BH vojna industrija i naoruzanje

[Guadalajara]

Zenička kompanija proizvela ključni uređaj za obradu dijelova luksuznih Ferrarija i Maseratija





https://www.zenicablog.com/zenicka-komp ... aseratija/

[155_mm]

nista novo u prilogu AJ. ovaj iz banjaluke gusla tipicnu (veliko)srpsku pricu o ukidanju OS BiH.

profa objasnio razlog postojanja OS BiH. i jos dodao da niko ne zivi u zabludi da bi OS u slucaju sukoba ostale u ovom sastavu.

e sad, to sto na ovom forumu svako malo neki forumas izadje sa 'sokantnim saznanjem" da ce se OS raspasti u slucaju sukoba je posebna prica.

i ne bi bilo prvi put da se neke OS podjele na legalni i legitimni dio pod kontrolom legitimnih vlasti i na pobunjenicko teroristicki dio pod kontrolom nekih ilegalnih teroristickih organizacija.

[anelsol]

Izvoz zaključno sa septembrom 2019 godine:

IZVOZ - Oružje i municija; njihovi dijelovi i pribor 2019.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST
Saudijska Arabija 1.102.220 kg 39.854.025 KM
Egipat 832.738 kg 34.647.882 KM
Maroko 182.213 kg 7.977.436 KM
Afganistan 49.995 kg 7.828.627 KM
Ujedinjeni Arapski Emirati 122.276 kg 6.483.508 KM
Kenija 40.427 kg 5.871.791 KM
Turska 158.599 kg 4.604.839 KM
Pakistan 12.191 kg 4.321.346 KM
Irak 131.929 kg 4.156.519 KM
Srbija 68.773 kg 3.769.360 KM
UKUPNO (VODEĆIH 10 DRŽAVA): 2.701.361 kg 119.515.334 KM
... ... ...
UKUPNO: 3.241.886 kg 134.859.983 KM

IZVOZ - Eksplozivi; protieticki proizvodi; šibice; pirofor 2019.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST
Turska 179.003 kg 5.376.861 KM
Srbija 65.764 kg 5.224.503 KM
Grčka 57.899 kg 1.691.824 KM
Australija 33.146 kg 1.524.786 KM
Oman 10.689 kg 1.248.704 KM
Maroko 27.751 kg 990.089 KM
Bugarska 23.481 kg 955.941 KM
Danska 6.244 kg 732.611 KM
Makedonija 21.748 kg 710.608 KM
Austrija 14.602 kg 549.114 KM
UKUPNO (VODEĆIH 10 DRŽAVA): 440.326 kg 19.005.041 KM
... ... ...
UKUPNO: 829.633 kg 21.394.694 KM

Ukupno zaključno sa septembrom 2019. godine 156.254.677 KM

Izvoz u septembru 2019 iznosi 12.989.087 KM.

[Guadalajara]

https://www.klix.ba/vijesti/bih/radnici ... /191024060

[155_mm]

https://www.klix.ba/vijesti/bih/radnici ... /191024060

U Bratstvu je 2016. godine napravljena i prva samohodna haubica kalibra 155 milimetara dometa 40 kilometara, ali nikada nije testirana na duži domet od 40 kilometara jer u BiH ne postoji adekvatan poligon za njeno testiranje što otežava njen plasman na svjetsko tržište.

Na kraju je poručio da vjeruje da će BNT preći i preko trenutnog stanja te da će uskoro, zajedničkim snagama nadležnih, imati poligon za testiranje opreme i razumijevanje nadležnih institucija kako bi što više strateških partnera poslovalo, ali i oni izvozili širom svijeta.

po ovome ispada da je zastoj oko samohotke zbog nepostojanja poligona za testiranja iste.

[155_mm]

neko ja davno pisao ovdje na temi da je BNT izgubio od izraelcana natjecaj za neku istocnoazijsku zenlju jer nije mogao osigurati demonstraciju gadjanja na 40 km.

samo da napomenem da se je tad radilo o vucenim haubicama 155 mm.

[155_mm]

zna li ko na kojim daljinama se moze gadjati na poligonu barbara u glamocu?

[Guadalajara]

zna li ko na kojim daljinama se moze gadjati na poligonu barbara u glamocu?

Ako gdje nadjemo podatke postavit cemo...

Na ovim video klipovima vidi se da mogu sve konvencionalo isplajivat

[Guadalajara]

https://www.klix.ba/vijesti/bih/radnici ... /191024060

U Bratstvu je 2016. godine napravljena i prva samohodna haubica kalibra 155 milimetara dometa 40 kilometara, ali nikada nije testirana na duži domet od 40 kilometara jer u BiH ne postoji adekvatan poligon za njeno testiranje što otežava njen plasman na svjetsko tržište.

Na kraju je poručio da vjeruje da će BNT preći i preko trenutnog stanja te da će uskoro, zajedničkim snagama nadležnih, imati poligon za testiranje opreme i razumijevanje nadležnih institucija kako bi što više strateških partnera poslovalo, ali i oni izvozili širom svijeta.

po ovome ispada da je zastoj oko samohotke zbog nepostojanja poligona za testiranja iste.

Treba jos nova laboratorija/komora za ispitivanje materijala/dijelova na visokim i niskim temepraturama u RL.

Modernizacija pogona za povrsinsku zastitu...Mislim da su prosle godine dolazili iz Tuzle i da su radili neka testiranja...

I fasade i zidove da ofarbaju...

[Guadalajara]

neko ja davno pisao ovdje na temi da je BNT izgubio od izraelcana natjecaj za neku istocnoazijsku zenlju jer nije mogao osigurati demonstraciju gadjanja na 40 km.

samo da napomenem da se je tad radilo o vucenim haubicama 155 mm.

Mislim da su to bili FIlipini/Indonezija.

[belfy]

Normalno da ce uvoziti granatni celik jer se Mittalu ne isplati da remeti velikotonaznu proizvodnju konstrukcionih celika u velikim pecima. Govorili smo i o proizvodnim kapacitetima u Zeljezari Zenica i da kovacnica ima vlastitu elektrolucnu pec od 10-15 tona sa vlastitom metalurgijom lonca, vakumskim komorama, ESR uredjajem...Ni ovdje se niko nije sjetio da kovacnicu izdvoji iz Mittala i pripoji namjenskoj industriji, valjda se stide da jedni druge nazovu, sjednu, ugovore, dogovore, progovore...Ali ima tu i do mentaliteta, lakse je uvesti/izvesti, preprodati iz druge-trece ruke..pijacarska i seljacka posla...nema nikakve vizije...

Mittal nije ogranicen po pitanju proizvodnje celika druge kvalitete ili namjene. svako malo se rade celici razlicitih sastava i kvaliteta, kao i velicine finalnih gredica, mada im je trenutacno maksimum kvadrat 130mm. pitanje je samo kolicine koja se mora naruciti od Mittala, a to je minimalno 90 - 100t u zavisnosti od vrste celika koja se trazi. naravno, sto je kolicina veca cijena opada.
sve sto mitalu treba da bi mogao proizvoditi i sve ostalo je slab caster, sto je investicija od nekih 75 miliona dolara. time bi mogli da se prave i celici za sve druge namjene. kada bi isti bio napravljen, sto je moguce da se desi u nekom daljem periodu, proizvodnja bi se mogla bukvalno uduplati. naravno tu treba dodati i mogucnost izgradnje treceg konvertora na BOF celicani, za koji postoji vec rezervisan prostor jos od kada su je rusi i napravili. tada bi moguca proizvodnja Mittala isla i do 4mil tona godisnje. pitanje je samo da li bi mogli toliko da plasiraju...

sto se tice male eletropeci, ona je bila kapaciteta 15 tona, ali nije izbacivala vise od 12 zbog svoje dotrajalosti, kao sto nije bila isplativa zbog starosti tehnologije. no sve to nije bitno, jer ista vise ne postoji. rasformirana je i prodata prije 9 - 10 godina. kovacnica je takodjer zatvorena i vecinski rasformirana zbog zastarjelosti i neisplativosti procesa. pred samo gasenje je radila sa 30% uspjesnih finalnih proizvoda i 70% otpada, sto su strasni gubitci. uslov da ista opstane je bio da "samo" te procente uspiju preokrenuti, ali to sa onom tehnologijom i modernim zahtjevima trzista jednostavno nije bilo moguce.

i, takodjer, CIMOS je zatvoren. ne znam da li je tamo ostalo ista od opreme ili je i to rasformirano...

[155_mm]

zna li mo, kakve su saMse da se zeljezera ilijas ukljuci u dobavku raznih celika za NI?

[Guadalajara]

zna li mo, kakve su saMse da se zeljezera ilijas ukljuci u dobavku raznih celika za NI?

da nabeve minimum metalurgija lonca(Ladle furnace i komoru za vakumsku degazaciju) i naravno livnicu ingota...

[Guadalajara]

Mittal nije ogranicen po pitanju proizvodnje celika druge kvalitete ili namjene. svako malo se rade celici razlicitih sastava i kvaliteta, kao i velicine finalnih gredica, mada im je trenutacno maksimum kvadrat 130mm. pitanje je samo kolicine koja se mora naruciti od Mittala, a to je minimalno 90 - 100t u zavisnosti od vrste celika koja se trazi. naravno, sto je kolicina veca cijena opada.
sve sto mitalu treba da bi mogao proizvoditi i sve ostalo je slab caster, sto je investicija od nekih 75 miliona dolara. time bi mogli da se prave i celici za sve druge namjene. kada bi isti bio napravljen, sto je moguce da se desi u nekom daljem periodu, proizvodnja bi se mogla bukvalno uduplati. naravno tu treba dodati i mogucnost izgradnje treceg konvertora na BOF celicani, za koji postoji vec rezervisan prostor jos od kada su je rusi i napravili. tada bi moguca proizvodnja Mittala isla i do 4mil tona godisnje. pitanje je samo da li bi mogli toliko da plasiraju...

sto se tice male eletropeci, ona je bila kapaciteta 15 tona, ali nije izbacivala vise od 12 zbog svoje dotrajalosti, kao sto nije bila isplativa zbog starosti tehnologije. no sve to nije bitno, jer ista vise ne postoji. rasformirana je i prodata prije 9 - 10 godina. kovacnica je takodjer zatvorena i vecinski rasformirana zbog zastarjelosti i neisplativosti procesa. pred samo gasenje je radila sa 30% uspjesnih finalnih proizvoda i 70% otpada, sto su strasni gubitci. uslov da ista opstane je bio da "samo" te procente uspiju preokrenuti, ali to sa onom tehnologijom i modernim zahtjevima trzista jednostavno nije bilo moguce.

i, takodjer, CIMOS je zatvoren. ne znam da li je tamo ostalo ista od opreme ili je i to rasformirano...

Tako volim kad pises...

Sve sto si ovdje napisao ja sam licno dokumentovao, sa slikama i video klipovima...
Najveca prednost je sto Mittal u sekundarnoj metalurgiji lonca koristi elektrolucne peci za dogrijavanje i odrzavanje temperature taline i vakum komore za proizvodnju celika visoke cistoce...Tako da nema razlike u kvaliteti tokom proizvodnje celika u primarnoj metalurgiji izmedju BOF i EAF celicana. Prednost elektrolucne peci u primarnoj metalurgiji u odnosu na BOF celicanu je da ne zahtijeva veliki broj radnika u poredjenju sa BOF celicanom, a i koristi cistije ulazne sirovine kao sto je otpadni celik.

Jos je velika stvar jer je nabavljena automatizovana linija celicnih gredica, tako da se moze u velikim serijma i kracem vremenu proizvoditi ulazni poluproroizvodi potrebni za proizvodnju municije. Prije rata nije bila instalirana linija za automatsko livenje gredica ! Tamo 2003/2004 godine kad je instalirana velika elektro-celicana, paralelno je izgradjena i livnica gredica. Gredice mogu proizvoditi u punom kvadratu ili da uglovi budu zaobljeni. Zbog lakse obrade kovanjem u proizvodnji kosuljica za granate koriste se gredica sa malo zaobljenijim uglovima.

Na slikama ispod vidi se mala zaobljenost uglova na gredicama namijenjeim proizvodnji granata.





U proizvodnji municije manjeg kalibra mogu se koristi masine za valjanje/suzavanje gredica pred sami pocetak toplog kovanja.



Skladiste gotovih proizvoda(gredica) u Mittalu.



Specifikacije/kompozicije celicnih gredica u Mittalu.



Slab caster je potreban ako bi se proizvodili slabovi u velikim serijama kao sto se npr. gredice proizvode izljevanjem rafinirane i legirane taline u livni kazan i dalje na masinu za valjanje. Za male serije kovacnica u Zenici koristila je vlastite polu-automatske masine za valjanje slabova i ploca. Mislim da se na nekim klipovima vide ove poluautomatske masine za valjanje u kovacnici. Slicne polu-automatske masine samo veceg kapciteta u poredjenju sa masinama u Metalurskom Institutu.

Na prostoru bivse Jugoslavije veliko-serijski slabove je proizvodila(proizvodi i dalje) Zeljezara Jesenice, danas Acroni, dok je se kovanje u Sloveniji obavljalo u Zeljezari Ravne. Ova zadnja zeljezara sa svojom kovacnicom bila je konkurencija Zenickoj kovanici. Zajednicko Zeljezari u Zenici i Zeljezari Jesenice je livenje ingota velike tezine do 30-40 tona ! Mislim da su inzinjeri iz Jesenica radili neka testiranja u Zenici i obrnuto.

Ono sto je jos bitno da se pored proizvodnje celicnih gredica/kovanja, svaki dan mogu proizvoditi/lijevati ingoti tezine od 1 do 10 tona razne namjene.

Kazane i masine za valjanje slabova u Bosni i Hercegovini koristi bivsa ElektroBosna ili danas Steelmin za valjanje slabova od silicijum metala i ferosilicijuma



Ima i video valjanja slabova u Stelminu: http://www.steelmin.com/#products

Livni kazani u Mittalu





Vidimo rupe na ovim livnom kazanu. Kroz njih se upumpava argon i/ili sinteticka troska za rafiniranje taline(uklanjanje stetnih elemenata kao sto su sumpor i fosfor).

Livni kazani koji se koriste prije valjanja celicnih gredica u Mittalu.

[Guadalajara]

Elektroindukciona pec - CIMOS



Elektroindukcione peci - Zeljezara Ilijas



Vidimo da su radili remont peci za zarenje kapaciteta 40 tona.

[Guadalajara]

zna li mo, kakve su saMse da se zeljezera ilijas ukljuci u dobavku raznih celika za NI?

da nabeve minimum metalurgija lonca(Ladle furnace i komoru za vakumsku degazaciju) i naravno livnicu ingota...

Imaju dvije elektrolucne peci kapaciteta po 15 tona. Dovoljno da zadovolji potrebe domace NI.

FINALIZACIJA / TERMIČKA OBRADA

U odjeljenju termičke obrade nalaze se dvije elektrožarne peći nosivosti vagoneta po 40 t, uređaj za poboljšanje i jama za hlađenje odlivaka. Peći su opremljene programatorima za automatsko vođenje procesa.
Finalizacija odlivaka je prilagođena gabaritima odlivaka.

[Guadalajara]

U sta su invesirali u Zeljezari Jesenice...u ove celike sa velikim sadrzajem hroma i nikla...

Investments in Acroni are carried out as part of our successfully implemented and upgraded development strategy. We are developing strategies to increase production and the market share of niche products, referring to stainless steel heavy plates and special steels. At the same time we are trying to keep our operations and production competitive. In 2010 we continued our investment activities. The turning points were:

Vise na: https://sij.acroni.si/en/company/about-us/history/

[Guadalajara]

Ingoti spremni za zagrijavanje u pecima i poslije izvaljani u blumove.

Zeljezara Zenica

[Guadalajara]

ZENICA - 1951. G. DUBINSKA PEĆ BLUMINGA

Fotografija iz 1951. godine pokazuje otvorenu dubinsku peć pri ulaganju ingota u nju, radi zagrijeva na temperaturu valjanja.

U peći se već nalazi podosta uloženih ingota, a jedan je "uhvaćen" na putu da bude smješten u peć.

[Guadalajara]

Zagrijani ingot na valjaonickoj stazi

[Guadalajara]

ZENICA - 1951. G. VALJAONICA BLUMOVA



Jedan ingot na gruboj pruzi valjaonice, zvanoj bluming u Željezari Zenica. Na blumingu se valjaju ingoti na manje poprečne veličine, stručno zvane blumovi.

Na fotografiji je jedan ingot, skoro završenog valjanja na format bluma.

[Guadalajara]

Ipak je postojala i velikoserijska/tonazna proizvodnja blumova...Mislio sam da je samo kovacnica imala one polu-automatske masine...

[Guadalajara]

ZENICA - 1922. G. RUSI U POSJETI KAZNIONI




Porazom carske voojske (belogardejaca), iz Rusije su po okončanju oktobarske revolucije i I Svjetskog rata, otišli mnogi Rusi širom svijeta. U tadašnju kraljevinu SHS (kasnije Jugoslavija) došlo je na hiljade ruskih izbjeglica. Među njima i jedna vojna akademija. Kadeti (polaznici) te akademije, koja bijaše u Beogradu, dođoše u Zenicu 1922. godine. Između ostaloga, obišli sdu i Kaznionu. Na fotografiji su u kaznionoj stolariji.

Uzgred, možda ne znate, profesor Vasilije Volkov pripada toim ruskom izbjegličkom valu. On je napisao možda najbolju knjigu "Elementi mašina" (dvotomna kinjiga), koja je služila kao udžbenik brojnim generacijama učenika srednje-tehničkih škola, industrijskih škola, mašinskih fakulteta i drugdje.

[Guadalajara]

VII Naučno/stručni simpozij sa međunarodnim učešćem
„METALNI I NEMETALNI MATERIJALI“ Zenica, BiH, 22-23. maj 2008.
NAVARIVANJE BRODSKOG PROPELERNOG VRATILA
ON THE WELDING OF PROPELLER SHIPP CRANKSHAFT
Fuad Begovac
Univerzitet u Zenici, Fakultet za metalurgiju i materijale
Zenica
Derviš Pihura
Univerzitet u Zenici, Metalurški institut “Kemal Kapetanović” Zenica
Zenica
Saud Beganović
ING-biro d.o.o. Zenica

[155_mm]

Posjetili smo Titove tajne tunele na Trebeviću za koje se u Sarajevu malo zna

Nadomak Sarajeva postoji sistem tunela, dugih kilometrima kroz brdo, koji su velikim dijelom svog postojanja skrivani od ljudi. Zamišljeni su i napravljeni kao vojne baze, nekada su bili skriveni kasarnom i betonskim stubovima, a čuvali su ih i vojnici.
Dok je lokalno stanovništvo pedesetih godina bilo zabrinuto zbog učestalih potresa, Titovi vojnici iz udaljenih dijelova Srbije, Makedonije, Slovenije kopali su vojni tunel koji je trebao obezbijediti sigurnost i komunikaciju usljed neočekivanih napada.

Iznad Jevrejskog groblja u Sarajevu pod Debelim brdom nalazi se tunel za koji se pretpostavlja da je napravljen nakon Drugog svjetskog rata u slučaju vojnih napada i prirodnih katastrofa. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. koristili su ga srpski vojnici, nakon rata njihova unutrašnjost je devastirana, a danas vam o njegovom postojanju ni Sarajlije, a ni internet ne mogu dati mnogo informacija.

Na ovom mjestu postojala je i kasarna Bosut, a dokument Ministarstva odbrane iz 2013. godine bilježi podatak o postojanju ovog objekta, izgrađenog u brdu, navodivši ga pod nazivom radio-relejno čvorište Bosut Sarajevo.
Radio-relejna čvorišta građena su po Jugoslaviji s ciljem postojanja komunikacijske mreže u slučaju ratnih dejstava i prirodnih katastrofa. Za vrijeme iskopavanja ovih tunela postojala je zabrinutost lokalnog stanovništva zbog čestog podrhtavanja tla ne znajući da su u pitanju eksplozije prilikom prokopavanja brda i gradnje vojnog tunela, odnosno baze.

Sistemu tunela izgrađenih unutar Debelog brda ne može se lako pristupiti. Građeni od betona, armature, lima i katrana prostiru se kilometrima i izlaze na vrh brda. Postoje tri ulaza, no hodnici i ulazi su teško prohodni. Sa članom Gorske službe spašavanja stanica Sarajevo Emirom Murgom, koji je između ostalih tunela u BiH istraživao i ovaj, prošli smo kroz hodnike i unutrašnje prostorije ove građevine.

Prema njegovim riječima, iznad Sarajeva postoje tri vojna tunela - na Trebeviću, ispod Sunnylanda i ovaj u Debelom brdu iznad Jevrejskog groblja. Trebević je planina vulkanskog porijekla, nije sasvim formirana, zbog čega je bilo nešto lakše iskopati tunele. Murga nam kaže kako je ovuda rizično hodati sam, bez odgovarajuće opreme i nepoznavanja unutrašnjosti jer postoji mnogo krakova tunela, neki izlazi su neprohodni, a nema ni telefonskog signala.

Ipak, ovdje postoje znakovi da je hodnicima koračala ljudska noga. Nakon posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini unutrašnja konstrukcija od željeza je uništena i odnesena, betonske ploče na podu su izvaljene, a kablovi ispod njih iščupani. Na stotinjak metara u unutrašnjosti brda pronašli smo ručnu bombu, nekoliko kostiju i različite natpise.

U jednoj od prostorija bile su tehničke knjižice uređaja koji su korišteni u tunelu, kao što su one za ventilaciju i protivpožarni aparat iz 1969. godine sa pečatom Vojne pošte Beli Potok, što svakako donekle upućuje na starost tunela.

Jedan od mještana ispričao nam je kako su tuneli izgrađeni nakon Drugog svjetskog rata, a pretpostavlja se da su jedan od Titovih tajnih skloništa koji su izgrađeni po bivšoj Jugoslaviji. On nam priča i da je lokacija prije devedesetih godina i rata bila ograđena betonskim stubovima, te da ju je čuvala vojska. Ostaci betonskih stubova ovdje su vidljivi, no potpuno obrasli.

Vidljivo je da je u izgradnju ovih tunela nekada uložen ogroman novac, a oskudni pismeni i usmeni dokazi govore o tome da su građeni za vrijeme Josipa Broza Tita. Pretpostavlja se da su bili jedan od 26 podzemnih objekata Jugoslovenske narodne armije (od kojih je šest u BiH) čiju je gradnju naredio lično Tito iz bojazni od vojnih napada. Procjenjuje se kako je njihova gradnja koštala 90 milijardi dolara, a neki od takvih objekata nalaze se kod Konjica, u Han Pijesku i Bihaću.

Kako izgleda unutrašnjost, konstrukcija, zidovi i brojne prostorije koje svjedoče da je ovo bio nekada ozbiljan vojni objekat možete pogledati u videoreportaži kojom vas vodimo kroz hodnike i sobe tajnih tunela iznad Sarajeva.

GSS stanica Sarajevo nekoliko puta godišnje obilazi vojne tunele na Trebeviću, a zajedno sa njima Klix.ba je i ranije posjetio jedan od tunela.

https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja ... /191025046