Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
JoseMujica wrote: ↑08/03/2024 14:52
bome im ga je Smućko dobro šukno...kaže ako se Milanoviću ne sviđa nek mu odbije agreman, ali bojim se da će se onda zamjeriti jaranu Dodiku
Šuknuo ga je sam sebi i svom nazovi "obrazu", ugledu BiH koja njegovim glasom šalje crnolistaša u diplomaciju i Bošnjacima koji će tražiti usluge konzulata u Rijeci.
ŠOK I NEVJERICA U ŽENEVI: Ambasador BiH pri UN poručio da je BiH "najopasniji izvoznik terorizma u Evropi" i optužio SDA da stoji iza svega...
U Ženevi se od 26. februara do 5. aprila 2024. godine održava 55. redovna sjednica Vijeća za ljudska prava u okviru dijaloga o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda u suzbijanju terorizma.
Vijesti
Ambasador BiH pri UN u Ženevi Bojan Vujić obratio se danas na sjednici Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija gdje je rekao da je "priliv stranih džihadista ozbiljna teroristička prijetnja iz BiH", javlja RTRS.
Vujić je na početku obraćanja rekao da je "došao danas ovdje kao predstavnik zemlje koja je više od tri decenije najopasniji izvor terorizma u Evropi iz BiH".
"Nažalost, čak i dok BiH radi ka pristupanju EU, zapadne vlade su primijetile da je ona i dalje ključni izvor terorističkih prijetnji. Na primjer, američki State Department je prošle godine napisao da, citiram, 'terorističke grupe nastavljaju s planiranjem mogućih napada u BiH'. Slično tome, prošlogodišnji izvještaji italijanskih obavještajnih službi sugerišu da u BiH danas djeluje do 20 islamističkih terorističkih grupa", navodi Vujić.
Kaže da je u BiH bilo smrtonosnih džihadističkih terorističkih napada, ali "glavni uticaj terorizma ukorijenjenog u BiH bio je izvan zemlje".
"Počinioci mnogih od najstrašnijih terorističkih napada poslednjih decenija imali su značajne veze sa BiH, uključujući napade 11. septembra u Sjedinjenim Državama, bombaški napad na voz u Madridu 2004. i napade u Parizu 2015. godine. Prema podacima Wilson centra u Washingtonu, među evropskim zemljama, BiH je imala najveći broj građana po glavi stanovnika koji su otišli da vode džihad u Siriji i Iraku", naveo je Vujić i dodao:
"Јedan važan razlog je priliv stranih džihadista koji su došli u BiH tokom njenog rata od 1992. do 1995. Ubrzo nakon izbijanja rata, veliki broj džihadista, uključujući Osamu bin Ladena i dvojicu otmičara 11. septembra, došao je u BiH da pomoći bošnjačkoj vojsci u njenoj borbi protiv Srba i Hrvata. Bošnjačka vojska je uključila strane džihadiste u ono što je nazvala Odredom El Mudžahid, koji je postao ozloglašen po terorisanju kako boraca tako i civila, uključujući mnoga odrubljivanja glava.
Nakon rata Odred El Mudžahid je razoružan, ali su neki od ključnih stranih džihadista ostali u BiH uz pomoć simpatičnih bošnjačkih zvaničnika, a neki od njihovih lokalnih sljedbenika su nastavili da šire džihadističku ideologiju po određenim bošnjačkim područjima zemlje.
Iako se mnogi Bošnjaci u BiH pridržavaju umjerenog oblika islama, najveća politička partija u BiH koja predstavlja Bošnjake, SDA, ima svoje korijene u ekstremističkoj ideologiji islamističkih grupa poput Muslimanske braće. Iako stranka predstavlja umjereno, demokratsko lice Zapada, nikada nije odbacila svoju eksplicitno islamističku ideologiju, a njeno rukovodstvo održava bliske veze sa radikalnim liderima u Muslimanskom bratstvu i na mjestima poput Irana. Korijeni SDA u radikalnoj ideologiji i njen kontinuirani uticaj u BiH pomažu da se objasni zašto nije bilo dovoljno političke volje da se BiH oslobodi opasnih džihadističkih elemenata."
Ako postoji bilo kakva sumnja u nastavak uticaja ovih radikalnih ideologija u BiH, kazao je Vujić, potrebno je samo uzeti u obzir veoma blag tretman koji je dat bošnjačkim borcima ISIS-a koji se vraćaju u BiH, a koji su dobili nešto više od šamaranja od strane sudova u BiH.
"Većina ovih opasnih pojedinaca odgajana je u muslimanskim šerijatskim enklavama u BiH koje praktikuju radikalne oblike islama odvojeno od zvanične Islamske zajednice BiH. Zapravo, prema studiji koju je 2019. objavila Američka vojna akademija, čak su i pojedinci osuđeni u BiH za aktivnosti povezane s terorizmom dobili konačne zatvorske kazne u prosjeku manje od 2 godine. Na primer, optuženom koji je više puta pružao finansijsku podršku ISIS-u bilo je dozvoljeno da plati minimalnu kaznu od samo 15.000 dolara umesto jednogodišnje zatvorske kazne" kazao je Vujić.
Radikalnim islamističkim elementima u BiH se, kako kaže ne smije dozvoliti da procvjetaju, a njihovom putu ka političkoj moći se mora oduprijeti, a ne ohrabriti.
"Na sreću, Ustav BiH uključuje mehanizme koji pomažu u sprečavanju dominacije islamističke politike u zemlji. Ustav uključuje odredbe osmišljene da smanje vlast i osigura zastupanje interesa dva autonomna entiteta zemlje i njena tri konstitutivna naroda. Ovaj sistem, osim što održava mir i stabilnost među etničkim grupama u BiH, koristi i sigurnosti BiH i Evrope pomažući u sprečavanju koncentracije sve moći u rukama islamističkih partija", naveo je Vujić.
Uprkos tome, kaže Vujić, neki zapadni zvaničnici pokušavaju da potkopaju Ustav BiH u korist centralizovanog i striktno većinskog sistema u kojem bi Srbi i Hrvati bili marginalizovani, a Bošnjaci – i potencijalno islamističke stranke – imali bi svu vlast.
"Da bi se smanjila teroristička prijetnja iz BiH, potrebno je, prije svega, biti oprezan prema određenim bošnjačkim učenjacima, klericima i političarima koji predstavljaju umjerenu demokratsku fasadu, iako njihova privrženost, trenutni odnosi i pisanje pokazuju privrženost radikalnoj islamističkoj ideologiia. Takve radikale treba prozivati onakvima kakvi jesu, a ne primati ih u diplomatske salone kao uvaženi emisari", naveo je Vujić.
Drugo, kaže on, od vitalnog je značaja podržati ustavni sistem BiH kakav je uspostavljen u Dejtonu, uključujući njenu decentralizovanu strukturu i odredbe koje osiguravaju učešće Srba i Hrvata u političkom procesu u BiH.
"Ovi koraci su važni ne samo za sigurnost BiH, već i za sigurnost Evrope i svijeta", naveo je Vujić.
