100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Diskusije o bh. i inostranim izvođačima, razmjena pjesama, CD-ova, muzičke oprema...

Moderator: _BataZiv_0809

User avatar
Ommadawn
Posts: 8370
Joined: 20/02/2014 21:15
Location: ...uvijek na pogresnom mjestu u pravo vrijeme!

#726 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by Ommadawn »

Better Man wrote:
Ommadawn wrote:
Tamo negdje pred kraj 1990-te skupljam ja pare za jedan RIZ-ov gramofon koji me mami iz jednog izloga u banjalučkom naselju Borik. Ja i mlađa sestra se dogovaramo koje ćemo ploče kupiti, ona je pukla na Whitney Houston i NKOTB a ja sam, gledajući neki muzički program gdje je Obojeni Program svirao "Štipaljku" promovišući svoj novi album definitivno odlučio kupiti kao prvu ploču koja će se pustiti na tom gramofonu.
Kad kurac, ni gramofona, ni ploča...
Ploča se zove Najvažnije je biti zdrav i to je prvi album Obojenog Programa. Imam tu ploču i ona sad predstavlja pravi rariret i sigurno ima veliku vrijednost. Album je kompletno odličan.
Ah kakva mi korist da sam kupio i ploču i gramofon, ionako bih ostao bez oboje i to vrlo brzo. Veća mi je mogućnost da je uzmem sada kad već imam gramofon a i ne moram skupljati pare za ploču.

Pergament, iko? Nije zar da niste čuli...
User avatar
zg1911
Posts: 2042
Joined: 22/06/2014 23:44

#727 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by zg1911 »

dezurni_ucenik wrote:Meni su Obojeni Program za kuci slusati. Kebrino "nja nja nja" pjevanje uzivo je iritantno. Slicno mislim i za Disciplinu Kitchme.
ja nekoc prije zbog tog kreveljenja i pjevanja kroz nos nisam mogao smislit ni rottena/lydona, rippera, galaghera. sad su mi ok svi, ukljucujuci i kebru.

@better man
odlicne su i meni pjesme koje si nabrojao. kao i ova iz tvog nicka.
dezurni_ucenik
Posts: 12183
Joined: 27/05/2008 12:14

#728 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by dezurni_ucenik »

zg1911 wrote:
dezurni_ucenik wrote:Meni su Obojeni Program za kuci slusati. Kebrino "nja nja nja" pjevanje uzivo je iritantno. Slicno mislim i za Disciplinu Kitchme.
ja nekoc prije zbog tog kreveljenja i pjevanja kroz nos nisam mogao smislit ni rottena/lydona, rippera, galaghera. sad su mi ok svi, ukljucujuci i kebru.
Te ostale mogu smislit da poslusam uzivo, Kebru ne. Kad vec spominjes Rotena, da i njega malo popljujem. :-) . PIL nesto najprecjenjenije u svijetu muzike. Ali eto njegovo kreveljenje mogu da podnesem u Sex Pistolsima, i nekim pjesmicama PIL-a.
User avatar
zg1911
Posts: 2042
Joined: 22/06/2014 23:44

#729 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by zg1911 »

pa mogu im priznat da su utjecajni, rekao bih jedan od bas par najutjecajnijih post punk bendova, ali bas da ih volim slusat - jok. pistolsi, kao i sav taj pankerski punk su mi zanimljivi koliko i lanjski snijeg. no o njihovom utjecaju je smijesno i razgovarat. koliko li je samo dobrih bendova nastalo zbog onog mancesterskog koncerta.
dezurni_ucenik
Posts: 12183
Joined: 27/05/2008 12:14

#730 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by dezurni_ucenik »

zg1911 wrote:pa mogu im priznat da su utjecajni, rekao bih jedan od bas par najutjecajnijih post punk bendova, ali bas da ih volim slusat - jok. pistolsi, kao i sav taj pankerski punk su mi zanimljivi koliko i lanjski snijeg. no o njihovom utjecaju je smijesno i razgovarat. koliko li je samo dobrih bendova nastalo zbog onog mancesterskog koncerta.
Jesmo li to gledali 24 hour party people :izet:
User avatar
zg1911
Posts: 2042
Joined: 22/06/2014 23:44

#731 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by zg1911 »

dezurni_ucenik wrote:
zg1911 wrote:pa mogu im priznat da su utjecajni, rekao bih jedan od bas par najutjecajnijih post punk bendova, ali bas da ih volim slusat - jok. pistolsi, kao i sav taj pankerski punk su mi zanimljivi koliko i lanjski snijeg. no o njihovom utjecaju je smijesno i razgovarat. koliko li je samo dobrih bendova nastalo zbog onog mancesterskog koncerta.
Jesmo li to gledali 24 hour party people :izet:
pa cuj, za nekog tko si utvara da voli punk i post punk to je lektira ;)
User avatar
Better Man
Posts: 16772
Joined: 01/10/2006 20:10

#732 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by Better Man »

zg1911 wrote:
dezurni_ucenik wrote:Meni su Obojeni Program za kuci slusati. Kebrino "nja nja nja" pjevanje uzivo je iritantno. Slicno mislim i za Disciplinu Kitchme.
ja nekoc prije zbog tog kreveljenja i pjevanja kroz nos nisam mogao smislit ni rottena/lydona, rippera, galaghera. sad su mi ok svi, ukljucujuci i kebru.

@better man
odlicne su i meni pjesme koje si nabrojao. kao i ova iz tvog nicka.
Pearl Jam su legende i evo već 25 godina nas oduševljavaju albumma, pjesmama i odličnim koncertima. Imao sam čast i privilegiju da ih 2 puta gledam u živo-
User avatar
Better Man
Posts: 16772
Joined: 01/10/2006 20:10

#733 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by Better Man »

dezurni_ucenik wrote:Meni su Obojeni Program za kuci slusati. Kebrino "nja nja nja" pjevanje uzivo je iritantno. Slicno mislim i za Disciplinu Kitchme.
Disciplina je baš moćna uživo.
dezurni_ucenik
Posts: 12183
Joined: 27/05/2008 12:14

#734 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by dezurni_ucenik »

Better Man wrote:
dezurni_ucenik wrote:Meni su Obojeni Program za kuci slusati. Kebrino "nja nja nja" pjevanje uzivo je iritantno. Slicno mislim i za Disciplinu Kitchme.
Disciplina je baš moćna uživo.

A sta ja znam. Mene nesto nisu odusevili a gledao sam ih nekoliko puta. Kad ih slusam kod kuce stvarno zvuce odlicno, na live svirkama, nekako mi to ne lezi...
User avatar
zg1911
Posts: 2042
Joined: 22/06/2014 23:44

#735 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by zg1911 »

Better Man wrote:
Pearl Jam su legende i evo već 25 godina nas oduševljavaju albumma, pjesmama i odličnim koncertima. Imao sam čast i privilegiju da ih 2 puta gledam u živo-
ja jednom, ali bit ce jos prigoda.
User avatar
Better Man
Posts: 16772
Joined: 01/10/2006 20:10

#736 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by Better Man »

dezurni_ucenik wrote:
Better Man wrote:
dezurni_ucenik wrote:Meni su Obojeni Program za kuci slusati. Kebrino "nja nja nja" pjevanje uzivo je iritantno. Slicno mislim i za Disciplinu Kitchme.
Disciplina je baš moćna uživo.

A sta ja znam. Mene nesto nisu odusevili a gledao sam ih nekoliko puta. Kad ih slusam kod kuce stvarno zvuce odlicno, na live svirkama, nekako mi to ne lezi...
Meni su legli i to pravo. Koja je genije na bas gitari.
User avatar
Better Man
Posts: 16772
Joined: 01/10/2006 20:10

#737 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by Better Man »

zg1911 wrote:
Better Man wrote:
Pearl Jam su legende i evo već 25 godina nas oduševljavaju albumma, pjesmama i odličnim koncertima. Imao sam čast i privilegiju da ih 2 puta gledam u živo-
ja jednom, ali bit ce jos prigoda.
Ma da biće prilika. Ja ću konačno imati priliku da gledam Chris Cornella uživo na njegovoj svjetskoj Unplugged turneji. Volio bih ga vidjeti sa Soundgarden, ali i ovako je prejak.
dezurni_ucenik
Posts: 12183
Joined: 27/05/2008 12:14

#738 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by dezurni_ucenik »

Kad se vec prica o Cornellu. E da se ovo moglo vidjeti, cuti i dozivjeti.

Image
User avatar
zg1911
Posts: 2042
Joined: 22/06/2014 23:44

#739 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by zg1911 »

Better Man wrote:
zg1911 wrote:
Better Man wrote:
Pearl Jam su legende i evo već 25 godina nas oduševljavaju albumma, pjesmama i odličnim koncertima. Imao sam čast i privilegiju da ih 2 puta gledam u živo-
ja jednom, ali bit ce jos prigoda.
Ma da biće prilika. Ja ću konačno imati priliku da gledam Chris Cornella uživo na njegovoj svjetskoj Unplugged turneji. Volio bih ga vidjeti sa Soundgarden, ali i ovako je prejak.
u zagrebu karte prodao u rekordno brzom roku. meni je ok soundgarden, al solo karijera i audioslave mi nisu interesantni.
User avatar
Better Man
Posts: 16772
Joined: 01/10/2006 20:10

#740 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by Better Man »

zg1911 wrote: u zagrebu karte prodao u rekordno brzom roku. meni je ok soundgarden, al solo karijera i audioslave mi nisu interesantni.
Prodao ih za 3 sata. Ja ću ga gledati u Royal Albert Hallu. I tu su karte prodate za jedan dan. Eddie Vedder je uvjek isticao Cornella kao svog uzora u pjevanju. Frajer zaista ima jebeno močan vokal. Soundgarden je odličan. Superunknown je jedan od najboljih albuma u istoriji muzike. To je bio totalni zaokret nakon odličnog Badmotorfinger. S Audioslave uradio tri zaista jaka albuma. Dobra mu je i solo karijera izuzev onog albuma gdje petljao sa Timbalandom. A ne treba zaboraviti ni projekat, tj. supergrupu koju je on napravio sa Matt Cameronom, bubnjarem Soundgardena, sada Pearl Jama i članovima Pearl Jama. Riječ je o Temple Of The Dog i istoimenom albumu posvečenom pokojnom pjevaču grupe Mother Love Bone Andrew Woodu. Eddie Vedder je pjevao prateće vokale na dvije pjesme i otpjevao duet s Chris Cornellom Hunger Strike. Mother Love Bone je bio preteča Pearl Jama. Grupu su osnovali Stone Gosard i Jeff Ament.
User avatar
zg1911
Posts: 2042
Joined: 22/06/2014 23:44

#741 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by zg1911 »

znam. gledao sam dokumentarac o pearl jamu, twenty se zove cini mi se. slusao sam temle of the dog. hunger strike je jedna od najbolje otpjevanih numera uopce.
User avatar
piupiu
Posts: 16641
Joined: 05/01/2008 05:08

#742 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by piupiu »

julisiz es grant wrote:
Banksy wrote:
piupiu wrote:
Baš nešto razmišljam o ovome i kontam kako je ta BG scena zapravo direktan rezultat tog otvaranja prema svijetu koje je počelo sredinom šezdetih, da se upravo na njemu može studirati kako je tekla 'estetska urbanizacija' vodjena duhom druge i treće SFRJugoslovenske generacije ... da se tu počinje očitovati otpor prema tradicionalnom, narodnom, seljačkom, domaćem, balkanskom, prema rakiji i kazanu, prema epskoj i socijalističkoj estetici ... što je, zapravo, svjedočanstvo koliko je Yu bila uspješna u stvaranju uslova da se već 20 godina nakon rata izrodi jedna generacija koja osjeća i uključuje se u zeitgeist i poistovjećuje se (muzički i na svaki drugi način) sa svojom generacijom van zemlje.

Mislim da se u Zagrebu to više očitovalo kroz lijepo šlagersko mittleeuropejstvo iako su oni prvi ufurali u Novi val, u Beogradu kroz buntovništvo Crnog talasa u prvoj generaciji, a poslije kroz urbanu kulturu New wavea, dok je Sarajevo uvijek imalo neku prizemniju, možda i tradicionalističkiju vibru prožetu narodnim duhom i kao takvo je iznjedrilo upravo ono što je bilo slušljivo široj domaćoj publici. A, definitivno si u pravu da i dan danas kad s Beogradjanima iz Kruga dvojke pričaš o sarajevskoj muzičkoj sceni dodje do nekog prćenja nosa, kao da se priča o najvećem šundu i nekoj tamo inferiornoj kulturi.
Problem s Beogradom je što je imao malo autentičnih, svojih, uspješnih autora i izvođača, a ta kultna gradska scena - El org. s najvećom uspješnicom klasičnom hopcup pop melodijom Igra r'n'r cela Jugoslavija i Idoli - Ti smoja čokolada, ja sam tvoja čokolada - bila tek kopija svjetskih trendova, kratkog vijeka trajanja, uz podršku medija u snažnom pokušaju da se izdignu na nivo koji realno nisu bili kadri dobaciti.
Zato je Riblja Čorba dobro prolazila, jer je imala podlogu u provincijskom r'n'r-u koji je uvijek bio autentičan, vitalan i lako prepoznatljiv na svim prostorima bivše Jugoslavije, zato je tako dugo i trajao. Problem Srbije i cijele Jugoslavije je s inspiracijom koja se neizbježno, da bi se bilo uspješno, morala crpiti sa svog tla, kako kažeš s rakije i kazana, iz seljačkih korijena svih nas, nekad u nekom koljenu, ako ne to, onda možda s Bg školom lakih pop jazz melodija nakon Dr. sv. rata s Kraljićem kao vrh. autorom ali izniklog na temeljima Bg preživjele građanštine ili Zg jazz s Petrovićem ili školom šansone Diklića i Špišića direktno naslonjenih na srednjeuropsko naslijeđe K&K monarhije, to je bilo autentično, to je opstalo i to je ono što vrijedi i dan danas. Dakle, to je problem s izvorom i autentičnošću, ispit na kojem su svi vještački odmah padali, kod publike sigurno, kod inteligentne, odrasle kritike također.

Drugi veliki problem muzike bivše Yu je želja da se postane slavan i bogat, a istovremeno zadrži svoj art, vrlo često zapravo kvazi art, to je bilo najbolnije. Bregović je vjerovatno to vrlo mlad skužio i time nije bio opterećen (neimaština koja ga je pragmatično tjerala ka profitu), dok je bilo bolno posmatrati Stefanovskog, recimo, kojem su prve dvije ploče bile briljantne, ali nije bilo statusa, novca i slave. U to vrijeme Dugme je već punilo stadione, a Steafnovski svirao u daleko manjim prostorima. Zato pravi Kao kakao i slične budalaštine gdje ne dobija očekivanu slavu, a gubi kredibilitet. Ili Dado Topić, nakon genijalnog Timea iz '72. odlazi u pop u Život učsvp gdje jednu pjesmu upravo posvećuje Bregoviću ''koji je prodao muziku'' - Ispovijest jednog Sarajlije - da bi završio s S. Milošević i ljigom Ti si princeza.
Kod svih bendova i izvođača exYu prostora postojala su dva problema - autentičnost, izvor i iskrenost da budeš ono što jesi, pa kako prođeš - prođeš, i hod po žici između popularnosti laganice i buntovne originalnosti po svaku cijenu. Malo ih je našlo balans u kojem su uspjeli reći tu neku svoju ideju kroz relativno prihvatljive melodije, a većina ostala zaglavljena tvrdoglavo u svom izričaju koji je, što je ključno, uglavnom slabo bio potkrijepljen talentom i idejom šta reći, pa se nastavilo jahati na niko me ne razumije šupljoj čime se redovno pokrivao taj manjak ideje i talenta, Stefanovski je recimo jedan od rijetkih koji je ostao svoj, a uspješan u mjeri koja mu je individalno dovoljna ...itd, u gužvi sam, pisaćemo se, zanimljivo je :)

edit: a što je Beograd prćio nos, to je ok, ko gubi ima pravo da se ljuti ... :D
Mogla bi se od ovog i još nekih postova sa ove teme sklopiti jako zanimljiva knjiga finih eseja o Yu rock sceni :thumbup:
Tačno, odličan post, ne kontam kako se i oko ovoga razvila svadja. :-) Zato ću ja to sada prekopirati na svoju temu o kulturi, jer je super tema za protabiriti, a i da samo ovako ostane, vrijedi podijeliti i sa onima koji ne posjećuju ovu temu. :wink: :)
User avatar
zg1911
Posts: 2042
Joined: 22/06/2014 23:44

#743 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by zg1911 »

dakle sarajlije autenticni, beogradjani ne? i to je za knjigu?

o kvaliteti sarajevskih bendova govore i liste najboljih ex yu albuma. radjeno ih je par. usporedite broj albuma beogradskih bendova i sarajevskih. sarajevo je bila prijestolnica lakonotnog pop rocka, i to je to.

a svadja se desi kad se lupetaju gluposti, iznose netocni podatci, ignoriraju odgovori neistomisljenika, diskvalificira diskutante na temelju godina itd. no samo vi nastavite, ja krive drine vise necu ispravljati.
User avatar
piupiu
Posts: 16641
Joined: 05/01/2008 05:08

#744 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by piupiu »

zg1911 wrote:dakle sarajlije autenticni, beogradjani ne? i to je za knjigu?

o kvaliteti sarajevskih bendova govore i liste najboljih ex yu albuma. radjeno ih je par. usporedite broj albuma beogradskih bendova i sarajevskih. sarajevo je bila prijestolnica lakonotnog pop rocka, i to je to.

a svadja se desi kad se lupetaju gluposti, iznose netocni podatci, ignoriraju odgovori neistomisljenika, diskvalificira diskutante na temelju godina itd. no samo vi nastavite, ja krive drine vise necu ispravljati.
Ne, nije to - nego je mišljenje o nečemu koje se neko potrudio napisati, pa se o njemu može pričati, interesantno razmišljanje sa puno zanimljivih podataka. Da se oko ovoga dalje razvije kakva suvisla diskusija, dobili bi zanimljiv pregled perspektiva. Valjda se tako pišu zanimljive knjige? :)

Ne mogu shvatiti da se i oko muzike može zakrviti, stvarno, mislim da je Balkanu potreban aspirin za h/kroničnu upalu žlijezde-svadjalice. :D
User avatar
Ommadawn
Posts: 8370
Joined: 20/02/2014 21:15
Location: ...uvijek na pogresnom mjestu u pravo vrijeme!

#745 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by Ommadawn »

Da ne pokvarimo temu, jer ipak je riječ o ex-yu sceni.
Kad već spominjemo zaradu pop-rock muzičara koja i nije bila nešto velika, iako nisu svi zarađivali isto, tako je ista i uticala na rad mnogih te ih često primoravala na svašta.

Jedne prilike sjedim kod nekih meni dragih ljudi, vrti se na tv-u satelitski kanali s muzikom, svako ima pravo da posluša šta voli, tek da se svima napravi ugođaj. Između ostalog dođe i do snimka koncerta Kemala Malovčića iz 1986 sa turneje Južnog Vetra. Prepoznajem na snimku gitaristu Savu Bojića koji je prije svirao u heavy metal bendu Gordi, a onda vidim, ali kratko, bubnjara. Djeluje mi poznat ali ne mogu da odgonetnem. Ne da mi đavo mira i prosurfam kad ono - nedavno preminuli Vladimir Furduj Furda, inače poznat bubnjar, svirao u Korni Grupi nekada, te u raznim jazz formacijama, ukratko visoka klasa.
I tu dođem do saznanja da je između ostalog u J.V. svirao i Josip Boček, poznati gitarista.
Loša zarada je natjerala odlične muzičare da učestvuju u nečemu što je uticalo na antisluh i stvaranje masovnog neukusa na prostorima Ex-Yu.
User avatar
zg1911
Posts: 2042
Joined: 22/06/2014 23:44

#746 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by zg1911 »

piupiu wrote:
Ne, nije to - nego je mišljenje o nečemu koje se neko potrudio napisati, pa se o njemu može pričati, interesantno razmišljanje sa puno zanimljivih podataka. Da se oko ovoga dalje razvije kakva suvisla diskusija, dobili bi zanimljiv pregled perspektiva. Valjda se tako pišu zanimljive knjige? :)

Ne mogu shvatiti da se i oko muzike može zakrviti, stvarno, mislim da je Balkanu potreban aspirin za h/kroničnu upalu žlijezde-svadjalice. :D

znaš onu, kako je mišljenje ko šupak, svaka budala ga ima. pa i hadezeovci :D

evo što kritika misli o nekakvoj premoći sarajevske škole:

1. Odbrana i poslednji dani Idoli 1982. Srbija
2. Paket aranžman Idoli, Šarlo akrobata, Električni orgazam 1981. Srbija
3. Time Time 1972. Hrvatska
4. Korni grupa Korni grupa 1972. Srbija
5. Azra Azra 1980. Hrvatska
6. Sunčana strana ulice Azra 1981. Hrvatska
7. Pljuni istini u oči Buldožer 1975. Slovenija
8. Filigranski pločnici Azra 1982. Hrvatska
9. Dnevnik jedne ljubavi Josipa Lisac 1973. Hrvatska
10. Bitanga i princeza Bijelo dugme 1979. BiH
11. Bistriji ili tuplji čovek biva kad... Šarlo akrobata 1981. Srbija
12. Indexi Indexi 1974. BiH
13. Bajaga i instruktori 1985. Srbija
14. Kad bi bio bijelo dugme Bijelo dugme 1974. BiH
15. Probaj me Oliver Mandić 1981. Srbija
16. Kost u grlu Riblja čorba 1979. Srbija
17. Šta bi dao da si na mom mjestu Bijelo dugme 1975. BiH
18. Partibrejkers I Partibrejkers 1985. Srbija
19. Mrtva priroda Riblja čorba 1981. Srbija
20. Treći svijet Haustor 1984. Hrvatska

https://hr.wikipedia.org/wiki/YU_100:_n ... pop_glazbe

koliko znam radi se uglavnom o srbijanskoj kritici.

po gradovima to ide ovako:
beograd - 9 albuma
zagreb - 6 albuma
sarajevo - 4 albuma
ljubljana - 1 album

izbor rolling stonea;

20. Idoli - VIS Idoli
19. Buldožer - Pljuni istini u oči
18. Partibrejkers - III
17. Buldožer - Ako ste slobodni večeras
16. Goribor - Goribor
15. Bijelo dugme - Bitanga i princeza
14. Film - Novo! Novo! Novo! Još jučer samo na filmu...
13. Riblja čorba - Pokvarena mašta i prljave strasti
12. Disciplina kičme - Nova iznenađenja za nova pokolenja
11. Josipa Lisac - Dnevnik jedne ljubavi
10. Ekatarina Velika - S' vetrom uz lice
09. Azra - Azra
08. Haustor - Treći svijet
07. Zabranjeno pušenje - Dok čekaš sabah sa šejtanom
06. Azra - Ravno do dna
05. Arsen Dedić - Čovjek kao ja
04. Haustor - Haustor
03. Azra - Sunčana strana ulice
02. Šarlo akrobata - Bistriji ili tuplji čovek biva kad...
01. Idoli - Odbrana i poslednji dani

http://www.forum.hr/showthread.php?t=801730&page=12

radi se miješanoj kritici, većinom hrvatskoj.

po gradovima:
beograd - 7 albuma
zagreb - 7 albuma
sarajevo - 2 albuma
ljubljana - 2 albuma
bor - 1 album
šibenik - 1 album

s tim da se komotno moglo šibeniku pisat 0 a zagrebu 8 jer tad je već arsen bio zagrepčanin.

no izgleda da je do autentičnosti očito više stalo prosječnom jugoviću koji riječ autentičan traži u rječniku stranih riječi u pauzi skakanja s ovce na kazu.
User avatar
Better Man
Posts: 16772
Joined: 01/10/2006 20:10

#747 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by Better Man »

zg1911 wrote:znam. gledao sam dokumentarac o pearl jamu, twenty se zove cini mi se. slusao sam temle of the dog. hunger strike je jedna od najbolje otpjevanih numera uopce.
Da zove se Twenty i imam ga na Blu Ray-u. Naziv dobio po jubileju, odnosno 20 godina postojanja grupe i čovjek koji je radio dokumentarc se zove Cameron Crowe, lik koji je autor filma Singles, koji je bio promocija Seattlea i Grunge scene. Kako su se samo Cornell i Vedder našli u Hunger Strike. Jebeno su je otpjevali.
User avatar
zg1911
Posts: 2042
Joined: 22/06/2014 23:44

#748 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by zg1911 »

je, gledao sam nedavno taj film. dobar je. isti dan sam gledao taj i "once". ovaj pak nema veze s pearl jamom, iako bi se po naslovu moglu pomisliti da ima, alli ima s glazbom.

http://www.imdb.com/title/tt0907657/?ref_=nv_sr_6

pardon na digresiji!
radostan dan
Posts: 27093
Joined: 31/01/2010 20:26
Location: madera

#749 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by radostan dan »

malo o cenzuri i autocenzuri u ex yu (poklon za julisiza :D)


Hoćemo cenzuru: YU rockeri i (auto)cenzura

Nasuprot široko rasprotranjenom uverenju, cenzura ploča u pravom smislu reči je u Socijalističkoj Republici Jugoslaviji bila relativno retka pojava; do nje je dolazilo srazmerno retko zbog prisustva – autocenzure.

Naime, da bi došla do najviših instanci, jedna rok pesma morala je da prođe tri bedema – sami autori su se odlučivali da ono što žele i imaju da poruče radije kažu kroz alegoriju (što je, posredno, dovodilo do veće poetičnosti); naročito problematični tekstovi i omoti često su menjani na zahtev izdavačke kuće; ploča bi, naposletku, dolazila u ruke neke od čuvenih komisija za šund, koja bi joj, ukoliko neki aspekt albuma deluje naročito problematično, lepila etiketu šund-ploče, čime bi album dobijao znatno veću cenu u prodaji. Neki vele da se povećavanjem cene ploče sprečavalo da ona dođe u ruke većeg broja ljudi, a drugi da je etiketa „šund-proizvod“ omogućavala da se ploča uopšte pojavi.R

Sa druge strane, umeo je takav sistem rok poslenike i da nagradi, dodeljivanjem priznanja kao što su Majska nagrada, Smeli cvet i prestižnih Sedam sekretara SKOJ-a. Neki vele da su ovakva priznanja, dodeljena i nekima od najvećih „disidenata“ jugoslovenske scene, poput Riblje Čorbe, Pankrta, Buldožera i Lačnog Franza, bila način da se rokeri pacifikuju, a drugi da ona predstavljaju potvrdu činjenice da je taj sistem podsticao rok kao zvaničnu kulturu mladih i, ako ne ohrabrivao, ono tolerisao kritike koje su dolazile iz rokerskih redova.

Cenzura istinski dobija maha tek tokom devedesetih godina prošlog veka. U svim republikama izvođači „sa one strane“ bivaju proglašeni nepodobnim; ovakvo proterivanje iz štampe, sa radija i televizije najdoslednije je, čini se, sprovođeno u Hrvatskoj. U Srbiji se oni koji izražavaju protest protiv režima – a to je najveći deo srpske rok scene – skidaju sa režimskih medija; po mnogima, rokenrol je u Srbiji postao kontrakultura u pravom smislu reči tek tokom devedesetih.

Cenzura i autocenzura u domaćem roku svakako predstavlja vrlo zahvalnu temu za buduće istraživače; kao mali prilog budućim radovima na tu temu, nudimo hronologiju najupečatljivijih i najzanimljivijih slučajeva (auto)cenzure na domaćoj sceni.

1961.

Arsen Dedić u Hrvatskoj biva proglašen nepodobnim zbog ciklusa pesama „Čuda“, objavljenog u jednom književnom listu. Prašina se sleže nakon što ga u odbranu uzme književnik Bruno Popović.

1968.

Grupe Elipse i Mladi Levi predstavljaju Jugoslaviju na Festivalu mira u Sofiji. Njihovom zajedničkom koncertu u gradskom parku prisustvuje veliki broj mladih. Kada počnu sa svirkom, publika počinje da tapše u ritmu. To je isprovociralo miliciju, koja počinje da tuče ljude u publici, pa koncert biva prekinut nakon samo desetak minuta.

1969.

Koncert grupe Žeteoci, koju čine studenti zagrebačkog Teološkog fakulteta i koja izvodi beat muziku sa religioznim tekstovima, treba da se održi u dvorani Studentskog centra u Zagrebu, ali je zabranjen uoči nastupa; to izaziva nezadovoljstvo okupljene publike, pa milicija mora da interveniše. Nedelju dana kasnije, Žeteoci dobijaju dozvolu da održe koncert.

Iako beogradska postavka Kose nije naišla na probleme nakon prvog izvođenja (jedan deo predstave izveden je za Josipa Broza Tita), posle tridesetak izvođenja pojedini krugovi u vojsci su se pobunili zbog spaljivanja (američke) vojne knjižice na sceni, pa predstava biva skinuta sa repertoara Ateljea 212.

Trinaesti broj muzičkog časopisa Pop Express biva zabranjen; uzrok zabrane je jedno od pisama čitalaca. Po rečima hroničara početaka jugoslovenske scene Vladimira Spičanovića: „Pošto je tu bilo jedno desetak pisama, pokušavao sam da proniknem u to zbog čega je zabranjen, i u ono vreme nisam uspeo da ukapiram; danas možete da čitate deset puta, nema šanse! To je bilo toiko naivno, toliko benigno da je to smešno, međutim, nekome je to smetalo…“

1972.

Pojedine radio stanice označavaju pesmu „Kralj alkohol“ grupe Time kao nepodesnu, zbog toga što „promoviše alkoholizam“.

1974.

Image
Originalni dizajn za omot albuma Kiselina
Pop Mašina objavljuje Kiselinu, konceptualni album sa LSD tripom kao temom. Plašeći se da će čelnici PGP-RTB-a odbiti da objave ploču ako uoče njenu tematiku, članovi grupe menjaju raspored pesama na albumu, a na omotu se, umesto psihodeličnog rada Jugoslava Vlahovića, pojavljuje jednostavna fotografija benda. Nakon što je ploča odštampana, čelnicima PGP-a tajnu naziva albuma otkriva jedan novinar Ilustrovane Politike, pa izdavačka kuća odbija da sklopi ugovor sa Pop Mašinom, ali ipak objavljuje album.

1975.

Buldožer objavljuju ploču Pljuni istini u oči; provbitni tiraž se brzo rasprodaje, ali PGP-RTB odugovlači sa doštampavanjem ploče, smatrajući da su pojedine pesme i detalji omota „sporni“. Čelnici izdavačke kuće zahtevaju da se sa omota izbaci fotografija na kojoj klavijaturista grupe, Borut Činč, u pionirskoj uniformi svira harmoniku dok iza njega stoji Titova slika. Članovi grupe na novoj verziji omota tu fotografiju zamenjuju – slikom golog muškarca.

1976.

Buldožer snimaju svoj drugi album, Zabranjeno plakirati, ali PGP okleva sa objavljivanjem; čelnici PGP-a zameraju Buldožeru „suviše pornografske tekstove“. Snimci u PGP-u čekaju godinu dana, sve dok ih ne otkupi i objavi Helidon.

1978.

Grupa Metak nastupa na Splitskom festivalu; organizatorima manifestacije ime Metak zvuči previše provokativno, pa je grupa najavljivana kao Meta.

Jugoton uspešno pregovara o licencnom objavljivanju ploče Never Mind The Bollocks, Here’s The Sex Pistols. Objavljivanje je stopirano zbog bojazni da bi objavljivanje ploče u Jugoslaviji moglo izazvati diplomatski sukob sa Velikom Britanijom.

1979.

Image
Originalni dizajn omota za album Bitanga i princeza
Objavljivanje albuma Bitanga i princeza Bijelog Dugmeta prati niz problema: čelnici Jugotona smatraju da je omot koji je dizajnirao Dragan S. Stefanović, i na kome ženska noga šutira muške genitalije, „vulgaran“, pa novi omot dizajnira Jugotonov dizajner Ivan Ivezić. Goran Bregović pristaje da iz pesme „Ala je glupo zaboravit’ njen broj“ izbaci stih „koji mi je moj“, i, nakon dužeg ubeđivanja, da stih „A Hrist je bio kopile i jad“ iz pesme „Sve će to, mila moja, prekriti ruzmarin, snjegovi i šaš“ zameni sa „A on je bio kopile i jad“.

Riblja Čorba objavljuje svoj prvi album, Kost u grlu. Pre snimanja, Đorđević pristaje da pesmu „Još jedan usran dan“ preimenuje u „Još jedan šugav dan“. Međutim, nakon što je ploča objavljena, nekome od urednika PGP-a pada na pamet da bi stih „popij svoje sedative“ iz pesme „Mirno spavaj“ mogao da asocira na uživanje droga. Čitav tiraž albuma se povlači iz prodaje, sporni stih se izbacuje iz pesme, i ploča sa novom verzijom se pojavljuje u prodavnicama. „Mirno spavaj“ u svojoj celosti biva objavljena na singlu godinu dana kasnije.

Prvenac Prljavog Kazališta zbog angažovanih tekstova dobija etiketu šund-ploče.

1980.

Prvi multimedijalni projekt Laibacha, pod nazivom „Rdeči revirji“, zabranjen je uoči premijere, sa obrazloženjem da su na plakatima „nepravilno i neodgovorno“ upotrebljeni crni krstovi ruskog slikara Kazimira Maljeviča. Događaj izaziva brojne medijske napade na grupu.

Radio urednici kao nepodesnu označavaju pesmu „Ja ne mogu“ Laboratorije Zvuka, verujući da bi stihovi „Ja ne mogu ni na jednu nogu / Da stanem čim svanem“ mogli da asociraju na probleme sa nogom koje je Tito imao pred smrt.

Spot Pekinške Patke, u kome sviraju u izlogu robne kuće okruženi mladim pankerima, biva označen kao nepodesan i zabranjen za emitovanje. Paljenje Borbe, glasila Saveza komunista, koje su članovi grupe izveli na koncertu u Novom Sadu (po njihovom priznanju, „hteli su napraviti neki skandal, to je uvek dobro“) rezultiralo je velikom pažnjom medija, ali i pozivom na informativni razgovor.


PGP-RTB insistira na novom omotu za Vrt svetlosti Igre Staklenih Perli, sa obrazloženjem da je originalni psihodelični omot „neprofesionalno urađen“.

Paraf objavljuju svoj prvi album, A dan je tako lijepo počeo. Iako su pre objavljivanja omot i deo tekstova izmenjeni, ploča je ipak dobila etiketu šund-ploče.

1981.

U Sloveniji izbija naci-pank afera. Marko Šelih, pevač grupe Lublanski Psi, i Igor Vidmar, muzički novinar, bivaju uhapšeni zato što su nosili bedževe sa precrtanom svastikom, uz optužbe da su nosili nacističke simbole, ali ubrzo bivaju oslobođeni zbog nedostatka dokaza da su bavili „antidržavnim aktivnostima“. Optuženi su i članovi sastava Buldogi, ali se afera ubrzo sleže.

Pesma „Maljčiki“, kojom su Idoli parodirali socijal-realizam, nakon protesta sovjetske ambasade biva zabranjena na TV-u i pojedinim radio stanicama. Na pojedinim stanicama je zabranjena i „Retko te viđam sa devojkama“.

Neposredno pred objavljivanje prvenca grupe Haustor, čelnici Jugotona odlučuju da sa ploče izbace pesmu „Radnička klasa odlazi u raj“, smatrajući da je „politički nepodobna“; pesma se tri godine kasnije pojavljuje na albumu Treći svijet.

Grupa Zana snima svoj prvi album, Loše vesti uz rege za pivsku flašu; na insistiranje čelnika Jugotona, menjaju tekst pesme „Loše vesti“.

Čelnici Jugotona insistiraju da se na omotu Azrinog albuma Sunčana strana ulice dopiše da su „Kurvini sinovi“ upereni protiv „imperijalizma i hegemonije“. Na omotu albuma Ravno do dna, objavljenom nekoliko meseci kasnije, u tekstu pesme „Uradi nešto“ izostavljen je stih „Zatvori prolaz za staljiniste“. U intervjuu za Polet, Branimir Štulić govori u teroru komunizma u Sovjetskom Savezu, što izaziva protest sovjetske ambasade.

Pesma „Nestašni dečaci“ Bulevara, za koju je tekst napisao Momčilo Bajagić, biva zabranjena u pojedinim medijima, sa obrazloženjem da može da asocira na proteste kosovskih Albanaca.

Prvenac Lačnog Franza, Ikebana, zbog tekstova biva označen kao šund-ploča.

Prvenac grupe Na Lepem Prijazni zbog pesme „Suckitandsee“ biva označen kao šund-ploča.

1982.

U Ilustrovanoj Politici objavljeno je pismo jednog tinejdžera, u kome on promišlja o političkoj podobnosti Bore Đorđevića, i ukazuje na stihove „za ideale ginu budale“ i „kreteni dižu bune i ginu“ iz pesme „Na zapadu ništa novo“ kao uvredljive za slavne pretke. Pismo pokreće lavinu: SUBNOR-i (Savezi udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata) Sarajeva, Karpoša i Bezdana i Savez socijalističke omladine Bosne i Hercegovine zahtevaju da se ploča zabrani; u javnosti se vodi polemika o Đorđevićevim stihovima. Riblja Čorba je primorana da prekine koncert u Celju jer su dežurni vatrogasci previše agresivni prema publici, koncert u Sarajevu mogu da održe tek nakon što Đorđević potpiše da će „Na zapadu ništa novo“ pevati na sopstvenu odgovornost, a koncert u Tuzli im je otkazan, uz obrazloženje organizatora da „ne mogu da obezbede mir tokom kocerta grupe čije ponašanje nije u skladu sa socijalističkim moralom“. Prašina se sleže nakon što u odbranu grupe stane Milo Dimitrijevski, predsednik SUBNOR-a Jugoslavije.

Otrocima Socijalizma je nastup u Beogradu onemogućen na preporuku Saveza socijalističke omladine Slovenije. Ubrzo im je zabranjeno izvođenje svih tekstova, uz obrazloženje da su „previše politički angažovani“. Prvi nastup u Ljubljani imaju pod imenom Otroci, ali se na koncertu pojavljuju sa flasterima preko usta, čime podižu još veću prašinu u javnosti. Za pravo da nastupaju pod imenom Otroci Socijalizma su se izborili uz podršku slovenačkih pank aktivista. Ubrzo im je zabranjena i pesma „700 usnjenih torbic“, inspirisana činjenicom da je 700 delegata partijskog kongresa 1982. dobilo prigodne kožne torbe.

Laboratorija Zvuka nastupa u Novom Mestu; na plakatu za koncert nalazi se Vilmoš Kauboj, maskota i pridruženi član grupe. Neki od mešatana smatraju da on predstavlja karikaturu Josipa Broza Tita, pa sve prijavljuju miliciji, uz obrazloženje da plakati predstavljaju „uvredu socijalističkog morala i povredu patriotskih osećanja“. Protiv Predraga Vraneševića je poveden sudski postupak. On prvobitno biva osuđen na 40 dana zatvora, ali iz viših krugova ubrzo stiže odluka da se presuda preinači i slučaj zataška kao besmislen.

Jugoton ne dozvoljava Idolima da na omotu Odbrane i poslednjih dana koriste fresku Belog anđela iz Mileševe.

Zabranjena je reklama za album Malo pojačaj radio Zdravka Čolića. U reklami vojnici u nepoznatim uniformama zakopavaju radio, radio eksplodira i u vazduh leti crvena zastavica sa sloganom „Nova diverzija Zdravka Čolića“.

Image
Vilmoš Kauboj, studija za sporni plakat
1983.

Otroci Socijalizma snimaju svoj drugi album; ploča je odštampana u Beogradu, a trebalo je da bude objavljena za ZKP RTLJ. Na putu od Beograda do Ljubljane celokupnom tiražu od 3.000 primeraka se izgubio trag. Naknadno je otkriveno da su ploče zaplenjene i uništene.

Laibach na Zagrebačkom bijenalu održavaju koncert pod nazivom „Mi kujemo budučnost“. Tokom nastupa emitovan je film Revolucija još traje i porno film. Kada se na platnu u istom trenutku pojave snimci Tita i penisa, milicija prekida nastup. Juna iste godine bend daje svoj prvi televizijski intervju, u političkoj emisiji TV tednik. Intervju izaziva burne reakcije, i grupi biva zabranjeno javno nastupanje i upotreba imena Laibach.


PGP-ovi urednici sa prvog albuma grupe Bezobrazno Zeleno izbacuju pesmu „Long Live moja Srbijo“. Pre snimanja albuma, članovi benda su bili primorani da u pesmi „Momci sa juga“ stih „smenjujemo generale“ zamene sa „sadićemo banane“, a „udaramo na vlast“ sa „smejemo se u glas“.

EP Rok Mašine Izrod na granici kasni sa objavljivanjem zbog problema sa omotom; čelnici Jugodiska smatraju da je omot, koji je dizajnirao Jugoslav Vlahović i na kome se nalaze dve ruke probodene perima, „politički nepodoban“; ploča biva objavljena tek nakon što Vlahović dizajnira novi omot.

Riblja Čorba predstavlja Jugoslaviju na omladinskom festivalu „Balkan – zona bez nuklearnog naoružanja“ u Bugarskoj. Grupa drži četiri koncerta; na završnoj večeri nastupaju zajedno sa bugarskim ritmičkim plesačima, grčkim folklornim ansamblom i rumunskim omladinskim pozorištem, koje izvodi predstavu Bauk kapitalizma napada omladinu Istoka. Od grupe se zahteva da ne izvodi pesmu „Kako je lepo biti glup“.

Alum O je! grupe U Škripcu dobija etiketu šund-ploče.

1984.

Na koncertu Zabranjenog Pušenja u Rijeci kvari se pojačalo. Frontmen grupe, dr Nele Karajlić publici kaže: „Crk’o maršal! Mislim na pojačalo!“ To izaziva proglase više SUBNOR-a i Saveza socijalističke omladine u kojima se osuđuje ponašanje članova Pušenja i poziva se na zabranjivanje njihovih koncerata, te brojne medijske napise protiv grupe, otkazivanja koncerata i skidanje sa telvizijskih i radijskih programa; odluku da prestanu sa radom na Top listi nadrealista donose samoinicijativno.

Ploča Večeras vas zabavljaju muzičari koji piju Riblje Čorbe, zbog tekstova pesama „Mangupi vam kvare dete“ i „Besni psi“, dobija etiketu šund ploče. Zbog stihova „Grčki šverceri / arapski studenti / maloletni delikventi / negativni elementi / i besni psi“ ambasade tri arapske zemlje i Zaira ulažu proteste, tvrdeći da je Đorđević u pesmi „izjednačio arapske studente i besne pse“. Ministarstvo kulture naručuje analizu pesme od strane stručnjaka. Neposredno pred promotivni koncert u Beogradu, iz Ministarstva spoljnih poslova stiže zahtev da se pesma ne izvodi.

Zbog tekstova pesama „Laž“ i „7 milja iznad mora“ ploča Dukat i pribadače Aerodroma kasni sa objavljivanjem; naročito su sporni stihovi pesme „Laž“: „Priča kaže jednog dana svi će biti jednaki / Svako imat’ će sve / Samo treba biti strpljiv i vjerovat’ u drugove“.

Zabrana upotreba imena Laibach je i dalje na snazi, pa bend koncert posvećen Tomažu Hostniku, pevaču Laibacha koji je izvršio samoubistvo dve godine ranije, održava u tajnosti.

1985.

Riblja Čorba snima album Istina. Jugoton, sa kojim grupa ima ugovor, odbija da objavi pesme „Pogledaj dom svoj, anđele“, „Snage opozicije“, „Dvorska budala“ i „’Alo“. Grupa prelazi u PGP-RTB, koji odbija da objavi samo „Snage opozicije“, ali i zahteva da se iz pesme „’Alo“ izbace stihovi „S planine šakal zavija / tamo je Jugoslavija“. Grupa namerava da pesmu „Snage opozicije“ objavi kao samizdat singl, ali odustaje nakon što većina listova objavi tekst pesme. Pesma je objavljena tek 1997, na kompilaciji Treći srpski ustanak.

Laibach objavljuju svoj prvi LP album. Kako je zabrana upotreba imena i dalje na snazi, na albumu nije naznačeno ime sastava, a deo albuma sa Titovim govorom je tonski pokriven.

Spot za pesmu „Visibabe, ljubičice“ Peđa D’Boy Banda zabranjen je zbog erotskih momenata.


1986.

Grupa Griva sa Alenom Islamovićem snima pesmu „Kalinka“, inspirisanu černobilskom katastrofom. Posle prvih nekoliko emitovanja, sovjetska ambasada protestvuje, pa mediji dobijaju direktivu da je ne emituju.

Riblja Čorba objavljuje album Osmi nervni slom. Pesma „Južna Afrika ’85 (Ja ću da pevam)“ dobija takav naziv kako bi se stavilo do znanja da se tobože odnosi na stanje u Južnoj Africi. Međutim, većina radio urednika pomenutu pesmu, te pesme „Tu nema Boga, nema pravde“ i „Crno je dole“ označava kao nepodesne za emitovanje. Na sednici Komisije za informativno-propagandno delovanje Predsedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije raspravlja se o Đorđevićevim stihovima.

1987.

Na proslavi povodom godišnjice Studija B, održanoj u Sava Centru, Bora Đorđević čita pesmu „Crni mercedes“, koja, po oceni javnog tužioca, „uznemiruje javnost“. Budući da su u pitanju bili već objavljeni stihovi, sud odbija zahtev tužilaštva za pokretanje postupka.


Goran Bregović želi da na albumu Bijelog Dugmeta Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo okupi predstavnike različitih političkih stanovišta: obradu revolicionarne pesme „Padaj, silo i nepravdo“ trebalo je da peva narodni heroj Svetozar Vukmanović Tempo, pesmu „Ružica si bila“ šlager pevač Vice Vukov, još šezdesetih označen kao nepodoban zbog propagiranja hrvatskog nacionalizma, a na omotu je trebalo da se pojavi slika Dve godine garancije (na kojoj čovek leži na klupi u parku pokriven Politikom) slikara Miće Popovića, koji je u to vreme važio za disidenta. Sva trojica su zainteresovana. Na razgovor sa Vukovim u Zagreb odlazi menadžer Dugmeta, Raka Marić; na sarajevskom aerodromu dočekuje ga milicija, privodi i saslušava. Mića Popović odustaje od saradnje, upozoravajući Bregovića na opasnost za obojicu ako se njegova slika pojavi na omotu. Na kraju se na albumu pojavio samo Vukmanović. Britanski Guardian Tempovo gostovanje na ploči Dugmeta opisuje kao „neku vrstu Bregovićevog državnog udara“.

Image
Poleđina omota albuma Pozdrav iz zemlje Safari, sa prelepljenim komentarom uz “Dan Republike”
Na omotu albuma Pozdrav iz zemlje Safari Zabranjenog Pušenja, kraj imena pesme „Dan Republike“ pisalo je „Naš prijedlog za Pjesmu Evrovizije“, što je, zbog problematičnih stihova, naknadno prelepljeno. Radio urednici dugo izbegavaju da emituju ovu pesmu. Spot za pesmu „Manijak“ sa istog albuma, koji je režirao Emir Kusturica (u to vreme pridruženi član benda), zabranjen je. U spotu Karajlić glumi političara pedofila, koji devojčice namamljuje keksom. Sporan detalj bio je – marka keksa. Keks u spotu je marke „Tops“; proizvodila ga je firma Agrokomerc, čije su finansijske malverzacije, otkrivene iste, 1987. godine, predstavljale najveću ekonomsku aferu u Jugoslaviji.

KUD Idijoti predstavljaju Jugoslaviju na festivalu mediteranskih zemalja u mestu Ređo Kalabrijo na jugu Italije. Dok izvode italijansku revolucionarnu pesmu „Bandiera Rossa“, italijanska policija upada na binu i prekida njihov nastup.

Lačni Franz, na albumu Sirene tulijo, objavljuju tradicional „Zdravljica“, nastao na stihove Franca Prešerna. Zbog neformalne interpretacije, u Sloveniji pesma biva okarakterisana kao nepodobna.

Laibach objavljuju album Opus Dei za britansku izdavačku kuću Mute Records. Na unutrašnjoj strani omota našao se rad istaknutog antinacističkog umetnika Heartfielda, četiri krvave sekire koje oblikuju svastiku. U pojedinim evropskim zemljama smisao rada je pogrešno shvaćen, pa je album bio zabranjen.

1988.

Image
Sporna unutrašnja strana omota za Opus Dei Laibacha
Bora Đorđević čita svoje stihove u Baru. Jedan od dežurnih milicionera nalazi da je Đorđević „verbalno vrijeđao patriotsko-socijalistička osjećanja građana“, pa piše prijavu. Dolazi do suđenja. Nakon dužeg postupka, optužbe su odbačene. Iste godine, Riblja Čorba namerava da održi dobrotvorni koncert na platou ispred Hrama svetog Save, sa Pilotima, Ekatarinom Velikom i Đorđem Balaševićem kao gostima; prikupljena sredstva trebalo je da budu namenjena završetku Hrama. Milicija ne daje dozvolu da se koncert održi.

Prljavo Kazalište, na ploči Zaustavite Zemlju, objavljuje pesmu „Mojoj majci“, koju Jasenko Houra posvećuje svojoj preminuloj majci. Zbog stiha „zadnja ruža hrvatska“ pesma doživljava veliku popularnost u Hrvatskoj, ali u ostalom delu zemlje biva označena kao nacionalistička i nepodobna.

Bijelo Dugme, u produkciji RTB-a, snima spot za pesmu „Đurđevdan“; režiser spota želi da članovi benda nose srpske narodne nošnje i starinsko oružje, što Alen Islamović odbija. Postignut je kompromis: svi članovi benda osim Islamovića obući će nošnje. Spot biva zabranjen nakon samo jednog emitovanja, jer „asocira na četništvo“.

Pesma „Zebre i bizoni“ Galije, koja se bavi enigmom Titove rezidencije na Brionima, trebalo je da bude izbačena sa albuma Daleko je sunce. Uredništvo PGP-a naposletku pristaje da je objavi, ali tekst pesme nije štampan na omotu.

1989.

Prljavo Kazalište nastupa na zagrebačkom Trgu Republike (današnji Trg bana Jelačića). Kako se u to vreme Kazalište doživljava kao „nacionalni bend“, na trgu se okuplja oko 200.000 ljudi, a uoči samog koncerta jedan policijski inspektor traži od Houre da publici saopšti da koncerta neće biti, na šta Houra odgovara: „Recite im Vi“. Koncert snima Radio-televizija Zagreb. Houra tokom nastupa izjavljuje: „Nemojte mi srušiti trg, tu dolazi konj“, što je izbačeno iz snimka koji je emitovan.


Rambo Amadeus, na albumu Hoćemo gusle!, objavljuje pesmu „Amerika i Engleska (Biće zemlja proleterska)“, na kojoj gostuju Bora Đorđević i Mica Trofrtaljka; prvobitan naziv pesme, „Kataklizma komunizma“, promenjen je na zahtev PGP-a.

1990.

Uoči prvih višestranačkih izbora u Jugoslaviji, Galija priprema EP sa pesmama „On je isti kao on“, „Ti si moja jedina Partija“, „Posle svega“ i „Komunista“ (na kojoj je gostovao Šaban Bajramović). Zbog stihova Radomana Kanjevca koji su se otvoreno izrugivali Slobodanu Miloševiću, ploča nikada nije objavljena.

1991.

Pesma Ramba Amadeusa „Prijatelju, prijatelju“, sa albuma Psihološko-propagandni komplet M-91, u originalu je trebalo da sadrži usemplovane govore Slobodana Miloševića i Franja Tuđmana, ali su te delove pesme urednici PGP-RTB-a isekli.

Među uhapšenim učesnicima demonstracija 9. marta nalazi se i pevač Dušan Prelević.

1992.

Supergrupa Rimtutituki, koju čine članovi Električnog Orgazma, Partibrejkersa i Ekatarine Velike, ne dobija dozvolu da u Beogradu održi koncert na otvorenom, pa u otvorenom kamionu kruži gradskim ulicama svirajući i šaljući antiratne poruke. Dozvolu za drugi koncert uspevaju da dobiju; on je, pod nazivom „Ne računajte na nas“, održan na trgu republike. Koncertu, na kome sviraju Rimtutituki i druge grupe, prisustvuje oko 40.000 ljudi, ali režimski mediji javljaju da ih je bilo oko 5.000. Prilog o koncertu poslat je u ostale republike bivše Jugoslavije, ali niko ne želi da ga emituje.


Održana je manifestacija Beogradski rock pobednik. Manifestaciju prenosi Radio-televizija Beograd, ali je planirano da se prenos prekine kad na red dođu nastupi Bore Đorđevića i Ramba Amadeusa. Rambo Amadeus se penje na binu za vreme nastupa Bebi Dol, uzima mikrofon i govori: „Dok mi sviramo, padaju bombe na Dubrovnik i Tuzlu! Nećemo da zabavljamo biračko telo! Jebem vam mater!“

Zbog pesama koje kritikuju tadašnju vlast, Direktori bez obrazloženja bivaju diskfalifikovani iz finala Gitarijade, iako ih je žiri prethodno uvrstio u finale. Pojedini listovi objavljuju tekstove o članovima benda kao korisnicima opijata.


Vojne vlasti tragaju za Đorđem Balaševićem kako bi ga poslale na front. Balašević po prvi put ne drži tradicionalni novogodišnji koncert u Sava Centru.

1993.

Ritam Nereda objavljuju album Breaking za nemačku izdavačku kuću Walzwerk Records. Nemačka policija je zaplenila snimke, pod izgovorom da izdavač krši ekonomske sankcije protiv SR Jugoslavije. Nakon provere tekstova pesama, objavljivanje albuma je dozvoljeno.

Pesma „Završit’ ću kao Howard Hughes“ Arsena Dedića biva zabranjena za emitovanje u pojedinim hrvatskim medijima jer se u njoj pominje partizanski pilot Franjo Kluz.

Među uhapšenima na demonstracijama 1. juna je i Nebojša Drakula, pevač Direktora.

1994.

Zbog pesme „Chicago“, koja kritikuje tadašnju vlast u Hrvatskoj, album Greatest Hits 1 Jure Stublića šest meseci čeka na objavljivanje. Album je objavljen tek nakon što je iz pesme izbačen jedan stih, ali ona ipak biva zabranjena u pojedinim medijima.

1995.

Petar-Peca Popović dolazi na mesto glavnog urednika PGP-RTS-a. Nakon samo par meseci podnosi ostavku, ali u toku tog perioda uspeva da obezbedi ugovor grupi Atheist Rap. Novo uredništvo ima zamerki na pesme „Godina kulture“ i „Snajka“. Album Ja eventualno bih ako njega elimišete objavljen je samo na kaseti, sa cenzurisanom verzijom „Snajke“.

Četvrti album grupe Roze Poze trebalo je da nosi naziv Do jaja je i da na omotu ima sliku muških genitalija. Na insistiranje PGP-RTS-a, naziv albuma promenjen je u Da li si to ti?.

1996.

Riblja Čorba snima Njihove dane, album satiričnih pesama uperenih protiv Slobodana Miloševića i Mirjane Marković. Album je sniman u studiju Pink, čiji vlasnik, Željko Mitrović, ne zna šta članovi Čorbe snimaju u njegovom studiju. Da bi bilo što manje neprijatnosti za sve koji su radili na albumu, on je objavljen u Republici Srpskoj kao solo album Bore Đorđevića.

1997.

The Books Of Knjige na trećem Cetinjskom bijenalu izvode performans pod nazivom „Kad se konji pokupe i telad se moraju“. Po izvođenju performansa, jednog od članova grupe policija hapsi i prebija.

Album Ministarstvo straha (nazvan tako po filmu Fritza Langa) Arsena Dedića biva objavljen pod nazivom Ministarstvo. Tri godine kasnije album doživljava reizdanje, ovog puta pod punim imenom.

Slovenačke vlasti odbijaju da izdaju vize članovima Riblje Čorbe, pa je koncert u hali Tivoli otkazan.

1998.

Grupa Eva Braun nastupa na International Pop Overthrow festivalu u Los Anđelesu. Plašeći se da ime grupe može delovati neumesno, organizatori ih najavljuju kao Eva Brown.

1999.

Sa početkom bombardovanja radio B92 je nasilno preuzet od strane vlasti; među zaplenjenim materijalom su i albumi Sva sreća general voli decu Obojenog Programa, Elektro Pionir Darkwood Duba i Dobrodošli Jarbola, objavljeni od strane B92. Sva tri albuma su se pojavila na tržištu tek nakon završetka bombardovanja.

2000.

Đorđe Balašević objavljuje album Devedesete kao samostalno izdanje. Album je štampan u Sloveniji, i Balašević mora da tiraž praktično prošvercuje u Srbiju.

Spot za pesmu „Ženu varam“ grupe Let 3, u kome su upotrebljeni snimci iz vaspitno-propagandnog filma JNA snimljenog 1979. godine, biva zabranjen na Hrvatskoj radio-televiziji, sa obrazloženjem da postoji „bojazan da gledatelji spot neće shvatiti kao šalu već kao propagiranje istočnjačkih zvukova i elemenata“.


2007.

Uprava Centra za kulturu opštine Travnik zabranjuje prethodno zakazan koncert Leta 3, uz obrazloženje da članovi grupe „na nastupima sviraju goli, uz prikazivanje spolnih organa“.

2008.

Sud u Varaždinu kažnjava članove grupe Let 3 novčanom kaznom od po 300 kuna zbog „vrijeđanja morala građana Varaždina“ pokazivanjem genitalija i zadnjica. Sud ne uvažava odbranu članova grupe da nisu bili goli jer su u zadnjicama imali čepove.

2014.

Grupa Horkestar treba da nastupi u okviru svečane akademije povodom obeležavanja 50 godina beogradskog Doma omladine. Uprava Doma omladine zahteva od grupe da na nastupu ne izvodi angažovane pesme „Magla“, „Hoću da budem loš“ i „Sinoć si sanjao da si pas“, što članovi grupe odbijaju. Umesto nastupa u Domu omladine, organizuju koncert na platou ispred njega.
User avatar
vicious
Posts: 6869
Joined: 05/03/2006 15:41
Location: zrakopraz

#750 Re: 100 najboljih sa ex jugoslovenske muzičke scene

Post by vicious »

zg1911 wrote:
piupiu wrote:
Ne, nije to - nego je mišljenje o nečemu koje se neko potrudio napisati, pa se o njemu može pričati, interesantno razmišljanje sa puno zanimljivih podataka. Da se oko ovoga dalje razvije kakva suvisla diskusija, dobili bi zanimljiv pregled perspektiva. Valjda se tako pišu zanimljive knjige? :)

Ne mogu shvatiti da se i oko muzike može zakrviti, stvarno, mislim da je Balkanu potreban aspirin za h/kroničnu upalu žlijezde-svadjalice. :D

znaš onu, kako je mišljenje ko šupak, svaka budala ga ima. pa i hadezeovci :D

evo što kritika misli o nekakvoj premoći sarajevske škole:

1. Odbrana i poslednji dani Idoli 1982. Srbija
2. Paket aranžman Idoli, Šarlo akrobata, Električni orgazam 1981. Srbija
3. Time Time 1972. Hrvatska
4. Korni grupa Korni grupa 1972. Srbija
5. Azra Azra 1980. Hrvatska
6. Sunčana strana ulice Azra 1981. Hrvatska
7. Pljuni istini u oči Buldožer 1975. Slovenija
8. Filigranski pločnici Azra 1982. Hrvatska
9. Dnevnik jedne ljubavi Josipa Lisac 1973. Hrvatska
10. Bitanga i princeza Bijelo dugme 1979. BiH
11. Bistriji ili tuplji čovek biva kad... Šarlo akrobata 1981. Srbija
12. Indexi Indexi 1974. BiH
13. Bajaga i instruktori 1985. Srbija
14. Kad bi bio bijelo dugme Bijelo dugme 1974. BiH
15. Probaj me Oliver Mandić 1981. Srbija
16. Kost u grlu Riblja čorba 1979. Srbija
17. Šta bi dao da si na mom mjestu Bijelo dugme 1975. BiH
18. Partibrejkers I Partibrejkers 1985. Srbija
19. Mrtva priroda Riblja čorba 1981. Srbija
20. Treći svijet Haustor 1984. Hrvatska

https://hr.wikipedia.org/wiki/YU_100:_n ... pop_glazbe

koliko znam radi se uglavnom o srbijanskoj kritici.

po gradovima to ide ovako:
beograd - 9 albuma
zagreb - 6 albuma
sarajevo - 4 albuma
ljubljana - 1 album

izbor rolling stonea;

20. Idoli - VIS Idoli
19. Buldožer - Pljuni istini u oči
18. Partibrejkers - III
17. Buldožer - Ako ste slobodni večeras
16. Goribor - Goribor
15. Bijelo dugme - Bitanga i princeza
14. Film - Novo! Novo! Novo! Još jučer samo na filmu...
13. Riblja čorba - Pokvarena mašta i prljave strasti
12. Disciplina kičme - Nova iznenađenja za nova pokolenja
11. Josipa Lisac - Dnevnik jedne ljubavi
10. Ekatarina Velika - S' vetrom uz lice
09. Azra - Azra
08. Haustor - Treći svijet
07. Zabranjeno pušenje - Dok čekaš sabah sa šejtanom
06. Azra - Ravno do dna
05. Arsen Dedić - Čovjek kao ja
04. Haustor - Haustor
03. Azra - Sunčana strana ulice
02. Šarlo akrobata - Bistriji ili tuplji čovek biva kad...
01. Idoli - Odbrana i poslednji dani

http://www.forum.hr/showthread.php?t=801730&page=12

radi se miješanoj kritici, većinom hrvatskoj.

po gradovima:
beograd - 7 albuma
zagreb - 7 albuma
sarajevo - 2 albuma
ljubljana - 2 albuma
bor - 1 album
šibenik - 1 album

s tim da se komotno moglo šibeniku pisat 0 a zagrebu 8 jer tad je već arsen bio zagrepčanin.

no izgleda da je do autentičnosti očito više stalo prosječnom jugoviću koji riječ autentičan traži u rječniku stranih riječi u pauzi skakanja s ovce na kazu.
Hajde sve je to ok, i u pravu si za mišljenje i pakaš :D, ali ove liste koje si naveo su u najmanju ruku upitne.
Zašto to kažem? Pa prva lista je nastala na osnovu glasanja srbijanskih kritičara, novinara, glumaca itd. I ovdje onda dolazimo do toga da je opet sve stvar ličnog ukusa, koliko god se neko trudio da bude objektivan. Uostalom, šta da meni znači neka lista koju je (su)odlučivao glas recimo Lokice Stefanović? :D Ili Isidore Bjelice (pazi molim te, "pisac, rock novinar")? :roll:
Na kraju krajeva, muzika nije nikakva egzaktna nauka i nemoguće je dati neki definitivan sud koliko neko muzičko ostvarenje vrijedi. Znam, već je bilo priče o tome, ali eto po kojim kriterijima ćemo vrednovati neki album? Po uticaju? Ma hajde, ko će tu opet dati neku konkretnu ocjenu, na koliko je bendova je taj i taj album uticao? Evo uzmimo neki primjer s liste, nema šanse, ali apsolutno nikakve, nikave šanse, da je Odbrana i poslednji dani bio uticajniji album od bilo kog od Azrina prva 3 albuma. Znači, no way Jose. I uopće, ko to može ocijeniti šta je dobar, vrlo dobar, odličan album? Ja ću reći da postoje 2 savršena, možda 3 (Van Morrison - Astral Weeks i It's Too Late To Stop Now, i možda Pixies - Doolittle. Sutra ću reći Surfer Rosa, prekosutra Bossanova. Zato ono "možda").

Druga lista, izbor Rolling Stonea. I tu možemo opet reći, s obzirom na to ko je listu sastavljao, opet je to odraz ličnog ukusa. S druge strane Rolling Stone je (u svjetskim okvirima) nekad značio nešto, ali danas je taj značaj neuporedivo manji, i sve više opada. A ovo srpsko-hrvatsko izdanje RS-a je pogotovo totalno beznačajno (iako mi je ta njihova lista 20 albuma nekako logičnija, ili uslovno rečeno "bolja").

Ti možeš tih 20 nabrojanih albuma poredati i drugačije, potpuno randomly i opet možeš biti u pravu. I tako svaki put iznova, kao na poker aparatu kad se zavrte karte :) Ima tu poneki uljez, recimo Goribor, odličan bend i odličan album, ali po meni ne spada ni u top 50, a kamoli 20. Po čemu Goribor, a ne eto ovdje spomenuti Obojeni program? I tako možemo u nedogled.

I evo sad se sjetih kad sam vidio opet tu listu, ako pričamo o uticaju, kao neko ko je u tom vremenu odrastao i puno više bio u muzici, siguran sam da je prvi album Idola bio važniji po tom pitanju nego OIPD. Ne kažem da je ovaj drugi loš, odličan je to album, ali po meni precijenjen.
Isto tako Partibrejkers, staviti III a izostaviti prvi album je besmislica. I tako dalje.

I još da se dotaknem Bijelog dugmeta: koliko god to bila muzika koja mene ne dira (uz poneki izuzetak), mislim da se ne može poreći ni osporiti da su oni bili apsolutni broj 1 u ex YU, po svim parametrima. Ograničiti BD na "pastirski rock" je zlonamjerno i obična podvala, ako se za ikoga može reći da je s podjednakim uspjehom napisao i odsvirao čitav dijapazon muzičkih stilova i pravaca, onda je to Bregović i Bijelo dugme. I ne bih rekao da je to samo prepisivanje od drugih ili jahanje na (tada) aktuelnom trendu. Svi su od nekoga učili pa i prepisivali, već su spomenuta velika imena kao što su Led Zep i Stonesi. Ni Bregović nije ništa drugačiji, ne želeći ga naravno izjednačavati sa njima. Iako se može reći da je u YU okvirima Dugme bilo ono što su recimo Stonesi bili u svijetu. Najveći. :) (Iako opet kažem da za mene lično ima tovar drugih bendova koji mi više leže).

Uh, ispade referat od ovoga, a nisam namjeravao. I ne bih da bude shvaćeno kao polemika, samo pričamo, diskutujemo :)
Post Reply