Aerodrom Željava kod Bihaca

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderator: anex

User avatar
Jazz_Junkie
Posts: 3052
Joined: 16/03/2008 22:35
Location: Wien

#1 Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Jazz_Junkie »

Željava

KRATKI ISTORIJAT AERODROMA

Početak izgradnje aerodroma Željava vezan je za daleku 1948. godinu, kada se počelo sa izborom i iznalaženjem mikrolokacija za pozicioniranje ovog velikog aerodromskog kompleksa. Izgradnja je, zajedno sa projektovanjem, trajala sve do 1968. godine i ta se godina ujedno smatra i godinom izgradnje. Te godine je sa aerodroma Pleso u Zagrebu preleteo čitav 117. lovački avijacijski puk (LAP) na aerodrom Željava kod Bihaća.

Konkretna gradnja aerodroma je počela 1956. godine, a da bi aerodrom zbog Ruske invazije na Čehoslovačku, proradio 1968. godine. Radovi su se intenzivno nastavili do 1978. godine. Pouzdano se zna da je aerodrom finansiran sredstvima međunarodne banke koja je sredstva odobrila za izgradnju puteva u SFRJ. Radovi su koštali oko 4 milijarde US dolara.

Najveći deo poslova je obavilo Građevinsko Preduzeće "PLANUM" - Beograd, koja je bila tada, a i sada je vojna građevinska firma. Skupa s njima su bili i njihovi kooperanti, kao što je Građevinsko Preduzeće "TEMPO" - Zagreb, a deo radova na bazi obavilo je Građevinsko Preduzeće "POMGRAD" - Split. Inače, oznaka Vojne Pošte na aerodromu Željava je bila 4868, što je označavalo, simbolično, početak prvih radova i puštanje u funkciju aerodroma.

Aerodrom Željava je građen do 1968. godine, kada je svečano otvoren i pušten u rad. Samo je nedostatak finansijskih sredstava odugovlačio vremenski rok završetka radova na ovom grandioznom projektu. Nakon 24 godine postojanja i rada, 1992. godine ovaj aerodromski kompleks je dignut u vazduh sa 56 tona eksploziva čije detonacije su trajale preko dva sata.

LOKACIJA

Ceo aerodrom je zauzimao prostor devet puta četiri kilometra, od čega je pola "parcele" na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine, a pola na teritoriji Republike Hrvatske. Najbliži grad mu je Bihać u kojem je živelo aerodromsko ljudstvo i njihove familije. Konfiguracija planine Plješivica, a naročito njenog vrha, pružila je dobru mogućnost za protivvazdušnu zaštitu podzemnog objekta, kao i čitavog aerodroma. Treba naglasiti da je, kod izgradnje ovih objekata, prvi put primenjen i novi sistem podgrade ankerima i špricanim betonom sa i bez čeline mreže, a po potrebi i sa čelinim remenatama, koje se kasnije koriste bilo kao nosiva obloga, bilo kao njen sastavni deo, a sve u zavisnosti od vrste i kvaliteta stenske mase.

Takođe je prvi put primenjen sistem zahvatanja i sprovođenja curkova vode i vlažnih mesta kanalom ispod podne površine. Od svih uređaja ugrađenih u podzemnom objektu "KLEK", impozantnih 95% je bilo proizvedeno u domaćim fabrikama tadašnje SFRJ. Uz poletno-sletne staze na potplješevičkom platou, u utrobi planine Plješivica sagrađen je pravi grad koji je bio dobro zaštićen i od atomskih udara. Četiri velika ulaza ili, kako ih je ljudstvo zvalo "rupe", godinama su od očiju znatiželjnika skrivale u to vreme superčuvanu "vojnu tajnu" Jugoslovenske Narodne Armije i države Jugoslavije.
User avatar
Jazz_Junkie
Posts: 3052
Joined: 16/03/2008 22:35
Location: Wien

#2 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Jazz_Junkie »

PODZEMNA INFRASTRUKTURA

Glavni ulaz u podzemni kompleks “KLEK” na aerodromu Željava bio je ulaz “dvojka” pod kontrolom Vojne Policije uz obavezne propusnice. Ostali ulazi bili su branjeni od po jednog borca na straži u svakom useku. Ulaz “četvorka” je najdalje pregledna i blindirana vrata su dosta dalje od ulaza, a posle ide u blagom luku ravno do spoja prema ulazu “trojka”. Posle pancirnih vrata na ulazu u “četvorku”, na levom zidu galerije nalazi se udubina za smeštaj kontejnera za razvijanje LORAP filmova. Zatim su hidraulička, pancirna vrata i hodnik prema “zvezdi”, a desno ambulanta, te učionica 352. iae, a levo je pilotski restoran i restoran za tehničko osoblje.

Prvi hodnik iz “zvezde” se proteže desno, a zatim se ređaju wc, fotografske prostorije, spremište ruskih R.D.N. kontejnera i LORAP kontejnera i opreme, tamna komora, oružari 352. iae i na kraju hodnika, dešifranti. Levi hodnik je komanda 352. iae. gde su još i prostorije OC, pilotske učionice 124, 125lae., te padobranske sekcije. Desnom stranom galerije proteže se povišeni plato, od blindiranih vrata do kraja, sa sanducima opreme i pribora za avione, bakovima (podtrupni ili podkrilni rezervoar), lanserima i topovima. U manjim udubinama desno nalazila se vatrogasna oprema. Sredinom galerije prolazio je kanal pokriven pločama.

Od ulaza “četvorka” do kraja 352. iae, galerija je duga oko 750 metara i široka 12 metara. Galerija 124. lae. je šira gde su avioni bili u cik-cak rasporedu. Kod skladišta kerozina na ulazu “trojka” postoji mogućnost nestabilnosti, navodno je tu bilo problema kod gradnje zbog premošćivanja podzemnih pukotina i vodotoka, noću se mogao čuti šum vode. U objekat su ugrađeni cisterna za kerozin džinovskih veličina, sistem za klimatizaciju, cevovodi za kerozin i postrojenja za vlastiti energetski sistem. Svi podzemni prostori za njih su bili osvetljeni i klimatizirani sa mogućnošću konstantnog održavanja podnošljive temperature od 22C stepena i vlažnosti vazduha zbog isparavanja kerozina.

Vazduhoplovna tehnička radionica je impozantna “rupa u rupi” koja je ujedno najviši i najširi deo objekta. Ispod VTR-e je i najveća rupa ispod rupe. Skoro cela VTR je samo ploča iznad ambisa. U toj galeriji se moglo vršiti održavanje 1., 2., 3. stepena. Kompletna meteorološka služba i kontrola leta bile su smeštene u bunkerima podignutim iznad piste nekih 60-ak metara i ukopane u planinu, prostor veličine oko 70 kvadratnih metara do kojeg se stizalo liftom. Betonski zidovi su debeli 2 metra sa najboljom markom cementa i armaturom. Pošto se drastično promenio način vođenja rata, zadnjih godina razmišljalo se o modernizaciji aerodroma da bi se mogli nabaviti i avioni MIG-29, međutim počelo se više razmišljati o merama uništenja objekta. Pet godina pre rata u Sloveniji, pojačani su sistemi za miniranje objekta “KLEK”, kako se zvao podzemni deo aerodroma Željava.

Podzemni kompleks tunela i galerija ukupne dužine 2,7 kilometara, projektovan je i dimenzioniran tako da može, na čuvanje od raketnog i atomskog udara, primiti između 60 i 80 supersoničnih aviona MIG-21. Istovremeno, taj je podzemni svet pružao sve mogućnosti preživljavanja: imao je sopstvenu radionicu za popravku aviona, magacin za smeštaj rezervnih delova aviona i opreme, kao i za smeštaj, sigurno čuvanje i tehničko održavanje bitnih zaliha, tada izuzetno bogate palete oružja koje je avion MIG-21 nosio.
ENERGENTI

Kerozin je transportovan cevovodima iz bihaćkih perifernih naselja Pokoj i Orljani gde su čitava brda prepravljena u podzemne rezervoare, naročito brdo Grabež koje je bilo jako dobro čuvano. Cevovod je bio dužine 10 kilometara, a cevi promera 50 cm. Skladišta eksploziva su bila stacionirana u bihaćkim perifernim naseljima Vedro Polje, Grabež, i Račić, a skladište aviobombi u naselju Ripač.

SPOLJAšNJA INFRASTRUKTURA

Na potplješivičkom platou ispred planine Plješivica nalazilo pet aerodromskih pista, od kojih su dve bile poletno-sletne, sa dimenzijama za sletanje i najvećih transportnih aviona. Tu su se nalazile i tri stajanke za avione na otvorenom gde je danonoćno spreman bio dežurni par aviona čija je svrha bila presretanje neprijateljskih letelica u vazdušnom prostoru SFRJ. Kamenolom koji se nalazi na bosanskoj strani je iz vremena izgradnje aerodroma. Parking za zaposlene se nalazio 100 m pre izlaza “četvorka” dolazeći iz pravca mesta Baljevac, a “triangl” je bio skoro 500m dalje i na njemu nikome nije bilo dozvoljeno parkiranje osim “Apama” koje su služile za zapuštanje dežurne pare. Na trianglu se drumski saobraćaj kontrolisao pomoću saobraćajnih znakova, oznaka na putu i semafora.

Na ulazu kod mesta Baljevac sa bosanske strane se nalazila rampa i stražarsko mesto br.1 gde se sve uredno legitimisalo, a stotinjak metara dalje je bilo stražarsko mesto br.2 sa leve strane puta. Tu se nalazio magacin opreme LARP-a, kao i njihova oruđa i oružja (topovi 3x20mm, “Bofors” 40mm, BRDM opremljeni sistemom “STRELA 1M”, te pokretni radar “ŽIRAFA” na FAP-ovoj šasiji (troosovinac). Pored stražara, tu su se još nalazili od 20.00 časova do 08.00 časova i službeni psi (nemački ovčar Riki i šarplaninac Ajaks). To su bili najbolji “alarmi”. Dalje putem kada se krene prema pistama i ulazima u podzemni kompleks, sa desne strane se nalazila “stražara” u kojoj je bila posada koju su sačinjavali 6 stražara, kerovođa, zamenik komandira straže i komandir straže. Stražara je bila u “žici”, a pre izgradnje aerodrome, tu je bila škola. Putem od kućice na samom ulazu, a koji je vodio suprotno od aerodroma se stizalo do “Lovačkog doma”, lepo uređene kuće u kojoj je bio vojnik-domaćin koji se starao o istoj. Tu su se gostili VIP gosti, npr. tadašnji komandant RV i PVO general Anton Tus, zatim komandant 5. vazduhoplovnog korpusa general Ljubomir Bajić, jednom i predsednik predsedništva SFRJ, Dragutin Zelenović. Objekat nije bio obezbeđen. “Gosti” bi stizali nenadano subotom popodne helikopterom Mi-8, te bi se vraćali sutradan uveče. Na nekih 300 do 500 metara od lovačke kuće nalazilo se uređeno pešadijsko strelište. Tu se vršilo redovno pešadijsko gađanje po planu i programu, kao i uvežbavanje starešina za armijska takmičenja u streljaštvu. Na kraju radnog vremena, vojni autobusi su bili parkirani stotinak metara od “triangla” prema mestu Baljevac odakle su odvozili zaposlene u Bihać. Svaka letačka jedinica je imala svoj autobus u slučaju noćnog letenja ili kasnijeg povratka u grad kojima su upravljali civilni vozači poznati po savlađivanju vožnje u zimskim uslovima.
User avatar
Jazz_Junkie
Posts: 3052
Joined: 16/03/2008 22:35
Location: Wien

#3 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Jazz_Junkie »

OFICIRI

Po mirnodopskoj formaciji, puk je imao 280 ljudi:

* oficira................76
* mlađih oficira.....121
* vojnika...............85

Od navedenog broja, 64 oficira su po mirnodopskoj formaciji piloti, s tim što je popunjenost sa pilotima 62 ili 97%. Puk po ratnoj formaciji ima 520 ljudi, od toga 95 pilota. Pored dve eskadrile po mirnodopskoj formaciji, u slučaju mobilizacije puku se pretpočinjava 129. lae iz 185.lbao, a koja je u miru vršila obuku pitomacu na aerodromu Pula. U naoružanju puka u miru nalazilo se 30 aviona, od toga 25 L-17 i 5 dvoseda.

VOJNICI

Uloga vojnika u 117. Lovačko Avijacijskom Puku je bila da opslužuju avione pre, za vreme i posle letenja, kao i da obavljaju neke poslove u podzemnom objektu kao što su dežurstva, održavanja higijenskih uslova u galerijama, prostorijama za boravak i slično. Što se tiče poslova oko letenja, vojnik 117. LAP-a je imao nekoliko privilegija u odnosu na druge vojnike u drugim rodovima:

1. Nikada nisu nosili kape, ni na stajanci, niti van nje, čak ni u kasarni, pa čak ni u gradu. Ko je hteo mogao ju je nositi, ali na stajanci izričito NE, jer može da se desi da prilikom zapuštanja aviona ili dok radi motor, kapa bude usisana u usisnik aviona
2. Nikada nisu pozdravljali starešine, ni na stajanci, ni u kasarni, dok u gradu to jesu činili (iz čistog poštovanja). Izuzetak je bio komandant aerodroma i komandanti eskadrila
3. Vojnik na Željavi u 117. LAP-u imao je radno vreme od 7-14 časova ako je dnevno letenje. Ako je noćno letenje, onda su bili slobodni ceo dan do predveče. Za vreme letenja radili su udarnički, a posle je sledio zasluženi odmor. Nije bio mali broj vojnika koji su odlazili petkom uveče kući i vraćali se u ponedeljak ujutro. Dozvole za izlazak u grad mogle su se dobiti bez ikakvih problema, ali je, kao i svim vojnicima, bilo slađe pobeći kroz “žicu”
4. Vojnici 117. LAP-a su uvek bili prvi na doručku, ručku i večeri
5. Najvažnija privilegija se zvala propusnica za “rupu”. Mnogi su odslužili vojni rok u kasarni, a da nisu mogli ni prići “rupi”

Sam posao vojnika u danu kada su bile letačke aktivnosti izgledao je ovako:

Posle doručka u kasarni, odlazalo se u sobe po lične stvari (cigarete i razne sitnice), te pravac u autobuse koji su ih odvozili do ulaza u podzemni objekat. U podzemnom objektu je svaka eskadrila imala svoju galeriju gde su bili smešteni avioni, a svaka galerija učionice za svoj tehnički sastav i još poneku prostoriju za razne alate.
Po dolasku u podzemni objekat, komandant tehničkog sastava je izdavao plan rada pre, za vreme i posle letenja raspoređujući vojnike i tehničare. Vrše se pripreme za izvlačenje aviona iz podzemnog objekta. Sklanjaju se posude sa kerozinom ispod aviona (jer kerozin kaplje iz aviona kada su parkirani na par otvora ispod), skidaju se zaguške sa usisnika, kače se rude i avioni se, jedan po jedan, izvlače na stajanke. Jedan ili dva vojnika išli su za mehaničarom i tegljačem u akumulatorsku sobu da natovare akumulatore koji se pred poletanje ubacuju u letelice.
Na stajanci su se vršile razne provere, ubacivali su se akumulatori, vojnici su zatvarali razne kapotaže na avionima koji su otvarani od strane tehničara radi raznih provera. Kada je pilot proverio stanje aviona i ušao u kabinu, počinje zapuštanje motora. Tada vojnik uzima sa “ape” kabl sa naponom, kači ga na avion i čeka znak od mehaničara kada treba da ga izvuče iz priključka. Kada motor dostigne odrađeni broj obrtaja izvlači se napajanje. To je bio jedan od težih poslova, jer stradaju bubne opne ukoliko osoblje nije bilo zaštićeno “antifonima”.
Tokom trajanja leta, vojnici nisu imali nekog posla. Ako je lepo vreme stajali su na stajanci ili su sedeli do linka na dežurnoj pari gde je bila smeštena i kantina.
Pri povratku aviona na stajanku, vojnici su kačili rudu na prednji točak vraćajući avion na njegovo mesto na stajanci i parkiraju ga guranjem unatrag. Potom su stizale cisterne sa kerozinom kojim su točili kerozin u avion.
Na kraju letenja, vojnici su postavljali zaguške na usisnike, kačili avione na tegljače i zatim ih uvlačili u podzemni objekat. Potom su postavljali posude za prikupljanje kerozina ispod letelica.
Od težih poslova smatrani su servisi kao što su menjanje guma ili servis kočnica. Najteže je bilo kada su bojeva gađanja, tada je posao vojnika avio-oružara bio izuzetno mukotrpan: ubacivanje municije, kačenje bombi, podvešavanje raketa, punjenje lansera, a onda na kraju čišćenje lansera, topova, i vađenje municije - prljavo i naporno.
Jedan od najtežih poslova vojnika 117. LAP-a bilo je čišćenje podzemnog objekta: prvo bi piljevinom pokupili masnoće i ostale tekućine sa poda, zatim bi sledilo pranje pod deterdžentom i na kraju glancanje od kojeg se kasnije moglo ogledati o pod.

AVIONI

Na Željavi je bio stacioniran Lovački 117. avijacijski puk koji je imao 2 eskadrile aviona presretača, a delovala je i 352. izviđačka eskadrila koja je elektronski izviđala po Italiji, Albaniji, Austriji i Mađarskoj. Često je preletano i preko državne granice mada nije bilo potrebno pošto su avioni bili opremljeni opremom za koso izviđanje i snimanje ukoso za oko 200 km. Mig 29 nije mogao ući u objekat, ali pred sam rat je ulaz 125. eskadrile bio preuređen tako da se avion tipa MIG 29 mogao uvući. Nije bilo udesa da se repom zakači prolaz jer je na betonu bila crta po kojoj se avion morao šlepati. Na Željavi su, u poslednjim danima funkcionisanja, bile stacionirane dve lovačke (124,125) i jedna izviđačka eskadrila (352) koja je u svom sastavu imala i 8 letelica tipa “jastreb” koji su stajali napolju na stajanci ispred 4. ulaza, jer zbog razmaha krila nisu mogli biti uvučeni u objekat. Avioni UTVA-66 bili su parkirani levo od izlaza br.1 (gledano iz rupe) između piste i VOA, pored sanduka sa motorima i duvača.

Aerodrom je bio na kratko “ugostio” par letelica MIG-23 iračkih oznaka koji su se tu zadesili preletom iz Zagreba gde su bili na remontu u Vazduhoplovnom-Remontnom Zavodu “ZMAJ”. Obzirom da je UN uvela sankcije Iraku na uvoz svakog oružja, letelice su ostale u SFRJ, a danas se nalaze konzervirani ispred Muzeja Vazduhoplovstva u Surčinu. Isto tako, jednom prilikom aerodrom je ugostio i Ugandski avion Boing 707 poznatom po aferi “Kikaš”, kojim je švercovano oružje u Hrvatsku.

RADARI

Bilo je instalirano 7 radara koji su koštali svaki po 12 miliona dolara, a sistem za navođenje je koštao 50 miliona dolara koji je ujedno bio i najskuplji sistem u JNA. U funkciji su bili 4 takva sistema. Na Željavi se nalazilo i komandno mesto 5. vazduhoplovnog korpusa iz Zagreba, a tu je bio i 5.puk VOJIN-a. Zajednički operativni centar bio je opremljen automatskom opremom AS-84, a to su bili računari u koji su se ulivali svi radarski podaci iz SFR Jugoslavije. Unutar objekta se nalazio i savremeni centar veze sa komandnim mestom vazduhoplovnog korpusa. Na ovom operatorskom centru su se objedinjavali svi podaci o stanju u vazdušnom prostoru SFR Jugoslavije, što je bilo omogućeno mrežom radara koji su bili postavljeni na Plješevici, u Zadru, na Kozari, Biokovu, u Puli, zatim na Vrhnici, u Sisku, Bjelovaru itd.

Vrh planine Plješevica - Crni Vrh je na nadmorskoj visini od 1648 metara i tamo se nalazio radarski položaj Plješevica (RP Plješevica), centar veze. Ovde je kao primarni radar bio instaliran britanski osmatrački radar Marconi S-600 koji je sa dometom od 600km mogao nadgledati vazdušni prostor većeg dela Italije, Austrije i Mađarske, a tu je bio i radar za merenje visine S-613. Sekundarni radar je bio CD-2 koji je bio vezan na S-600. Ovde su takođe, u sklopu S-600, bili instalirani i radari S-645M i S-654D koji su mogli raditi pojedinačno ili grupno.

Sami radari su bili zaštićeni polarnim radarskim kupolama zbog surovih vremenskih prilika koji često vladaju na Plješevici. Te kupole - “lopte” su se mogle vidjeti jasno iz Bihaća i štitile su radar od nakupljanja leda i naleta vjetrova. Sa radarske stanice po vedrom vremenu se vidi Karlovac. Kupole su bile omjera ~18m i ~6m, a bile su izgrađene na betonskoj podlozi od trouglastih elemenata izrađenih od duraluminija (posebna legura aluminija) i presvučenih višeslojnim platnom impregriranom epoksidnom elastičnom smolom. Takva konstrukcija je mogla izdržati nalete vetra do 200km/h.

U sastavu radarske stanice bila je i kabina automatizacije S-5014B sa računarom LOCUS 16 koji je omogućavao automatsku i poluautomatsku obradu podataka kao i slanje obrađenih podataka u operativne centre. Kao pouzdanim pokazao se sistem VAZDUH-1 P proizveden u SSSR-u, a naročito se istakla automatska obrada i predaja podataka vazdušnih ciljeva, kao i automatska navođenja lovačke avijacije preko LAZURNE stanice, gde je veza višestruko bila obezbeđena na sledeći način: amplitudnofrekventnom modulacijom, šifratorskim kodom sa vremenskim i mesnim postavkama (brzina, kurs, daljina do cilja 20; 10; 5 km. zaokret levi, pravo, desni; cilj levo, pravo, desno; Forsaž paljenje raketa na avionu iz O.Centra, kompletan paket je išao u mikrosekundama i to preko jednog predajnika sa dve antene) LOCUS 16 koji je bio povezan sa digitalno-frekvencijskim šifratorom (rad ljudi sa Instituta Mihajlo Pupin iz Beograda) tako da je bilo moguće vršiti automatska navođenja. Opremu za navođenje i avioni su proizvedeni u SSSR-u, a stacionirani na aerodromu Željava.

Sve to skupa nekad je bio deo jedinstvenog sistema VOJIN (Vazdušno Osmatranje, Javljanje i Navođenje) i PVO u JNA. Sistem je obezbeđivao daljinsko komandovanje i navođenje lovačkom avijaciom. Kao na primer: iz O.Centra u Zagrebu navođenje aviona na područje Tuzle, a kontrola navođenja iz Operativnog centra Bihać i obratno. Čitava teritorija SFRJ bila je pokrivena takvim sistemom odbrane.
User avatar
Jazz_Junkie
Posts: 3052
Joined: 16/03/2008 22:35
Location: Wien

#4 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Jazz_Junkie »

POLITIČKA REALNOST

Na poslednjem zasedanju Međudržavnog veća za saradnju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potekla je inicijativa da se Aerodrom Željava kod Bihaća ponudi na međunarodnom tenderu, a za čiju su izradu projektne dokumentacije, sanaciju dela prilazne piste i deminiranje terena, vlasti Unsko-sanskog kantona platile oko sto hiljada maraka. Stručnjaci za Vazduhoplovstvo danas tvrde da Željava nikada više neće biti vojni aerodrom. Ipak, mogućnost obnove postoji, posebno nadzemnog dela i ostale vanjske infrastrukture.

Što se tiče podzemnog dela, projekat bi bio previše skup i nepotreban, s obzirom na lokaciju. Vanjska obnova bi, međutim, mogla značiti nešto privredama BiH i Hrvatske, posebno komercijalnim letovima domaćih kompanija i razvoju putničkog i teretnog saobraćaja, te čarter-letova. Ovo bi opet doprinelo razvoju i afirmaciji turizma, jer u neposrednoj blizini su Nacionalni park Plitvice i sliv reke Une.

SITUACIJA NA TERENU

Tuneli na početku prvih 100 metara nisu oštećeni i zarušeni, jedino ima veća količina smeća, a na ulazu br.2 stoji i poveća cisterna za naftu koja je tu dospela od eksplozije. Najvažnije je reći da je u dubini rupa potrebna posebna oprema, jer su od eksplozije zarušeni ventilacioni otvori i samim tim manjka vazduha. Što se tiče stajanke čitava je. Piste nisu dignute sa svom količinom eksploziva koji je postavljen, jer se u ratu taj eksploziv vadio i koristio se za neke druge svrhe. Po stajanci je razbacana veća količina delova za avione, kao i delova automobila.

Što se tiče nadzemnih objekata na delu pre ulaza u “prvu rupu”, a iz pravca Vedrog polja svi su porušeni. Inače sve je zaraslo, a sama okolina je i dalje puna divljači. Pored PSS-a je čak i rasveta za noćno letenje ostala netaknuta. Od skoro je postavljena rampa kod skretanja za prvu rupu i trebate imati odobrenje DGS-a za ulazak.

Svaki ulazak u razvalinu poput Željave danas nosi dva osnovna rizika — plinovi i odroni:

* Kako je Željava bila vojni aerodrom postojali su brojni tankovi goriva, maziva i slično. Prilikom miniranja objekta, deo gasova iz spremišta je oslobođen i teški plinovi se mogu naći u udubljenjima, a laki plinovi (opasniji) u ulegnućima na plafonu. Kako je objekat izgrađen od betona, samo mali deo plinova se apsorbovao, tako da svaka varnica može biti pogubna. Strujanje vazduha koje postoji nije dovoljno da bi se džepovi ispraznili (pogotovo bivši tankovi za skladištenje).
* Prilikom miniranja materijal je propadao tako da ima minimalnu potecijalnu energiju. Ako je masa čoveka 85 kilograma (sa minimumom opreme), to je dovoljno kinetičke energije koja nam govori da može doći do pomeranja krhotina i do odrona.

Ukoliko se želi ulaziti u objekat, činiti to samo u plitkim delovima koji su raščišćeni (tj. nisu uništeni). Sve ostalo može biti jako rizično!

Svi tekstovi preuzeti sa: http://www.zeljava.com
homar
Posts: 1485
Joined: 16/06/2008 17:07

#5 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by homar »

Čestitke za ovo Jazz, nije bitno odakle ti informacije. Nažalost, danas ta građevina propada, jer naše vlasti nisu svjesne i da se aerodrom iskoristi za civilne svrhe.
User avatar
BHCluster
Posts: 23302
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#6 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by BHCluster »

To bih bila dobra idej da se taj aerodrom iskoristi za civilne svrhe jer Krajini treba aerodrom za te svrhe.
User avatar
Jazz_Junkie
Posts: 3052
Joined: 16/03/2008 22:35
Location: Wien

#7 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Jazz_Junkie »

Zato sam i posavio temu, mada je Zeljava predmet povijesti. To bi bila fantasticna ideja kada bi je preveli u djelo da se aerodrom opremi u civilne svrhe. Koristi bi imali i gradjani BiH, i gradjani Hrvatske. Fotografije mozete naci na stranici koju sam naveo kao izvor, a evo jos nekoliko fotki koje sam nasao po internetu:

Image

Image

Image

Image

Image

Image
fixer
Posts: 8091
Joined: 20/05/2006 15:05
Location: פיקסר אתה קינג

#8 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by fixer »

zeljava je zanimljiv objekt. zanimljivo je bilo pratiti na jednom forumu izlaganja bivsih oficira, vojih obveznika, i ostalih koji su dio zivota proveli na njemu. cak je s te stranice bilo organiziran i odlazak.
User avatar
Luke Perry
Posts: 1862
Joined: 07/04/2008 17:59

#9 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Luke Perry »

Koji paranoik moras biti da skrhas tolike pare na to i ono u Konjicu, Han Pijesku, Splitu itd. Krasan izbor prioriteta.
fixer
Posts: 8091
Joined: 20/05/2006 15:05
Location: פיקסר אתה קינג

#10 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by fixer »

Luke Perry wrote:Koji paranoik moras biti da skrhas tolike pare na to i ono u Konjicu, Han Pijesku, Splitu itd. Krasan izbor prioriteta.
imas cak 40 takvih objekata vojne namjene! promatraj to u kontekstu tog vremena - s danasnjeg stajalista nije bilo potrebe, a u to vrijeme je postojala jasna spremnost sssr-a , a i amerike s druge strane da napadnu jugoslaviju. uostalom, planovi su skovani, mislim da su cak sad i javni!
User avatar
Luke Perry
Posts: 1862
Joined: 07/04/2008 17:59

#11 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Luke Perry »

Finskoj je konstantno prijetila opasnost os SSSR cak su i ratovali, ali tamo nema podzemnog aerodroma. jednom sam gledao na TV o podzemnom objektu u Sloveniji. da li neko zna u kojem se mjestu nalazi? zaboravio sam.
User avatar
Jazz_Junkie
Posts: 3052
Joined: 16/03/2008 22:35
Location: Wien

#12 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Jazz_Junkie »

Luke Perry wrote:Koji paranoik moras biti da skrhas tolike pare na to i ono u Konjicu, Han Pijesku, Splitu itd. Krasan izbor prioriteta.
Pa Zeljavu si uvijek mogao pretvoriti u medjunarodni aerodrom, mislim nije djaba baceno toliko novca u ovaj projekt. Svi su znali da Hladni rat jednog dana mora stati. Ovdje je mozda pretjerano, jer Jugoslavija nije bila u stanju snositi troskove za ovolike projekte. Da samozvana JNA kompleks nije minirala, danas bi to bilo itekako na raspolozenju.
User avatar
Luke Perry
Posts: 1862
Joined: 07/04/2008 17:59

#13 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Luke Perry »

A sto bi neko Zeljavu pretvarao u medjunarodni aerodrom? Ne ide to tako.
fixer
Posts: 8091
Joined: 20/05/2006 15:05
Location: פיקסר אתה קינג

#14 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by fixer »

Luke Perry wrote:Finskoj je konstantno prijetila opasnost os SSSR cak su i ratovali, ali tamo nema podzemnog aerodroma. jednom sam gledao na TV o podzemnom objektu u Sloveniji. da li neko zna u kojem se mjestu nalazi? zaboravio sam.
podzemnih aerodroma ima i to na mnogo mjesta,a nema drzave bez takvog jednog komplikovanog vojnog objekta, posebno iz vremena hladnog rata. i jos nesto, ovi aerodromi su karakteristicni za takve sisteme kao sto je bio jugoslavenski, i to do te mjere da predstavljaju obavezan vojni foklor. a cini mi se cak da svicarska ima jedan :D norveska takodjer! davno sam citao, pa ne zamjerite sto ne mogu postat izvor
User avatar
Luke Perry
Posts: 1862
Joined: 07/04/2008 17:59

#15 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Luke Perry »

fixer wrote:
Luke Perry wrote:Finskoj je konstantno prijetila opasnost os SSSR cak su i ratovali, ali tamo nema podzemnog aerodroma. jednom sam gledao na TV o podzemnom objektu u Sloveniji. da li neko zna u kojem se mjestu nalazi? zaboravio sam.
podzemnih aerodroma ima i to na mnogo mjesta,a nema drzave bez takvog jednog komplikovanog vojnog objekta, posebno iz vremena hladnog rata. i jos nesto, ovi aerodromi su karakteristicni za takve sisteme kao sto je bio jugoslavenski, i to do te mjere da predstavljaju obavezan vojni foklor. a cini mi se cak da svicarska ima jedan :D norveska takodjer! davno sam citao, pa ne zamjerite sto ne mogu postat izvor
Ima toga po svijetu ima. A imaju svicarski bankari i norveski naftni seici i para da ih naprave. Ima toga kako da nema.
i jos nesto, ovi aerodromi su karakteristicni za takve sisteme kao sto je bio jugoslavenski, i to do te mjere da predstavljaju obavezan vojni foklor.
Zato kazem ... paranoja je gadna stvar :D

Mada tu se radi samo o podzemnim sklonistima za avione. Ne znam kako bi poletli kada bi izbombardovali pistu. :-)
Last edited by Luke Perry on 15/03/2009 21:17, edited 1 time in total.
FaceOff
Posts: 468
Joined: 01/06/2003 00:00

#16 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by FaceOff »

Iako sam bio dijete, jednom sam posjetio Zeljavu sa tetkom koji je tamo radio. Ostalo mi je u sjecanju obezbjedjenje koje je bilo strasno. Kontrolisali su svaki pokret, a mene, kao dijete od 6 godina, koje je moglo samo da prismrdi kapiji, ne d'o Bog uci, tretirali su kao potencijanog teroristu :).

Posto sam iz Bihaca, jako dobro se sjecam '92. kad je Zeljava minirana. Bihac se bukvalno tresao ko Banja Luka :)
User avatar
pojedinac
Posts: 1453
Joined: 02/06/2006 19:02
Contact:

#17 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by pojedinac »

Najbolji citat na sajtu sa dosta informacija o ovom aerodromu:
Aerodrom ŽELJAVA
Spomenik ljudskoj genijalnosti (...i gluposti)

http://www.zeljava-lybi.com/index.html
MA DAJ...
Posts: 590
Joined: 29/01/2007 17:01

#18 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by MA DAJ... »

Luke Perry wrote:Koji paranoik moras biti da skrhas tolike pare na to i ono u Konjicu, Han Pijesku, Splitu itd. Krasan izbor prioriteta.
je li ti znas sta je bio bihacki aerodrom?
User avatar
Luke Perry
Posts: 1862
Joined: 07/04/2008 17:59

#19 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Luke Perry »

:? alibabina pecina

de nemoj biti zagonetan. sta je to bio bihacki aerodrom?
User avatar
Jazz_Junkie
Posts: 3052
Joined: 16/03/2008 22:35
Location: Wien

#20 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Jazz_Junkie »

Luke Perry wrote:A sto bi neko Zeljavu pretvarao u medjunarodni aerodrom? Ne ide to tako.
Pa ako je ovo neki sarkazam, shvacam te. Sta ce im ba aerodrom....
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#21 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by cyprus »

BHCluster wrote:To bih bila dobra idej da se taj aerodrom iskoristi za civilne svrhe jer Krajini treba aerodrom za te svrhe.
Čuj, a ko bi letio :roll: :roll:
User avatar
Luke Perry
Posts: 1862
Joined: 07/04/2008 17:59

#22 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Luke Perry »

Jazz_Junkie wrote:
Luke Perry wrote:A sto bi neko Zeljavu pretvarao u medjunarodni aerodrom? Ne ide to tako.
Pa ako je ovo neki sarkazam, shvacam te. Sta ce im ba aerodrom....
Nije sarkazam. Ovo je aerodrom Zeljava

Image

Osim toga u blizini je zagrebacki aerodrom, ko bi na taj slijetao? Isto Dodik nesto pokusava sa banjaluckim aerodromom.
User avatar
Nosferatu
Posts: 2157
Joined: 04/08/2006 03:34
Location: Give me your tired, your poor, Your huddled masses yearning to breathe free

#23 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by Nosferatu »

Jesi ti meni Luka dobar?

Jel ti znas koliko traje put iz Bihaca do Sarajeva zimi? Prije stignes u Bec, Austriju, nego u Sarajevo.

Ne treba Zeljavu obnoviti, treba u BiH novi aerodrom napraviti. Vidimo kakva nam je infrastruktura, i ako ikad i bude politicka situacija dozvolila da budu razmatrali nase primanje u EU nece nas radi infrastrukture pustiti. Ona drzava Jugoslavija je izgubila sansu da bude - Austrija po standardu, toliko je kostao projekat Zeljava. Sad ga treba zatrpati i pustiti da raste siblje.

Problem Zeljave je taj da je samo 1 pista na strani BiH, a mislim da su druge 2-3 u RH. Takodje to su 2 aerodroma prakticno, jedan podzemni, a drugi, normalni aerodrom, jedno je Zeljava a drugo Udbina. Koliko se ja u to razumijem. I jos nesto. Pljesevica je planina koja je gradjom izgleda kao ogromni nosac aviona. Ima jako dobar polozaj da se sa nje poleti, i odmah si nad Jadranom, odatle gdje hoces, kako hoces.

Meni bi sasvim normalno bilo s obzirom da je promjer 1:1 Krajsnika u BiH i vani, da ima aerodrom i da ima letove za Sarajevo kao i za Njemacku. Tu ne trebaju 2 aviona sa po 50 putnika, za pocetak. A, ko ce da plati, pa hvala bogu ima na Izacicu granicni prelaz pa neka on na svoja pleca preuzme finansiranje projekta, a mogli bi u Sarajevu sto iskesirati.

Kog ce vraga Sarajevu i Banjaluci aerodrom? I onako po glavi stanovnistva, koji to % Sarajlija i Banjalucana koriste aerodrom. I ne samo to. Jednom kad se razrade linije, mogli bi vrlo lako turisti s Jadrana doci u neki mix aranzman Plitvicka jezera/Una, i slicno.

Mislim da i kvaliteta gradnje ovog aerodroma je daleko iznad kvaliteta civilnih aerodroma. A, ako ne moze se napraviti civilni aerodrom, neka se napravi vojni, i neka ima pista jedna za ljude koji hoce da se bave padobranostvom, jedrilicarenje, paragliding, modelarstvom, i slicno.

U Australiji svaki farmer ima svoj avion, to mu je automobil. Postu raznose avionima. Koliko to posta vrijedi - da se avionom raznosi? Ali - gdje je drzava jaka - uspijeva odrzati veze. Mi smo u Europi a sljepo crijevo, i jos zelimo da smo sljeplje.
User avatar
slavkoimamodilera
Posts: 2823
Joined: 19/03/2008 15:39

#24 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by slavkoimamodilera »

Na Zeljavu sam probao pristupiti prosle godine, nije islo... ove godine cu probati sa najavom kod hrvatske granicne policije, navodno pustaju pojedince, sa ogranicenim trajanjem zadrzavanja... kuci imam dosta fotografija, nacrta i planova "podzemnih" struktura aerodroma..

Ekonomski to je propalitet teski, za cijenu tog aerodroma Jugoslavija je mogla napraviti autoput sa 4 trake doslovno od austrijske granice u sloveniji do grcke u makedoniji, ali sta ces, takva vremena bila, sto je neko rekao, dio je to socijalistickog vojnog "folklora"...

Bez obzira na to sve, ja sam i dalje fasciniran Zeljavom, otici cu tamo kad-tad...
susc_ovjek
Posts: 519
Joined: 15/09/2007 17:07
Location: Sarajevo

#25 Re: Aerodrom Željava kod Bihaca

Post by susc_ovjek »

Luke Perry wrote: Zato kazem ... paranoja je gadna stvar :D
Paranoja koga?!
Tito se bojao necega, pa sebi napravio aerodrom?
Sta hoces da kazes? Mozda paranoja Jugoslavije, a sve u cilju da zastiti samu sebe... tj. usput i tebe.
Luke Perry wrote: Mada tu se radi samo o podzemnim sklonistima za avione. Ne znam kako bi poletli kada bi izbombardovali pistu. :-)
Ti mora da si neki veliki strucnjak koji je neke velike skole zavrsio...


Shto ne mogu ovakvih izjava... uh!
Post Reply