Sandžaka; nedaće ujedinjuju ljude.

Zla krv. – P kaže se za onoga koji izaziva, unosi, stvara netrpeljivost, sukobe, loše odnose u kakvoj sredini (u porodici, na radnom mjestu, u društvu).

Zla misao truje dobra djela. – Arh. P sa Sandžaka; ružne misli kvare dobra nastojanja.

Zla rabota gora plaća. – Arh. P sa Sandžaka; loše obavljen posao ne može biti dobro plaćen.

Zla se čuvaj, dobro dodijat(i) neće. – P; savjetuje da čovjek treba u životu znati razlikovati zlo od dobra, kloniti se zla, a dobro ne može nikad dosaditi.

Zlatan ključ svaki dolap otvara. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Jave de oro avre kada dolap. U prenesenom smislu ima isto značenje: Lijepa riječ gvozdena vrata otvara.

Zla švalja dug konac udijeva. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i sljedeća:

Zla vezilja duge konce suče. – Arh. P sa Sandžaka; zlo ima svoje duboke korijene.

Zlatna koka. – P kaže se za nešto što redovno donosi materijalnu dobit, profit.

Zlatna ribica. – P kaže se za osobu koja donosi neku materijalnu korist, slično kao u bajci o ribaru koji je ulovio zlatnu ribicu, koja mu je ispunila tri želje.

Zlatna sredina. – P sinonim za umjerenost, najbolje je mjesto između krajnosti. P; označava umjeren stav, izbjegavanje krajnosti , pretjerivanja, srednji put. P; je prvi put upotrijebio grč. filozof Aristotel. Lat. Aurea mediocritas.

Zlatna svrha zlati i nezlatan početak. – Arh. P sa Sandžaka; dobre namjere sve uljepšavaju.

Zlatne ruke ima. – P kaže se za osobu koja je vrlo vješta u poslu koji se obavlja rukama. Što oči vide, to ruke naprave.

Zlatni ključ najteža vrata otvara. – Arh. P; podrazumijeva novac, koji otvara sva vrata. Odgovara lat. In cuntis domina pecunia est.; Para vrti...

Zlato daje sjaj, ali ne i sreću. – P; naglašava da bogatstvo ne mora biti ono što donosi sreću.

Zlato je čisto i u prljavoj vreći. – Arh. P; komentar na osobe koje se ne daju zavesti od loših ljudi.

Zlato ne zbori, a čuda stvori. – Arh. P sa Sandžaka; zlato je moćno sredstvo za postizanje cilja.

Zlato se u vatri kali, a čovjek u nesreći. – P; ističe da se kvaliteti provjeravaju u specifičnim situacijama.

Zlato se u vatri provjerava. – P; ističe da sve što je (se želi dokazati kao) kvalitetno treba biti pod strožom kontrolom.

Zlatom pis(a)o, a govnom zapečatio. – P; komentar na dobro započet, ali vrlo loše okončan posao, često se odnosi na političare koji prije izbora obećavaju jedno, a poslije se ne drže obećanja.

Zle oči nikad dobro ne vide. – Arh. P sa Sandžaka; zao čovjek vidi stvarnost na svoj način, u svakoj situaciji vidi šansu za svoj lopovluk.

Zli jezici (govore/kažu/vele). – P metonimija za ogovaranje, podrazumijeva osobe koje tračaju, spletkare, govore ružno o drugima.

Zli jezici i anđela pretvore u vraga. – P; komentira veličinu ljudske zlobe i ogovaranja.

Zlo brzo dođe, a sporo prođe. – P; naglašava stalnu blizinu zla, a kada dođe borba s njim je duga i teška. Odgovara P E. Roterdamskog na lat. Mala ultro adsunt.

Zlo dođe na konju, a ode na pužu. – Arh. P sa Sandžaka; nesreća dolazi brzo i iznenada, a njeni tragovi i posljedice traju vrlo dugo.

Zlo je ko ne zna, a učiti se ne da. – P; ukazuje na opasnost neznanja, a pogotovo je opasno ne htjeti učiti.

Zlo leti, a dobro puzi. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i: Zlo dođe na konju…

Zlo ni na vojsku ne gine. – Arh. P sa Sandžaka; zlo ne bira koga će zadesiti.

Zlo osnuj, a vrag će izatkat. – Arh. P sa Sandžaka; nevolje i nesreće uvijek idu skupa.

Zlo rađenje gotovo suđenje. – Arh. P sa Sandžaka; zlo uvijek treba što prije osuditi.

Zlo s dobrim susjeduje. – Arh. P sa Sandžaka; katkad su zlo i dobro vrlo blizu.

Zlo se lako ne zaboravlja. – Arh. P sa Sandžaka; zlo je teško zaboraviti.

Zlo sjeme, zao plod, zlo ime, zao rod. – P; kad šta počne kao zlo, mora tako i završiti.

Zmija bi se od njega otrovala. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na zlu, opaku, podmuklu i lukavu osobu.

Zmija iz iste rupe samo budalu ujeda. – Arh. P; jedino lude osobe ne uče na svojim greškama. P ima slično značenje kao i: Pametnoga neće dva puta...

Zmija, kad ne može da ujede, repom ošine. – Arh. P sa Sandžaka; zao čovjek će naći način da kome nanese zlo.

Zmija mu nije ravna. – P kaže se za vrlo opasnu osobu.

Zmija od žene. – P riječ je o vrlo zloj ženi.

Zmija pod ružama. – P; komentar na čiji prikriveni karakter ispod uljepšane vanjštine, a katkad je ironična definicija politike.

Zmija te ne ugrizla! – P; protukletva upućena onome ko je učinio nešto zbog čega bi ga trebalo kazniti, ali se kletva izbjegava i kaže se samo ova P; kao opomena.

Zmija te ugrizla! – P; kletva upućena onome koji je učinio kakvo zlo osobi koja je kaže, kojom se toj osobi želi da umre.

Zmija ti pije krv, a ti je pitaš je li žedna. – P; ironičan komentar upućen onome koji je dobronamjeran prema osobi koja mu radi o glavi.

Zmijska ćud. – P metonimija za podmukao, lukav karakter.

Zmiju i ženu se u glavu udara. – Arh. P iz patrijarhalnog društva; žena se poistovjećuje sa zmijom.

Zmiju u njedrima nosi. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i: Njeguje zmiju u njedrima.

Zna crv čiju stražnjicu dube. – Arh. P; onaj ko hoće nanijeti zlo zna kome će to učiniti.

Zna jaje potkovati. – P; kaže se za onoga koji je vrlo uspješan u kakvoj vještini.

Zna Kurtu i Murtu. – Arh. P; odnosi se na osobu koja poznaje veliki broj ljudi.

Zna na čemu Zemlja stoji. – P; obično se kaže za onoga koji zna sve tajne nekog posla. Ovo upućuje da je P veoma stara, u svakom slučaju starija od teorije heliocentričnog sistema N. Kopernika (prva polovina 16. stoljeća), jer se do tada smatralo da Zemlja stoji na nečemu.

Zna on u koju nogu hramlje. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na osobu koja je svjesna svojih propusta, ali se i dalje ponaša kao da je uspješna.

Zna se ko kosi, a ko vodu nosi. – P; naglašava da u svakom poslu treba znati ko je za šta zadužen, ko je stručnjak, a ko pomagač u radu; Ni kosio...

Zna se ko zida, a ko malter nosi. – P; ima isto značenje kao prethodna.

Zna šejtana na selamet izvesti. – P; odnosi se na onoga koji je sposoban i onome od koga se to ne očekuje omogućiti pravi put, siguran život. Tur. selamet – spasenje, sigurnost, pravi put.

Zna šta je car večerao. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na onoga ko sve živo zna.

Znaju prosioci šta ištu, al(i) ne znaju šta dobijaju. – P; upućuje na opreznost pri traženju bračnog partnera.

Znaju se na kozi rozi. – Arh. P; odnosi se na osobu na kojoj je lako prepoznati njene osobine, pogotovu nedostatke.

Znam ga k(a)o krnj(av)u (prebijenu) paru. – P; odnosi se na lošeg, pokvarenog čovjeka. Odgovara Perzijevoj na lat. Intus et in cute novi.

Znam ga k(a)o svoj džep (buđelar). – P; kaže se za onoga koga se vrlo dobro, do tančina poznaje. Lat. pugillares – kesa, novčanik, od toga dolazi buđelar.

Znam ga k(a)o zlu paru. – P; odnosi se na nepoštenoga čovjeka.

Znam ga u dušu. – P; kaže se za onoga koga onaj koji ovo veli vrlo dobro poznaje.

Znam ja nas, jebo ti nas! – Šaljiva I koja se pripisuje bos. književniku Branku Ćopiću; izgovara se kad je riječ o bos. naravima i situacijama koje su prepoznatljive za bos. mentalitet; Jeben (loš, slab, zajeban) smo mi narod.

Znam te koko kad si jaje bila. – P; kaže onaj koji poznaje koga od malih nogu.

Znam te puško kad si pištolj bila. – P; kaže se onome koga se poznaje iz perioda kada još nije bio ono što je danas, pa se ne treba praviti važan.

Znamo mi koje su nas cipele nažuljale. – P; indirektan komentar kada se zna ko je krivac za šta ili šta je uzrokovalo kakvu štetu, ali se direktno ne govori o tome.

Znanje bez srca je slijepo, a srce bez znanja prazno. – P; ističe da razum i emocije trebaju biti u harmoničnom odnosu, nadopunjavati se, jer nijedno nije potpuno bez onog drugog.

Znanje – imanje. – P; ističe da znanje mnogo vrijedi. P je i naslov nekada popularne TV emisije koja je bila namijenjena poljoprivrednicima.

Znanje je moć. – P; onaj koji zna ima moć nad onim koji ne zna. To je lat. izreka: Scientia potestas est. engl. filozofa Francisa Bacona iz 1579. godine.

Znanje skriveno, imanje ukopano. – Arh. P sa Sandžaka; znanje koje se ne koristi je mrtvi kapital.

Zob izvlači kola iz blata. – Arh. P sa Sandžaka; osnovna energetska prehrana konja je zob i samo konj koji se pravilno hrani imat će snage za najteže poslove.

Zona A i zona B, bit će naše obadv(i)je. – P; parola iz perioda tršćanske krize; Trst je naš!

Zorom ptice vedrije cvrkuću. – P; podrazumijeva da čovjek ujutro trezvenije razmišlja; Pametnije je jutro... i: Sabah je pametniji...

Zovi me kako hoćeš, samo me nemoj razbiti. – P; ima isto značenje kao i: Nazovi me lončić...

Zrela voćka (kruška) sama pada. – P; komentar da treba sačekati da se ispune uvjeti za šta, sve u svoje vrijeme.

Zrelo zrno gotovo strnjište. – Arh. P sa Sandžaka; čim se steknu uvjeti, treba dovršiti posao.

Zreo za ludnicu. – P komentar na čije nenormalno ponašanje, u podtekstu znači da ta osoba treba ići na liječenje u psihijatrijsku ustanovu.

Zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača. – Arh. P; ističe da se materijalna dobra stječu svakodnevnom štednjom. Odgovara lat. E granis acervus i Ovidijevoj Adde parum parvo, modicum superadde pusillo, tempore sic parvo magnu acervus erit!

Zub prestane boljeti kod zubara. – P; komentar na situaciju koja se „sama od sebe” riješi, a poredi se sa stvarnom pojavom da neki ljude iz straha pred ljekarom prestanu osjećati simptome svoje bolesti. Odgovara lat. Praesente medico nihil nocet.

Zub vremena. – P označava da šta propada uslijed dugog trajanja, često se koristi u kontekstu: Nagriza ga zub vremena, Prepušteno zubu vremena.

Zub za zub. – P varijanta osvete po principu taliona kod krvne osvete i: Oko za oko. Lat. talionis – osveta.

Zubato sunce. – P kaže se za hladno sunčano vrijeme praćeno mrazom, obično zimi i u rano proljeće.

Zuđur haire gradi, a neoženjen ženu bije. – Arh. P; onaj koji nema (a oženjen je) čini dobre stvari, a neoženjeni prave probleme: Il(i) si zuđur kesom...

Zveckanje oružjem. – P označava prijetnju ratom. U antičko doba pred okršaj vojnici su udarali mačem po štitu kako bi bukom zaplašili neprijatelja.

Zvijer zvjerku, ptica pticu, čovjek čovjeka jede. – Arh. P sa Sandžaka; svako ima svoju prijetnju i zlo.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 06/11/2022 06:52

Ž

Žaba jela zemlju i govorila: ogodom. – Arh. P; ilustrira strpljenje; žaba čekajući da se pojavi hrana jede polako zemlju i govori polako. Tur. ogodom – polako.

Žali me živa, a ne mrtva. – P; poziva na saosjećanje prema ljudima za života, a ne tek poslije smrti.

Žedan konj ne bira vodu. – Arh. P sa Sandžaka; ističe da nužda mijenja pravila.

Žeđ je starija od gladi. – Arh. P; organizam teže podnosi žeđ nego glad.

Želiš li med, računaj na pčele. – P; savjet da u poslu treba računati i na poteškoće.

Želite li skupljati med, ne udaraj po košnici. – Arh. P; savjet da se prilikom obavljanja posla mora voditi računa o svim pojedinostima vezanim uz taj posao ako se želi uspješno završiti.

Željezo reže i drvo i kamen, ali i njega hrđa jede. – P; opomena da od svega postoji i nešto što je jače.

Željezo (Gvožđe) se kuje dok je vruće. – P; savjet da poslove koje treba uraditi ne treba odgađati.

Žena bez poroda jabuka bez roda. – P; komentar na ženu nerotkinju.

Žena brkata vrijedi dukata. – P; govore oni muškarci koji vole žene s naglašenim nausnicama. U narodu postoji vjerovanje da su takve žene (jer imaju višak testosterona) sposobnije u poslu, poduzimljivije i bolje ljubavnice.

Žena čini, žena raščinjava. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: La mužer aze la mužer desaze. Žene su uzrok mnogim dobrim i lošim stvarima u životu.

Žena će sačuvati samo onu tajnu koju ne zna. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: La mužer guarda il sekreto ke non save. Govori o ženskoj brbljavosti.

Žena da ne vidi, muž da ne čuje. – P; odnosi se na preljubu i sugerira da žena neće povjerovati u prevaru svoga muža ako ga ona ne vidi s drugom ženom, a mužu je dovoljno da vjeruje u ženino poštenje ako ne čuje od drugih da ona ima nekoga. P ističe veću sumnjičavost kod muškarca jer je njemu dovoljno samo da čuje pa da optuži ženu za nevjeru, a ženi je potrebno da se i sama uvjeri u muževu prevaru.

Žena drži tri ćoška (kuta/ugla/stupa) kuće (doma). – P; ima isto značenje kao i: Na ženi stoje... Vidi sljedeću P:

Žena drži tri kućna stupa, a muž samo jedan. – Arh. P; ima isto značenje kao i prethodna.

Žena i kokoš međe nemaju. – P; odnosi se na ženu kao osobu koja nema granica u nekim svojim postupcima. Arh. međa – granica.

Žena i zlato sve mogu. – Arh. P; uzdiže ženske sposobnosti do vrijednosti zlata.

Žena ima života koliko i porođaja. – Arh. P; smisao ženskog života je rađanje djece.

Žena je k(a)o njiva (zemlja), ako je ne oreš, bit će posna. – Patrijarhalna P; upućuje da muž treba sa ženom imati redovno intimni odnos.

Žena je kao zemlja, što dublje oreš, bolje rađa. – Arh. P sa Sandžaka; potječe od onih muškaraca koji smatraju da intimni odnos treba biti žestok kako bi žena sigurno zatrudnjela.

Žena, požar i poplava su tri zla najgora za čovjeka. – Arh. P; prikazuje ženu kao jedno od najvećih mogućih zala za čovjeka.

Žene su kao sjena; ako im ideš ususret, one bježe, a ako bježiš one te slijede. – Duhovita P o odnosu muškaraca i žena iz muškog ugla gledanja.

Žena je raj za muža. – P; jedna od rijetkih koje veličaju ženu.

Žena je raj za oči, pakao za dušu, a čistilište za džep. – Arh. P; ilustrira ženu kao zbir krajnosti.

Žena je rekla: ako čovjek ima tri kašike, jednu ću mu slomiti da ne poazgini. – Arh. P; ističe da su neki muškarci obijesni ako imaju više nego što im treba. Tur. azgyn – mahnit.

Žena je rođena tri dana prije đavola. – P; komentar za žensku domišljatost i lukavost.

Žena je sirat-ćuprija, tanja od dlake, a oštrija od sablje. – Arh. P: ističe da žene predstavljaju veliko, teško iskušenje za muškarce. Sirat-ćuprija je simbol velikog, teškog iskušenja. Tur. sirat (u sintagmi sirat-ćuprija) predstavlja opasni most koji iznad džehenema vodi u dženet.

Žena je usisavač za spermu koji se kvari jednom mjesečno. – Ironična P onih muškaraca koji u ženama vide samo sredstvo za pražnjenje.

Žena je vragu s udice utekla. – P; prikazuje ženu kao vještiju od đavola.

Žena koja donese miraz vlada mužem. – Arh. P; komentira utjecaj bogate nevjeste u braku. Tur. miras – imetak koji mlada donese prilikom stupanja u brak.

Žena ne može varati muškarca onoliko koliko se on može praviti da je vjeran. – Duhovita P koja govori o (ne)vjernosti muškarca i žene.

Žena pijanica gotova bludnica. – Arh. P; mnoge žene (uostalom kao i muškarci) lakše će se u pijanom stanju upustiti u intimni odnos.

Žena s mudima. – P odnosi se na ženu koja je, odlučna, jaka i za koju muškarci kažu da ima muda.

Žena se u plač, a hrsuz u krive jemine uzda. – Arh. P; ističe da svako računa na ono što mu je svojstveno. Kada žena nešto želi da postigne, zaplače kako bi ganula muža da joj popusti, a lopov se lažno zaklinje jer misli da će mu to pomoći. Tur. hrsuz – lopov, jemin – zakletva.

Žena se uzda u plač, a lopov u laž. – Arh. P; ima slično značenje kao i prethodna. Odgovara Publijevoj: Muiliebris lacrima condimentum est malitiae.

Žena ti je poput živice; ako je redovno ne krešeš, ode komšiji. – Duhovita P; odnosi se na redovno obavljanje Bračnih dužnosti. Pojam kresati ovdje znači imati intimni odnos.

Žena ti kaže „idi k vragu“, ti odeš, a ona te tamo sačeka. – Duhovita P na račun žena, koje se i u ovoj kao i u mnogim drugim P porede sa samim vragom jer mnogi muškarci teško izlaze nakraj sa ženama.

Žene braću dijele. – P; odnosi se na svadljive jetrve koje svojim zadjevicama dovode do svađe između braće.

Žene imaju problem za svako rješenje. – Ironična, naizgled paradoksalna P; neke žene zaista znaju zakomplicirati stvari i pored očitog i jednostavnog rješenja.

Žene imaju uvijek još riječi. – P; karakterizira ženu kao veoma pričljivu osobu.

Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ili puškom. – Arh. P; svakome je dolično ono što odgovara njegovom rodu. Tur. čibuk – šuplji štapić u koji se umetne cigareta i na koji se puši, muštikla, cigarluk, cigaršpic.

Žene su k(a)o rakija (vino), što su starije, to su bolje. – P; parafraza fr. izreke u kojoj se žena porede s vinom. Dakle, žena što je starija, ona je duševno bolja.

Žene su k(a)o so: bljutavo bez njih, a s njima gorko. – Arh. P; ističe da se bez žena (u svijetu muškaraca) ipak ne može.

Žene su k(a)o so: može se bez njih, ali je malo bljutavo. – Arh. P; prikazuje ženu kao osnovni začin u životu svakog čovjeka, kao nešto što čovjeku začini život.

Ženi je kuća svijet, a muškarcu je svijet kuća. – Arh. P; nekad se smatralo normalnim da žena bude u kući i brine se o kućanskim poslovima a da muškarac treba izlaziti u društvo i imati javni život; Muškarcu je kafana...

Ženi se izbliza, kumi se izdaleka. – P; savjet da se muškarac treba oženiti ženom iz svoje blizine (tako zna iz kakve je porodice), a tražiti kuma izdaleka kako mu ne bi često dolazio u posjetu.

Ženi sina kad hoćeš, a kćerku udaj kad možeš. – Arh. P; nekad je bila maksima prilikom odlučivanja o ženidbi sina i udaji kćerke.

Ženi za ljubav ću je odrezati. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Por amor de mi mužer me la kito. Odnosi se na kosu. Muškarac kaže da će ovo učiniti radi mira u kući. Židovima su u srednjem vijeku šišali kosu kad su htjeli da ih osramote (što je bila vrlo blaga kazna jer su ih u najvećem broju slučajeva spaljivali kako bi se domogli njihovog blaga).

Ženi, zmiji i mački ne treba vjerovati ni kada su mrtve. – Arh. P; neki muškarci su vrlo nepovjerljivi prema ženama.

Ženidba nije uprti pa rasprti, nego uprti pa do smrti. – P; savjet muškarcu prije braka da brak ne bi trebalo shvatiti olako, nego kao nešto što treba da traje do kraja života.

Ženin savjet nije bogzna šta, ali lud je ko ga ne prihvati. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Il konsežo dela mužer es poko, ken no lo toma es loko. Ima isto značenje kao i prethodna P.

Ženo, haj(de)mo spavati, možda bi gosti išli kući. – Šaljiva P koju kažu domaćini kada vide da su gosti odužili s posjetom, umjesto da gosti kažu: Ženo, idemo kući, možda bi domaćini spavali.

Ženska je suza pasije hramanje. – Arh. P sa Sandžaka; neki ljudi ne vjeruju ženskim suzama i smatraju ih prijetvornim i hinjenim.

Ženski Petko. – P kaže se za muškarca koji se često nalazi u ženskom društvu i koji je ovisan o njima, kao što je u romanu engl. književnika D. Defoea Petko prijatelj Robinzona Krusoa bio ovisan o njemu.

Ženskoj pušci malo praha treba. – P; prikazuje žene kao bića koja se brzo uzrujavaju, ali i uzbude, dakle kao afektivne osobe, koje nisu dovoljno racionalne.

Žensku treba dati rada i poroda, da se ne upasjaluči. – Arh. P; prikazuje ženu kao osobu koju treba vezati za dom i porodicu.

Ženu, bicikl i nalivpero nikome ne posuđuj. – Arh. P; savjet da se ono što je vrijedno ne posuđuje nikome (danas bi se mogla dopuniti automobilom, kompjuterom i mobitelom).

Ženu, djecu i psa treba biti i hraniti. – Arh. P; staromodni muškarci smatraju da se prema ženi treba odnositi kao prema manje vrijednom biću.

Ženu i automobil nikome ne posuđuj. – P; ima isto značenje kao i: Ženu, bicikl…

Ženu i svinju ne uzimaj iz sela. – P; ima negativnu konotaciju jer se žena stavlja uz svinju, dakle obje su veoma poznate kao loš izbor jer svako u selu zna svačiji „kvalitet“.

Ženu namiri da se smiri. – Arh. P; maksima nekih muškaraca koji vjeruju da će žene biti pokornije ako ih on smiri u intimnom odnosu.

Ženu namiri makar kuću ne namirio. – Arh. P; ističe da je muškarcu u kući najvažnije ispuniti ženina očekivanja.

Ženu, pušku i konja može čovjek pokazat, ali u naručje ne davat. – Arh. P; nekad su muškarci smatrali da je žena njihovo vlasništvo.

Ženu se ne pita za godine, studenta za ispite, a bankara za kamate. – P; maksima koja je neka vrsta tabua o kojem ne treba ni pričati. Drugim riječima, ne treba postavljati pitanja za koja se može pretpostaviti da na njih čovjek neće dobiti iskren odgovor.

Žeravica i pod pepelom tinja. – Arh. P sa Sandžaka; ima dva značenja: 1. opasnost može biti nevidljiva ali prisutna. 2. može se odnositi i na ženu u godinama koja je još uvijek strastvena.

Žetva je velika, a žetelaca malo. – P biblijskog porijekla; komentar na nedovoljne snage za posao.

Žežen kašu hladi. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko se opekao na vruću hranu uvijek će puhati u nju.

Žile se korijena drže. – Arh. P sa Sandžaka; ističe da se porodica treba držati uz oca porodice, tj. da se svi trebaju držati svoga porijekla.

Živ će čovjek sve učiniti. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek je u stanju učiniti i najnevjerovatnije stvari kad zatreba.

Živ ikad, mrtav nikad. – Arh. P; kaže se da je bolje da se šta i kasno dogodi ili ostvari nego nikad. Vidi narednu:

Živ kad god, а mrtvac nikad. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i prethodna.

Živ klan nedoklan. – P; odnosi se na čovjeka koji se izvukao iz kakve pogibeljne situacije, a potječe iz basne o jarcu koji je pobjegao nespretnom mesaru.

Žive k(a)o dva goluba. – Arh. P; ilustrira život žene i muškarca koji se vole.

Žive od zijafeta. – P; odnosi se na muslimansku tradiciju gostoljubivosti u BiH. Prema zapisima drevnih putopisaca koji su kroz historiju pohodili Bosnu i Hercegovinu zijafeti (meniji) su se obično sastojali od 12 do 24 jela (jemeka). Tur. zijafet – svečani objed (više vrsta jela, obično za više gostiju).

Živeći se uči, a učeći se živi. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek učeći spoznaje sve o životu, a to mu opet omogućuje bolji i kvalitetniji život.

Živi bili pa vidjeli. – P; kaže onaj koji ne očekuje da će se nešto dobro završiti, da će plodovi čijeg truda opstati, prepuštajući vremenu da to ocijeni. Odgovara lat. Qui vivra, verra.

Živi da druge zajebava. – P; kaže se za onoga kome je „duševna hrana” da druge nervira.

Živi i pusti druge da žive. – P; upućuje koga na miran život i nemiješanje u tuđe živote.

Živi k(a)o beg na Hercegovini. – P; odnosi se na onoga koji veoma dobro živi.

Živi k(a)o bubreg u loju. – P; kaže se za onoga koji živi u izobilju.

Živi k(a)o da mu je svaki dan zadnji. – P; odnosi se na onoga koji živi rasipnički ponaša, ko pretjerano uživa u životu ne misleći na to šta će biti sutra.

Živi k(a)o da ti je svaki dan posljednji, i jednog dana ćeš sigurno biti u pravu. – Filozofska ali i ironična P koja upućuje da od života treba uzimati maksimum.

Živi na tuđim jaslama. – P; kaže se za onoga koji živi na tuđi račun.

Živi na visokoj nozi. – P; kaže se za onoga koji živi rastrošno, raskošno.

Živi od danas do sutra. – P; ima dva značenja: 1. odnosi se na osobu koja u životu ništa ne planira za budućnost, 2. koja životari.

Živi od have. – Arh. P; odnosi se na one koji jedva sastavljaju kraj s krajem.

Živi od stare slave. – P; komentar za onoga koji živi zahvaljujući ranijem uspjehu, a postao je neaktivan.

Živi pod staklenim zvonom. – P; kaže se za onoga koji živi u jednoj vrsti (samo)izolacije, za koga se neko brine više nego što je normalno.

Živi prosto, doživjet ćeš sto. – Arh. P; sugerira jednostavan život.

Živi štit. – P tehnika izazivanja političkih, etničkih, vjerskih i drugih društvenih sukoba kad provokatori isturaju u prvi plan djecu i žene (da bi mogli optužiti drugu stranu za surovosti ili ubistva žena i djece).

Živi u hararu. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za velike škrtice, koji žive vrlo bijedno. Tur. harar – vreća od kostrijeti (kozije dlake).

Živi u lasti i slasti. – P; odnosi se na onoga koji živi u izobilju.

Živi u oblacima. – P; kaže se za onoga koji je previše odlutao od stvarnosti.

Živi u zlatnom kavezu. – P; kaže se kada ko živi u mjestu ili društvu u kojem nema slobode.

Živi za tri ćeifa. – P; označava onoga kojemu u životu zadovoljstvo prvenstveno predstavljaju žene, piće i nogomet.

Živ je prdio, a mrtav po kući sere. – P; kaže se za osobu koja je postala gora nego prije. Npr. neko je bio loš dok je bio na vlasti, a kad je izgubio vlast postao je još gori.

Živjeti bez oca i na suncu je oblačno. – Arh. P; ilustracija tegobnog života bez oca u porodici.

Živjeti se ne da, a umrijeti teško. – P; izražava teško egzistencijalno stanje, kada čovjeku nije ni do života, a ne može lako ni umrijeti.

Živom se vuku rep ne mjeri. – P; sugerira da treba izbjegavati opasne situacije.

Život damo, Trst ne damo! – P parola iz doba tršćanske krize.

Život ide dalje. – P riječi utjehe u teškim trenucima: sve je prolazno, samo život ide dalje.

Život je bolest koja se prenosi seksom. – Ironična P; neki mizantropi u životu ne vide nikakvu ljepotu pa ga ovako definiraju; Život je najteža bolest.

Život je k(a)o vino, kada ga ostane malo, pretvara se u sirće. – P; naglašava ljepotu života i tegobnost starosti.

Život je k(a)o mjesec, čas pun, čas prazan. – P; komentar na prolaznost sreće i na smisao ljudskog života.

Život je kino. – P predstavlja život kao film u kojem se dešavaju nepredviđeni obrti koji često nisu uzrokovani ponašanjem likova.

Život je kratak i prljav kao košulja dojenčeta. – Arh. P; pesimističan pogled na život.

Život je najteža bolest. – Pesimistična P; ističe pogibeljnost života; Ne umire se od bolesti... i: Život je bolest...

Život je prema nekome mati, a prema nekom maćeha. – P; život nekoga mazi, a nekoga šiba.

Živ se usro. – P kaže se kad se želi pojačati čiji doživljaj straha. Npr. Ukočio se, ni a da kaže, ma živ se usro od straha.

Žurba je šejtanski pos(a)o. – P; savjet da ne treba žuriti pri obavljanju posla, jer se u tom slučaju može lako pogriješiti; Hitar previše... i: Šejtanov najmiliji...

Žurim, ostavio sam upaljenu peglu. – P; šeretski izgovor onoga koji ne želi gubiti vrijeme s kim.

Žut oko kljuna. – P kaže se za onoga koji je još vrlo mlad, žutokljunac.

Žuti žutuju, (a) rumeni putuju. – P; ističe da je blijed i mršav čovjek otporniji i dugovječniji „rumenog” i debelog.

Benjaminsky · Post by **Benjaminsky** » 06/11/2022 06:55

Za kraj je popis imena svih onih ljudi od kojih sam čuo barem jednu poslovicu:

ZAHVALJUJEM SVIMA ONIMA OD KOJIH SAM ČUO POSLOVICE:

Asima Abazagić, rhm. Azemina Abazagić, rhm. Bisera Abazagić, rhm. Latif Abazagić, rhm. Redžep Abazagić, rhm. Zineta Abazagić, Muhamed Adanalić, Emela Aganović, Mirela Agić, Midhat Ajanović Ajan, Enes Alajbegović, Maja Aleksić, Lora Altarac, Renata Andrijević, Slavica Andrić, Vlado Andrijić, Senada Angelov, Osman Arnautović, Bahrudin Avdagić, Elvis Avdić, Enes Avdić, Mahir Avdić,

rhm. Meho Babić, Muhamed Bahonjić Bah, pok. Ilija Barišić, Nada Barišić, Ruža Barišić, Sead Baručija Vas, Amela Basarić, Mirsad Bećirbašić, Davor Beganović, Ekrem Beglerbegović, Samira Begman, Edin Begović, Dijana Behremović, Ismet Bekrić, Omer Berber, Gojko Berić, Majda Beroš, Lana Bezinović-Šostar, Ali Faruk Biser, Rizah Biser, Tarik Biščević, Gojko Bjelac, pok. Jovan Joco Bojović, Emir Bosnić, Sulejman Bosto, Denis Böhm, pok. Mujo Bradarić, Amir Brka, pok. Josip Tica Brnić, Aida Bukvić, Uzeir Bukvić, Vahida Bukvić, rhm. Abduselam Burazor, Nura Burazor, Dijana Burazor, Lejla Bušatlić, Anita Bušljeta,

Kemal Coco,

Hanas Čamdžić, Emir Čengić A. Čenga, Muris Čengić, Josip Čepelak Pepa, Behzad Čirkin, Erol Čolaković, Smajo Čorbegović Turčin,

Adnan Ćatović, Emir Ćehajić, Ibrahim Ćehajić, rhm. Adem Ćejvan Kvak, Ragib Ćerimagić Beli, Aldina Ćoralić, Munever Taco Ćoralić, pok. Antonije Ćosić, Ivica Ćubić, pok. Alojz Lojzo Ćurić,

Andrea Danon, Šefik Fiko Daupović, Boris Davidović, pok. Zlatko Demir Nađi, Belma Demirović, Kata Dimitrijević, Jovan Divjak, Majo Dizdar, Senada Dizdar, Merima Dragolovčanin,

pok. Dario Daco Džamonja, Halil Džananović Drinski, Denis Dželić,

Đenana Đebo, Meša Đedović, Muamer Đulkić, Branko Đurić Džambo, Svjetlana Đurić, Anto Đurković,

Mišo Ešić, Šimo Ešić,

Sead Fazlagić, Hasan Fazlić Haf, pok. Benjamin Filipović, Bojan Filipović, Mirsad Filipović, Muhamed Tunjo Filipović,

Nermin Gačić, Vojislav Garić, Adnan Gegić, Mirjana Glavaš, Adnan Grabovac, Šejla Gradaščević-Karabegović, Amra Grahić, Josip Granić, Vesna Grbić, Fuad Grozdanić, Fatima Grubić, Dinko Gruhonjić, Zlatica Gruhonjić, Bedrudin Gušić, Nafiz Gušić, Osman Guzina, Esma Gvožđar,

Besim Habibović, rhm. Ajša Hadžić, Armin Hadžić, Hamo Hadžić, Mirel Mili Hadžić, Refik Refa Hadžić, Emir Hadžihafizbegović, Amir Hadžiosmanović, Mirsad Šarin Hadžišabić, Senahid Halilović, rhm. Fahro Halimić, Fatima Halimić, rhm. Ferid Halimić Riža, Fahira Hamzić, Sadeta Hamzić, rhm. Paša Harambašić, Sabit Harambašić, Sead Harambašić, Husein Mišo Hasani, Ifeta Hasić, Kasim Hasić, Mithat Hodžić, Suad Hodžić, Ana Marija Holzer-Werft, Irfan Horozović, Timea Hotić, Nazif Hrle, Fuad Fuđi Huskić,

Omer Ibrahimbegović, Benjamin Imamović, Ismet Imamović, Šefket Imamović, rhm. Alija Isaković, Ajnur Islamović, rhm. Mesud Medo Islamović, Ramiz Islamović, Braco Isović Iso, Dubravka Ištuk, Branimir Iveljić, Vladimir Dado Iveljić, Željko Iveljić,

Bajazid Jahić, Mensura Jahić, Adem Jasika, Gamal Jašarević, Hase Jašarević, Hava Jašarević, Aleksandar Saša Jašić, Ivor Jeftimijades, Joško Jerončić, pok. Julija Jon, pok. Josip Jović Šover, rhm. Asim Jujić Juja, Milo Jukić, Davor Jureško, Morana Jurilj, Arnan Noni Jusufagić, Kenan Juzbašić,

Hasan Kabiljagić, Aida Kadić, Orhana Kadić, Ibrahim Kajan, Sead Kajtaz, Midhat Kaliman, Emir Kapetanović, Zijada Kapetanović, rhm. Alija Kapidžić, Suad Kapidžić Kube, Branko Karabatić, Ida Karabegović, rhm. Muniba Karabegović, Darko Karačić, Alija Karajlić, Idriz ef. Karaman, Renato Karamehić, Vlado Kerošević, Gordana Kiseljak, Čedo Kisić, Zlata Klapuh, Dušan Kliska, Anto Knežević, Spasoje Knežević, biskup Franjo Komarica, Fahro Konjhodžić, Ifeta Konjić, Fuad Kovač, Branka Kreco, Igor Kremesec, Emira Kršlak, Zoran Kršul, Goran Kumrić,

Zinaida Lakić, pok. Lucijan Latinger, Sanja Lazić, Damir Dado Lemo, Refik Ličina, pok. Živomir Ličanin / Bosnimir Likota, Ksenija Likar, Dževad Lipovača, Anto Lokmer Čita, Hazim Lolić, Giunio Lovel, Suzana Lovrić, Nebojša Lujanović,

Davor Ljubičić, Marko Ljubičić,

rhm. Ibrahim ef. Maglajlija, rhm. Admiral Mahić, Alija Mahmutović, Mirsada Mahmutović, Emira Makarević, Ibrahim Malkoč Baja, Alma Mandžuka, Asim Manjgo, Suzana Marčeta, Dragan Marijanović, Mirjana Marković, Slavica Marković, Suad Mavrić, Samra Medžedović, Anisa Mehmedić, Zijad Mehmedović, rhm. Fuad Memišević, Kolja Mićević, Ivana Miletić, Liljana Miletić, Toma Miletić, Adnan Misirlić, rhm. Bekir Misirlić, Nedžad Muftić, Nedžib Mahmutović, Hamo Muhadžić, Mehmed Muhedinović, Nensi Neno Mujčinović, Sabahudin Mujčinović, Suada Mujić, Rajka Mulalić, rhm. Rašid Muminagić, Faruk Muminović, Enes Mundžić, Smail Muslimović Harač,

pok. Ivo Nakić, Almira Nakićević, Mustafa Nala Nalić,

Safeta Obhođaš, Goran Oručević, Muharem Osmanagić, Amir Osmančević, Dika Osmanović, Samir Osmančević, Slavka Otčenašova,

Afan Pašalić, Uzeir Pašalić, Jasmin Pašić, Dubravko Dube Pavelić, Nada Pavleka, Senad Pećanin, fra Ivan Pervan, Jakša Petrić, Mensura Pilausić, Luka Piljagić, Adem Pobrić, Zlatko Pregl Feliks, Haris Prohić, Boris Pržulj,

Amela Ramić, Fejzil Ramić, Jasmina Ramić, Dino Ramić, Smajo Ramić, Timka Ramić, pok. Aleksandar Aco Ravlić, Boris Relja, Belma Rešić, Fevzija Rešić, Anela Rondić, Admir Adi Rujević,

rhm. Sead Sadić, Nedžad Sahačić, Zinaida Zinočka Sahačić, Sakib Salama, Emir Salihović, Faik Saltagić, Irma Samardžija, Jadranko Jadro Sarić, Dubravko Dube Sarić, Zvonko Moki Savić, Esad Sikirić Sikira, rhm. Hava Sikirić, Nedica Skakelja, Muhamed Braco Skopljak, Mustafa Skopljak, rhm. Nedim Skopljak, rhm. Refik Slabić, Izet Smajić, Majda Smajić, Damir Dado Smajlagić, Amel Smajlović, Aida Softić, Faiz Softić, Anto Stanić, Isma Stanić, Mićo Stanić, Jasmina Stuhli, Mehmed Medo Suljić, Jasminka Susmel,

Aleksandar Saša Šandorov, Nermin Nerko Šehić, Nermina Šljivo, rhm. Šida Šehić, Jasmin Šico Šistek,

Amir Talić, Isnam Taljić, pok. Vezuv Tinjić, Dragan Tolomanoski, Antun Tomić, Magdalena Tomić, Stevan Tontić, Enes Topalović, Hasib Topalović, Muhamed Tufekčić, Nermin Tulić, Aina Turković,

Željka Ujević,

Sabina Vajrača, Faruk Vehabović, Miro Velagić, Marko Vešović, Marko Vranić, Samir Vrmaz, Ekrem Vučetić, Enver Vučetić, Šemso Vučković,
Željko Zajec Doktor, Stjepan Zelenika, Anto Zirdum, Mirjana Zoranović, Omer Zubović,

Antonije Žalica Nino i Amela Žuljko.

BOSANSKA SEHARA

#26 Re: BOSANSKA SEHARA

#27 Re: BOSANSKA SEHARA

#28 Re: BOSANSKA SEHARA

#29 Re: BOSANSKA SEHARA

#30 Re: BOSANSKA SEHARA

#31 Re: BOSANSKA SEHARA

#32 Re: BOSANSKA SEHARA

#33 Re: BOSANSKA SEHARA

#34 Re: BOSANSKA SEHARA

#35 Re: BOSANSKA SEHARA

#36 Re: BOSANSKA SEHARA

#37 Re: BOSANSKA SEHARA

#38 Re: BOSANSKA SEHARA

#39 Re: BOSANSKA SEHARA

#40 Re: BOSANSKA SEHARA

#41 Re: BOSANSKA SEHARA

#42 Re: BOSANSKA SEHARA