Šta znači biti musliman?

[seldzuk]

Definicija pojmova musliman, mu'min i muhsin je sadržana u poznatom hadisu u kojemu se Džebrail, alejhis-selam, javlja Poslaniku, alejhis-selam,(Također se prenosi od Omera, radijallahu anhu: "Jednog dana sjedjeli smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem - kad se pojavi čovjek jako bijele odjeće i jako crne kose. Na njemu se ne primijeti trag putovanja i niko ga od nas ne poznavaše. Sjede kod Poslanika. Oslonivši svoja koljena na njegova koljena, stavio je svoje dlanove na njegovo stegno pa reče: "O, Muhammede, obavijesti nas o islamu." Resulullah - sallallahu alejhi ve sellem - reče: "Islam je da posvjedočiš da nema Boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik i da obavljaš namaz, daješ zekjat, postiš ramazan, hodočastiš Ka'bu ako si u mogućnosti da to učiniš." On reče: "Istinu si rekao." Mi se začudismo: pita ga i potvrđuje mu. Isti reče: "Obavijesti me o imanu." Pejgamber reče: "Da vjeruješ u Allaha, Njegove meleke, Njegove objave, Njegove poslanike, Posljednji dan i da vjeruješ u Njegovo odredenje dobra i zla." Reče: "Istinu si rekao." Reče: "Obavijesti me o ihsanu (dobročinstvu)." Pejgamber reče: "Da robuješ Allahu kao da Ga vidiš, jer, iako ti ne vidiš Njega, zaista On vidi tebe." Reče: "Obavijesti me o Času (Sudnjem danu)." Pejgamber reče: "O njemu upitani ne zna više od onoga koji pita." "Obavijesti me o Njegovim znakovima." Reče: "Kad robinja rodi svoju gospodaricu, kad se vide bosonogi, goli, oskudni pastiri kako se nadmeću u izgradnji visokih gradevina!" Zatim ode, a ja sam ostao zbunjen. Zatim reče Pejgamber: "Omere, znaš li onoga koji je pitao?" Reče: "Zaista je ono Džibril došao da vas poduči vjeri." (Prenio Muslim, objavljeno u: četrdeset hadisa - Izabrane izreke Božijeg Poslanika Muhammeda, sastavio: Imam en-Nevevi, 11. izdanje, Zagreb, 1993., str. 6- 8 )).
U ovom hadisu sadržano je 5 islamskih temelja koji su ustvari idefinicija muslimana(onog ko ispoljava vjeru), 6 imanskih temelja koji su definicija mu'mina(vjernika) i 1 ihsanski koji je definicija muhsina(dobročinitelja).
Sve ovo naravno podrazumijevamo, ali svako od nas ima nešto što smatra za muslimana neizostavnim, mada to nije navedeno u ovom hadisu.
Šta za vas znači riječ musliman i kakav bi on trebao biti?

[seldzuk]

http://www.mm.co.ba/islam/razumijevanje ... art37.html

[seldzuk]

U jednom hadisu stoji: Nije vjernik(mu'min) onaj ko zanoći sit, a zna da je njegov komšija gladan.

[seldzuk]

Za mene je neshvatljivo da neko nastoji ići putem vjere i naziva sebe muslimanom, a istovremeno ne nastoji zadobiti osobinu pravednosti.

Al', da ne pišem samo ja, nek napiše još neko nešto.

[regal]

[quote="Baby Blue"]Eh, mislim da je svima prilicno lako procitati neke hadise, tekstove, bilo sta, pa isto i prepricati. Ono sto mi se cini prilicno teskim jeste procitano primijeniti, ustrajati i uspjeti sebe izgraditi onakvim kako je to opisano u Kur'anu i hadisima. [quote]

To je sustina, znaci procitano sto vise primjenjivati u svakodnevnom zivotu, sto i nije tako jednostavno u danasnje vrijeme s obzirom sta nas sve okruzuje.

[seldzuk]

Eh, mislim da je svima prilicno lako procitati neke hadise, tekstove, bilo sta, pa isto i prepricati. Ono sto mi se cini prilicno teskim jeste procitano primijeniti, ustrajati i uspjeti sebe izgraditi onakvim kako je to opisano u Kur'anu i hadisima. Je li i koliko je moguce istinski prakticirati ako ne sve, onda bar vecinu stvari u svakodnevnom zivotu? Islam nije religija koja razdvaja sekularno i duhovno. Islam je kompletan sistem zivota, a cini mi se da ga danas i nije bas najlakse zivjeti po svim postulatima, bar gledano iz perspektive zene. Da, @seldzuk, sve je to lijepo napisano, ali na koji nacin musliman/ka moze dostici sto veci stupanj imana, pomiriti svoje islamske i svakodnevne obaveze? Moze li covjek sebe toliko odgojiti i ustrojiti da u svakom trenutku spremno i ispravno reaguje? S druge strane, hiljadu ljudi hiljadu cudi. Poslanik (s.a.w.s.) je rekao da je najbolji put srednji put. A svi znamo da je to najteze postici u zivotu. @Seldzuk, ne zelim usmjeravati tvoju temu u nekom pravcu u kojem ti mozda nisi zelio ici, ali eto osim toga sta je dobar musliman, ja bih voljela znati i kako to postici danas, kako izbalansirati stvari u zivotu?

Svako od ljudi sada i u povijesti se rađao u nekom vremenu i prostoru - nosio se sa svojim i izazovima okoline. Prakticirati islam u bilo kojem vremenu nije bilo med i mlijeko. Imami Azam Ebu Hanife je završio u zatvoru usred islamske države zbog toga što se nije htio prihvatiti sudijske pozicije. Poslanik i ashabi ono što su izgradili izgradili su od nule - od polubarbarskog arapskog naroda došli su do jedne od najvećih civilizacija za kratko vrijeme. Naravno da je svemu tome osnova Allahova objava. Ali moramo i shvatiti i prihvatiti kur'anski ajet u kojem stoji: I reci: Trudite se pa će trud vaš vidjeti Allah, a i Poslanik i vjernici.
Bitno je biti iskren u svojoj namjeri, a sve će se akoBogda posložiti. Rečenicu da je "Islam kompletan sistem života." čuo sam nebrojeno puta, ali pravo da ti kažem od nje mi neke fajde nema. Šerijatski brakovi u Australiji priznati od države, a u BiH se ko mazlum vjenčavaš dvaput - jednom pred narodom, jednom pred Bogom, grubo rečeno.
Muslimani su imali halifu koji ih je predstavljao, koji ih je vodio itd. Ali sada nemaju. Mislim da mi puno tema krećemo svisoka, dok su nam neke mnogo jednostavnije stvari neriješene.
Iskrenost, a propis po propis i njihova primjena dolaze postepeno.
Džaba mi sve što bi ja volio da Ferhadijom hodaju sve same pokrivene žene, kad ne hodaju i ko zna da li će i kad će. Al je težina suzdržavanja svakog mladića od zabranjenog pogleda mnogo veća nego što je u nekim islamskim zemljama. "I ko uradi koliko trun dobra, vidjet će ga. A ko uradi koliko trun zla, vidjet će ga."

[seldzuk]

I ovo. Hadis koji je meni mjerilo za svako vrijeme i svaki prostor: Budi bogobojazan gdje god bio, ako učiniš loše djelo poslije njega učini dobro da ga pobriše, a sa ljudima se na lijep način odnosi.

[Motokultivator]

Meni su najdrazi hadisi koji govore o lijepo ponasanju.

Ono kako se odnositi, prema roditeljima, djeci, rodjacima, komsijama, vjernicima, nevjernicima, ....

Jasno je nama svima ko dan, da hejbet muslimana, nema pojma (a obavljaju namaz, poste), kako se treba odnositi, prema komsiji, i jos ako nije musliman. Hm, molim Allaha, da nas sacuva loseg ponasanja prema bilo kome. Amin

[amrino]

Meni su najdrazi hadisi koji govore o lijepo ponasanju.

Ono kako se odnositi, prema roditeljima, djeci, rodjacima, komsijama, vjernicima, nevjernicima, ....

Jasno je nama svima ko dan, da hejbet muslimana, nema pojma (a obavljaju namaz, poste), kako se treba odnositi, prema komsiji, i jos ako nije musliman. Hm, molim Allaha, da nas sacuva loseg ponasanja prema bilo kome. Amin

Amin

[sibelius]

mislim da je rejs musliman

[EI Presidente]

...

[kub lajkan]

mislim da je rejs musliman

Nemoj hebavat?! Otkad?

[fenjer]

Takodje treba naglasit razliku izmedju pojmova mu'min, musliman i muhsin.

Iman je potvrda. Iman znaci - svaku vjersku istinu cvrsto, bez imalo sumnje, srcem vjerovati, jezikom potvrditi i djelom iskazati.

Temelj islamskog vjerovanja je - tvrdo vjerovati da je Allah, dz.s., Jedan i da je Muhammed, a.s., Njegov rob i Poslanik kojeg je nama poslao da nas usmjeri na pravi put. U to moramo apsolutno vjerovati.

Prvi sart za ulazak u vjeru islam je izgovoriti kelimei-sehadet. Onaj ko od srca donese "kelimei-sehadet" dobije sifat mu'min jer `vjeruje'. Iman je stanje srca i svijesti. Temelj imana je potvrdjivanje srcem.

"O Poslanice, neka te ne zabrinjava to sto brzo nevjerovanje ispoljavaju oni koji ustima svojim govore: `Vjerujemo', a srcem ne vjeruju." (El-Maide, 41)

Za one koji jezikom vjerovanje iskazuju, a srcem ne potvrdjuju, Allah ovako kaze:
"Neki beduini govore: `Mi vjerujemo!' Reci: 'Vi ne vjerujete, ali recite: Mi se pokoravamo! Jer u srca vasa prava vjera nije jos usla." (El-Hudzurat, 14)
U ovom ajetu se pravi jasna razlika izmedju mu'mina (vjernika) i muslimana (onaj koji se pokorava).

Da bismo bili mu'mini, trebamo vjeru u srce usaditi. Za one koji su zadovoljni Allahom i Allah njima, ovako se kaze:
"Njima je On u srca njihova vjerovanje usadio i svjetlom Svojim ih osnazio." (El-Mudzadela, 22)
"Allah je nekima od vas pravo vjerovanje omilio i u srcima vasim lijepim prikazao, a nezahvalanst, raskalasenost i neposlusnost vam omrznuo. Takvi su na pravom putu." (El-Hudzurat, 7)



Islamsko vjerovanje (iman), kao sto i sam kelimei-sehadet objasnjava, je vjerovanje u Uzvisenog Allaha, dz.s., i poslanika Muhammeda, a.s., odnosno svih sest temeljnih principa imana. To su - potpuno vjerovanje u Allaha, meleke, kitabe, pejgambere, Sudnji dan i Bozije odredjenje.

Poslanik, a.s., u Hadisima veli:

''Iman je spoznaja srca, izjava jezika i aktivnost organa (udova)." (Ibn Madzdze)
"Iman je cist od zabranjenih stvari i od bolesnih ambicija." (Munavi)
"Iman i djelo su dva druga. Nema vrijednost jedan bez drugoga." (Dzamius-­sagir)
"Iman se ne sastoji od pustih zelja i neostvarivih nada, nego je iman ono sto se ustabili u srcu a djela to potvrde.” (DZamius-sagir)
"Iman je izjava i djelo. Povecava se i smanjuje." (Buhari)
"Nece Allah primiti vjerovanje bez djela, niti djelo bez vjerovanja." (Munavi)

[KObi]

Takodje treba naglasit razliku izmedju pojmova mu'min, musliman i muhsin.

Iman je potvrda. Iman znaci - svaku vjersku istinu cvrsto, bez imalo sumnje, srcem vjerovati, jezikom potvrditi i djelom iskazati.

Temelj islamskog vjerovanja je - tvrdo vjerovati da je Allah, dz.s., Jedan i da je Muhammed, a.s., Njegov rob i Poslanik kojeg je nama poslao da nas usmjeri na pravi put. U to moramo apsolutno vjerovati.

Prvi sart za ulazak u vjeru islam je izgovoriti kelimei-sehadet. Onaj ko od srca donese "kelimei-sehadet" dobije sifat mu'min jer `vjeruje'. Iman je stanje srca i svijesti. Temelj imana je potvrdjivanje srcem.

"O Poslanice, neka te ne zabrinjava to sto brzo nevjerovanje ispoljavaju oni koji ustima svojim govore: `Vjerujemo', a srcem ne vjeruju." (El-Maide, 41)

Za one koji jezikom vjerovanje iskazuju, a srcem ne potvrdjuju, Allah ovako kaze:
"Neki beduini govore: `Mi vjerujemo!' Reci: 'Vi ne vjerujete, ali recite: Mi se pokoravamo! Jer u srca vasa prava vjera nije jos usla." (El-Hudzurat, 14)
U ovom ajetu se pravi jasna razlika izmedju mu'mina (vjernika) i muslimana (onaj koji se pokorava).

Da bismo bili mu'mini, trebamo vjeru u srce usaditi. Za one koji su zadovoljni Allahom i Allah njima, ovako se kaze:
"Njima je On u srca njihova vjerovanje usadio i svjetlom Svojim ih osnazio." (El-Mudzadela, 22)
"Allah je nekima od vas pravo vjerovanje omilio i u srcima vasim lijepim prikazao, a nezahvalanst, raskalasenost i neposlusnost vam omrznuo. Takvi su na pravom putu." (El-Hudzurat, 7)



Islamsko vjerovanje (iman), kao sto i sam kelimei-sehadet objasnjava, je vjerovanje u Uzvisenog Allaha, dz.s., i poslanika Muhammeda, a.s., odnosno svih sest temeljnih principa imana. To su - potpuno vjerovanje u Allaha, meleke, kitabe, pejgambere, Sudnji dan i Bozije odredjenje.

Poslanik, a.s., u Hadisima veli:

''Iman je spoznaja srca, izjava jezika i aktivnost organa (udova)." (Ibn Madzdze)
"Iman je cist od zabranjenih stvari i od bolesnih ambicija." (Munavi)
"Iman i djelo su dva druga. Nema vrijednost jedan bez drugoga." (Dzamius-­sagir)
"Iman se ne sastoji od pustih zelja i neostvarivih nada, nego je iman ono sto se ustabili u srcu a djela to potvrde.” (DZamius-sagir)
"Iman je izjava i djelo. Povecava se i smanjuje." (Buhari)
"Nece Allah primiti vjerovanje bez djela, niti djelo bez vjerovanja." (Munavi)

sibelius (citat):
mislim da je rejs musliman Very Happy


Nemoj hebavat?! Otkad?

Ne bih se usudio ni rijeci o tome reci...

[seldzuk]

Prvi sart za ulazak u vjeru islam je izgovoriti kelimei-sehadet. Onaj ko od srca donese "kelimei-sehadet" dobije sifat mu'min jer `vjeruje'. Iman je stanje srca i svijesti. Temelj imana je potvrdjivanje srcem.

U suri Hudžurat u 14. ajetu stoji: "Neki beduini govore: "Mi vjerujemo!" Reci: "Vi ne vjerujete, ali recite: ’Mi se pokoravamo!’, jer u srca vaša prava vjera nije još ušla. A ako Allaha i Njegova Poslanika budete slušali, On vam nimalo neće umanjiti nagradu za djela vaša." - Allah, uistinu, prašta i samilostan je."
U ovom ajetu je za riječi "Mi vjerujemo" upotrijebljeno aamenna što je korijen riječi mu'min, a za "Mi se pokoravamo!" eslemna što je korijen riječi muslim. Na osnovu ovoga alimi akaida izvode razliku između pojmova musliman i mu'min.
Izgovaranjem kelimei-šehadeta čovjek postaje musliman. O iskrenosti njegovog imana prosuđuje samo Allah, dž.š.

[fenjer]

Izgovaranjem kelimei-šehadeta čovjek postaje musliman. O iskrenosti njegovog imana prosuđuje samo Allah, dž.š.

Naravno Allah dz.s jedino zna sta je skriveno u nasim srcima.


On je obavijesten o tajnama nasih srca i misli, o nasim namjerama – Mi stvaramo covjeka i znamo sta mu sve dusa njegova haje, jer Mi smo njemu blizi od vratne zile kucavice. (Al-Qaf:16)

...One koji vjeruju i cija se srca, kad se Allah pomene smiruju – a srca se doista, kad se Allah pomene smiruju!“
sura Ar-Ra'd – 28.


Prenosi se od Usame b. Zejda, r.a, da je ispricao: Resullulah, s.a.v.s, nas je poslao u El-Hurku. U rano jutro smo napali ljude i porazili ih. Ja i jedan ensarija smo sustigli jednog od njih, pa kada smo izvukli sablje prema njemu on rece: La ilahe illelah! Ensarija se sustegao a ja sam ga probio svojim kopljem i ubio ga. Kada smo dosli nazad, taj slucaj je prenesen Vjerovjesniku, s.a.v.s, a on je kazao: O Usama! Zar si ga ubio nakon sto je izgovorio La ilahe illelah? Ja rekoh: On je time htio da se zastiti! Poslanik je svoje rijeci stalno ponavljao tako da sam pozelio da nisam ni primio islam prije tog dana.

[fenjer]

I ovo. Hadis koji je meni mjerilo za svako vrijeme i svaki prostor: Budi bogobojazan gdje god bio, ako učiniš loše djelo poslije njega učini dobro da ga pobriše, a sa ljudima se na lijep način odnosi.

Posto je covjek slab i sklon grijesenju ma koliko bio bogobojazan. Poslanik, a. s., dodaje: “Poslije loseg, uradi dobro djelo koje ce ponistiti lose, Allah, dz.s., je to oporucio bogobojaznima u suri Ali-Imran rijecima: “I nastojte da zasluzite oprost Gospodara svog i dzennnet prostran kao nebesa i zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje. Za one koji i kada su u obilju i kada su u oskudici, udjaljuju, koji srdzbu savladjuju i ljudima prastaju – a Allah voli one koji dobra djela cine,I za one koji se kada grijeh pocine ili kad se prema sebi ogrijese, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko ce oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju.Njih ceka nagrada i oprost od Gospodara njihova i dzennetske basce kroz koje ce rijeke teci,u kojima ce vjecno ostati, a divne li negrade za one koji budu tako postupili. (Ali imran,133-136)

Kaze Uzviseni: “Oni koji se Allaha boje cim sablazan sejtanska dodirne sjete se i odjednom dodju sebi” (El-Araf, 201).
Rekao je Uzviseni takodjer: I obavljaj molitvu pocetkom i krajem dana, i u prvim casovima noci. Dobra djela zaista ponistavaju rdjava.To je pouka za one koji pouku zele (Hud, 114)


Brisu li dobra djela velike ili male grijehe?

Neki ucenjaci kazu da dobra djela brisu sve grijehe, i velike i male, bez ikakve potrebe za tevbom. I to je slabo misljenje. Ispravno misljenje, ono na kome su se vecina ucenjaka slozili, jest da dobra djela brisu samo male grijehe, a sto se tice velikih, za njih je potrebno uciniti tevbu poslije pocinjenog djela. Allah je naredio tevbu poslije pocinjenog loseg djela, a onoga ko se ne pokaje nazvao je zalimom. Kako kaze u suri Hudzurat 11:A oni koji se ne pokaju oni su zalimi.
Kad bi se veliki grijesi prastali abdestom i obavljanjem farzova, onda ne bi bilo potrebe za tevbom. Ako bi se veliki grijesi tako prastali, ne bi nikome ostao grijeh za koji ce gorjeti u vatri.
Dokaz za ovakvu tvrdnju im je hadis: “Pet namaza, dzuma do dzume, ramazan do ramazana brise ono sto je izmedju njih od grijeha osim velikih grijeha" (bilježi Muslim).
Biljeze Nesai, Ibn-Hiban i Hakim da je Poslanik, a. s., rekao: "Tako mi onoga u Cijoj je ruci moja dusa, nema roba koji klanja pet puta dnevno, posti ramazan, daje zekat, cuva se velikih grijeha, a da mu se ne otvore dzenetske kapije i ne kaze mu se udji u miru”.

U hadisi-kudsiji Uzviseni Allah kaze: "Sine Ademov, spomeni me u prvim satima dana i u posljednim satima dana i oprostit cu ti ono sto si cinio izmedju toga osim velike grijehe za koje se ne pokajes “ (Ebu-Neim).
Ispravni prethodnici su mnogo cinili ibadete i pazili su se da ne ucine ni najmanji grijeh, a da ne traze oprosta i da se ne pokaju. Otuda rijeci Ibni-Mesuda, r. a.: "Mu'min vidi grijehe kao da su brdo koje ce se survati na njega, a pokvarenjak gleda svoje grijehe kao musicu koja mu sleti na nos, pa mahne rukom" (Buharija).

Hasan Basri je rekao: "Znam ljude koji i kad bi podijelili u ime Allaha blaga kolika je Zemlja, ne bi bili sigurni od svojih grijeha”.

[seldzuk]

Seldzuk, nemam sta odgovoriti na tvoj post, jer je svaka rijec na mjestu
Jasno je meni da svako vrijeme nosi svoje breme, i da se u razlicitim vremenima i na razlicitim mjestima ljudi pokusavaju uklopiti. Samo sam se pitala kako to danas rade, uspijevaju li i na koji nacin? Nemoj mi zamjeriti, mozda ovo nije tema, ali vjerovatno zato sto mislim da ja trebam jos mnogo toga raditi na sebi i svojoj licnosti, pitala sam se kako se drugi s istim namjerama i ciljevima nose. Ili sam samo osoba koja misli da se uvijek moze bolje i vise...
Nisam zeljela postavljati stvari s visoka, nisam ni isla tako pretenciozno. Vise sam mislila na neke stvari poput npr. odnosa medju ljudima koje je @motokultivator spomenuo. Primjera radi, nekad mozda ne reagujem kako bih zeljela i kasnije mi bude krivo, pomislim mogla sam drugacije, ali onda je kasno jer je stvar vec prosla. Ili, nekad se zapitas je li ti nesto zaista toliko potrebno u zivotu, a znas da ima ljudi koji nemaju sta jesti, pa shvatis da si ti mozda mogao bez necega, a taj novac dati nekome kome je zaista potrebno. I mnogo, MNOGO je takvih stvari gdje konstantno vagas. Zato sam i spomenula sredinu, jer mislim da je sretniji svako ko je spozna sto prije.
Koliko god ti znacilo ili ne znacilo, islam kakav je opisan u Kur'anu zaista obuhvata sve bitno sto od jednog covjeka moze napraviti kompletnu i kvalitetnu osobu, a mnostvo takvih kvalitetnih individua sigurno bi kreiralo jedno lijepo i kvalitetno drustvo. Nekad pomislim 'kad bi moglo tako...', pa se sjetim da smo svi samo obicni, mali ljudi skloni greskama. Nisam sklona utopistickim teorijama, prilicno sam realna osoba, i zato iz realnosti kakva jeste i u kojoj jesmo voljela bih iskorisiti maksimum sebe, naravno u pozitivnom smislu. Jer, kao sto navede ajet 'Ko uradi koliko trun dobra vidjece ga, a ko uradi koliko trun zla vidjece ga'. Iz straha prema Milostivom, o mnogo cemu pocnem razmisljati, jer nekad je linija veoma tanka...
Halalite sto oduzih...
Seldzuk, selam

Svako se nosi sa tim kako najbolje zna. Ali jedna od karakteristika vjernika jeste da uvijek nastoji učiniti više dobra. Svi ćemo na Sudnjem danu zaželjeti da smo učinili više dobra. Poslanik, alejhi-selam, je rekao da nevjernik svoje grijehe vidi kao mušicu koja će kad on mahne rukom odletjeti, a vjernik svoje vidi kao brdo koje ga svakog momenta može pritisnuti.
Najbitnija je iskrenost, jer se djela mjere prema iskrenosti.
A iskreni nemaju čega da se plaše, jer njih Allah čuva.

[seldzuk]

Riječ islam znači predanost, pa tako musliman znači (Allahu) predan.

A evo i jednog hadisa koji bilježi Taberani:
"Allah će iz pažnje prema jednom dobrom i pravom muslimanu otkloniti nesreću od stotinu članova njegovih susjeda."

...i jednog koji bilježi Tirmizi:
"Od dobrog i čvrstog islama jednog čovjeka je i to da ostavlja ono što ga se ne tiče."