Kada su u Srbiji uvedeni ovi blokovi bila su oprečna razmišljanja i pored toga što je bijela blok dobila više nego mi. I u susjednom entitetu se bune, samo mi sretni sa ovih 268.
Znači, pored tolikih rudnika uglja i tolikih rijeka na ovoliko stanovnika koliko je ostalo EP jednog entiteta pravi stotine miliona gubitaka onda je sigurno do mene i mog poimanja zelenog bloka, a nije do njih. Srbija uvozi naš banovićki ugalj, pa predprošle godine su napravili ugovor na 100.000 t da snabdiju "Drmno" zbog čega naši građani nisu mogli do uglja što znam iz prve ruke kamiondžija koje su mušterije cimale telefonima i sam lično, a EP FBiH se boji uglja. Hoće li pare od poskupljenja ići za namirivanje dugova ili gradnju hidroelektrana i vjetrenjača?Bijela boja simbolizuje bijedu i nije čudno što su potrošači do 500 kWh tako označeni. Oni koji troše toliko ili su samci ili bojler uključuju dvaput mjesečno ili štede na sve nemoguće načine ili su po prirodi škrti… ili kradu struju. Plava je nijansa tuge i u njoj će se naći svi koji troše do 1.500 kilovata. Silom prilika, ova grupa je najbrojnija, ne zato što je čine kuleri već što ne može drugačije i što se trude da, bar prividno, žive život dostojan čovjeka. Crvena je boja upozorenja za sve one koji troše više od 1.500 kWh mjesečno, a u nju su strpani podrivači temelja Republike Srpske koji se, zamislite tog bezobrazluka, griju na struju.
Treba imati manje od dva grama mozga pa reći da je grijanje na struju luksuz. U vrijeme kada, recimo, za šest mjeseci grijanja morate, za 120 kvadrata, izdvojiti oko 2.000 maraka za drva, otprilike isto, ili nešto više, za pelet, a samo 600 maraka za struju! Pod uslovom da koristite toplotnu pumpu. A gdje bi vam bio kraj da imate još solarne panele, za koje u ovoj državi, realno, ne možete dobiti subvenciju ako nemate knjižicu crvene boje. Koliko god se grijali na struju.
https://srpskainfo.com/3-nijanse-sive/
Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC) i stručnjak za energetiku, za "Nezavisne novine" podsjeća i da će od 2026. godine BiH biti u obavezi da plaća taksu na emisiju ugljendioksida (CO2).
"To će biti još izraženije pitanje ukoliko se do tada otvore pregovori o priključivanju EU. Naravno, kako ste i rekli, tu je nacionalni klimatski plan koji je postavila Evropa da do 2050. godine nema proizvodnje uglja. To je za BiH veliki izazov i težak zadatak, jer se trenutno struja u Federaciji BiH i Republici Srpskoj proizvodi preko 50 odsto iz kapaciteta na ugalj", navodi Bičakčić.
Prema njegovom mišljenju, BiH do predviđenog roka mora pronaći zamjenske kapacitete u proizvodnji struje, ali je još bitnije od toga da se u tom procesu ne dovede u pitanje stabilnost elektroenergetskog sistema, koji, napominje, ne može opstati isključivo na solarni pogon i vjetar, iako za njih imamo potencijale.
"Trebalo bi da istaknemo zahtjeve prema energetskoj zajednici, da nam omoguće da i iza 2050. godine dio postojećih kapaciteta ostane u pogonu jer oni sada se koriste i za grijanje", smatra Bičakčić.
U Republici Srpskoj gotovo dvije trećine električne energije proizvode se u termoelektranama Ugljevik i Gacko. Iz oba preduzeća kažu da je previše optimistično razmišljati da će se u narednih 26 godina uspjeti stvoriti zamjenski kapaciteti za ove industrijske gigante.