Bezvrijedni fakulteti koji će vam upropastiti život

[IceCat]

Mislim da je krajnje vrijeme da Klix dobije i ovaj topic.

Sa jedne strane, žao mi je što otvaram ovako tmurnu temu. Međutim sa druge strane, cilj je informirati mlade i one koje upisuju studije koliko je važno informirati se o perspektivi (ili propasti) koju pojedini studiji nose po završetku i mogućnostima pronalaženja (jako) dobro (ili katastrofalno slabo) plaćenih poslova kako ne bi napravili katastrofičnu i u 99% slučajeva nepopravljivu grešku koja im zaista može upropastiti život i budućnost uopšte.

Prvo i najvažnije - postavite sebi pitanje: "Da li studiji koje želim upisati uključuju proizvodnju robe i usluga koje ljudi žele kupiti?" Kako god zvučalo, ovako funkcioniše globalno tržište. Ukoliko je iskren odgovor "ne" okrenite se i tražite drugi studij bez obzira kakve vaše želje i preference bile.

Ovo je prema svjetskim statistikama lista potpuno bezvrijednih studija:

Rodne studije
Psihologija
Etnički studiji
Religijski studiji
Literatura
Kriminalno pravo
Filozofija
Istorija
Žurnalistika
Umjetnost
Ples i koreografija
Strani jezici
Biznis studiji
Ekonomija
Film i teatar
Socijalno pravo
Političke nauke

Neki (na svu sreću) kod nas i ne postoje. Ugrubo, iako neki uspiju ostvariti nekako karijeru ja ovdje govorim o većini ljudi koji će se itekako mučiti da nađu bilo kakav posao. O visini plate i uslovima napretka u karijeri suvišno je govoriti.

Ovo su "dishonorable mentions":

Hemija
Biologija
Molekularna biologija
Biomedicinske nauke
Biohemija

Podaci su preuzeti sa YouTube sa temom "Worthless Degrees vs STEM" pod ovim nazivom ga svako može naći da ja sada ne postavljam link kako eventualno ne bi kršio pravila foruma. Mislim da bi ga svako trebao pogledati.

Nešto o meni: ja pripadam (na svoju veliku žalost) kategoriji "dishonorable mentions", tj. hemija. Gore pomenuti studiji su izuzetno teški, a bez PhD (za koji treba brdo novca) naći posao bilo gdje u svijetu je više nego izazov (skoro nemoguća misija). Ja sam poslije mnogo muke našao posao vani, i svima to "lijepo" izgleda. međutim, radim stepen ispod svog zanimanja i plata je... ovaj, ne želim o tome . Konobari su bolje plaćeni. Vjerenik od moje rodice koja ovdje živi je Java programer i ima šest puta veću platu, tj. za mjesec dana zaradi koliko ja za pola godine. Kad smo kod toga, da pomenemo i najbolje studije uz naglasak na ogromna, nekad čak i za nas iz gore pomenutih kategorija nezamisliva primanja:

Inžinjeri informatike - programeri (Java, C++...)
Ljekari
Stomatolozi
STEM - tu je naglasak na ogromnu razliku između S za science (fizika i hemijsko inženjerstvo - ne hemija - razlika je daleko veća nego nebo i zemlja), T technology (recimo da oni proizvode to što ljudi žele kupiti), E naravno za engineering svake vrste i M za mathematics (koji su veoma traženi kako u polju inženjerstva tako i u oblasti informatike).

Ja se trenutno borim za postdiplomski studij kojim bi se prekvalifikovao na hemijsko inžinjerstvo (kad već imam hemiju kao podlogu) što nije nemoguće. Da napomenem za one koji ne znaju, hemijski inžinjeri su ti koji osmišljavaju ekonomičnije procese proizvodnje, ti koji dizajniraju nove lijekove, ti koji mogu raditi u ekstremno plaćenoj oblasti naftnog inžinjerstva. Hemičar apsolutno ne uči ništa od ovoga, drugim riječima nema veze s vezom o onome za šta većina ljudi misli da mora biti osposobljen. Može raditi većinom kao laborant za šta inače ne treba više od tri razreda srednje. Stoga polažem velike (i krajnje) nade u master studije i odgovarajuću stipendiju. Jer to je definitivni izlazak iz "dishonorable mentions" kategorije.

Iako zvuči malo ostrašćeno, mislim da imam jak razlog koristiti ovdje izraze najbolji i najgori studiji. Osvrnimo se malo na najgore studije. Laži koje plasiraju pojedini fakulteti i njihovi profesori u cilju da ostvare kvotu upisa kako bi zadržali svoje vlastite plaćice nekada prevazilaze granice ljudskih svatanja. Kada sam pitao profesora sa svog fakulteta za priče o "perspektivi" i koliko je u stvari teško naći bilo kakav posao, nonšalantno mi je odgovorio "znate, mi moramo pod svaku cijenu ostvariti kvotu upisa kako bi fakultet opstao".

Budući studenti, imajte ovo na umu kada budete birali fakultet.

Nadam se da će ovaj topic biti od pomoći svima koji upisuju fakultet. Ovo se svakako odnosi i na postdiplomske studije. Volio bih da i drugi podijele svoja iskustva, dobra ili loša vezano za gore pomenute i bilo koje druge studije.

[Krokodajl]

Ekonomija itekako proizvodi robe i usluge koje ljudima trebaju.

[IceCat]

Nadam se da nisi pomiješao izraz ekonomija i ekonomski fakultet. Da bi bio dobar biznismen, ovaj fakultet uopšte nije potreban važno je imati "žicu" za trgovinu. Naravno, ukoliko neko ima smisla za biznis i završen pomenuti fakultet, te dvije stvari definitivno idu zajedno kao odlična kombinacija. U protivnom, posao u banci je "vrh" s tim da se podrazumijevaju i druge vještine poput jezika i dobrih marketinških i komunikacijskih vještina. Međutim, u drugim branšama primanja su poprilično niska a i činjenica je da se ljudi i te kako muče da uopšte pronađu posao.

[SaraFina]

Mislim da je krajnje vrijeme da Klix dobije i ovaj topic.

Sa jedne strane, žao mi je što otvaram ovako tmurnu temu. Međutim sa druge strane, cilj je informirati mlade i one koje upisuju studije koliko je važno informirati se o perspektivi (ili propasti) koju pojedini studiji nose po završetku i mogućnostima pronalaženja (jako) dobro (ili katastrofalno slabo) plaćenih poslova kako ne bi napravili katastrofičnu i u 99% slučajeva nepopravljivu grešku koja im zaista može upropastiti život i budućnost uopšte.

Prvo i najvažnije - postavite sebi pitanje: "Da li studiji koje želim upisati uključuju proizvodnju robe i usluga koje ljudi žele kupiti?" Kako god zvučalo, ovako funkcioniše globalno tržište. Ukoliko je iskren odgovor "ne" okrenite se i tražite drugi studij bez obzira kakve vaše želje i preference bile.

Ovo je prema svjetskim statistikama lista potpuno bezvrijednih studija:

Rodne studije
Psihologija
Etnički studiji
Religijski studiji
Literatura
Kriminalno pravo
Filozofija
Istorija
Žurnalistika
Umjetnost
Ples i koreografija
Strani jezici
Biznis studiji
Ekonomija
Film i teatar
Socijalno pravo
Političke nauke

Neki (na svu sreću) kod nas i ne postoje. Ugrubo, iako neki uspiju ostvariti nekako karijeru ja ovdje govorim o većini ljudi koji će se itekako mučiti da nađu bilo kakav posao. O visini plate i uslovima napretka u karijeri suvišno je govoriti.

Ovo su "dishonorable mentions":

Hemija
Biologija
Molekularna biologija
Biomedicinske nauke
Biohemija

Podaci su preuzeti sa YouTube sa temom "Worthless Degrees vs STEM" pod ovim nazivom ga svako može naći da ja sada ne postavljam link kako eventualno ne bi kršio pravila foruma. Mislim da bi ga svako trebao pogledati.

Nešto o meni: ja pripadam (na svoju veliku žalost) kategoriji "dishonorable mentions", tj. hemija. Gore pomenuti studiji su izuzetno teški, a bez PhD (za koji treba brdo novca) naći posao bilo gdje u svijetu je više nego izazov (skoro nemoguća misija). Ja sam poslije mnogo muke našao posao vani, i svima to "lijepo" izgleda. međutim, radim stepen ispod svog zanimanja i plata je... ovaj, ne želim o tome . Konobari su bolje plaćeni. Vjerenik od moje rodice koja ovdje živi je Java programer i ima šest puta veću platu, tj. za mjesec dana zaradi koliko ja za pola godine. Kad smo kod toga, da pomenemo i najbolje studije uz naglasak na ogromna, nekad čak i za nas iz gore pomenutih kategorija nezamisliva primanja:

Inžinjeri informatike - programeri (Java, C++...)
Ljekari
Stomatolozi
STEM - tu je naglasak na ogromnu razliku između S za science (fizika i hemijsko inženjerstvo - ne hemija - razlika je daleko veća nego nebo i zemlja), T technology (recimo da oni proizvode to što ljudi žele kupiti), E naravno za engineering svake vrste i M za mathematics (koji su veoma traženi kako u polju inženjerstva tako i u oblasti informatike).

Ja se trenutno borim za postdiplomski studij kojim bi se prekvalifikovao na hemijsko inžinjerstvo (kad već imam hemiju kao podlogu) što nije nemoguće. Da napomenem za one koji ne znaju, hemijski inžinjeri su ti koji osmišljavaju ekonomičnije procese proizvodnje, ti koji dizajniraju nove lijekove, ti koji mogu raditi u ekstremno plaćenoj oblasti naftnog inžinjerstva. Hemičar apsolutno ne uči ništa od ovoga, drugim riječima nema veze s vezom o onome za šta većina ljudi misli da mora biti osposobljen. Može raditi većinom kao laborant za šta inače ne treba više od tri razreda srednje. Stoga polažem velike (i krajnje) nade u master studije i odgovarajuću stipendiju. Jer to je definitivni izlazak iz "dishonorable mentions" kategorije.

Iako zvuči malo ostrašćeno, mislim da imam jak razlog koristiti ovdje izraze najbolji i najgori studiji. Osvrnimo se malo na najgore studije. Laži koje plasiraju pojedini fakulteti i njihovi profesori u cilju da ostvare kvotu upisa kako bi zadržali svoje vlastite plaćice nekada prevazilaze granice ljudskih svatanja. Kada sam pitao profesora sa svog fakulteta za priče o "perspektivi" i koliko je u stvari teško naći bilo kakav posao, nonšalantno mi je odgovorio "znate, mi moramo pod svaku cijenu ostvariti kvotu upisa kako bi fakultet opstao".

Budući studenti, imajte ovo na umu kada budete birali fakultet.

Nadam se da će ovaj topic biti od pomoći svima koji upisuju fakultet. Ovo se svakako odnosi i na postdiplomske studije. Volio bih da i drugi podijele svoja iskustva, dobra ili loša vezano za gore pomenute i bilo koje druge studije.

Što se tiče njemačkog govornog područja u krivu si za :

Žurnalistiku, Biznis studije, Ekonomiju, Psihologiju. Ovako na prvu i zbog ljudi koje poznajem a to im je životni poziv)
Ne možemo svi biti ni indzenjeri informatike, ljekari a ni stomatolozi.
Mislim možeš se regitrirati na AMS stranicu (biroa za zapošljavanje) u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj i dobiti tačne podatke koliko se ljudi iz koje branše traži. Dostupni su i podaci kolika su primanja sa 2, 3 -5 ili 10 godina iskustva.

[IceCat]

Podaci sa njemačkog AMS apsolutno ne znače ništa, prema toj stranici traže se i hemičari ali sa post doktorskim i milijardu godina iskustva u tačno specifičnoj oblasti i ničemu drugom (što ironično imaju samo te firme). Razumijem da pojedinci ostvare uspjeh u baš tim pozivima, međutim nije u redu radi tih par rijetkih slučajeva savjetovati druge da upišu kretenske nazovi fakultete. Primanja su priča za sebe, znam i ja asistente hemije koji su izuzetno nezadovoljni primanjima u prosvjeti, jedan od njih koga znam je uspio nakon 10 godina naći posao vani, ali primanja iako bolja daleko su od jednog programera. To da svi ne možemo biti programeri i ljekari je tačno, ali sa druge strane treba razmisliti šta bi željeli za svoje dijete baš jedno takvo zanimanje ili neko od navedene kategorije sa početka teme. Pomenuti momak Java programer isto sa početka topica iako ima 6 puta veću platu od mene, nude mu duplo veću u Londonu tako da on bira tipa ne sviđa mu se klima tamo išao bi u toplije krajeve, tu je i ponuda sa Novog Zelanda ali to mu kao daleko iako klima super... Bukvalno bira državu i visinu primanja. Kolike su šanse za zaposlenje sa bezvrijednim diplomama prepuni su YouTube i forumi širom svijeta tako da svaki budući student može da uradi vlastito istraživanje.

[SaraFina]

Podaci sa njemačkog AMS apsolutno ne znače ništa, prema toj stranici traže se i hemičari ali sa post doktorskim i milijardu godina iskustva u tačno specifičnoj oblasti i ničemu drugom (što ironično imaju samo te firme). Razumijem da pojedinci ostvare uspjeh u baš tim pozivima, međutim nije u redu radi tih par rijetkih slučajeva savjetovati druge da upišu kretenske nazovi fakultete. Primanja su priča za sebe, znam i ja asistente hemije koji su izuzetno nezadovoljni primanjima u prosvjeti, jedan od njih koga znam je uspio nakon 10 godina naći posao vani, ali primanja iako bolja daleko su od jednog programera. To da svi ne možemo biti programeri i ljekari je tačno, ali sa druge strane treba razmisliti šta bi željeli za svoje dijete baš jedno takvo zanimanje ili neko od navedene kategorije sa početka teme. Pomenuti momak Java programer isto sa početka topica iako ima 6 puta veću platu od mene, nude mu duplo veću u Londonu tako da on bira tipa ne sviđa mu se klima tamo išao bi u toplije krajeve, tu je i ponuda sa Novog Zelanda ali to mu kao daleko iako klima super... Bukvalno bira državu i visinu primanja. Kolike su šanse za zaposlenje sa bezvrijednim diplomama prepuni su YouTube i forumi širom svijeta tako da svaki budući student može da uradi vlastito istraživanje.

Podaci sa AMS-A itekako su relevantni. Srednjoškolce ovdje na osnovu njih i usmjeravaju u pravcu u kojem bi trebali nastaviti obrazovanje. Tkz; Firme za vježbanje na petogodišnjim srednjim školama kao što je HAK su od druge godine dostupne srednjoskolcima. Ne stječu klasično radno iskustvo ali certifikate dobijaju. To im je na studiju ekonomije dodatno bodovano a i u zivotopis se unosi. Ne vrijedi kao klasično stečeno radno iskustvo ali je veliki plus. Osim toga pored engleskog specijaliziraju na C nivo i śpanski, italijanski ili francuski.
Malo li je kao osnova?
Ovo su smjerovi na WU Wien :
Wirtschafts- und Sozialwissenschaften (WISO), Business and Economics (BBE) und Wirtschaftsrecht (WIRE).

Tvoja teorija da svako može biti ekonomista pada u vodu.



Molekularna biologija
Biomedicinske nauke
Biohemija

Ovo se takodjer zahuktava kao tražena zanimanja. Procjene su jako dobre za nekog ko bi sad upisivao.

[IceCat]

Treba uzeti u obzir i činjenicu da moderne mašine, računari i softveri danas imaju tendenciju da praktično ukinu veliki broj zanimanja i to baš iz navedene kategorije. Spremam polaganje razlike za inženjera i tačno znam šta me čeka na tom smjeru. Banalan primjer koji se tiče upravo mene: dizajn lijekova - hemičar apsolutno nije potreban sa znanjem npr. organske hemije i sposobnostima osmišljavanja i razumijevanja ogromnog broja kompleksnih organskih jedinjenja, softveri mogu da urade baš to za inženjera koji se u stvari time bavi. Princip je sljedeći: softver za QSAR metodu ima u data bazi ciljne receptore i njihovu strukturu koja se po pokretanju programa nalazi na jednoj osi i ciljano jedinjenje koje se mijenja po svim mogućim kombinacijama kako bi se što efikasnije uklopilo u taj receptor na drugoj. Ne treba čak ni praviti niti ispitivati toliki broj jedinjenja jer je potpuno besmisleno. To ogroman broj hemičara ostavlja bez posla. Softver će to izračunati jednostavnom matematikom: najpovoljnija pozicija krive daje mali broj jedinjenja koje treba napraviti kao finalna pred testiranje. Metode za njihovo ekonomično dobivanje hemičar apsolutno ne zna, to opet radi inženjer jer je za to kvalifikovan. Ili ogroman biznis sa naftom: iako je smjesa organskih jedinjenja, inženjer hemije je opet taj koji će uštedjeti milijarde naftnim kompanijama matematičkim procjenama koje će dati smjernice inženjerima drugih branši da dobiju efikasniji i profitabilniji proces. Hemičar se u tu priču apsolutno ne uklapa ni po kojem parametru.

Dosta o hemiji, za medije je više nego očigledno koliki je uticaj interneta i modernih tehnologija. Za ekonomiju i biznis, zna se da će dobar ugostitelj primjera radi otvoriti biznis i ostvariti profit i čak bogatstvo bez ikakve škole ako je sposoban u svom zanatu i ima žicu za biznis. Opet, napucani ekonomista sa fakultetom ako nema sluha za biznis niti smisla da nađe način da se ugradi u ponudu i potražnju slobodnog tržišta koje i te kako treba znati procijeniti može godinama tražiti posao i raditi bilo šta da preživi (znam i takve) i nadati se "vrh" poslu u banci. Što će opet biti teško bez smisla za tržište, marketing i izuzetno dobrih jezičkih i komunikacionih vještina. Kad smo kod jezika, studij jezika danas sam za sebe ne znači ništa jer osim jezika ostaješ bez bilo kakvih tržišno upotrebljivih vještina a danas već postoji tehnologija apsolutnog prevođenja (interesantan video sa japansko-engleskim ima milione pregleda na YouTube) iako još uvijek nije u široj komercijalnoj upotrebi, bar ne za sada.

Sve to iako se mnogima neće nimalo svidjeti treba uzeti u obzir pri odabiru studija. Jer na kraju dana, kvalitet života će i te kako ovisiti o uslovima rada (gdje će se provoditi većina života) i visini primanja koja će apsolutno diktirati kvalitet života kako pojedinca tako i njegove porodice u budućnosti.

[IceCat]

Podaci sa njemačkog AMS apsolutno ne znače ništa, prema toj stranici traže se i hemičari ali sa post doktorskim i milijardu godina iskustva u tačno specifičnoj oblasti i ničemu drugom (što ironično imaju samo te firme). Razumijem da pojedinci ostvare uspjeh u baš tim pozivima, međutim nije u redu radi tih par rijetkih slučajeva savjetovati druge da upišu kretenske nazovi fakultete. Primanja su priča za sebe, znam i ja asistente hemije koji su izuzetno nezadovoljni primanjima u prosvjeti, jedan od njih koga znam je uspio nakon 10 godina naći posao vani, ali primanja iako bolja daleko su od jednog programera. To da svi ne možemo biti programeri i ljekari je tačno, ali sa druge strane treba razmisliti šta bi željeli za svoje dijete baš jedno takvo zanimanje ili neko od navedene kategorije sa početka teme. Pomenuti momak Java programer isto sa početka topica iako ima 6 puta veću platu od mene, nude mu duplo veću u Londonu tako da on bira tipa ne sviđa mu se klima tamo išao bi u toplije krajeve, tu je i ponuda sa Novog Zelanda ali to mu kao daleko iako klima super... Bukvalno bira državu i visinu primanja. Kolike su šanse za zaposlenje sa bezvrijednim diplomama prepuni su YouTube i forumi širom svijeta tako da svaki budući student može da uradi vlastito istraživanje.

Podaci sa AMS-A itekako su relevantni. Srednjoškolce ovdje na osnovu njih i usmjeravaju u pravcu u kojem bi trebali nastaviti obrazovanje. Tkz; Firme za vježbanje na petogodišnjim srednjim školama kao što je HAK su od druge godine dostupne srednjoskolcima. Ne stječu klasično radno iskustvo ali certifikate dobijaju. To im je na studiju ekonomije dodatno bodovano a i u zivotopis se unosi. Ne vrijedi kao klasično stečeno radno iskustvo ali je veliki plus. Osim toga pored engleskog specijaliziraju na C nivo i śpanski, italijanski ili francuski.
Malo li je kao osnova?
Ovo su smjerovi na WU Wien :
Wirtschafts- und Sozialwissenschaften (WISO), Business and Economics (BBE) und Wirtschaftsrecht (WIRE).

Tvoja teorija da svako može biti ekonomista pada u vodu.



Molekularna biologija
Biomedicinske nauke
Biohemija

Ovo se takodjer zahuktava kao tražena zanimanja. Procjene su jako dobre za nekog ko bi sad upisivao.

Dobro, nek bude da su svi vlasnici kafića i restorana koji svugdje u svijetu i te kako dobro zarađuju diplomirani ekonomisti. O ovoj gluposti apsolutno nema smisla raspravljati valjda je svako bar jednom u životu izašao negdje na piće. Isto važi za vlasnike brojnih trgovina, butika, auto salona...

Za biologiju i hemiju, ja se opet iskreno nadam da ne savjetuješ nekoga da to upiše. ukoliko sam u krivu nadam se da možeš spavati noću. Ja ne bih mogao, jer bukvalno ni najvećeg neprijatelja ne bih upućivao u takvu propast - uništio bih ga na humaniji način.

[SaraFina]

Banke i osiguranja su na sredini piramide i apsolutno nisu loše plaćeni poslovi... Gdje su ti državni revizori, knjigovodje koje su štufane po nivou obrazovanja, privredni pravnici, Sanierungsverfahren ko radi? Finanz i Zoll W. ???... itd itd

Jesi ti svjestan da su oni osnov državnog sistema

Mislim banaliziraš totalno kakvi kafici?

Da ne raspravljam dalje. Laku noć

[IceCat]

Što se tiče smjernica za ovaj ili onaj napucani bezvrijedni univerzitet, neka se svako vrati na quote profesora koji sam gore postavio. Njihov opstanak ovisi o tome koliko će studenata upisati ili bolje rečeno navući na baš te studije. Naravno za to treba imati petlju, i da ih baš zaboli dupe za budućnost tih ljudi. Po principu ili ti ili ja. Jer baš oni u najvećem broju slučajeva ni ne mogu raditi ništa drugo osim predavanja na tim istim studijima.

Važna napomena: pomenuti studiji biologije i hemije su još bezvrijedniji ako nemaš PhD za koji treba brdo love. Da ne spominjem više od 10 godina u (magarećoj) klupi i odricanja i gubljenja vremena za plaćicu koja će (ili neće) jedva pokriti i te troškove. Dakle većinu života praktično provodiš kao rob i mladost ode na rad bez ikakvih primanja i učenje gluposti.

S druge strane, inženjerima PhD uopšte nije potreban osim ako će predavati na fakultetu. Čak može biti i štetan. Jer to mu povećava cijenu, a tendencija 99% poslodavaca će logično biti zašto umjesto jednog napucanog, čije ekstra znanje mi ne znači ništa ne bih zaposlio dva isto tako dobra inženjera.

[Kinaski]

Hemičari i biologičari ovdje imaju relativno dobre plate sa obzirom kakav je standard i rijetko da ima neki nezaposlen. Tako da ja mislim da se samo ti nisi snasao dobro

[yamakashii]

Hemičari i biologičari ovdje imaju relativno dobre plate sa obzirom kakav je standard i rijetko da ima neki nezaposlen. Tako da ja mislim da se samo ti nisi snasao dobro

Dosadno covjeku sta ces

[IceCat]

Radio sam i ovdje kao hemičar i definitivno imaš pravo vezano za platu koja je zaista bila dobra s obzirom na standard. Problem je u tome što rijetki dobiju posao i još rjeđe ostaju na njemu što je i sa mnom bio slučaj. Naći novi bez izuzetno dobre veze je ekstremno teško. Nije lako ni vani, ali snašao sam se nekako. Ipak, uslovi rada i plata se ne mogu porediti sa ljekarima ili informatičarima ni u kom slučaju. Kad smo kod posla ovdje, činjenica je i da su inženjeri isto tako dobro (u slučaju hemijskih inženjera daleko bolje) plaćeni ali daleko traženiji i mnogo lakše dolaze do posla.

[IceCat]

I ne kaže se "biologičari" nego biolozi, vidi se da ne poznaješ materiju jer to da "ima rijetko koji nezaposlen" je žešća izvala. Više od 99% je nezaposleno ali na svu sreću ih ni nema mnogo. Više puta je bilo u planu da se po Balkanu ti fakulteti pozatvaraju, kud nisu! I u Njemačkoj se sa ovim fakultetima izuzetno teško (ako uopšte) dolazi do posla. Jer bez PhD ne moraš ni ići na ove fakultete ako nemaš namjeru stratiti čitav život i opet je vrlo upitno hoćeš li naći bilo kakav posao.

[uglavnomja]

kao prvo nijedan fakultet nije bezvrijedan

drugi je problem sto ti imas nerealna ocekivanja, da imas platu kao neke druge struke, koje si ti sam nabrojao, a imas samo formalno i to priblizan nivo obrazovanja , osim it... doktori studiraju 6 godina, najmanje 1 godina staziranja pa specijalizacija pa tek onda krecu ... znaci 2- 3 puta se moze zavrsiti neki obican fakultet
stomatolozi malo manje, ali opet za 2 fakulteta se nakupi godina

a kao etalon plate uzimas lika it eksperta. i neke eksperte u svojoj struci, ono plafon u struci, jako mali % ljudi tim zvanjem



ing gradjevine i arhitekture nije isto, kamoli ing hemije i masinstva recimo. ni potraznja ni plata, niti je ikad bila.
osim u drustvenim firmama gdje skolska sprema odredjuje platu








a vise vjerujes nekom youtube klipu nego zvanicnoj stranici jedne drzave

[musicman80]

Samo ne znam, kako se Istorija nasla na listi bezvrijednih fakulteta? Jako je sirok spektar zanimanja koje mozete raditi kao diplomirani istoricar, od politike, novinarstva, obrazovanja itd.

[¤ jelena ¤]

Lako, ako je novac jedini kriterijum vrijednosti/bezvrijednosti fakulteta.

Tom logikom je ''imat žicu'' vrednije od imat diplomu bilo kog fakulteta, a ne samo ovih nabrojanih na listi.

[IceCat]

kao prvo nijedan fakultet nije bezvrijedan

drugi je problem sto ti imas nerealna ocekivanja, da imas platu kao neke druge struke, koje si ti sam nabrojao, a imas samo formalno i to priblizan nivo obrazovanja , osim it... doktori studiraju 6 godina, najmanje 1 godina staziranja pa specijalizacija pa tek onda krecu ... znaci 2- 3 puta se moze zavrsiti neki obican fakultet
stomatolozi malo manje, ali opet za 2 fakulteta se nakupi godina

a kao etalon plate uzimas lika it eksperta. i neke eksperte u svojoj struci, ono plafon u struci, jako mali % ljudi tim zvanjem



ing gradjevine i arhitekture nije isto, kamoli ing hemije i masinstva recimo. ni potraznja ni plata, niti je ikad bila.
osim u drustvenim firmama gdje skolska sprema odredjuje platu








a vise vjerujes nekom youtube klipu nego zvanicnoj stranici jedne drzave

Upravo. Klip je zasnovan na realnoj slici društva i iskustvima i standardu ljudi, a stranica "države" je zadnje čemu bih ikada vjerovao. Tamo je okean konkursa za hemiju ali svi odreda su presmiješni sa zahtjevima i još više ponudom.
IT "lik" kako ga zoveš ima bogovski standard sa 4 godine faxa pa ti pričaj šta hoćeš.
Što se tiče ljekara tu imaš pravo, upravo u tome i jeste stvar koliko truda uloži ljekar a najgore od svega PhD prirodnjak mnogo više a koja razlika u standardu .

[IceCat]

Lako, ako je novac jedini kriterijum vrijednosti/bezvrijednosti fakulteta.

Tom logikom je ''imat žicu'' vrednije od imat diplomu bilo kog fakulteta, a ne samo ovih nabrojanih na listi.

Jeste, nažalost. Diploma vrijedi tačno onoliko koliko je globalno tržište procijeni da vrijedi. Ne više od toga. Može pružiti fantastičan životni standard ili uzrokovati krajnju bijedu. Drugi slučaj je taj gdje pomenuti "ljudi sa žicom" zaista mogu sa ogromne visine gledati na "obrazovanog". Nosilac ove ili one diplome je taj koji će na svojoj koži osjetiti njenu stvarnu vrijednost.

[IceCat]

Ovo je zaista dobro "nijedan fakultet nije bezvrijedan" što me nasmija Specijalno rodne studije gdje se izučava feminizam i imaju predmet "nauka o Lady Gagi" i sličnima Ali na stranu ti fakulteti koji su (srećom) samo u prekookeanskim zemljama, bar koliko ja znam. Stvarna "cijena" nauke danas, posebno hemije je izuzetno nizak standard i reputacija "freak-ova", "geak-ova", "šonja", "šmokljana" i sličnih stereotipnih epiteta. Čudno, ali vrijednost diplome povećava i vrijednost pojedinca jer "kompjuteraši" više nisu u navedenoj stereotipnoj kategoriji mada su nekad bili. Sada su super cool jer svi znaju prema pomenutim mjerilima kolika može biti njihova stvarna vrijednost a posebno standard.

[¤ jelena ¤]

Lako, ako je novac jedini kriterijum vrijednosti/bezvrijednosti fakulteta.

Tom logikom je ''imat žicu'' vrednije od imat diplomu bilo kog fakulteta, a ne samo ovih nabrojanih na listi.

Jeste, nažalost. Diploma vrijedi tačno onoliko koliko je globalno tržište procijeni da vrijedi. Ne više od toga. Može pružiti fantastičan životni standard ili uzrokovati krajnju bijedu. Drugi slučaj je taj gdje pomenuti "ljudi sa žicom" zaista mogu sa ogromne visine gledati na "obrazovanog". Nosilac ove ili one diplome je taj koji će na svojoj koži osjetiti njenu stvarnu vrijednost.

Onog trenutka kad dobiješ tu vrijednu diplomu, otvara se novo poglavlje:
diploma postaje obični komad papira koji imaju svi oni što ti predstavljaju ozbiljnu konkurenciju prilikom zaposlenja u struci, kao sljedeće ljestvice koju moraš preći, a tvoj uspjeh na toj skali procjene i na tom dijelu putu koji si izabrao sad zavisi od tvog mentalnog sklopa, tvog znanja i cijelog spektra sposobnosti koje si do tada razvio - ili nisi.

Ne pruža diploma životni standard, niti diploma uzrokuje bijedu. U stvarnosti je ljudsko biće stvaralac vrijednosti.

[megaribi1]

Liste prosperitetnih studija se mijenjaju u prostoru i vremenu. Kada je Max Planck (čini mi se) upisivao fiziku rekli su mu: "Šta će ti to? Fizika je završila razvoj, budućnost je u društvenim naukama." Do drugog svjetskog rata završiti filozofiju je bila jedna od ulaznica u visoko društvo (sjetite se Nušićevog djela "Dr" ) i isplativa,ako ni zbog ćeg drugog ono zbog veza koje stičete a kasnije je postala samo studij za umno usavršavanje a ne zapošljavanje.Pedesetih godina vojna akademija je bio najbrži način da od siromašnog seljaka postaneš dobrostojeći građanin, sa današnjom mini vojskom studirati to je slabo isplativo. Ko je sedamdesetih upisivao računarstvo i informatiku u Sarajevu vukao je riskantan potez sa ukupno 16 radnih mjesta u cijeloj BiH (mainframe računare su imali samo najjačih 5 firmi), a novinarstvo je bilo hit: svaki dan 80 000 čitalaca "Oslobođenja" vidi tvoje ime! Kada sam bio student još nam je govoreno da Energoinvest deset puta više zarađuje od dalekovoda nego od računara,da bi šest godina nakon toga u daleko razvijenijoj SAD doktorski studiji iz Elektroenergetike su skoro iščezli.Nekada anahrhoni, devedesetih godina kod nas religijske studije dobijaju na značaju jer je vjeronauka uvedena u sve razrede škola i sagrađeni novi vjerski objekti. Onda dolazi doba stranih organizacija, pa su oni koji su završili engleski jezik došli na svoje. Zatim raste interes i kod nas za informacione tehnologije, u pravo vrijeme za mene i fakultet na kome predajem, ali čujem da u SAD ljudi u toj struci teže dolaze do posla i da moraju seliti u Kinu, jer su firme krenule u outsourcing.

Ovaj prvi post me je zainteresovao da vidim šta su to Women Studies. Predmeti "Žene u umjetnosti", "Žene u književnosti srednjeg vijeka" "Žene u politici" itd, zvuče korisno jedino govornicama u parlamentu za poboljšanje prava žena, ali to je u većini zemalja već postignuto. No, ako je motiv provesti par ugodnih godina u kampusu univerziteta,i imati viže vremena za osobu sa kojom ćete zasnovati porodicu, bez obzira što ćete kasnijhe biti domaćica ili kasirka u samoposluzi, nekome je i to dovoljno.

[uglavnomja]

kao prvo nijedan fakultet nije bezvrijedan

drugi je problem sto ti imas nerealna ocekivanja, da imas platu kao neke druge struke, koje si ti sam nabrojao, a imas samo formalno i to priblizan nivo obrazovanja , osim it... doktori studiraju 6 godina, najmanje 1 godina staziranja pa specijalizacija pa tek onda krecu ... znaci 2- 3 puta se moze zavrsiti neki obican fakultet
stomatolozi malo manje, ali opet za 2 fakulteta se nakupi godina

a kao etalon plate uzimas lika it eksperta. i neke eksperte u svojoj struci, ono plafon u struci, jako mali % ljudi tim zvanjem



ing gradjevine i arhitekture nije isto, kamoli ing hemije i masinstva recimo. ni potraznja ni plata, niti je ikad bila.
osim u drustvenim firmama gdje skolska sprema odredjuje platu








a vise vjerujes nekom youtube klipu nego zvanicnoj stranici jedne drzave

Upravo. Klip je zasnovan na realnoj slici društva i iskustvima i standardu ljudi, a stranica "države" je zadnje čemu bih ikada vjerovao. Tamo je okean konkursa za hemiju ali svi odreda su presmiješni sa zahtjevima i još više ponudom.
IT "lik" kako ga zoveš ima bogovski standard sa 4 godine faxa pa ti pričaj šta hoćeš.
Što se tiče ljekara tu imaš pravo, upravo u tome i jeste stvar koliko truda uloži ljekar a najgore od svega PhD prirodnjak mnogo više a koja razlika u standardu .

izvini, na realnoj slici KOJEG drustva???? i ko je tvorac tog istrazivanja? sta je po struci? koliko mu je trebalo do dodje do ovih podataka? koje izvore podataka je uzimao? koliki broj ljudi obuhvacen ovim "istrrazivanjem" ? itd

americkog?

bosanskog?

kineskog?

svedskog? spanskog? bugarskog? nekog drugog eu drustva? ili eu kao cjeline?

zimbabveanskog?

afganistanskog?

...

samo nemoj reci da je u pitanju planetarna analiza


lik je uobicajena rijec za covjek, osoba, momak, ... nista ruzno
izabrao pravu struku u pravom trenutku, vjerovatno ce uskoro malo pasti plate, sa poplavom novih strucnjaka



a ne kontam ovaj tvoj dio da phd prirodnjak ulozi vise truda od doktora? to zelis reci?

[uglavnomja]

Liste prosperitetnih studija se mijenjaju u prostoru i vremenu. Kada je Max Planck (čini mi se) upisivao fiziku rekli su mu: "Šta će ti to? Fizika je završila razvoj, budućnost je u društvenim naukama." Do drugog svjetskog rata završiti filozofiju je bila jedna od ulaznica u visoko društvo (sjetite se Nušićevog djela "Dr" ) i isplativa,ako ni zbog ćeg drugog ono zbog veza koje stičete a kasnije je postala samo studij za umno usavršavanje a ne zapošljavanje.Pedesetih godina vojna akademija je bio najbrži način da od siromašnog seljaka postaneš dobrostojeći građanin, sa današnjom mini vojskom studirati to je slabo isplativo. Ko je sedamdesetih upisivao računarstvo i informatiku u Sarajevu vukao je riskantan potez sa ukupno 16 radnih mjesta u cijeloj BiH (mainframe računare su imali samo najjačih 5 firmi), a novinarstvo je bilo hit: svaki dan 80 000 čitalaca "Oslobođenja" vidi tvoje ime! Kada sam bio student još nam je govoreno da Energoinvest deset puta više zarađuje od dalekovoda nego od računara,da bi šest godina nakon toga u daleko razvijenijoj SAD doktorski studiji iz Elektroenergetike su skoro iščezli.Nekada anahrhoni, devedesetih godina kod nas religijske studije dobijaju na značaju jer je vjeronauka uvedena u sve razrede škola i sagrađeni novi vjerski objekti. Onda dolazi doba stranih organizacija, pa su oni koji su završili engleski jezik došli na svoje. Zatim raste interes i kod nas za informacione tehnologije, u pravo vrijeme za mene i fakultet na kome predajem, ali čujem da u SAD ljudi u toj struci teže dolaze do posla i da moraju seliti u Kinu, jer su firme krenule u outsourcing.
.

[Kiki_Musampa]

Ja sam po svom misljenju upisao jedan od tih bezvrijednih fakulteta, i sad u svojim skoro 40 razmisljam da upisem nesto sto bih volio.