10 Božjih zapovjedi(kako ih ja shvaćam) su za naše dobro ili...?

[Irsar]

kako moze biti jedan Bog a tri poptuno razlicite interpretacije i primjene...

Objava nije isto što i Religija bazirana na istoj. Religija jeste "od Boga" slijedom toga što je bazirana na Objavi (koja je, je li, od Boga), ali isto tako u formiranje i historijski "život" Religije se nužno upliće i do određene mjere je oblikuje i sam čovjek. Neki bi mogli reći kako je Religija u stvari "izmijenjena, oštećena i devijantna Objava", što nije posve neistina, ali jeste neistina kada se uzme u obzir da Bog naravno da zna koje izmjene i u kojoj mjeri će da se dese, stoga ipak daje Objavu koja to mora uzeti u obzir da bi opstala. Dodatno, ništa na Zemaljskom nivou nije savršeno niti može biti, ništa nije "apsolutno čisto" niti može biti, stoga i Religija mora u nekoj mjeri odstupati od Objave; bitno je da su odstupanja relativno mala i da ne poništavaju Objavu kao takvu.

To je početna stvar za shvatiti i prihvatiti.

Druga i sljedeća stvar jeste kako samom tom činjenicom slijedi da će Religija biti različita ukoliko ju oblikuju različiti ljudi, iz različitog vremena i prostora, različitih "relativnih i zemaljskih osobina" (tipa rasa, narod, pa i tip ličnosti i temperamenta i drugo). Zapravo, čak i sama Objava takva kakva jeste može biti dostavljena samo posredstvom "kompatibilnih" ljudi; jedan Muhammed nije isto što i jedan Isa/Isus, niti su oni poput Bude, niti su oni poput nekih drugih. Moglo bi se reći da Allah/Bog "kroji" Objavu da bude što kompatibilnija konkretnoj grupi ljudi kojoj se objavljuje, jer ako je ta grupa ljudi ne prihvati, onda je neće niti drugi prihvatiti jer će Poruka biti odbačena prije nego dospije do drugih. To naravno ne znači da Objave nemaju univerzalni aspekt, jer imaju - stoga kršćanin može biti skoro pa bilo ko; no univerzalnost ovdje ne znači "jednakost za sve", već "mogućnost za sve", što jednostavnije rečeno znači: jedna te ista Objava je više "naklonjena" jednog grupi (Kur'an Arapima, primjerice), ali u isto vrijeme ima otvorena vrata i za druge grupe, bez ičega lošeg u tome.

Ovo je druga stvar koju valja razumjeti.

Konačni zaključak se sam nameće. Ljudi su različiti, ne apsolutno/potpuno, ali ipak primjetno, makar i suptilno. Allah/Bog je ljude takvima stvorio. Stoga Objava jednom narodu uzima u obzir kapacitete i karakteristike tog naroda, prednosti i mane. Da bi se Objava uopšte "primila" među ljudima tog naroda, da se tako izrazim. Stoga i razlike u Objavama. Kada se na takvu različitost "nakalemi" ljudski faktor, te kreira Religija, onda se dolazi i do znatnih razlika među Religijama. Dakle, različitost Objave plus dodatni uticaj čovjeka da na osnovu Objave kreira Religiju, zajedno kreira poprilično različite Religije.

Uključujući i različito istinite, naravno.

Ovo sve je neizbježno i žalostiti se zbog toga je uzaludno. Nikada nije bilo niti će ikada biti, na ovom svijetu, "jedne Religije"; izuzetci su kao predznak Sudnjeg Dana kada to više neće nikome niti koristiti značajno (za budući život), kao i "prva zajednica ljudi" ako je takva ikada i postojala.

[Dobri Bosanac]

kako moze biti jedan Bog a tri poptuno razlicite interpretacije i primjene...

Objava nije isto što i Religija bazirana na istoj. Religija jeste "od Boga" slijedom toga što je bazirana na Objavi (koja je, je li, od Boga), ali isto tako u formiranje i historijski "život" Religije se nužno upliće i do određene mjere je oblikuje i sam čovjek. Neki bi mogli reći kako je Religija u stvari "izmijenjena, oštećena i devijantna Objava", što nije posve neistina, ali jeste neistina kada se uzme u obzir da Bog naravno da zna koje izmjene i u kojoj mjeri će da se dese, stoga ipak daje Objavu koja to mora uzeti u obzir da bi opstala. Dodatno, ništa na Zemaljskom nivou nije savršeno niti može biti, ništa nije "apsolutno čisto" niti može biti, stoga i Religija mora u nekoj mjeri odstupati od Objave; bitno je da su odstupanja relativno mala i da ne poništavaju Objavu kao takvu.

To je početna stvar za shvatiti i prihvatiti.

Druga i sljedeća stvar jeste kako samom tom činjenicom slijedi da će Religija biti različita ukoliko ju oblikuju različiti ljudi, iz različitog vremena i prostora, različitih "relativnih i zemaljskih osobina" (tipa rasa, narod, pa i tip ličnosti i temperamenta i drugo). Zapravo, čak i sama Objava takva kakva jeste može biti dostavljena samo posredstvom "kompatibilnih" ljudi; jedan Muhammed nije isto što i jedan Isa/Isus, niti su oni poput Bude, niti su oni poput nekih drugih. Moglo bi se reći da Allah/Bog "kroji" Objavu da bude što kompatibilnija konkretnoj grupi ljudi kojoj se objavljuje, jer ako je ta grupa ljudi ne prihvati, onda je neće niti drugi prihvatiti jer će Poruka biti odbačena prije nego dospije do drugih. To naravno ne znači da Objave nemaju univerzalni aspekt, jer imaju - stoga kršćanin može biti skoro pa bilo ko; no univerzalnost ovdje ne znači "jednakost za sve", već "mogućnost za sve", što jednostavnije rečeno znači: jedna te ista Objava je više "naklonjena" jednog grupi (Kur'an Arapima, primjerice), ali u isto vrijeme ima otvorena vrata i za druge grupe, bez ičega lošeg u tome.

Ovo je druga stvar koju valja razumjeti.

Konačni zaključak se sam nameće. Ljudi su različiti, ne apsolutno/potpuno, ali ipak primjetno, makar i suptilno. Allah/Bog je ljude takvima stvorio. Stoga Objava jednom narodu uzima u obzir kapacitete i karakteristike tog naroda, prednosti i mane. Da bi se Objava uopšte "primila" među ljudima tog naroda, da se tako izrazim. Stoga i razlike u Objavama. Kada se na takvu različitost "nakalemi" ljudski faktor, te kreira Religija, onda se dolazi i do znatnih razlika među Religijama. Dakle, različitost Objave plus dodatni uticaj čovjeka da na osnovu Objave kreira Religiju, zajedno kreira poprilično različite Religije.

Uključujući i različito istinite, naravno.

Ovo sve je neizbježno i žalostiti se zbog toga je uzaludno. Nikada nije bilo niti će ikada biti, na ovom svijetu, "jedne Religije"; izuzetci su kao predznak Sudnjeg Dana kada to više neće nikome niti koristiti značajno (za budući život), kao i "prva zajednica ljudi" ako je takva ikada i postojala.

Objava je uvijek i iskljucivo univerzalna.

To sto je obicni smrtnici oboje svojom jezikom, kulturom i obicajima i postovjete to sa vjerom jeste grijeh jer vodi u podjele i ratove.

Radi toga i postoje jevrejstvo, katolicanstvo, pravoslavlje i islam jer je Objava respektivno pomijesana sa jevrejskom, rimskom, grckom i arapskom kulturom.

Nadam se da se slazemo da su te kulture dosle od ljudi a ne od Boga...

[Irsar]

Objava je uvijek i iskljucivo univerzalna.

Ovo kao prvo nije istina, a kao drugo logički nikako nije dokazivo; zašto bi neka Objava nužno bila "isključivo univerzalna"? Zašto Bog ne bi mogao nekom Objavom da se obrati samo jednoj grupi ljudi? Ali ovo mi nije bitno sada, pa ne bih ni da naročito diskutujemo o tome.

To sto je obicni smrtnici oboje svojom jezikom, kulturom i obicajima i postovjete to sa vjerom jeste grijeh jer vodi u podjele i ratove.

Neizbježno je da Religija, iako bazirana na Objavi, bar malo odstupa od te iste Objave. Ponavljam - neizbježno je. Kršćanstvo nije "Biblikalizam", niti je Islam "Kur'anizam", niti ima i jedne prave Religije koja se može poistovjetiti sa Objavom. Samom činjenicom što je to neizbježno se onda postavlja pitanje da li je to zapravo loše, te u kojoj mjeri je prihvatljivo odstupanje?

Nije istina da "bojenje" Objave od strane čovjeka, u procesu formiranja Religije, je nešto loše, jer bez čovjeka nema niti Objave niti Religije, a kao što sam već i rekao - Bog svakako je uzeo u obzir navedeno "bojenje" i prije nego je dao neku Objavu.

Radi toga i postoje jevrejstvo, katolicanstvo, pravoslavlje i islam jer je Objava respektivno pomijesana sa jevrejskom, rimskom, grckom i arapskom kulturom.

Nadam se da se slazemo da su te kulture dosle od ljudi a ne od Boga...

Kultura proističe iz onoga što čovjek ili grupa ljudi jeste. Sa najnižeg i najprostijeg aspekta - onog genetičkog - do najvišeg i najsloženijeg, a koji se tiče same suštine čovjeka, čovjek je taj iz kojeg izvire neka kultura. Tradicionalna Bošnjačka kultura, tradicionalna Japanska kultura, tradicionalna kultura Efe pigmejaca Afrike - su sve takvima zbog onoga što ti ljudi jesu, kako genetički tako i u drugim i više suštinskim smislovima. Kultura nije samo "izmišljotina" koju se neko dosjetio, jer i ono šta se neko dosjeti je pokazatelj onoga šta taj neko jeste.

Stoga da, kulture su došle od čovjeka, ali opet ne kao slučajne umotvorine; a kako je Bog stvoritelj čovjeka i njegove prirode, onda i Bog je na neki način orjentisao svakog čovjeka ka ovoj ili onoj kulturi.

~~~

Kur'an, kao Objava, je objavljen na Arapskom jeziku, Arapinu, među Arapima, u ranom Srednjem Vijeku, u pustinjskom predjelu Arapskog poluotoka, i sami time je neizbježno da ta Objava se dotakne Arapa i njihove kulture. Jer, kao što sam rekao, ako se toga ne dotakne i bude posve apstraktna i lišena "dodira sa zemaljskim elementima", onda od te Objave nema ništa i neće se primiti nigdje. Stoga je neizbježan upliv Arapske kulture u sam proces Objavljivanja i u sam (tekstualni, književni, etički, filozofski i drugi) sadržaj te Objave. Mislim da je ovo vrlo lako za razumjeti i da je nekako neizbježno i očito.

No Arapi su ljudi kao i svi drugi, te samim time Arapska kultura nije nekompatibilna sa time da se bude čovjek (očito), niti je nekompatibilna sa nekim univerzalnim i opštim načelima u bilo kojim domenima ljudskog života. Tu dolaze do izražaja univerzalnost Kur'ana, jer iako dijelom "oblikovan" Arapskom kulturom, Kur'an je ipak iznad nje i može ponuditi sve što je potrebno i drugima. Što ne mijenja činjenicu da je primarno "pogodan" i "namijenjen" upravo Arapima.

[Ludzak]

Bogovi i religije su za dobrobit vladajućih religijskih persona, a ne za običan narod.

[Dobri Bosanac]

Ako je Bog stvorio sve ljude onda je Objava za citav svijet.

Jedan Bog znaci jedna Knjiga za citav svijet.

Oni koji brkaju Bozije i ljudsko nisu dobri vjernici.