Gdje je ta, šta je ta Republika BiH, da prostiš?

Stranke, političari... Recite i Vi svoje mišljenje!
Post Reply
User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19072
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.
Been thanked: 3 times

#1 Gdje je ta, šta je ta Republika BiH, da prostiš?

Post by PipiDugaDevetka » 06/11/2011 11:25

Preslušah prigodni bajramski nastup Senadina Lavića putem Radio FBiH. Čuo sam i ovo njegovo pitanje iz naslova ove teme sa predviđanjem advokata Frensisa Bojla da neminovno stremimo rastakanju Bosne i Hercegovine u roku od nekih petnaestak godina.
Image

26.06.2011.
Gost: Muhamed Filipović
http://www.rtvfbih.ba/loc/template.wbsp ... h&wbf_id=3
Čim moderatori i administratori Radio FBiH postave intervju Senadina Lavića, postaviću link ovdje.


User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19072
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.
Been thanked: 3 times

#2 Re: Gdje je ta, šta je ta Republika BiH, da prostiš?

Post by PipiDugaDevetka » 06/11/2011 13:18

Politika |Objavljeno 03.11.2011. u 21:21
Mesić uručio nagradu Hebibu
"Dayton je prevaziđen, entiteti nisu budućnost BiH"

U Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu nekadašnji predsjednik Hrvatske, doživotni počasni predsjednik Internacionalne lige humanista, dodijelio je Zlatnu povelju mira s plaketom i značkom IHL Avdi Hebibu. Nakon dodjele, Mesić je govorio na temu "BiH danas i sutra - istine i zablude o njenoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti".
Piše: Almir Panjeta


× Foto: Almir Panjeta/Sarajevo-x.com


x x x x x x x x

"Imao sam sreću i čast da upoznam Mesića još u vrijeme rata u Zagrebu, i slušao sam njegove riječi. Gospodin Mesić je tokom rata pružao BiH mnoge vidove pomoći, o kojima sada ne možemo govoriti jer nije ni vrijeme ni mjesto, i zbog svega toga sretan sam da sam doživio tu čast da upravo od njega dobijem ovu povelju, i da takav čovjek izrazi izrazi želju da dođe u BiH da mi je uruči", kazao je ratni pomoćnik ministra unutrašnjih poslova BiH Avdo Hebib.

Mesić je u govoru koji je uslijedio potcrtao kako je Daytonski mirovni sporazum bio dobro rješenje, ali samo u tom momentu.

"Trebalo je zaustaviti rat, i zbog toga je Daytonski sporazum u tom momentu bio najbolje rješenje. Ali već dan poslije, trebalo je početi na iznalaženju boljeg rješenja za BiH. Dayton je u osnovi bio ustupak agresoru i aminovanje rezultata rata, uključujući genocid i etničko čišćenje, jer je istina je Miloševićeva politika dobila najviše ovim dokumentom, stoga je lako zaključiti da je Dayton doista zaustavio rat, ali uz golemu cijenu", kazao je Mesić, dodajući kako ne može prihvatiti činjenicu "da se Dayton odmah nije počeo mijenjati jer je u sebi nosio klicu budućih ne samo sporova, nego i osporavanja same države BiH".

Mesić je kazao kako je u BiH nažalost još uvijek potrebno jako prisustvo međunarodne zajednice, posebno Ureda visokog predstavnika koji, prema njegovom mišljenju, treba ostati u BiH sve dok ona ne postane funkcionalna država.

"Izbori u BiH svaki put više liče na popis stanovništva. Vrijeme je da se prekine s tom praksom, jer to nije demokratija, demokratija je kada je jedan čovjek jedan glas", kazao je Mesić. Dodao je kako entiteti nemaju temelj u istoriji BiH, te da entitetska podjela nije i ne smije biti budućnost BiH. Kazao je kako se ne smije getoizirati ni jedan narod u BiH, i da se i dalje treba forsirati povratak sve dok se etnička slika maksimalno ne približi predratnoj.

Govoreći o ulozi susjeda BiH koji su Daytonskim sporazumom ujedno i garantirale njen suverenitet, Mesić je kazao kako je Hrvatska jasno dala do znanja bh. Hrvatima da je Sarajevo njihov glavni grad i da sva svoja pitanja trebaju rješavati unutar BiH, dok za Srbiju nije baš siguran da je u tolikoj mjeri pokazala da se neće miješati u suverenitet BiH i njeno unutrašnje uređenje.

"Beograd kaže da poštuje integritet BiH, ali ujedno kažu i da se slažu sa politikom Milorada Dodika. Volio bih da mi netko objasni kako je to moguće", kazao je Mesić.

(Sarajevo-x.com)

____________________________________________________________

FORUM GRAĐANA TUZLE:
Ekspertna grupa Foruma građana Tuzle


PREDLAŽE

amandmane na Ustav Bosne i Hercegovine:


Amandman 1

Prvi stav Preambule Ustava Bosne i Hercegovine se dopunjava i glasi:

„Oslanjajući se na poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i socijalne pravde,“


Amandman 2

Posljednji stav Preambule Ustava Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

„Državljani Bosne i Hercegovine, kao Bošnjaci, Hrvati i Srbi koji su konstitutivni narodi, nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljeni, i kao građani, ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine.“


Amandman 3

Član I, tačka 2, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

„Bosna i Hercegovina je složena, demokratska, pravna, socijalna i sekularna država koja svoje postojanje i uređenje zasniva na univerzalnim vrijednostima a posebno na vrijednostima antifašizma.“


Amandman 4

Član I, tačka 6, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

„Bosna i Hercegovina ima zastavu, grb i himnu u skladu sa zakonom koji donosi Skupština Bosne i Hercegovine.“


Amandman 5

Član I, tačka 7, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

„Postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine i državljanstvo entiteta.

a) Državljani Bosne i Hercegovine su istovremeno i državljani jednog od entiteta.
b) Ni jedno lice ne može biti protivpravno lišeno državljanstva Bosne i Hercegovine, državljanstva entiteta ili na drugi način lišeno državljanstva. Nitko ne može biti lišen državljanstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta, iz bilo kojeg razloga kao što su spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno porijeklo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, rođenje ili drugi status.
c) Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo neke druge države, pod uslovom da postoji bilateralni ugovor između Bosne i Hercegovine i te države kojim se to pitanje uređuje. Lica sa dvojnim državljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini samo ako je Bosna i Hercegovina zemlja njihovog prebivališta.
d) Državljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu uživa zaštitu Bosne i Hercegovine.“


Amandman 6

Član II, tačka 1, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

„Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurat će najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda.“


Amandman 7

U Članu II, tačka 3, Ustava Bosne i Hercegovine, tačka „l“ se mijenja i glasi:

„l) pravo na obrazovanje pod jednakim uslovima.“

Poslije tačke m) dodaju se slijedeće tačke:
n) Pravo na rad i sloboda rada.
o) Pravo na zaštitu na radu.
p) Pravo na zdravstvenu zaštitu pod jednakim uslovima.
q) Pravo na posebnu zaštitu majke, djece, porodice, starih osoba, nezaposlenih i osoba nesposobnih za rad i bez sredstava za izdržavanje.
r) Sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja.
s) Pravo na štrajk.
t) Pravo zaposlenih i članova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje.
u) Pravo zaposlenih da učestvuju u upravljanju na radnom mjestu.“


Amandman 8

Član II, tačka 5, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

„Sva izbjegla i raseljena lica imaju pravo da se vrate u svoje domove.
Ova lica, u skladu sa Aneksom VII Opšteg okvirnog sporazuma o miru u Bosni i Hercegovini imaju pravo:
a) da im se vrati imovina koje su bili lišeni tokom neprijateljstava od 1991. godine
b) da dobiju pravičnu - tržišnu naknadu za bilo koju imovinu koja im ne može biti vraćena
Svi pravni poslovi ili izjave u vezi sa vlasništvom raseljenih ili izbjeglih lica, koje su date pod prisilom, su ništavni.
Ova prava ne zastarijevaju.“

Amandman 9

Član IV Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

„Član IV
Skupština Bosne i Hercegovine

Skupštinu Bosne i Hercegovine čine Predstavnički dom i Dom naroda.

1. Predstavnički dom
Predstavnički dom ima 81 poslanika koji predstavljaju građane Bosne i Hercegovine, od kojih je 50 iz Federacije Bosne i Hercegovine, a 31 iz Republike Srpske.

(a) Poslanici se biraju neposredno, tajnim glasanjem, na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava, što se uređuje izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
(b) Konstitutivna sjednica Predstavničkog doma će se održati najkasnije u roku od 30 dana po objavi službenih rezultata izbora
(c) Radom Predstavničkog doma rukovode predsjedavajući i tri zamjenika predsjedavajućeg, od kojih jedan pripada parlamentarnoj manjini, na način uređen poslovnikom. Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg se mijenjuju na funkciji predsjedavajućeg svakih 12 mjeseci.
(d) Odluke u Predstavničkom domu se donose većinom glasova ukupnog broja poslanika, ukoliko Ustavom nije propisana kvalifikovana većina.
(e) Kvorum čini većina poslanika u Predstavničkom domu.

2. Dom naroda
Dom naroda sastoji se od 31 delegata, od kojih je 17 iz Federacije Bosne i Hercegovine i to: 6 Bošnjaka, 6 Hrvata i 3 Srbina i 2 iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, i 14 iz Republike Srpske, i to: 6 Srba, 3 Bošnjaka, 3 Hrvata i 2 iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih.
a) Predložene delegate iz Federacije Bosne i Hercegovine biraju odgovarajući klubovi Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, a delegate iz Republike Srpske po istom principu biraju odgovarajući klubovi Vijeća naroda Republike Srpske.
b) Konstitutivna sjednica Doma naroda će se održati najkasnije u roku od 30 dana po objavi službenih rezultata izbora.
c) Radom Doma naroda rukovode predsjedavajući i tri zamjenika predsjedavajućeg iz reda konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, na način određen Poslovnikom. Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg se mijenjuju na funkciji predsjedavajućeg svakih 12 mjeseci.
d) U svrhu odlučivanja po pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa delegati se organizuju u klubove delegata konstituivnih naroda i delegata nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih.
e) Kvorum za rad Doma naroda čini 17 delegata, s tim da je prisutno najmanje po 5 delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda i 2 iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, uključujući po jednu trećinu delegata sa teritorije oba entiteta.
f) Odluke u Domu naroda se donose većinom glasova ukupnog broja delegata pod uslovom da za odluku glasa najmanje po jedna trećina od ukupnog broja delegata iz oba entiteta. Ukoliko ne bude postignuta potrebna većina, Dom naroda može formirati komisiju sastavljenu od delegata iz oba entiteta na paritetnoj osnovi koja će pokušati da pronađe kompromisno rješenje u roku od 5 dana. Ukoliko Dom naroda ne prihvati prijedlog komisije smatrat će se da odluka nije donesena.
g) Ukoliko najmanje četiri delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda u Domu naroda smatraju da se odlukom Skupštine Bosne i Hercegovine vrijeđa vitalni interes konstitutivnog naroda kojeg zastupaju, imaju pravo uložiti veto. U tom slučaju, Dom će formirati komisiju sastavljenu od po jednog delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda, koja će nastojati da u roku od pet dana pronađe kompromisno rješenje. Ukoliko komisija ne pronađe kompromisno rješenje konsenzusom, ili ukoliko se za to rješenje ne izjasni većina prisutnih delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda na sjednici Doma naroda, smatraće se da odluka nije usvojena.
h) Ukoliko najmanje četiri delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda stave veto na odluku Skupštine Bosne i Hercegovine zbog ugroženosti vitalnog nacionalnog interesa, a najmanje četiri delegata iz reda drugog konstitutivnog naroda se izričitom izjavom izjasni protiv veta, Ustavni sud Bosne i Hercegovine će odlučivati o tome da li se sporna odluka odnosi na pitanje od vitalnog interesa konstitutivnog naroda. Ako većina sudija Ustavnog suda, koja uključuje dvoje sudija iz reda konstitutivnog naroda čiji delegati u Domu naroda su uložili veto, smatra da sporna odluka ne sadrži pitanje od vitalnog interesa konstitutivnog naroda, Dom naroda će donijeti odluku po redovnom postupku. U suprotnom, Dom naroda će donijeti odluku kako je propisano u tački g) ovog člana.

3. Zajedničke odredbe
(a) Mandat poslanika i delegata traje 4 godine
(b) Domovi su ravnopravni u odlučivanju. Sve odluke iz nadležnosti Skupštine Bosne i Hercegovine moraju biti usvojene u istovjetnom tekstu u oba doma.
(c) Odluke Skupštine BiH stupaju na snagu osmog dana po objavljivanja u Službenom glasniku BiH, ukoliko zakonom drugačije nije određeno
(d) Poslanici i delegati neće biti pozivani na krivičnu i građansku odgovornost za djela učinjena u vršenju svoje funkcije

4. Nadležnosti
Skupština Bosne i Hercegovine:
a) Odlučuje o promjeni Ustava Bosne i Hercegovine
b) Usvaja zakone, druge propise i opšte akte
c) Usvaja budžet institucija Bosne i Hercegovine
d) Odlučuje o ratifikaciji međunarodnih ugovora i sporazuma
e) Usvaja sigurnosnu i odbrambenu strategiju Bosne i Hercegovine
f) Bira Predsjednika i potpredsjednike Bosne i Hercgovine
g) Imenuje Predsjednika i članove Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i vrši kontrolu njihovog rada
h) Bira sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
i) Odlučuje o raspisivanju referenduma u skladu sa zakonom
j) Vrši kontrolu rada obavještajno-bezbjednosnih službi
k) Daje amnestiju za krivična djela u skladu sa zakonom
l) Odlučuje o proglašavanju ratnog i vanrednog stanja
m) Obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom“








Amandman 10

Član V Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

„Član V
Predsjednik i potpredsjednici Bosne i Hercegovine

Funkciju šefa države vrši Predsjednik Bosne i Hercegovine, a u slučajevima utvrđenim ovim Ustavom Predsjednik i tri potpredsjednika zajedno. Predsjednik i potpredsjednici dolaze iz reda konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. Predsjednik i potpredsjednici ne mogu biti iz jednog entiteta.


1. Izbor Predsjednika i potpredsjednika Bosne i Hercegovine
a) Kandidati za Predsjednika i potpredsjednike se biraju iz reda poslanika Predstavničkog doma Skupštine Bosne i Hercegovine. Kandidate za Predsjednika i potpredsjednike može predložiti najmanje 10% poslanika. Poslanik može učestvovati u predlaganju samo jednog kandidata.
b) Klubovi delegata u Domu naroda se većinom glasova svojih članova opredjeljuju se za jednog kandidata iz reda svog konstitutivnog naroda kao i iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. Utvrđena lista od 4 (četiri) kandidata dostavlja se Predstavničkom domu na potvrđivanje. Ukoliko Predstavnički dom ne potvrdi listu izjašnjavat će se pojedinačno o svakom kandidatu sa liste. Ukoliko neko od kandidata ne dobije potrebnu većinu u Predstavničkom domu, odgovarajući klub delegata u Domu naroda će, po ranije utvrđenoj proceduri, predložiti drugog kandidata o kome će se Predstavnički dom izjašnjavati. Predsjednik i potpredsjednici će biti izabrani u roku od 15 (petnaest) dana po konstituisanju Skupštine Bosne i Hercegovine.
c) Izabrani kandidati za Predsjednika i potpredsjednike se mijenjaju na funkciji Predsjednika svakih 12 mjeseci u skladu sa redoslijedom utvrđenim na listi za izbor. Redoslijed na listi se utvrđuje žrijebanjem u Domu naroda prilikom formiranja liste. Mandat Predsjednika i potpredsjednika traje 4 (četiri) godine. Isto lice može biti birano na funkciju Predsjednika najviše 2 (dva) puta.

2. Nadležnosti Predsjednika i potpredsjednika
Predsjednik Bosne i Hercegovine:
a) Predstavlja Bosnu i Hercegovinu.
b) Proglašava ukazom zakone usvojene u Skupštini Bosne i Hercegovine.
c) Potpisuje međunarodne ugovore i sporazume.
d) Imenuje diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine na prijedlog Savjeta ministara u skladu sa zakonom.
e) Saziva i rukovodi sjednicama Vrhovnog savjeta sigurnosti i odbrane BiH
f) imenuje vojne i vojno-diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine, međunarodnim organizacijama i institucijama
g) donosi odluku o strukuri Oružanih snaga u skladu sa zakonom
h) imenuje nosioce najviših vojnih dužnosti u skladu sa zakonom
i) Akredituje i prima strane diplomatske predstavnike u skladu sa zakonom.
j) Može zatražiti sazivanje sjednice Savjeta ministara ili bilo kog doma Skupštine Bosne i Hercegovine i učestvovati u njihovom radu.
k) Daje pomilovanje u skladu sa zakonom.“

Amandman 11

U Ustavu Bosne i Hercegovine Član V tačka 4 se briše a član V tačka 5 postaje član V tačka 3 i glasi:

„3. Vrhovni savjet sigurnosti i odbrane Bosne i Hercegovine

Vrhovni savjet sigurnosti i odbrane Bosne i Hercegovine je vrhovni komandant Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

1. Sastav i način odlučivanja
a) Vrhovni savjet sigurnosti i odbrane čine predsjednik i potpredsjednici Bosne i Hercegovine, predsjednik Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, komandant zajedničkog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, predsjedavajući domova Skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednici entiteta.
b) Vrhovni savjet sigurnosti i odbrane donosi odluke iz svoje nadležnosti konsenzusom.

2. Nadležnosti
Vrhovni savjet sigurnosti i odbrane je nadležan da:
a) predlaže Skupštini Bosne i Hercegovine proglašenje ratnog ili vanrednog stanja;
b) predlaže Skupštini Bosne i Hercegovine sigurnosnu i odbrambenu politiku Bosne i Hercegovine;
c) ovlasti predsjedavajućeg Vijeća ministara da provede odluku o upotrebi i razmještaju Oružanih snaga u zemlji putem nadležnog ministarstva;
d) angažuje sistem sigurnosti i odbrane za pružanje pomoći civilnim organima u slučaju prirodnih, humanitarnih i drugih katastrofa ili nesreća;
e) obavlja druge poslove u skladu sa zakonom.“


Amandman 12

U Ustavu Bosne i Hercegovine, iza člana V dodaje se novi član Va koji glasi:
Ustava Bosne i Hercegovine,
„Član Va
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je institucija izvršne vlasti Bosne i Hercegovine koja svoja prava i dužnosti vrši kao vladine funkcije. Vijeće ministara je odgovorno za provođenje politike i odluka institucija Bosne i Hercegovine o čemu podnosi izvještaj Skupštini Bosne i Hercegovine.

1. Sastav, izbor i odgovornost
a) Vijeće ministara čine predsjednik i ministri. U njegov sastav ulazi jednak broj članova iz reda konstitutivnih naroda i odgovarajući broj članova iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. Najviše dvije trećine ministara mogu biti sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine.
b) Kandidata za predsjednika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine predlaže predsjednik Bosne i Hercegovine, uz saglasnost potpredsjednikâ Bosne i Hercegovine. Kandidat za predsjednika Vijeća ministara predlaže ministre. Skupština Bosne i Hercegovine bira predsjednika i ministre Vijeća ministara u redovnom postupku odlučivanja u domovima.
c) Sastav, način odlučivanja i druga pitanja koja bliže uređuju rad Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao i nadležnosti ministarstava biće uređeni odgovarajućim zakonima.
d) Vijeće ministara odgovorno je Skupštini Bosne i Hercegovine, a podnijeće ostavku ukoliko mu Skupština Bosne i Hercegovine izglasa nepovjerenje. Ministre može smijeniti Skupština Bosne i Hercegovine, samoinicijativno ili na prijedlog predsjednika Vijeća ministara.

2. Nadležnosti
Vijeće ministara:
a) odgovara za zaštitu teritorijalnog integriteta i međunarodnog suvereniteta zemlje u skladu sa Ustavom BiH i međunarodnim pravom,
b) sprovodi politiku i izvršava akte i odluke Skupštine Bosne i Hercegovine
c) vodi spoljnu politiku i predlaže diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine;
d) predlaže zakone i druge akte iz nadležnosti Skupštine Bosne i Hercegovine;
e) predlaže budžet Skupštini Bosne i Hercegovine;
f) osigurava ravnomjernost razvoja Bosne i Hercegovine i redistribuciju sredstava u skladu sa utvrđenom politikom, budžetom zemlje i zakonom,
g) donosi uredbe i druge podzakonske propise potrebne za izvršenje zakona;
h) stara se o izvršavanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine;
i) osniva i usmjerava rad upravnih organa i organizacija Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom;
j) osigurava izvršavanje obaveza Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom i zakonom;
k) obavlja druge dužnosti povjerene Ustavom i zakonom.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nadležno je da stavi van snage, do odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, bilo koji zakon, drugi propis ili opšti akt ili radnju bilo kojeg organa zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, kojim se dovodi u pitanje teritorijalni integritet i međunarodni suverenitet Bosne i Hercegovine.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nadležno je i za druga pitanja iz svoje nadležnosti od značaja za funkcioniranje države i koordinaciju među entitetima.“


Amandman 13

„Član VI - Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je samostalan i nezavisan organ koji štiti ustavnost i zakonitost i manjinska prava i slobode.
Odluke Ustavnog suda su konačne i opšte obavezujuće.

1. Ustavni sud odlučuje o:
a) saglasnosti ustava entiteta sa ovim Ustavom, međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava;
b) saglasnosti potvrđenih međunarodnih ugovora sa Ustavom;
c) saglasnosti drugih opštih akata sa zakonom Bosne i Hercegovine;
d) saglasnosti opštih akata entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave sa Ustavom i zakonom;
e) saglasnosti opštih akata organizacija kojima su povjerena javna ovlaštenja, političkih stranaka, sindikata, udruženja građana i kolektivnih ugovora sa Ustavom i zakonom.


1.a Ustavni sud:
a) rješava sukob nadležnosti između entiteta i države Bosne i Hercegovine;
b) rješava sukob nadležnosti između sudova i drugih državnih organa;
c) rješava sukob nadležnosti između organa entiteta i organa Bosne i Hercegovine;
d) rješava sukob nadležnosti između entiteta;
e) nadzire ustavnost i zakonitost izbora, državnog referenduma i inicijativa građana te rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu redovnog sudstva.

Ustavni sud odlučuje o ustavnosti programa i djelovanja političkih stranaka i o zabrani rada političke stranke, sindikalne organizacije ili udruženja građana.
Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost zakona, te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana.
Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti podnosi izvještaje Skupštini Bosne i Hercegovine.

2. Ustavna tužba
Ustavni sud odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa, organa entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave, te pravnih lica koja imaju javna ovlaštenja kada su tim aktima povrijeđena ili uskraćena ljudska prava i osnovne slobode, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajamčenu Ustavom Bosne i Hercegovine, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

3. Obezbjeđenje izvršenja odluke
Svako je dužan da poštuje i izvršava odluku Ustavnog suda.
Ustavni sud svojom odlukom uređuje način njenog izvršenja, kada je to potrebno.
Izvršenje odluke Ustavnog suda uređuje se zakonom Bosne i Hercegovine.

4. Sastav, izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda
Ustavni sud čini 10 sudija od kojih su tri iz reda bošnjačkog naroda, tri iz reda hrvatskog naroda, tri iz reda srpskog naroda te jedan sudac iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih građana.
Sudije Ustavnog suda imenuje Skupština Bosne i Hercegovine na osnovu liste kandidata koju u skladu sa zakonom, utvrđuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine.
Za sudiju Ustavnog suda može biti izabrana osoba koja je državljanin Bosne i Hercegovine i koja je iz reda istaknutih pravnika i drugih istaknutih stručnjaka društvenih nauka, visokog moralnog ugleda i koja je prije izbora na tu dužnost navršila 45 godina života.
Za sudiju Ustavnog suda ne može biti izabrana osoba koja je u razdoblju od pet godina prije izbora obnašala bilo koju dužnost u političkoj stranci.
Sudije Ustavnog suda imenuju se na devet godina. Jedno lice može biti imenovano za sudiju Ustavnog suda najviše dva puta.

5. Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom
Postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti:
a) predsjednik ili potpredsjednik bilo kojeg zakonodavnog tijela vlasti u Bosni i Hercegovini;
b) jedna četvrtina poslanika u Predstavničkom domu Skupštine BiH ili jedna četvrtina delegata u Domu naroda Skupštine BiH
c) predsjednik i potpredsjednici Bosne i Hercegovine;
d) predsjednik i potpredsjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ili jedna trećina ministara Vijeća ministara;
e) bilo koji sud ili tužilaštvo u Bosni i Hercegovini u slučaju da se pred tim sudom ili tužilaštvom postavi pitanje usklađenosti zakona ili drugog propisa sa ovim Ustavom o čijem važenju ovisi odluka tog suda ili tužilaštva;
f) javni pravobranilac u slučajevima kada se postavi pitanje usklađenosti zakona ili drugog propisa sa ovim Ustavom od čije primjene zavisi zaštita prava ili pravnih interesa države Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona, grada ili općine; te
g) većina članova predstavničkog tijela jedinica lokalne ili regionalne samouprave o pitanjima zaštite prava na lokalnu ili regionalnu samoupravu.
h) Inicijativu za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine može dati svaki građanin Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine može po vlastitoj inicijativi pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti.
Uređenje Ustavnog suda, prestanak dužnosti sudije, uvjeti i razlozi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda zaštićenih Ustavom, međusobni odnosi Ustavnog suda BiH i drugih sudova, uredit će se ustavnim zakonom.“

User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19072
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.
Been thanked: 3 times

#3 Re: Gdje je ta, šta je ta Republika BiH, da prostiš?

Post by PipiDugaDevetka » 06/11/2011 13:39

http://croportal.ba/vijesti/bih/5259-hrvatima-u-bih-veinska-federalna-jedinica-puna-potpora-legitimnim-politikim-predstavnicima wrote:Hrvatima u BiH većinska federalna jedinica, puna potpora legitimnim političkim predstavnicima [/url]
Subota, 05 Studeni 2011 16:50



Hrvatski sabor je posljednjeg dana zasjedanja prije izbora usvojio politički najvažniji dokument za Hrvate u BiH u posljednjih deset godina sugeriravši da BiH treba federalizirati umjesto sadašnja dva entiteta kako bi Hrvati u BiH imali jednaka prava, odnosno svoju većinsku federalnu jedinicu. Ovaj je dokument praktično bio posljednja točka koju je verificirala najviša hrvatska državna institucija nakon što je na dnevnome redu saborskih zasjedanja bio punih dvije godine.

Načelo istih prava

“Sabor Republike Hrvatske daje potporu Hrvatima u BiH te njihovim političkim predstavnicima u pregovorima vezanim uz promjene Ustava BiH kako bi osigurali punu suverenost i jednakopravnost s druga dva naroda u BiH što se može ostvariti samo uz poštivanje načela jednakosti i pravičnosti te Ustavom zajamčenim administrativno-teritorijalnim ustrojem BiH koji će na istovjetan način urediti načela suvereniteta, konstitutivnosti i jednakopravnosti svih naroda, kao i izbor svojih predstavnika u sve institucije i sve razine vlasti”, navodi se u dokumentu, odnosno Deklaraciji koji je prihvaćen u izvornome obliku, a koji je, nakon što je prošao saborske odbore u Republici Hrvatskoj, izazvao dosta prašine u BiH.

Dva naroda, dva entiteta

Pri tome Hrvatska u cijelosti podupire teritorijalnu cjelovitost i suverenitet BiH, ali izražava zabrinutost selektivnom provedbom Općeg mirovnog sporazuma za BiH, čiji je potpisnik i Republika Hrvatska budući da je na štetu Hrvata, a što se u obrazloženju Deklaracije detaljno razrađuje. “Posljedica svega je da se BiH postupno pretvara u zemlju dva unitarna i centralizirana entiteta s punom dominacijom Srba - većinskog naroda u jednom, a Bošnjaka – većinskog naroda u drugom, s tendencijom (ustavnog i političkog) marginaliziranja hrvatskog naroda. Ustavnom reformom (novim ustavom) potrebno je postojeći dvoentitetski ustroj BiH nadograditi novim učinkovitijim i pravednijim, u kojemu ni jedan od konstitutivnih naroda neće biti favoriziran niti diskriminiran”, objašnjava se sadržaj deklaracije.

Ne mogu u Europu

Time se izravno sugerira da Hrvati u BiH trebaju imati svoju većinsku federalnu jedinicu.

Upozorava se u dokumentu da je novi Ustav BiH nužnost i preduvjet demokratskog razvoja, kao i opstanaka BiH kao države tri ravnopravna naroda i svih njezinih građana i uvjet integriranja BiH u euroatlantske integracije. “Ustavnom reformom potrebno je osigurati administrativno-teritorijalni ustroj BiH koji će se bazirati na (federalnim) načelima koji će BiH učiniti modernom decentraliziranom demokratskom državom čije će institucije osigurati razvoj i budućnost zemlje”, stoji u objašnjenju Deklaracije.

U dokumentu koja je usvojena prije nekoliko dana se posebno naglašava povratak i ostanak Hrvata u BiH naglašavajući da je to i strateški interes Republike Hrvatske.

(Vecernji.ba/Dnevnik.ba)
Je li ovo Hrvatski sabor povukao potpis iz Pariza/Dejtona?
SUPER, ZNAČI VRAĆAMO SE NA REPBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU!
RBiH JE SAMO SUSPENDOVANA-NIJE UKINUTA DEJTONOM!

User avatar
Skijaš
Posts: 11213
Joined: 15/06/2011 09:56
Location: na terenu
Been thanked: 14 times

#4 Re: Gdje je ta, šta je ta Republika BiH, da prostiš?

Post by Skijaš » 06/11/2011 15:05

http://croportal.ba/vijesti/bih/5259-hrvatima-u-bih-veinska-federalna-jedinica-puna-potpora-legitimnim-politikim-predstavnicima wrote:Hrvatima u BiH većinska federalna jedinica, puna potpora legitimnim političkim predstavnicima
Subota, 05 Studeni 2011 16:50

“Posljedica svega je da se BiH postupno pretvara u zemlju dva unitarna i centralizirana entiteta s punom dominacijom Srba - većinskog naroda u jednom, a Bošnjaka – većinskog naroda u drugom, s tendencijom (ustavnog i političkog) marginaliziranja hrvatskog naroda. Ustavnom reformom (novim ustavom) potrebno je postojeći dvoentitetski ustroj BiH nadograditi novim učinkovitijim i pravednijim, u kojemu ni jedan od konstitutivnih naroda neće biti favoriziran niti diskriminiran”

Time se izravno sugerira da Hrvati u BiH trebaju imati svoju većinsku federalnu jedinicu.
(Vecernji.ba/Dnevnik.ba)
Ja ovdje vidim stav da postojeća dva entiteta ne mogu biti samo srpski ili samo bošnjački nego i srpski i bošnjački i hrvatski.

Post Reply