BH vojna industrija i naoruzanje

[heckler]

Dio mehanizma upaljaca za osiguravanje detonatora

[155_mm]

Dio mehanizma upaljaca za osiguravanje detonatora

[155_mm]

Strane kompanije sve više traže partnere u BiH


Mirsada Lingo Demirović
28.05.2018 08:15
SARAJEVO - Sve više evropskih i svjetskih kompanija traži dobavljače iz BiH, a u tome prednjače automobilska, drvna i metalska industrija.

To su nam potvrdili i privrednici u BiH, pa tako Šemsa Alimanović, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori FBiH, ističe da veliko interesovanje vlada bilo da se radi o kupnji proizvoda naših proizvođača, bilo da se radi o kooperaciji i snabdijevanju određenim dijelovima za proizvodnju.

"Najviše zainteresovanih kupaca je iz EU, posebno iz Njemačke i Švicarske. Potražnja u ovom segmentu porasla je već u prvom kvartalu ove godine za četiri posto", kazala je Alimanovićeva za "Nezavisne".

Pero Ćorić, direktor sektora granskih udruženja Privredne komore RS, ističe da se u proteklih nekoliko godina bilježi značajno interesovanje inostranih kompanija za proizvodnju određenih dijelova u BiH.

"U pitanju su metalski, elektro i automobilski sektor", rekao je Ćorić za "Nezavisne".

Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge i sekretar Udruženja metalske i elektro industrije Privredne komore FBiH, tvrdi za "Nezavisne" da se u ovoj oblasti izveze više od 98 posto proizvoda.

"Izvoz bh. automobilske industrije veći je od 800 miliona KM i u blagom je porastu zadnjih nekoliko godina. Najviše dijelova se izvozi u Njemačku i zemlje EU. Ova grana industrije spada u najbolje organizovane industrije zahvaljujući i neophodnoj implementaciji standarda", kaže Mališević. Ističe da je, kada je u pitanju automobilska industrija u FBiH, vidljivo da se radi o rastu izvoza. Naglašava da je izvoz u segmentu u ovoj grani u 2014. godini bio 786,8 miliona, u 2015. godini 783,4 miliona, u 2016. godini 792,5 miliona i u 2017. godini 816.2 miliona KM.

"Među top 20 izvoznih proizvoda iz FBiH u 2017. godini na prvom mjestu su sjedala i na trećem su dijelovi i pribor za motorna vozila. U 2018. godini nastavljeni su trendovi porasta izvoza i očekujemo da će to biti još jedna uspješna godina za automobilsku industriju", kazao je Mališević, ističući da su sve češći zahtjevi za traženje dobavljača u BiH. Naglašava da metalski sektor ima velike konkurentske prednosti zbog postojećih sirovinskih resursa, te cjenovno konkurentnu i kvalifikovanu radnu snagu.

"Možemo kazati da u FBiH broj zaposlenih u ovoj oblasti prelazi 30.000 u više od 1.400 kompanija. Ovaj sektor čini gotovo jednu četvrtinu ukupne proizvodnje i više od jedne trećine izvoza FBiH", objašnjava on. Inače, izvoz metalske i elektro industrije FBiH u 2014. i 2015. godini iznosio je 2,6 milijardi, godinu dana kasnije 2,5 milijardi i prošle godine nešto malo više od tri milijarde KM.

"Period stagnacije je bio od 2014. do 2016. Međutim, lani je bila veoma dobra godina sa aspekta izvoza", kazao je Mališević i upozorava na, uprkos povećanju broja zaposlenih, nedostatak i odliv visokostručnih kadrova. Dodao je da je lani izvoz u FBiH bio 7,37 milijardi i da metalska i eletro industrija učestvuje sa više od 40 posto.

Ističe da ne treba zanemariti ni pojačan interes stranih investitora, koji traže destinacije za realizacije svojih investicija, i da je na vlasti da ambijent za poslovanje proizvodnih kompanija u BiH učini boljim.

I Ćorić tvrdi da veliki broj kompanija čija je proizvodnja na istoku ima tendenciju da se izmjesti na prostor EU, odnosno u zemlje zapadnog Balkana koje su blizu.

"To je šansa koju treba iskoristiti, a da bi se to ostvarilo, potrebno je riješiti carinske barijere, jer sada kada su nove tehnologije na snazi na carinskim terminalima, kamioni u BiH znaju stajati satima", kaže Ćorić.

Povećanje izvoza

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, koje su dobile "Nezavisne", u prvom kvartalu ove godine izvoz iz BiH težak je 2,86 milijardi i ostvareno je povećanje od 11,81 posto u odnosu na isti period prethodne godine, na šta je u EU izvezeno robe vrijedne 2,09 milijardi KM, što je povećanje od 16 odsto. Najviše je izvezeno u Njemačku, Austriju, Švicarsku, Srbiju, Crnu Goru, Italiju...

Izvozili su se koks, željezo, čelik, drvo, i to najviše u zemlje regije, ali i odjeća, madraci, posteljina, nuklearni reaktori, mine, granate, kotlovi, mašine. Tako je, na primjer, bombi, granata, torpeda, mina, raketa i slično izvezeno u vrijednosti od 11,95 miliona KM, sjedala za auto-industriju 9,59 miliona KM, otpaci od željeza i čelika teški 9,50 miliona KM...

https://www.nezavisne.com/ekonomija/trz ... BiH/480612


mislim da bi cilj trebao biti da se NI po izvozu izjednaci sa auto industrijom. to bi bilo moguce ostvariti ako bi se islo u proizvodnju dijelova za oruzje i municiju a ne samo gotovi proizvodi.

to se i danas djelimicno radi kao na primjer kosulje granata 155 se izvoze u srbiju.

nadam se da ce i druge zapadno europske firme slijediti primjer austrijskog hirtenbergera i doci u BiH i traziti koperante.

na primjer kada bi se stvorila industrija cijevi od 5.56 do 155 mm. i onda te cijevi izmedju ostalog prodavati i ovima
http://www.valhalla-turrets.com

[155_mm]

"Bakir provocira, jer zna da mu se među Srbima koji u ovom trenutku vrše vlast u zajedničkim institucijama nema ko suprotstaviti. Obećavam mu da će nakon izbora u oktobru ove godine oružje za `ne daj Bože` biti stavljeno pod kontrolu, što znači da će biti ili uništeno ili prodato", rekao je Košarac.

https://www.nezavisne.com/novosti/bih/K ... ica/480583

tradicija prijetnji bosnjama ne izumire.

ocekujem uskoro i prijetnje sa druge obale rubikona, vrijeme je.

[155_mm]

IZVOZNO ZATIŠJE PRED BURU BH. NAMJENSKE INDUSTRIJE
Nakon desetogodišnjeg dvocifrenog rasta izvoza, plasman bh. naoružanja na strana tržišta u prva četiri mjeseca ove godine smanjen je za osam posto, ali imajući u vidu broj izdatih izvoznih dozvola, realno je očekivati nastavak pozitivnog trenda u ovoj oblasti.

04/06/2018112





Nakon dugogodišnjeg tavorenja, namjenska industrija Bosne i Hercegovine u posljednjoj deceniji bilježi dvocifrene stope rasta izvoza. Takav trend zadržan je i lani, kada je u oblasti namjenske industrije realiziran izvoz u vrijednosti od 193,8 miliona konvertibilnih maraka, za 13 posto većoj u odnosu na 2016. godinu, kada je iznosio 171,1 milion KM. Kao i prethodnih godina, izvozila se uglavnom municija i to na odranije dominantna tržišta poput Saudijske Arabije (23 posto), Sjedinjenih Američkih Država (13 posto), Turske (devet posto), Egipta (pet posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (pet posto), Srbije (četiri posto), Maroka (četiri posto), Njemačke (dva posto) i Hrvatske (dva posto)…

Blagi zastoj

“Međutim, poredeći prvi kvartal 2018. sa istim periodom 2017. godine, primjećujemo da dosadašnji trend bilježi blagu negativnu promjenu. Naime, u prvom kvartalu 2017. bilježen je rast od 64 posto u odnosu na 2016. godinu, a sada je u prva četiri mjeseca 2018. izvoz pao za osam posto u odnosu na 2017. godinu, što se do sada, u periodu velike ekspanzije ove industrijske grane, nije dešavalo.
Imajući u vidu da ovaj sektor industrije podliježe izvoznim dozvolama, moguće je očekivati da izvoz prema izdatim dozvolama bude znatno veći od realno ostvarenog, što samim tim opravdava pokazani pad izvoza i odnosi se isključivo na dinamiku kretanja robe preko granice“, naglašava u izjavi za Business magazine Adela Vukotić-Terek, sekretar Grupacije namjenske proizvodnje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, uz opasku da će “realno stanje biti moguće procijeniti u drugoj polovini tekuće godine“.
Bez obzira na blagi zastoj u prvom kvartalu ove godine, dugogodišnji kontinuiran rast namjenske industrije BiH ukazuje da se radi o potencijalnom nosiocu ekonomskog razvoja zemlje. Na pitanje koje još pretpostavke je potrebno ispuniti da bi ona to zaista postala, Vukotić-Terek konstatira da je prerastanje tog potencijala u realan zamajac ekonomskog napretka države još uvijek poprilično dalek cilj.
“Entitetska resorna ministarstva, odnosno direkcije za namjensku industiju, nosioci su razvoja ove industrijske grane i zasigurno su, pored povećane potražnje na svjetskom tržištu, dobrim rezultatima doprinijeli i poboljšani uslovi poslovanja na domaćem tržištu, koji se prvenstveno odnose na usvojenu Strategiju razvoja namjenske industrije u Federaciji BiH.
Međutim, za ozbiljnu modernizaciju i razvoj namjenske industrije BiH potrebne su naučno- tehnološke osnove i stručni kadar koji je tehnološki opremljen te se bez ozbiljnog ulaganja u naučno-istraživačke projekte nijedna, a posebno ova tehnološki zahtjevna oblast, ne može učiniti nosiocem ekonomskog razvoja“, ističe Vukotić-Terek.
Kada je, pak, riječ o činjenici da je namjenska industrija godinama neizostavan dio razgovora o potencijalima za regionalnu ekonomsku saradnju, prvenstveno u vidu takozvane dijagonalne kumulacije porijekla i realizacije zajedničkih projekata tipa oživljavanja proizvodnje tenka T-84, jednog od vodećih brendova nekadašnje jugoslovenske vojne industrije, Vukotić-Terek nije sklona preoptimističnim ili, preciznije rečeno, nerealnim očekivanjima, već podsjeća da “regionalna saradnja u ovoj oblasti već postoji, a to se vidi iz statistike o vanjskotrgovinskoj razmjeni između zemalja regije“, uz napomenu da se uglavnom radi o razmjeni repromaterijala i rezervnih dijelova.



Fluktuacija tržišta

U jednako odmjerenom tonu Vukotić-Terek komentira i problem pojedinih domaćih kompanija iz oblasti namjenske industrije, poput Vitezita, koje su, unatoč pozitivnim trendovima u branši općenito, godinama na rubu egzistencije.
“Kompanije koje su godinama na rubu egzistencije već su ili prestale poslovati ili su restrukturirale svoju proizvodnju u skladu sa potrebama tržišta. Dio njih se opredijelio za civilni program i kao takve posluju već godinama, iako se vode na spisku članica Grupacije namjenske proizvodnje.
Treba imati u vidu da se u ovoj industrijskoj grani, pored gašenja starih firmi iz prošlog sistema, osnivaju i nove, moderne kompanije, te da se fluktuacija broja registrovanih kompanija konstantno mijenja“, napominje Vukotić-Terek.

https://business-magazine.ba/2018/06/04 ... ndustrije/

po ovom tekstu bi se moglo zakljuciti da je regionalna ideja o zajednickom pokretanju proizvodnje tenka jos ziva i aktuelna. druga stvar koja bi se takodje mogla zakljuciti iz teksta da ce vitezit najvjerovatnije u stecaj. jer kad pod ovim uslovima sad nije uspio da izadje na zelenu granu nece nikad.

treca interesantna stvar je slika. na njoj se vidi do temelja razmontiran tenk. na kojeg se uvrcu neki novi serafi. boja slici dosta onom potpuno remontovanom M60 iz TRZH. ako se radi o tome onda se moze zakljuciti da ovi iz hadzica mogu uraditi temeljni remont tih tenkova sto bi bila odlicna vijest.

jer bi se mogli pokvareni tenkovi koji nisu u voznom stanju ali sa zdravom skoljkom remontovati i unaprijediti. to bi bio odlican biznis. znaci slika sa one prezenzacije u TRZ o remontu i nadogradnji tenka M60 i nije samo onako. po meni ovaj posao bi bio bolji od zajednickog pokretanja M84.
M84 je mrtav tenk a M60 ima ogroman broj komada po citavom svijetu koji cekaju remont i modernizaciju za male pare.

imali smo i vijest da se je uradio remont i modernizacija nekog tenkovskpg SUV-a ali nije receno kog. u obzir dolaze samo M84 i M60.

[anelsol]

IZVOZNO ZATIŠJE PRED BURU BH. NAMJENSKE INDUSTRIJE
Nakon desetogodišnjeg dvocifrenog rasta izvoza, plasman bh. naoružanja na strana tržišta u prva četiri mjeseca ove godine smanjen je za osam posto, ali imajući u vidu broj izdatih izvoznih dozvola, realno je očekivati nastavak pozitivnog trenda u ovoj oblasti.

04/06/2018112





Nakon dugogodišnjeg tavorenja, namjenska industrija Bosne i Hercegovine u posljednjoj deceniji bilježi dvocifrene stope rasta izvoza. Takav trend zadržan je i lani, kada je u oblasti namjenske industrije realiziran izvoz u vrijednosti od 193,8 miliona konvertibilnih maraka, za 13 posto većoj u odnosu na 2016. godinu, kada je iznosio 171,1 milion KM. Kao i prethodnih godina, izvozila se uglavnom municija i to na odranije dominantna tržišta poput Saudijske Arabije (23 posto), Sjedinjenih Američkih Država (13 posto), Turske (devet posto), Egipta (pet posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (pet posto), Srbije (četiri posto), Maroka (četiri posto), Njemačke (dva posto) i Hrvatske (dva posto)…

Blagi zastoj

“Međutim, poredeći prvi kvartal 2018. sa istim periodom 2017. godine, primjećujemo da dosadašnji trend bilježi blagu negativnu promjenu. Naime, u prvom kvartalu 2017. bilježen je rast od 64 posto u odnosu na 2016. godinu, a sada je u prva četiri mjeseca 2018. izvoz pao za osam posto u odnosu na 2017. godinu, što se do sada, u periodu velike ekspanzije ove industrijske grane, nije dešavalo.
Imajući u vidu da ovaj sektor industrije podliježe izvoznim dozvolama, moguće je očekivati da izvoz prema izdatim dozvolama bude znatno veći od realno ostvarenog, što samim tim opravdava pokazani pad izvoza i odnosi se isključivo na dinamiku kretanja robe preko granice“, naglašava u izjavi za Business magazine Adela Vukotić-Terek, sekretar Grupacije namjenske proizvodnje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, uz opasku da će “realno stanje biti moguće procijeniti u drugoj polovini tekuće godine“.
Bez obzira na blagi zastoj u prvom kvartalu ove godine, dugogodišnji kontinuiran rast namjenske industrije BiH ukazuje da se radi o potencijalnom nosiocu ekonomskog razvoja zemlje. Na pitanje koje još pretpostavke je potrebno ispuniti da bi ona to zaista postala, Vukotić-Terek konstatira da je prerastanje tog potencijala u realan zamajac ekonomskog napretka države još uvijek poprilično dalek cilj.
“Entitetska resorna ministarstva, odnosno direkcije za namjensku industiju, nosioci su razvoja ove industrijske grane i zasigurno su, pored povećane potražnje na svjetskom tržištu, dobrim rezultatima doprinijeli i poboljšani uslovi poslovanja na domaćem tržištu, koji se prvenstveno odnose na usvojenu Strategiju razvoja namjenske industrije u Federaciji BiH.
Međutim, za ozbiljnu modernizaciju i razvoj namjenske industrije BiH potrebne su naučno- tehnološke osnove i stručni kadar koji je tehnološki opremljen te se bez ozbiljnog ulaganja u naučno-istraživačke projekte nijedna, a posebno ova tehnološki zahtjevna oblast, ne može učiniti nosiocem ekonomskog razvoja“, ističe Vukotić-Terek.
Kada je, pak, riječ o činjenici da je namjenska industrija godinama neizostavan dio razgovora o potencijalima za regionalnu ekonomsku saradnju, prvenstveno u vidu takozvane dijagonalne kumulacije porijekla i realizacije zajedničkih projekata tipa oživljavanja proizvodnje tenka T-84, jednog od vodećih brendova nekadašnje jugoslovenske vojne industrije, Vukotić-Terek nije sklona preoptimističnim ili, preciznije rečeno, nerealnim očekivanjima, već podsjeća da “regionalna saradnja u ovoj oblasti već postoji, a to se vidi iz statistike o vanjskotrgovinskoj razmjeni između zemalja regije“, uz napomenu da se uglavnom radi o razmjeni repromaterijala i rezervnih dijelova.



Fluktuacija tržišta

U jednako odmjerenom tonu Vukotić-Terek komentira i problem pojedinih domaćih kompanija iz oblasti namjenske industrije, poput Vitezita, koje su, unatoč pozitivnim trendovima u branši općenito, godinama na rubu egzistencije.
“Kompanije koje su godinama na rubu egzistencije već su ili prestale poslovati ili su restrukturirale svoju proizvodnju u skladu sa potrebama tržišta. Dio njih se opredijelio za civilni program i kao takve posluju već godinama, iako se vode na spisku članica Grupacije namjenske proizvodnje.
Treba imati u vidu da se u ovoj industrijskoj grani, pored gašenja starih firmi iz prošlog sistema, osnivaju i nove, moderne kompanije, te da se fluktuacija broja registrovanih kompanija konstantno mijenja“, napominje Vukotić-Terek.

https://business-magazine.ba/2018/06/04 ... ndustrije/

po ovom tekstu bi se moglo zakljuciti da je regionalna ideja o zajednickom pokretanju proizvodnje tenka jos ziva i aktuelna. druga stvar koja bi se takodje mogla zakljuciti iz teksta da ce vitezit najvjerovatnije u stecaj. jer kad pod ovim uslovima sad nije uspio da izadje na zelenu granu nece nikad.

treca interesantna stvar je slika. na njoj se vidi do temelja razmontiran tenk. na kojeg se uvrcu neki novi serafi. boja slici dosta onom potpuno remontovanom M60 iz TRZH. ako se radi o tome onda se moze zakljuciti da ovi iz hadzica mogu uraditi temeljni remont tih tenkova sto bi bila odlicna vijest.

jer bi se mogli pokvareni tenkovi koji nisu u voznom stanju ali sa zdravom skoljkom remontovati i unaprijediti. to bi bio odlican biznis. znaci slika sa one prezenzacije u TRZ o remontu i nadogradnji tenka M60 i nije samo onako. po meni ovaj posao bi bio bolji od zajednickog pokretanja M84.
M84 je mrtav tenk a M60 ima ogroman broj komada po citavom svijetu koji cekaju remont i modernizaciju za male pare.

imali smo i vijest da se je uradio remont i modernizacija nekog tenkovskpg SUV-a ali nije receno kog. u obzir dolaze samo M84 i M60.

Bilo je ranije pokusaja da se ugovori saradnja sa Turcima, ali to ocigledno nije zazivilo.

http://nap.ba/new/vijest.php?id=390

[155_mm]

ova snimka prikazuje hale RTZ i gore navedena slika je iz hala TRZ. znaci momci iz TRZ su u stanju razdvojiti M60 do zadnjeg "eksera" zamijeniti dotrajalo i na kraju sve ponovo sklopiti u funkcionalni tenk. to je veoma ohrabrujuce.

[anelsol]

Međutim, za ozbiljnu modernizaciju i razvoj namjenske industrije BiH potrebne su naučno- tehnološke osnove i stručni kadar koji je tehnološki opremljen te se bez ozbiljnog ulaganja u naučno-istraživačke projekte nijedna, a posebno ova tehnološki zahtjevna oblast, ne može učiniti nosiocem ekonomskog razvoja“, ističe Vukotić-Terek.

Ovo je zaista suština priče. Sve dok ne budemo imali ulaganja države u nauku, opremljene naučno-tehničke institute, obrazovane kadrove, neće biti nikakvog bitnijeg pomaka u NI.

[anelsol]

Ovo je belgijska firma od koje Igman kupuje mašine, predpostavljam za pištoljsku municiju.

http://www.lachaussee.com/en_US/

[heckler]

Ne vidim niti jedan jedini razlog zasto se privatna preduzeca namjenske industrije nebi podsticala od strane drzave (naravno podrazumjeva se da je sve fer). Povrh toga nivo ulaganja od strane drzave bi morao da se poveca 20ak puta od sadasnjeg ako zelimo da budemo ozbiljni.

http://nap.ba/new/vijest.php?id=45878

Milion KM za privatnu namjensku industriju

SARAJEVO, (Patria) - Vlada Fadila Novalića dodjeljuje nepovratna grant sredstva za namjensku industriju, i to za preduzeća koja su u većinskom privatnom vlasništvu.

Vlada je za ovu svrhu osigurala ukupno milion KM. Program traje do utroška sredstva, a najkasnije do kraja 2018.

Pravo učešća, prema objavljenom konkursu, imaju preduzeća koja imaju najmanje 20 uposlenih.

Sredstva mogu koristiti za upošljavanje novih radnika, za razvojne projekte, uvođenje novih tehnologija ili, kako se navodi dalje, za poboljšanje opšteg privrednog stanja.

S druge strane, iz preduzeća namjenske industrije, koje su u većinskom državnom vlasništvu, smatraju da je odluka Vlade nepravedna.

Vlada, ističu, podstiče rad privatnih firmi, dok istovremeno lošim odlukama i nekompetentnim Vladinim kadrovima urušava poslovanje firmi namjenske industrije koje su u većinskom državnom vlasništvu.

[anelsol]

Zanimljiv dokumentarac o tome kako oruzje sa Balkana zavrsi uglavnom u Siriji:

https://youtu.be/yAUPOnoHtuA

Od ovog posla su izgleda najbolje profitirali bugari. U kontekstu ove price postaje jasniji interes Howell machine za nasu NI. Da su uspjeli u naumu, danas bi vjerovatno govorili o puno vecim iznosima izvoza nego sto je to slucaj.

[heckler]

Interesantna vijest. Neka tipografska greska postoji. Ako je 155mm onda ne moze biti M94, ako je M94 ne moze biti 155mm.... naravno pod uslovom da pod M94 misle na hrvatsku nadogradnju D30 122mm. Ako jeste hrvatski M94 onda je interesantno da ih BNT remontuje za njih.

http://tntportal.ba/2018/06/novi-travni ... m-haubica/

BNT-Tvornica mašina i hidraulike d.d. Novi Travnik vši poligonsko ispitivanje gađanjem haubica.

Gađanje haubica 155 mm M94 vučna, zakazano je za četvrtak 14. juni u vremenskom periodu od 08,00 do 17,00 sati na poligonu Margetići, saopćeno je iz BNT-a.

[dragonz]

Masinu za pozicije su nedavno kupili. Jos samo da nam neko objasni sta su pozicije.

.


U mašinstvu pozicija je dio nekog proizvoda tj. artikla

[dragonz]

Ne vidim niti jedan jedini razlog zasto se privatna preduzeca namjenske industrije nebi podsticala od strane drzave (naravno podrazumjeva se da je sve fer). Povrh toga nivo ulaganja od strane drzave bi morao da se poveca 20ak puta od sadasnjeg ako zelimo da budemo ozbiljni.

http://nap.ba/new/vijest.php?id=45878

Milion KM za privatnu namjensku industriju

SARAJEVO, (Patria) - Vlada Fadila Novalića dodjeljuje nepovratna grant sredstva za namjensku industriju, i to za preduzeća koja su u većinskom privatnom vlasništvu.

Vlada je za ovu svrhu osigurala ukupno milion KM. Program traje do utroška sredstva, a najkasnije do kraja 2018.

Pravo učešća, prema objavljenom konkursu, imaju preduzeća koja imaju najmanje 20 uposlenih.

Sredstva mogu koristiti za upošljavanje novih radnika, za razvojne projekte, uvođenje novih tehnologija ili, kako se navodi dalje, za poboljšanje opšteg privrednog stanja.

S druge strane, iz preduzeća namjenske industrije, koje su u većinskom državnom vlasništvu, smatraju da je odluka Vlade nepravedna.

Vlada, ističu, podstiče rad privatnih firmi, dok istovremeno lošim odlukama i nekompetentnim Vladinim kadrovima urušava poslovanje firmi namjenske industrije koje su u većinskom državnom vlasništvu.

Privatna firma Fadila Novalića tj. njegove kćerke prisvojila/otela posao od Pretisa sada prave bakrene prstenove za granate i sad će dobiti poticaj od vlade.
Mašine iz Famosa ADI- Cimos Novalić je provozao po BiH i sad su u industrijskoj zoni Pretis u Vogošći.

[Streptokok]

Masinu za pozicije su nedavno kupili. Jos samo da nam neko objasni sta su pozicije.

.


U mašinstvu pozicija je dio nekog proizvoda tj. artikla

hvala

[dragonz]

TRZ Hadžići ne može uraditi remont SUV bez Zrak d.d. a ovaj drugi je u govnima do guše jer nisu primili platu zadnja dva i pol mjeseca a direktor ne dolazi na posao mjesec dana jer mu nekoliko njegovih neradnika prijeti.

[Streptokok]

TRZ Hadžići ne može uraditi remont SUV bez Zrak d.d. a ovaj drugi je u govnima do guše jer nisu primili platu zadnja dva i pol mjeseca a direktor ne dolazi na posao mjesec dana jer mu nekoliko njegovih neradnika prijeti.

aj pa zar nisu zadnju godinu poslovali pozitivno, šta se sad dogodilo?

[heckler]

Privatna firma Fadila Novalića tj. njegove kćerke prisvojila/otela posao od Pretisa sada prave bakrene prstenove za granate i sad će dobiti poticaj od vlade.
Mašine iz Famosa ADI- Cimos Novalić je provozao po BiH i sad su u industrijskoj zoni Pretis u Vogošći.

Trebao sam predpostaviti da je veca sansa da je lopovluk u pitanju a ne pamet.

[dragonz]

TRZ Hadžići ne može uraditi remont SUV bez Zrak d.d. a ovaj drugi je u govnima do guše jer nisu primili platu zadnja dva i pol mjeseca a direktor ne dolazi na posao mjesec dana jer mu nekoliko njegovih neradnika prijeti.

aj pa zar nisu zadnju godinu poslovali pozitivno, šta se sad dogodilo?

Koliko ja znam 2016.godina je bila pozitivna jer je dosta ugovora sklopio tad već odlazeći direktor Imamović a onda je zasjeo Hebibović/Habibović koji je bio predsjednik nadzornog odbora i počinje njegovo dernečenje uz pomoć poslovođa i šefova a rezultat je veliki minus.
A ovome je kumovalo još kupovina Zrak - Teslić od strane tadašnjeg direktora i vlade Srbije koji izbacuju Zrak Sarajevo iz igre oko par artikala koje dotad radio za srbijance. I ovi prvi sada valjaju po svijetu artikle upitne kvalitete.

[anelsol]

TRZ Hadžići ne može uraditi remont SUV bez Zrak d.d. a ovaj drugi je u govnima do guše jer nisu primili platu zadnja dva i pol mjeseca a direktor ne dolazi na posao mjesec dana jer mu nekoliko njegovih neradnika prijeti.

aj pa zar nisu zadnju godinu poslovali pozitivno, šta se sad dogodilo?

Koliko ja znam 2016.godina je bila pozitivna jer je dosta ugovora sklopio tad već odlazeći direktor Imamović a onda je zasjeo Hebibović/Habibović koji je bio predsjednik nadzornog odbora i počinje njegovo dernečenje uz pomoć poslovođa i šefova a rezultat je veliki minus.
A ovome je kumovalo još kupovina Zrak - Teslić od strane tadašnjeg direktora i vlade Srbije koji izbacuju Zrak Sarajevo iz igre oko par artikala koje dotad radio za srbijance. I ovi prvi sada valjaju po svijetu artikle upitne kvalitete.

Imaju li posla oko RPG-a?

[parappa]

hajmo malo in nesto negativno

https://www.klix.ba/biznis/privreda/rad ... /180614029

[Streptokok]

strašno

[155_mm]

zma li se ciji je ovaj direktor veseljak.

[dragonz]

Imaš u komentaru članka ime direktora, pravnice te njihove brojeve telefona.

[anelsol]

Hoce li ikad iko u ovoj drzavi preuzeti odgovornost za svoj nerad? Ne moze se reci da je trenutna uprava kriva za cjelokupan dug od 2010. godine, ali nedolazak direktora na radno mjesto mjesec dana u vrijeme blokade racuna je blago receno za dobra degeneka. Neka pokusaju u privatnom sektoru nedolaziti na posao mjesec dana pa cemo vidjeti kako ce zavrsiti. I ta prica valjo prosli direktor, ovaj nevalja je totalni supljak. Pa ko napravi dug od 2010. godine do danas? Ne valjaju ni jedan ni drugi.