BH vojna industrija i naoruzanje

[sak]

kad već većinski vlasnici firmi NI neće

Kako bi neko uložio u proizvonju bez saglasnosti većinskih vlasnika?

Zbog čega bi se većinski vlasnik protivio ulaganju?

To je vaša teza "Ako želim da neko uloži pare u fabrike, da poveća kapacitete i sl, kad već većinski vlasnici firmi NI neće, zbog čega bi ta želja podrazumjevala da ne vjerujem u naše sposobnosti."

Moje pitanje je kako neko da ulaže bez saglasnosti? Ja ne mogu kupiti manjinske dionice i diktirati koje mašine da se kupe ili prodaju u fabrici, moj sav interes je samo u vrijednosti dionica i potencijalnoj dividendi.

Dodatno, to kako su dionice kupljene u privatizaciji je bez značajno--firme nikada nisu mogle dobiti keš za te dionice. U tom procesu su dionice mogle biti podijeljene radnicima da ih oni prodaju, jer su oni bili vlasnici tih firmi, ili se moglo svima dati fiktivno sredstvo plačanja da oni odluče u koje firme da ulože ono što ih sljeduje--prirodno kokuzi su prodali svoje (ptica u ruci ili dvije na grani). Investiija je bio rad 50+ godina rada.

NI je trebala biti 100% državna zbog strateškog interesa. Ako izdaju dionice, onda ih treba izdati na berzi i razvodniti postoječe dionice--to je jedina dodatna investicija.

[anelsol]

Kako bi neko uložio u proizvonju bez saglasnosti većinskih vlasnika?

Zbog čega bi se većinski vlasnik protivio ulaganju?

To je vaša teza "Ako želim da neko uloži pare u fabrike, da poveća kapacitete i sl, kad već većinski vlasnici firmi NI neće, zbog čega bi ta želja podrazumjevala da ne vjerujem u naše sposobnosti."

Moje pitanje je kako neko da ulaže bez saglasnosti? Ja ne mogu kupiti manjinske dionice i diktirati koje mašine da se kupe ili prodaju u fabrici, moj sav interes je samo u vrijednosti dionica i potencijalnoj dividendi.

Dodatno, to kako su dionice kupljene u privatizaciji je bez značajno--firme nikada nisu mogle dobiti keš za te dionice. U tom procesu su dionice mogle biti podijeljene radnicima da ih oni prodaju, jer su oni bili vlasnici tih firmi, ili se moglo svima dati fiktivno sredstvo plačanja da oni odluče u koje firme da ulože ono što ih sljeduje--prirodno kokuzi su prodali svoje (ptica u ruci ili dvije na grani). Investiija je bio rad 50+ godina rada.

NI je trebala biti 100% državna zbog strateškog interesa. Ako izdaju dionice, onda ih treba izdati na berzi i razvodniti postoječe dionice--to je jedina dodatna investicija.

Nekako imam osjećaj da ova rasprava ide u krivom smjeru, pa ću postaviti još ovo i neću više. Složićemo se da je vlasništvo u firmama NI trebala biti 100 % državno ali, šta je tu je, kako nam je provedena privatizacija i u kakvom ambijentu dobro je pa je ostalo i ovih 51 %.

Taj preostali dio od 49 % koji je u vlasništvu privatnih dioničara ne daje puno prostora za manevar manjinskim dioničarima da bitno utiču na poslovanje društva kroz upravljačke strukture, ali to može i ne mora biti slučaj. Ta priča ovisi od druge strane, odnosno većinskog dioničara, koliko on dopušta da mu manji dioničar utiče na rad uprave i poslovanje društva, pa tako imamo primjer Igmana gdje su Ahmetlići kupili manjinski dio, ali od kako se to desilo Igman posluje prosječno, dobit slaba ili nikakva, prihodi padaju ili stagniraju, i to vremenu ogromne potražnje za njihovom robom, što ukazuje da manjinski dioničar očigledno ima uticaja na rad preduzeća, ali to je samo zbog toga što im je većinski vlasnik to dopustio.

Ako ja kao manjinski dioničar u firmi imam neki biznis koji je u vezi sa osnovnom djelatnišću preduzeća, mogu to iskoristiti ako mi većinski vlasnik dopusti na loš način za firmu, da joj npr. naplaćujem repro materijal po većim cjenama nego što je to na tržištu, pa tako ostvarujem dobit, a mogu i na način koji je dobar za firmu, pa recimo iskoristim dobre poslovne veze, pronađem dobrog kupca, dam pozajmicu ako je potrebna da se kupe mašine da bi se određeni posao realizovao i ispoštovao ugovor, pa svim tim povećam i dobit i dividendu.

[anelsol]

Firma za koju je bio spreman “mtvački sanduk” sada planira prihod od 50 miliona KM 0
BY BIZNISINFO ON 07/05/2024KOMPANIJE

Direktor domaće kompanije namjenske industrije Binas Bugojno, Abaz Mandžuka kaže da ova kompanija planira udvostručiti prihode u ovoj godini, nakon snažnog rasta u 2023.
Kompanija je lani imala prihode od 25 miliona KM, a godinu prije toga tek osam miliona. Znači da ove godine ciljaju na čak 50 miliona KM.


Mandžuka tvrdi da je u vrijeme prethodne Vlade FBiH proizvodnja u ‘Binasu’ trebala biti ugašena, a proizvodne linije iz te kompanije trebale su završiti u drugim firmama namjenske industrije, „a sve zarad nečijih ličnih interesa“. Nažalost, kaže da se od nekih planova nije odustalo ni danas.

– Činjenica je da je ‘Binas’ Bugojno već bio osuđen da ode u propast i činjenica je da je čak proizvodnja upaljača trebala otići u ‘Pretis’, a proizvodnja granate u ‘Ginex’ Goražde. Potvrđujem to jer je Vlada FBiH dala ‘Pretisu’ da usvaja naše upaljače, znači da paralelno radi taj proizvod koji mi radimo i od kojeg živimo. Nažalost, i dan danas se ta saga vodi i dan danas se pokušava da ‘Pretis’ počne s proizvodnjom upaljača i da eliminiše ‘Binas’ Bugojno – rekao je Mandžuka za Raport.

Tvrdi da je bila namjera da se proglasi stečaj Binasa, odnosno da je mrtvački sanduk za komaniju bio spreman, samo je trebalo zakucati zadnji ekser. Tada dolazi do smjene vlade nakon čega je opcija stečaja isključena.

Proizvodni program ‘Binasa’ je bogat i šarolik, a ta kompanija najpoznatija je po proizvodnji upaljača za razne vrste municije. Ukoliko budu imali podršku aktuelne Vlade FBiH, Mandžuka tvrdi da do kraje godine planiraju broj zaposlenih povećati i do 800, te uduplati prihode.

Kako je rekao, rast proizvodnje i posla je u ekspanziji. Prošle godine su imali prihod od 25 miliona maraka.

– To je prihod od dva i po budžeta Općine Bugojno što znači da imamo neku mogućnost za stabilizaciju. Ova firma je u fazi konsolidacije, imamo samo jedan račun koji funkcioniše, imamo dosta dugova koji su narasli u prethodnom periodu, sad je naš zadatak da izvršimo sanaciju tih dugova koji su nastali u nekom ranijem periodu. Imamo preko 100 miliona KM vrijednih potpisanih ugovora. Tvrdim da ih možemo realizirati. Naš plan je za ovu godinu prihod od 50 miliona KM, najvjerovatnije da ćemo ga realizovati, ne zavisi samo od nas, zavisit će i od drugih kooperanata koji rade u Federaciji, a čije komponente ugrađujemo u naš proizvod – kazao je Mandžuka.

Vraćene su pozajmice ‘Igmanu’ Konjic, ‘Ginexu’, dugovi su bili silni i dobavljačima.


– Pomalo smo vraćali te dugove i pokrenuli smo proizvodnju, znao sam da ‘Binas“ ima odličan proizvod za prodaju. Kada sam došao radnicima se dugovalo osam plata, isplatili smo četiri bruto i četiri neto. Svi penzioneri koji su imali uvjete za penziju, penzionisani su. Naši penzioneri idu s uplaćenim doprinosima. I to smo radili. I to bez subvencije Vlade koja svim ostalim preduzećima pomaže kod penzionisanja, mi to radimo sami. Isplaćeni su i topli obroci i bajramluci. Ove godine 29 radnika ide u penziju – kaže direktor Binasa.

Dodao je da su prethodni direktori ‘Binasa’ kod Razvojne banke FBiH digli kredite u iznosu većem od četiri miliona KM, a kamata je narasla na više od milion i devet stotina hiljada, te da je taj iznos za kamatu sadašnja uprava vratila.

[Iceplayer]

Ništa novo za SDA, ne treba veći Dodik...

[hamdi]

Ko o cemu, a Zukke o dronovima.


https://www.klix.ba/vijesti/bih/zukan-h ... /240508110

[nekome]

Ko o cemu, a Zukke o dronovima.


https://www.klix.ba/vijesti/bih/zukan-h ... /240508110

puca helez po svim televizijama, n1, klix hahah dronovi avioni kamioni

[GOLDZEN]

Jedna od ključnih tema ovog sastanka bila je namjenska industrija. Ambasador Pakistana pozvao je ministra Heleza u posjetu svojoj državi kako bi obišao određene kompanije koje se bave proizvodnjom municije i oružja. Također, izrazio je želju da zajedno obiđu pogone kompanija namjenske industrije u BiH. Gospodin Abbas Shahu je naglasio da postoji mogućnost sarаdnje između dvije zemlje na ovom polju. IR Pakistan je veoma zainteresirana za proizvode namjenske industrije iz naše zemlje, posebno artiljerije.

[GOLDZEN]

DSA sajam Malezija