Banjaluka i njenih 45 džamija

Vijesti i zbivanja u Banjoj Luci, Mrkonjić Gradu, Prijedoru, Bos. Gradišci, Prnjavoru, Tesliću, Derventi, Bos. Brodu...

Moderator: banjaluka078

Post Reply
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#101 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image





Image





Image





Image






Image







Image







Image
Last edited by Tipicoti on 03/01/2021 17:22, edited 5 times in total.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#102 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#103 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image








Image










Image









Image
Last edited by Tipicoti on 03/01/2021 21:32, edited 2 times in total.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#104 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image

DŽAFER-AGINA DŽAMIJA

Džafer-agina džamija je izgrađena negdje između 1528. i 1580. Nalazila se na Grabu

Mahala Grab situirana je na jednom brdu iznad Gornjeg Šehera, i zbog toga jedan dio ovog naselja ima više izgled sela negoli izgled gradske četvrti. Grab su nekada činile zapravo dvije mahale ili cjeline u kojima su se nalazile i džamije istog imena, koje su se zvale Hadžibeg-zade i Džafer-agina, ovu Džafer-aginu mahalu ljudi su smatrali kao cjelinu ili dio mahale Grab, a i kao posebnu mahalu. Džafer-agina džamija bila je prva džamija na Grabu, ulazeći iz pravca Careve mahale, dok se visoko na brdu, iznad ove mahale, također na prostoru Graba, u blizini dviju vrlo lijepih česama iz osmanskog doba nalazila druga džamija, Hadžibeg-zade (Hadžibegovića prema Kreševljakoviću) džamija. U popisu mahala iz 1604. godine spominje se i mahala Grab sa mesdžidom nekog Ibrahima, a turski istraživač Ayverdi navodi da se Bezaz Hadži Ahmedov mesdžid u Gornjem Šeheru možda nalazio na Grabu. Ne zna se da li su spomenuti mesdžid Ibrahima na Grabu i Bezaz Hadži Ahmedov mesdžid istovjetni sa Džafer-aginom džamijom ili sa Hadžibeg-zade džamijom, ili sa jednom od ovih dviju džamija, možda je nekada na Grabu postojala još jedna džamija. Vrlo je vjerovatno da su spomenuta Džafer-agina džamija i okolna mahala nastali vrlo rano. U popisu banjalučkih mahala iz 1851. godine upisane su obadvije Grabske mahale. Iz tog popisa mahala saznajemo da je Džafer-agina mahala imala 31 kuću. Džafer-agina džamija se nalazila nešto niže Hadžibeg-zade džamije, idući prema Hunćariji čaršiji i Lijevoj Novoseliji, tačnije na jednom brežuljku na Grabskoj okreti u ulici Karapovac. I jedna i druga džamija na prostoru Graba nalazile su se oko starog puta, što je vodio iz Banje Luke prema Mrkonjićgradu i Jajcu. Džafer-agina džamija se u dokumentima spominje i pod nazivom "Džafer-begova džamija". Prema izgledu fotografija vidi se da je džamija Džafer-age bila lijepa džamija sa četverovodnim krovom i drvenom munarom. Džamija je na svom zidu imala prozore, koji su se nalazili u dva reda, gornji su bili završeni sa prelomljenim lukom u svom gornjem dijelu, a donji su bili pravokutni. Na mjestu, na kojem se nalazila ova džamija, danas se nalazi neki stambeni objekat. Ova džamija je imala svoj harem, a preko puta džamije se nalazio još jedan harem, koji i danas postoji.

Srušena je 1928. godine.


(Preuzeto sa FB stranice: Džamija I Vakufi Ferhad Paše Sokolovića)
Last edited by Tipicoti on 31/12/2020 17:12, edited 1 time in total.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#105 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

ImageImage

Kubat ili Kubadagina dzamija

Dzamija je sagradjena 1670. godine, nalazila se na jednoj stijeni iznad Vrbasa pa su je zvali i Džamija na stijeni (bila je u blizini danasnjeg Ronilackog kluba ”BUK”)
Džamija je imala drveni trijem sa sofama i bila pokrivena šindrom. Kubad-agina džamija je bila jedna od tri Tabačke džamije kojih više nema.


Srušena je 1930. godine.
Last edited by Tipicoti on 02/01/2021 12:40, edited 3 times in total.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#106 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image
Image

HADŽI KURD DŽAMIJA

Nalazi se u lijevoj Novoseliji izgrađena je u XVII vijeku.Naselje Novoselija krajnji južni dio grada počelo se razvijati krajem XVI vijeka kada su seljaci iz sela Trn bježeći od kuge naselili ovaj prostor.Ajverdi navodi da se Novoselija spominje carskim fermanom 10.muharema999h.g.16.oktobar1590. pod imenom Nevadbad te je stanovništvo bilo oslobođeno poreza s tim da u slučaju ratnog sukoba učestvuju u odbrani kao i u izgradnji i popravci mosta koji je u klancu na Vrbasu.U lijevoj Novoseliji izgrađene su Hadži Zulfikarova džamija nazvana u novije vrijeme Tulekova po porodici Tuleka koji su je održavali .Takođe na ovoj strani je hadži Kurd džamija.U desnoj Novoseliji podignute su Behrem efendijina džamija hadži Omerova ili Firuzova Šaban agina Mustafa pašina ovu džamiju je sagradijo u XVIII vijeku Mustafa paša pra unuk Ferhad paše Sokolovića.
Hadži Kurd džamija je doživila svoju totalnu rekonstrukciju početkom osamdesetih godina XX vijeka gdje je prilikom obnove izgubila mnogo na svojoj autentičnosti.U pomahnitalom razaranju svih banjalučkih džamija u agresiji na Bosnu i Hercegovinu stradala je tagođe i hadži Kurd džamija koja je tad do temelja srušena.Džamija je temeljito obnovljena 2009.godine od strane džematlija a najveću materijalnu i moralnu zaslugu dao je hadžija Bedrudin Omerbašič kome je pripala čast da je ponovno otvori.Po našem mišljenju džamija hadži Kurd se smatra jednom od najbolje obnovljenih džamija u Banja Luci u njenom izvornom obliku.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#107 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image
Image

HADŽI BEGZAD DŽAMIJA

Hadži Begzad džamija je jedna od dvije džamije u najstarijem banjalučkom naselju Grab.Pored pomenute hadži Begzad džamije koja se nalazila na vrhu same mahale tj.u neformalnom centru naselja pored rimski česmi nešto niže nalazila se još jedna džamija na Grabskoj okreti koja se zvala Džafer-aginna koja je bezopravdano srušena 1928. godine.
Hadži Begzad džamija nastalaje u 16.vijeku i nalazila se na starom putu prema Jajcu prvobitno je imala drvenu munaru koja je rekonstrukcijom džamije 1969. bila zamijenjena kamenom oko džamije se nalazi lokalni harem sa starim nišanima harem je inaće i danas aktivan pa je primjetna izgradnja novih nišana koji pomalo narušavaju prirodni sklad sakralnog objekta.Džamiju su vrijedne džematlije obnovile u njenom prvobitnom obliku i gabaritima nakon što je ona bila u potpunosti srušena u agresiji na Bosnu i Hercegovinu devedesetih godina.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#108 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image
Image

HADŽI ZULFIKAR DŽAMIJA

Hadži Zulfikar (Tulekova) džamija spada u red klasični mahalskih džamija sa drvenom munarom i četvero vodnim krovom i jedna je od sedam Novoselijskih džamija.Nastala je kao i ostale banjalučke džamije u 16. vijeku. Mahala u kojoj se nalazi džamija nastala od izbjeglih stanovnika sela Trn koji su na ovo područje došli zbog izbijanja kuge na prostorima na kojima su ranije živjeli.Kao jedna od rijetkih džamija ne posjeduje vlastiti harem.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#109 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image

TABAČKA DŽAMIJA (DEBAGIJA)

Tabačka džamija ili Debagija je bila jedna od najstarijih džamija sagrađenih u Banjaluci, i nalazila se u Gornjem Šeheru.

Nalazila se u središtu mahale Tabaci, koja je nastala nizvodno od potoka Suturlija, nakon turskog osvajanja Banjaluke. Mahala je ime dobila po zanatlijama (tabacima) koji su na obali Vrbasa štavili kožu. Kasnije kako se mahala više širila podeljena je na »Gornje« i »Donje Tabake«.
Prema legendi stanovništvo se na ovaj prostor doselilo iz sela Trn, bežeći od kuge. Džamija je bila sagrađena od ćerpiča i imala je minaret od drveta. Džamija je sagrađena od priloga članova tabačkog esnafa u BiH i bila je jedna od pet koju je ovaj esnaf izgradio — ostale četiri su podignute u Tešnju, Mostaru, Sarajevu i Visokom. Izgrađena je između 1528. i 1580. godine, tj. najkasnije do kraja XVI vijeka.

Srušena je nakon Prvog svjetskog rata, 1919. godine.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#110 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image


CAREVA DŽAMIJA

Careva džamija je prva džamija koja je izgrađena u Banjaluci, i nalazila se u Gornjem Šeheru.

Džamija je izgrađena oko 1528. godine. Podignuta je na ime sultana Sulejmana Veličanstvenog (1520-1566.), pa je otuda ova džamija i dobila i ime Careva džamija. U to vrijeme džamija se nalazila u centru prve čaršije u Gornjem Šeheru. Imala je još i nazive Hunćarija i Atik ili Stara džamija.

Srušena je 1957. godine.

Image
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#111 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image

OSMAN -ŠAHOVA DŽAMIJA GORNJI SITARI BANJA LUKA
Osman-šahova džamija je izgrađena 1563. godine i imala je drvenu munaru. Nalazila se u Gornjim Sitarima. Osnovao ju je drugi bosanski sandžak-beg koji je doprinjeo razvitku Banja Luke, Osman šah-beg Skenderpašić. Osman Šah-beg Skenderpašić, sin Mustajbega, bio je bosanski sandžakbeg barem od 2. aprila 1562. godine do 7. juna 1563. godine. Umro je u Tirhali (Tesalija) 975.h.g.(1567/8) gdje je i sahranjen u posebnom turbetu koje je izgradio Mimar Sinan..

Srušena je 1959. godine.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#112 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Šeher Banja Luka

Početkom 16. stolječa Bosanac Sufi Mehmed-paša je uvakufio veliki dio svoga bogatstva u najstarijem banjalučkom naselju Gornjem Šeheru, kao što je ćuprija preko Vrbasa, Carevu džamiju na lijevoj obali Vrbasa, Sufi Mehmed-pašinu džamiju na desnoj obali Vrbasa, veliko javno kupatilo (hamam), šezdeset i devet dućana, veliki han, (karavan-saraj), tri mlina, čupriju itd…. tako je nastala kasaba Banjaluka.

Prvi bosanski beglerbeg Ferhat paša Sokolović 1580, je utemeljio onaj dio Banja Luke koji se naziva Donji Šeher i od kasabe napravio grad šeher Banjaluku. Preko dvije stotine objekata je izgradio Ferhad paša u ovom gradu.Iz njegove vakufname i drugih dokumenata znamo da je u Banjaluci podigao džamiju Ferhadiju , uz nju turbe za sebe, mekteb, šadrvan pred džamijom , medresu, hamam, vodovod, sahat kulu, karavan saraj, most na Vrbasu, most na Crkvini,oko dvije stotine dućana, javni toilet, mlinove na Vrbasu, te dvor za bosanskog begler bega. Njegov je bezistan sa oko stotinu dućana podignut od novca kojeg je zavještio poslije smrti. Ferhad paša izgradio i 1587 današnji Kastel. Sve u svemu u Ferhat paša je u Banjaluci izgradio 215 objekata. Banjaluka je u 16 stolječu bila centar obrazovanja i Ferhat-pašine pored imala je još četiri medrese.

Tokom zlatnog vremena Banjaluke tj u 16. stolječu i početkom 17. stolječa izgrađeno je oko 45 džamija od kojih su najpoznatije: Careva džamija, Gazanferija džamija, Džamija Hasana defterdara (Arnaudija), Ferhat pašina džamija (Ferhadija), Džamija Hadži-Mustaj paše Sokolovića, Sitarska džamija, Tabačka džamija, Kalenderija džamija,Kubad-agina džamija, Džafer-agina džamija, Osman-šahova džamija,Mahmud Ćelebijina džamija na Ilidži ,Musala (džamija Gornji Šeher), džamija Hadži Saliha (Stupnička džamija), Hadži Osmanbega džamija (Talih),Behram-begova džamija, Sofi Mehmed-pašina džamija, Hadži-Begzadova (Grabska džamija) sve iz 16. stolječa i Hadži Kurd džamija, Hadži-Pervizova džamija (Potočka), Mehdi-bega Imamovića džamija (Hisečka) iz ranog 17 stolječa.

U staroj Jugoslaviji je srušeno 8 banjalučkih džamija:
Herica-1918.; Debagija (Tabacka)- 1919.; Kalenderija (Sinikova)-1923., Pašića-1924; Apardi-pašina-1928., Džaferagina-1928.; Kubad-agina-1930.; Šehova (Sijamija) -1930.

U socijalističkoj Jugoslaviji srušeno je 15 džamija:
Mahmud Čelebijina (Ilidžanska)- 1950. Hadzi Firuzova -1950, Mustafa-pašina -1955, Musalla -1957. Hunkarija ili Careva -1957. Daudija (Medreska)- 1959, Osman-šahova džamija-1959. Pedesetih godina dvadesetog vijeka porušene su i Hadzi Babina (Šarena), Simidija, Sitarska, Čarsijska (Suki Sagir), Mejdan, Daudija, Mustafa-pasina i Hadži-Babina džamija.



Prepisano iz knjige: Nesagoriva Bosna u vjecitoj vatri.



==========================================================================================================================



Mr. arh. Sabira Husedzinovic
ZLOCINACKO UNISTAVANJE
spomenika islamske arhitekture u Banjoj Luci

Sacuvati i ojacati svijest o svom bosnjackom identitetu je nas imperativ, koji svoju snagu crpi u Islamu, jeziku, historiji i obicajima, ali i kulturnom nasljedu naseg naroda. Najveci dio tog nasljeda cinili su spomenici islamske arhitekture, a medu njima posebno mjesto imaju dzamije.


Gradnja dzamija u Banjoj Luci zapocinje 1527. godine kada ovi krajevi dolaze pod tursku vlast. Tada je u podgradu tvrdave Banja Luka izgradena prva dzamija posve-cena sultanu Sulejmanu Kanuniji i nazvana Careva, koja ce postati srediste buduce Carsije. Poslije opredjeljenja Sofi Mehmed-pase, namjesnika Bosanskog sandzaka, da 1553. godine ovdje premjesti srediste vojne i upravne vlasti, a posebno izgradnjom brojnih zaduzbina, Banja Luka je dobila status sehera. Dzamija ovog legatora izgra-dena je 1554/55. godine. Pretpostavlja se da je imala kupolu do 1688. godine, kada je zbog rusenja promijenila izgled, i dobila cetverovodan krov sa drvenom kupolom.
Zanimljivo je da se njeno ime, ali kao dzamija "Sofi Mehmed-pase u Hercego-vini", nalazi u spisku djela velikog arhitekte Turskog carstva Mimar Sinana, a koji je objavio njegov prijatelj pjesnik Mustafa Sai. Kako je prvobitna dzamija srusena u XVII stoljecu to sve ostaje kao predstavka koju treba istrazivati. Dolaskom Ferhad-pase, clana cuvene poro-dice Sokolovica, za bosanskog Sandzak-bega 1574. godine, a kasnije Begler-bega 1580. godine, Banja Luka postaje srediste Bosanskog ejaleta, sto joj osigurava dalji brzi urbani razvoj. Na prostoru tri kilome-tara nizvodno, u odnosu na Staru Banja Luku, Gornji Seher, Ferhad-pasa gradi 215 objekata, medu kojima dzamiju, tophanu, Sahat kulu, hamam, dvor za namjesnika, dva kamena mosta, karavan-saraj, brojne ducane i mlinove. Oko ovih objekata razvija se banjalucka Carsija.
Ferhadija dzamija kao sredisnji objekat carsije bila je jedno od najuspjesnijih arhitektonskih ostvarenja islamske arhitek-ture XVI vijeka na nasem tlu. Ferhadija dzamija je harmonijom svojih oblika i odnosom masa, te svojevrsnom piramidal-nom kompozicijom, ciji je centar oznaca-vala kupola, a vertikalnost isticala munara, privlacila i odusevljavala sve posjetioce, putopisce, povjesnicare, putnike namjer-nike. Osobitost prostornog rjesenja uvijek je svrstavala Ferhadiju u zanimljive i rijetke objekte naseg graditeljstva. Iako je kod nas u to vrijeme cesto koristen klasicni carigradski stil za gradnju jednoprostornih dzamija sa kupolom nad centralnim prostorom i tri kupolice na trijemu, Ferhadija je imala slozenije rjesenje. Ono se ogledalo u rasclanjenoj osnovi, gdje je centralni molitveni prostor bio pokriven kupolom, koja je lezala na pandantifima, dok su prosirenja sa strane bila pokrivena polumanastirskim svodovima, a mihrab polukupolom. Zbog slicnosti prostornog rjesenja ove dzamije i Muradije dzamije u Manisi, ali cija izgradnja je zapoceta 1583. u blizini Izmira, a koju je gradio Kodza Mimar Sinan, postoji pretpostavka da je Ferhadija dzamija nastala u carigradskom krugu arhitekata.
Dva prijatelja Ferhad pase, Gazanfer, koji je bio vojvoda i zaim, te Hasan - defterdar, ministar financija Bosanskog pasaluka izg-radili su dvije dzamije na suprotnim obalama rijeke Vrbas, vezane saobracajni-com ciju je izgradnju intenzivira Ferhad-pasa. To su Arnaudija i Gazanferija dzamija. Arnaudija dzamija pripadala je svojim stilskim i tipoloskim karakteristi-kama grupi jednoprostornih dzamija sa kupolom i tri kupolice i isticala se svojim skladnim proporcijama i harmonijom oblika, arhaicnim konstruktivnim rjesenjem sa trompama, te dogradenim turbetom uz korpus dzamije, kao i malom munarom u ogradi, ezan-tasom koja je cinila ljupki detalj citavog kompleksa.
Pored Ferhadije i Arnaudije dzamije, kao i Sofi Mehmed-pasine, vjerojatno je kupolu imala i Gazanferija dzamija, koja je kasnije pokrivena cetverovodnim krovom sa drve-nom oslikanom kupolom ispod njega. Sa dva kamena turbeta povezana zidom ona se dozivljavala kao mali utvrdeni prostor.
Znacajan dio graditeljskog nasljeda Banja Luke bile su i dzamije sa drvenom munarom, koje su po svojim karakteristi-kama i nacinu zidanja nosile elemente etno arhitekture. Najznacajnija je bila Behram-efendijina dzamija, nastala pocetkom XVII vijeka, zanimljiva po dogradenom turbetu, te mali prostor "kuija" koji je sluzio osnivacu za ibadet. Evlija Celebija je sredinom XVI vijeka zabiljezio u Banja Luci 45 mahala, a toliko je vjerojatno bilo i dzamija. Prema popisu iz 1851. godine bilo je 38 dzamija, koliko ih je bilo i 1918., po zavrsetku Prvog svjetskog rata.

Sistematsko i plansko unistavanje spome-nika islamske arhitekture u Banjoj Luci pocinje uspostavljanjem drzave SHS, i to sa obrazlozenjem o njihovoj zapustenosti i starosti. Tako je do drugog svjetskog rata sruseno osam dzamija i to: 1918. Herica; 1919. Debagija (Tabacka); 1923. Kalende-rija (Sinikova), ciji su ostaci stajali iza Drugog svjetskog rata; 1924; Pasica; 1928. Apardi-pasina i Dzaferagina; 1930. Kuba-dagina; 1930. Sehova (Sijamija) (zbog izgradnje hotela "Palace" prenesena u selo Mehovce).

Poslije drugog svjetskog rata zapocelo je dalje rusenje dzamija. Tako su vec bombardiranjem, 1944. godine sruseni drve-ni trijemovi na Ferhadiji i Arnaudiji dzamiji, a na isti nacin a zatim sljedece dzamije: Mahmud Celebi (Ilidzanska) 1950. Hadzi Firuzova 1950. Mustafa-pasina 1955. Musalla 1957. Hunkarija ili Careva 1957. Daudija (Medreska), 1959. Hadzi Babina, Sarena, a Simidija prenesene u selo Kozarac, i Kulmebel u selo Vrbanjce. Izmedu 1950. i 1959. porusene su Sitarska, Carsijska (Suki Sagir), Mejdan i Osman-sah dzamija. Ako su neke od dzamija i bile dotrajale, sigurno je da su se mogle popraviti, za sto Islamska zajednica nije imala mogucnosti, pa je ostajala zatecena uvjetima i pritiscima. Ali, neke od dzamija, kao sto su bile Daudija, Mustafa-pasina i Hadzi-Babina, bile su pravi problem za rusenje, posto su imale jake kamene zidove.

U ovom posljednjem ratu unistavanje spomenika islamske arhitekture u Banjoj Luci pocinje vec 1992. godine, kada su bacanjem bombi zapoceli nasrtaji na Ferhadiju i Arnaudiju dzamiju, te Ferhad-pasino turbe. Ubrzo iza toga ispaljena je "zolja" na Seferbeg dzamiju, cime je ona bila tesko ostecena. Sukcesivno unistavanje svih banjaluckih dzamija pocinje planski i redom 1993. godine, kada srpsko-cetnicke okupacijske vlasti zlocinackim cinom barbarske mrznje 9. aprila pale Seferbeg dzamiju, (Sl. 177, 178), a zatim u noci izmedu 6 i 7. maja u 3,00 sata ujutro, za vrijeme policijskog sata, miniraju Ferhadiju (Sl. 179, 180, 181, 182) i Arnaudiju dzamiju (Sl. 183, 184, 185, 186.) Munara Ferhadije dzamije ostala je uspravno stojeci, iako je eksplozija bila tako jaka, da je potpuno unistila sve ostale zidove dzamije do temelja, a sva stakla su na obliznjim zgradama popucala. Opstanak munare bila je posljedica sanacije, 1989. godine, kojom je ona bila u unutrasnjosti osigurana nekom vrstom celicnog korzeta.

I pored nastojanja strucnjaka za zastitu da se ocuva munara prezentiranjem kompletne projektne dokumentacije o njezinoj pretho-dnoj sanaciji, munara je ipak minirana 8. maja u 0,30 sati uz bucno slavlje cetnickih vandala.

Pristup rusevinama sprijecavale su jake policijske snage, da bi 11. maja bageri zapoceli odvozenje materijala na gradsko smetljiste. Na sva insistiranja pismena i usmena clanova Odbora Islamske zajednice, na celu s muftijom banjaluckim Hadzi Ibrahim-efendijom Halilovicem, a posebno strucnjaka za zastitu, da se ostaci dzamije sacuvaju na licu mjesta, srpskocetnicke vlasti nisu odgovorile, a ostatke dzamije su bacili.

Uz velike napore clanova Odbora Islamske zajednice i pojedinih sluzbenika zastite, uz stalno policijsko ometanje, provjeravanje, zapisivanje i privodenje spaseni su pojedini vrijedni komadi ovih dzamija. U meduvremenu je pocelo rusenje i paljenje ostalih dzamija. Tako je:

- Nova dzamija u Vrbanji (selo u blizini Banja Luke) minirana 11.05. 1993. godine.
- Hadzi-Zulfikar ili Telekova dzamija u Desnoj Novoseliji zapaljena 17.05.1993.(izgorio je krov, minaret i trijem, a zidovi su osteceni) (Sl. 187 i 188 )
- Behram-efendijina dzamija u Desnoj Novoseliji zapaljena 26.05. 1993. (izgorio je krov dzamije i turbeta, trijem, ali se sacuvala "kuija" mala prostorija za namaz) (Sl. 189 i sl. 190 )
- Sofi Mehmed-pasina dzamija minirana i potpuno porusena 04.07. 1993. godine. (Sl. 191, 192 )
- Hadzi Beg-zade, dzamija na Grabu minirana i potpuno porusena 04.07.1993. godine. (Sl. 193, 194 ) " Mehdi-beg dzamija minirana i potpuno porusena 04.07.1993. god. ( Sl. 195, 196 )
- Gazanferija dzamija minirana i potpuno porusena 04.07.1993. god. (Sl. 197, 198 )
- Sabanagina dzamija u Desnoj Novoseliji, minirana i potpuno porusena 14.07.1993. godine. (Sl. 199 )
- Hadzi Kurd dzamija u Lijevoj Novoseliji, minirana i porusena 14.07.1993. godine. (Sl. 200 )
- Hadzi Perviz ili Potocka dzamija zapaljena 06.09.1993. (izgorio krov, minaret i trijem, zidovi osteceni ) (Sl. 201, 202 )
- Hadzi Osmanija ili Talina dzamija zapaljena 08.09.1993. (izgorio krov, minaret i trijem i sjeverozapadni zid porusen). (Sl. 203, 204 )
- Hadzi Omerova ili Dolacka dzamija zapaljena 09.09.1993. (izgorio krov i minaret, ali u septembru 1994. svi ostaci odvezeni su na smetljiste) (Sl. 205, 206, 207 )
- Hadzi Salihija ili Stupnicka dzamija zapaljena 09.09.1993. (izgorio krov i minaret, zidovi osteceni) (Sl. 208, 209)

Iste godine, 15. decembra minirano je turbe Ferhad-pase (Sl. 210 i 211), te njegovih barjaktara (Sl. 212), a zatim Halil-pasino turbe (Sl. 213 i 214). Bagerom su poruseni sadrvan, portal, cesma i ograda (Sl. 215 i 216) a zatim Safikadunino turbe (Sl. 218 i 219) kao i svi nisani u haremu Ferhadije dzamije (Sl. 220, 221 i 222). Medu njima porusen je i mezar Ali-pase Rizvanbegovica hercegovackog vezira (XIX v.), koga je 1851. godine ubio Omer-pasa Latas u blizini Banja Luke. (Sl. 223). Odmah je pocelo uz veliko policijsko osiguranje odvozenje ostataka. Taj dan je minirana i banjalucka Sahat-kula, koja je vjerojatno bila najstarija u Bosni i Hercegovini. (Sl. 224 i 225 )

Ovaj vrijedan kompleks islamske arhitek-ture zlocinacki je unisten i iscupan iz urbanog tkiva Banjaluke, ali ne i iz naseg pamcenja. Isto tako unistavani su i ostaci ostalih dzamija uz pomoc mehanizacije, pri cemu su iskopavani njihovi temelji, ruseni nisani, sve to s namjerom potpunog zatiranja postojanja ovih objekata na tom mjestu.

Analizirajuci ovako sistematsko unistavanje kulturno - povijesnih spomenika i svega sto nije srpsko, moze se lahko zakljuciti da je osnovni cilj srbocetnickog okupatora bio da dokaze da je teritorij Banjaluke povijesno bio samo srpski u nastojanju da ostvari svoju ideju o Velikoj Srbiji. Zato se moze konstatovali da je ovaj rat imao predznak "kulturnog rata", u kome su se svjesno i s ciljem zatirala bas kulturna doba. Zbog toga postupak agresora, ukazuje da je namjerno i sistematski unistavao prostor i materijalnu kulturu bosnjackog naroda, s ciljem da unisti njegov identitet i njegov duh, nastojeci da ocisti prostor i proglasi ga svojim.

Svijest da je kulturna bastina svakog naroda zalog njegovog identiteta, mora biti podstrek obnove porusenih vrijednosti, cime bi se uspostavile relacije koje su vijekovima vladale ovim prostorom.
Last edited by Tipicoti on 03/01/2021 20:25, edited 1 time in total.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#113 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image


APARDI PAŠINA DŽAMIJA

Džamija se nalazila na raskrsnici ulica Kozarska i Ejuba Kobašlića te sokaka koji vodi prema Zelenom mostu sa njegove lijeve strane.
Ovu džamiju je dao podići oko 1595. godine bosanski beglerbeg Apardi-paša po kojem je i nosila ime.

Srušena je 1928. godine.




Današnja lokacija na kojoj se nalazila Apardi džamija.
Image
Image
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#114 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image

MAHMUT ČELEBI (Ilidžanska) DŽAMIJA

Izgrađena je krajem 16. vijeka i imala je drvenu munaru. Banje u ovoj mahali također potiču iz 16. vijeka.

Srušena je 1950. godine.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#115 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image


HADŽI BABINA- ŠARENA (ALADŽA) DŽAMIJA

Nalazila se u Banjalučkom naselju Hiseta.Sagrađena 1617.dao ju je sagraditi hadži Husein za koga se smatra da je pripadao jednom od derviških redova pa je i džamija dobila naziv po toj derviškoj tituli hadži Babina.

Srušena je 1959. godine.
User avatar
visuljak
Posts: 994
Joined: 26/11/2020 14:05

#116 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by visuljak »

Znaci, sto nisu komunisti srusili to su djikani dokrajcili.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#117 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image

ŠEHOVA (SIJAMIJA) DŽAMIJA


Preko puta Gradskog parka bila je mala, Šehova ili Sijamija džamija sa drvenom munarom.Izgrađena je 1580. godine.


Srušena je 1931. godine.




Današnja lokacija na kojoj se 350 godina nalazila Šehova (Sijamija) džamija.
Hotel “Palas”
Image
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#118 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

ImageImage


MEDRESKA ILI DAUDIJA DŽAMIJA

Dao ju je sagraditi u XVI. stoljeću neki Davud, po kojem se nazvala Daudija džamija. Džamija je bila skladna građevina sa lijepom kamenom munarom i imala je jake kamene zidove. Preko puta nje taj isti Davud izgradio je i najstariju banjalučku medresu, a po njoj se ova džamija zvala i Medreska džamija


Srušena je 1959. godine.




Današnja lokacija na kojoj se nalazila džamija. Na njenom mjestu je izgradjena ova zgrada, lokacija novi kruzni tok ul.Skendera Kulenovića.

Image



Temelji prvog školskog objekta (medrese) u Banja Luci po čijem se imenu osnivača zvala čitava jedna mahala tj. kvart (Daudija mahala).
Na temeljima je napravljen novi kruzni tok.



Image


Image
Last edited by Tipicoti on 03/01/2021 18:16, edited 2 times in total.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#119 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

ImageImage

SUKI SAGIR ili TALINA DŽAMIJA

U blizini Ferhad-pašinog mosta nalazila se Suki Sagir u narodu poznatija kao Talina džamija izgrađena je krajem 17 vijeka nazvana je prema samoj čaršiji Sukija (Suki Sagir znači mala čarsija).Gra­đena je od kamena i u dvije etaže. U prizemlju su bila tri dućana s isto toliko trgovačkih magaza, a na spratu prostorija za bogoslužje.


Srušena je 1959. godine.



Današnja lokacija na kojoj se nalazila džamija.

Image
Image
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#120 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image

MUSTAFA-PAŠINA DŽAMIJA

Nalazila se u desnoj Novoseliji.Ovu džamiju sagradio je početkom osamnaestog vijeka Mustafa-paša, praunuk Ferhad paše Sokolovića. Mustafa-paša je dao sagradit i dva turbeta kod svoje džamije, jedno turbe uz džamiju, i drugo turbe u dijelu harema ove džamije uz sami Vrbas.


Srušena je 1955. godine.


Image
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#121 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image


SIMIDIJA DŽAMIJA

Simidija džamija pripadala je grupi masivnih džamija sa kamenom munarom.Nalazila se između Sefer-begove i Arnaudija mahale na raskrsnici ulica Đ.Jakšića i A. Karabegovića. Prozvana je Simidijom,zbog toga što je bila u blizini pekare (simit-vrsta peciva).


Srušena je 1963. godine.



Današnja lokacija na kojoj se nalazila džamija.

Image
Image
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#122 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

Image

KULMAHALSKA DŽAMIJA


U naselju Mejdan je bila Kulmahalska džamija sa drvenom munarom.
Nasuprot Kikića dućana bila je lijepa džamija sa haremom, mještani su je zvali Kulmahalska džamija, a službu božiju obavljao je hodža Dervišić »Tale« kako su ga mještani od milja zvali.


Srušena je 1960. godine.


Harem koji pripada Kulmahalskoj džamiji.

Image


Image


Image





_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _






Image

MEJDAN DŽAMIJA

Nalazila se kod Delića dućana, trgovca pred II svjetski rat. To je bila jedna od sedam džamija na širem području Mejdana od Donjih Sitara pa do »Ade« kod Rebrovačkog mosta. Bila je džamija sa drvenom munarom. Nalazila se izmedju Potočke i Kulmahalske džamije.

Srušena je između 1950 i 1955. godine.


Image
Last edited by Tipicoti on 03/01/2021 21:54, edited 4 times in total.
User avatar
sinuhe
Posts: 11443
Joined: 03/06/2011 11:33

#124 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by sinuhe »

To su bile uglavnom trosne gradjevine koje bi ako su prokisnjavale komunisti onda srusili. Nije vjernicima dzamija u BL 1990 bila dalje od 10-15 minuta hoda.
User avatar
Tipicoti
Posts: 2159
Joined: 11/12/2012 01:40
Location: Tu i tamo

#125 Re: Banjaluka i njenih 45 džamija

Post by Tipicoti »

RUŠENJE BANJALUČKIH DŽAMIJA 1993.GODINE (1)

9.4.1993.

SEFER BEGOVA DŽAMIJA

Image

Sefer-begova (Podpećinska) džamija je bila prva džamija koja je srušena u Banjaluci 1993. godine.
Sefer-beg džamija se nalazi u mahali Pećina po čemu je džamija dobilo drugo ime, na uglu ulica Omladinska i Duška Košćice na sjeverozapadnom dijelu Banje Luke.

Izgrađena je 1618.god.
Srušena je 9.4.1993.god.

Džamija je obnovljena 2004. god.

Image
Post Reply