Amerika ulazi na energetsko tržište Evrope i BiH
U proceduru Kongresa Sjedinjenih Američkih Država krajem februara stigao je dokument kojim se preciziraju interes i namjera te zemlje da finansiranjem infrastrukturnih i energetskih projekata u zemljama Evrope smanji utjecaj Rusije.
Predstavnički dom Kongresa već ga je usvojio, a ostalo je još da ga podrži i Senat, nakon čega slijedi potpis predsjednika SAD Donalda Trampa(Trump).
Dokument, koji se okvirno naziva „Akt o evropskoj energetskoj sigurnosti i diversifikaciji 2019“, detaljno opisuje koji su to projekti i oblasti u zemljama Evrope koji mogu imati strateški interes SAD, a među ciljnim državama je i
BiH.
U dokumentu su navedena četiri cilja:
Prvi je da se državama pomogne da steknu energetsku neovisnost o zemljama koje takav status koriste za politički utjecaj, prije svega o Rusiji, i kako bi te države samostalno mogle donositi odluke bez utjecaja s ruske strane, odnosno da ne moraju voditi računa o ruskim interesima.
Kao
drugi cilj koji bi američka vlada trebala imati navodi se da se promovira energetska sigurnost u Evropi tako što će se vlade različitih zemalja ohrabrivati da razvijaju pristupačna, transparentna energetska tržišta koja, također, tragaju za drugačijim izvorima i tipovima energije, ali i rutama.
Treći je cilj da se ohrabre i privatni investitori iz SAD da ulažu novac u infrastrukturne projekte. A kao
četvrti cilj ističe se da se olakša izvoz energenata, tehnologije i stručnosti SAD.
Dokumentom se zadužuje državni sekretar
Majk Pompeo (Mike) da zajedno s američkim agencijama identificira energetske infrastrukturne projekte koji bi bili „prikladni za učešće SAD“. Daju se i smjernice kakvi projekti jesu interesantni za SAD – oni vezani uz transport prirodnog plina, prijenos električne energije, obnovljive izvore energije (vjetar, solarna energija…).
Ovaj zakon naslanja se na dokument koji je ranije prošao procedure, a koji je zaveden pod nazivom „Koordinacija pomoći i asistencije širom Evrope i Euroazije“, i to za suzbijanje ruskog utjecaja. Tim je dokumentom osnovan i Fond za suzbijanje ruskog utjecaja, za koji je izdvojeno 250 miliona dolara.
Cilj tog fonda je da se, ne samo kroz infrastrukturne projekte nego i medije i nevladine organizacije (NVO), radi na suzbijanju propagande koja širi ruske interese u zemljama EU.
Zaduženje za predsjednika
Zakonom koji se predlaže obavezuje se i predsjednik SAD da najkasnije godinu nakon usvajanje dokumenta podnose svoj prvi izvještaj o projektima koji su izabrani.
Kako se navodi, američki predsjednik dužan je jednom godišnje u narednih sedam godina podnijeti izvještaj Komitetu Senata i Kongresa za vanjske poslove o projektima koji su izabrani kao interesantni za SAD i koje će ta država pomagati na jedan od načina.
Reakcija Rusije: Otvoreni protekcionizam
Na zakon koji je već u proceduri reagirala je i predsjednica Savjeta Ruske Federacije Valentina Matvijenko. Ona je rekla novinarima u Moskvi da bi taj zakon trebalo nazvati “zakon o pripremanju terena za dodatnu isporuku nafte iz škriljaca i drugih plinova u Evropu”.
– Ovo je otvoreni protekcionizam i svjesno kršenje međunarodnih pravila o trgovini, pravila Svjetske trgovinske organizacije. To je pokušaj da se ograniči ekonomski i energetski suverenitet Evrope – istakla je Matvijenko.
Ona smatra da je usvajanje zakona pokušaj Vašingtona da “utrapi” svoj skuplji plin Evropi i da ograniči konkurenciju na evropskom tržištu.
– Američki Senat još nije usvojio prijedlog zakona niti ga je potpisao predsjednik SAD Donald Tramp, te i dalje postoji šansa, ali samo šansa, da će zdrav razum pobijediti – dodala je Matvijenko.
Izvor 
, mora sad da pruzi ruku tamo gdje nije do sada.
